Sustav civilne zaštite Grada Dubrovnika
Naziv civilna zaštita potječe od latinske riječi civis, što znači građanin. Ovaj naziv ne obuhvaća u potpunosti njenu društvenu ulogu i sadržaj aktivnosti jer se civilna zaštita osim osnovnih namjenskih zadataka angažira i na otklanjanju svih posljedica i saniranju istih. Zbog toga svaka država i svi njezini organizacijski dijelovi moraju razvijati civilnu zaštitu kao okosnicu zaštitnog sustava za eventualne aktivnosti bilo u svojoj državi ili širem međunarodnom planu.
Civilna zaštita je osnova sustava zaštite i spašavanja u većini država. Organizira se i razvija radi zaštite i spašavanja stanovništva, materijalnih, kulturnih dobara i svih ostalih vrijednosti na ovoj planeti od ugrožavanja i eventualnih posljedica.
Civilna zaštita u Republici Hrvatskoj bilježi svoju povijest od kasnih dvadesetih godina 20. stoljeća. Dok se u drugim državama Europe svijest o potrebi razvoja civilne zaštite javila kao posljedica masovnog stradavanja civila u Prvom svjetskom ratu, ideja o potrebi zaštite stanovništva u Hrvatskoj rodila se već 1884. godine, nakon potresa koji se dogodio u Zagreb.
Civilna zaaštita u Hrvatskoj razvijala se kroz različite faze da bi konačno na temeljima europeizacije civilne zaštite izrasla u važan faktor zaštite i spašavanja.
Sustav civilne zaštite obuhvaća mjere i aktivnosti (preventivne, planske, organizacijske, operativne, nadzorne i financijske) kojima se uređuju prava i obveze sudionika, ustroj i djelovanje svih dijelova sustava civilne zaštite i način povezivanja institucionalnih i funkcionalnih resursa sudionika koji se međusobno nadopunjuju u jedinstvenu cjelinu radi smanjenja rizika od katastrofa te zaštite i spašavanja građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša na teritoriju Republike Hrvatske od posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških velikih nesreća i katastrofa, otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja. Sustav civilne zaštite ustrojava se na lokalnoj, područnoj (regionalnoj) i državnoj razini, a povezuje resurse i sposobnosti sudionika, operativnih snaga i građana u jedinstvenu cjelinu radi smanjenja rizika od katastrofa, pružanja brzog i optimalnog odgovora na prijetnje i opasnosti nastanka te ublažavanja posljedica velike nesreće i katastrofe.
Sustav civilne zaštite redovno djeluje putem preventivnih i planskih aktivnosti, razvoja i jačanja spremnosti sudionika i operativnih snaga sustava civilne zaštite. Reagiranje operativnih snaga sustava civilne zaštite nastavlja se na djelovanje žurnih službi i redovnih snaga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kada one svojim sposobnostima nisu u mogućnosti spriječiti nastanak i/ili razvoj velike nesreće i katastrofe. Kada velika nesreća i/ili katastrofa nadilazi sposobnosti svih sudionika i operativnih snaga sustava civilne zaštite Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske može donijeti odluku o traženju i primanju međunarodne pomoći sukladno odredbama ovog Zakona i obvezama Republike Hrvatske preuzetim iz međunarodnih ugovora.
Sustav civilne zaštite temelji se na načelima humanosti, zabrane diskriminacije, supsidijarnosti, solidarnosti, kontinuiteta djelovanja,preventivnosti, organiziranosti i pripremljenosti, jedinstvenosti sustava civilne zaštite, vladavine prava, solidarnosti i pravovremenog informiranja građana, redoslijeda sudjelovanja snaga i sredstava za zaštitu i spasavanje i odgovornosti.
U oblikovanju i razvijanju sustava civilne zaštite u RH obraća se pozornost od prirodnih nepogoda i tehničko-tehnoloških katastrofa, a iako je rat prošao u suvremenom svijetu ne postoje iznenađenja pa ne treba zanemarivati i ratne neprilike.
Područje Grada Dubrovnika izloženo je ponajviše šumskim požarim a nešto manje potresima i poplavama.
Upravo na tim područjima i takvim vrstama opasnostima baziraju se i usmjeravaju snage i edukacija kako bi se s takvim opasnostima mogli što bolje nositi.
Civilna zaštita se razvija u onim uvjetima i okolnostima u kojima se svakodnevno krećemo i boravimo te je važno utjecati i na svijest građana na dužnost brige za svoju osobnu sigurnost i zaštitu te dužnost provođenja mjera osobne i uzajamne zaštite i sudjelovanja u aktivnostima sustava civilne zaštite.