Obilježavanje 750. obljetnice donošenja Dubrovačkog statuta jedan je od najvažnijih kulturnih projekata Grada Dubrovnika protekle 2022. godine, koja je po odluci Gradskog vijeća proglašena Godinom Dubrovačkog statuta. Kroz cijelo to razdoblje, od veljače do prosinca, organiziran je niz programa na temu Dubrovačkog statuta, dok je središnja svečanost upriličena na samu godišnjicu, u nedjelju 29. svibnja, prigodnim programom na trgu Luža, a potom i u atriju palače Sponza gdje je, uz obraćanja uzvanika i umjetnički program, otvorena izložba Državnog arhiva u Dubrovniku posvećena Statutu uz popratno predavanje akademkinje Nelle Lonze „Dubrovački statut – vodič kroz pravni sustav i dubrovačku svakodnevicu 13. stoljeća“.

Uloga Statuta pojašnjavana je tijekom cijele godine kroz niz predavanja. Mirza Hebib je u Dubrovačkim knjižnicama govorio o Dubrovačkom statutu i konceptu slobode, a profesorice dubrovačkog Studija Povijest Jadrana i Mediterana Irena Ipšić, Jasenka Maslek, Minela Fulurija Vučić i Tamara Spajić sa svoje tri studentice održale su radionice i predavanja o Statutu i svakodnevici za učenike srednjih škola i srednjoškolske profesore povijesti. Posebno je značajan ciklus predavanja o Statutu održan u Lazaretima u okviru kojeg su različite teme obradili znanstvenici Zavoda za povijesne znanosti HAZU, akademkinja Nella Lonza, Lovro Kunčević, Zdenka Janeković Roemer, Relja Seferović te Danko Zelić s Instituta za povijest umjetnosti.

Priređene su i dvije dodatne izložbe, „Statut u kamenu: Pravo i pravda u Kneževu dvoru“ autorice Nelle Lonze te „Likovna baština Statuta“ u organizaciji Slikarskog odjela Umjetničke škole Luke Sorkočevića, dok je u okviru Dubrovačkih ljetnih igara održan program Liber Statutorum Civitatis Ragusii u izvedbi dubrovačkih glumica Doris Šarić-Kukuljice, Perice Martinović i Nataše Dangubić.  Besplatni tematski razgled Grada „750 godina Statuta“ autorice i vodičice Lidije Begić organiziran je za sve posjetitelje i građane na hrvatskom i engleskom jeziku svakoga vikenda od 19. veljače do kraja travnja, uključujući i vikend središnje proslave Godine Statuta.

Ovim i drugim prigodnim događanjima Grad Dubrovnik, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Državni arhiv u Dubrovniku i Turistička zajednicu grada Dubrovnika, s brojnim partnerima poput Dubrovačkih muzeja, Dubrovačkih knjižnica, Kazališta Marina Držića, Dubrovačkog simfonijskog orkestra, Folklornog ansambla Linđo, Dubrovačke baštine, Sveučilišta u Dubrovniku - Studija povijesti Jadrana i Mediterana, Umjetničke škole Luke Sorkočevića, obilježili su Godinu Dubrovačkog statuta.

Izrada vizualnog identiteta Godine Statuta povjerena je dubrovačkom dizajneru Orsatu Frankoviću koji je dizajnirao i cijeli niz prigodnih suvenira - platnene torbe, letke, označivače knjiga, kao i limitiranu etiketu Malvasije vinarije Crvik. Cjeloviti Statuti na hrvatskom i engleskom jeziku u izdanju Državnoga arhiva u Dubrovniku poklanjani su kao protokolarni pokloni tijekom cijele godine.

Dubrovački statut proglašen je i stupio na snagu 29. svibnja 1272. Kroz čitavih pet stoljeća, do pada Republike 1808., ostao je temelj pravnog poretka te postao snažan simbol dubrovačkog kolektivnog identiteta i državnosti.