Svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika uz Dan Grada i Festu svetog Vlaha tradicionalno je održana na Kandeloru, u srijedu, 2. veljače u Kazalištu Marina Držića.

Sjednicu je otvorio predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marko Potrebica. Uvodno je istaknuo kako je Gradsko vijeće u proteklih godinu dana imalo 11 sjednica koje su trajale ukupno 82 sata s 299 točaka dnevnog reda. Čak je 65 posto odluka usvojeno jednoglasno, a dvotrećinskom većinom njih 75 posto. –„Privrženost katoličkoj crkvi i Svetom Vlahu je naše nasljeđe i uvjerenje. Poštovati i ljubiti svoje, a istovremeno biti tolerantan i surađivati s drugima i različitima jedan je od postulata naše slavne prošlosti. Živimo u vremenu relativiziranja i negiranja vrijednosti koje su kroz stoljeća utkane u mire našeg grada i genetski kod našeg čovjeka. Kršćanstvo i demokršćanske vrijednosti generacijama i stoljećima bile su vrijednosti našeg napretka. Nisu i ne mogu postati arhaizmi, oni su dio našeg identiteta našeg naroda“, rekao je predsjednik Vijeća Potrebica.

Nakon prikazivanja filma „Od Feste do Feste“ s pregledom gradskih projekata realiziranih u vremenu od prethodne Feste i Dana Grada, gradonačelnik Mato Franković održao je tradicionalni govor kojim se osvrnuo na proteklo jednogodišnje razdoblje.

GOVOR GRADONAČELNIKA 

Prigodne govore održali su i župan Nikola Dobroslavić, izaslanik predsjednika Vlade potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i saborski zastupnik Andro Krstulović Opara te zaključno predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.

Svečanoj sjednici su nazočili još i potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, državni tajnik u Ministarstvu za vanjske i europske poslove Frano Matušić, državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Zrinka Raguž, glavni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Dražen Ivanušec, dubrovački biskup mons. Roko Glasnović, rektor crkve sv. Vlaha don Ivica Pervan, ovogodišnji festanjuli kapetan Perica Baletić i obrtnik Vladimir Buć, rektor Sveučilišta Nikša Burum, vijećnice i vijećnici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika te brojne druge osobe iz javnog, političkog i vjerskog života uključujući predstavnike veleposlanstava i gradova prijatelja.

Ovom prigodom tradicionalno su dodijeljena javna priznanja ovogodišnjim laureatima. Nagrada Grada Dubrovnika za životno djelo tako je dodijeljena dugogodišnjem predsjedniku i dekanu Rochester Institute of Technology – RIT Croatia Donaldu W. Hudspethu za jedinstven doprinos na području visokoškolskog obrazovanja te posthumno, za izniman doprinos obrani Dubrovnika, Aljoši Nikoliću, pukovniku Hrvatske vojske, dragovoljcu Domovinskog rata i zapovjedniku Odreda naoružanih brodova Dubrovnik. Nagrade Dubrovnika dodijeljene su Btjepanu Koporčiću, dr. sc. Darku Kristoviću, Dominku Radiću, Školi filma Šipan te posmrtno, profesoru Anti Skaramuci. U ime svih nagrađenih zahvalu je uputio Donald W. Hudspeth dobitnik je Nagrade Dubrovnika za životno djelo.

Nagrade laureatima uručili su predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica. predsjednica Odbora za javna priznanja Olga Muratti i gradonačelnik Mato Franković.

Opširnije o laureatima:

Donald W. Hudspeth dobitnik je „Nagrade Dubrovnika za životno djelo“ za jedinstven doprinos na području visokoškolskog obrazovanja. Kroz svoj dugogodišnji mandat predsjednika i dekana Rochester Institute of Technology – RIT Croatia, dao je veliki doprinos području obrazovanja, razvoju percepcije Dubrovnika kao sveučilišnog grada te je značajno doprinio razvoju i oblikovanju visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Profesionalno putovanje Donalda Hudspetha u Hrvatskoj počinje 1997. godine kada preuzima ulogu prodekana na Američkoj visokoj školi za management i tehnologiju (ACMT), danas poznatoj kao RIT Croatia. S iskustvom u privatnom sektoru, gosp. Hudspeth je u svoju novu ulogu unio bogato iskustvo i stručnost te je brzo napredovao do pozicije predsjednika i dekana 1999. godine. Njegova predanost razvoju Dubrovnika bila je ključna u poslijeratnom oporavku grada. Donald Hudspeth je rano prepoznao važnost kvalitetnog obrazovanja kadrova turističkog menadžmenta, a njegovo iznimno vodstvo i strateška vizija značajno su pridonijeli revitalizaciji grada Dubrovnika. Usredotočenost Donalda Hudspetha na visoke obrazovne standarde kao i njegova predanost kontinuiranom razvoju modernog obrazovanja odigrali su ključnu ulogu u daljnjem razvoju dubrovačkog turističkog sektora. Ustrajanje na njegovanju poduzetničkog duha među studentima i diplomantima imalo je izravan i pozitivan utjecaj na gospodarski rast Dubrovnika. U mnogim je prilikama izjavljivao koliko je ponosan na postignuća bivših studenata RIT Croatia, ističući njihov uspon na pozicijama i pokretanje poslovanja na nacionalnoj i međunarodnoj razini. O ostavštini Donalda Hudspetha ne svjedoči samo čvrsta obrazovna osnova koju je postavio, već i trajni pozitivni utjecaj na živote Dubrovčana.

Aljoša Nikolić dobitnik je „Nagrade Dubrovnika za životno djelo“ - posmrtno za izniman doprinos obrani Dubrovnika. Aljoša Nikolić bio je pukovnik Hrvatske vojske, dragovoljac Domovinskog rata od ožujka 1991. godine. Jedan je od osnivača i zapovjednik Odreda naoružanih brodova Dubrovnik. Početkom agresije na Hrvatsku, Aljoša Nikolić je s Dubrovčanima Miljenkom Bratošem i Rudijem Butkovićem osnovao legendarni dubrovački Odred naoružanih brodova kojim je zapovijedao do njegovog raspuštanja krajem 1992. godine. Odred naoružanih brodova bio je dragovoljačka postrojba koja je, osim borbenih djelovanja na moru i kopnu, prevozila ranjenike i branitelje, probijala pomorsku blokadu i uspostavljala morski koridor za dopremanje hrane, lijekova i streljiva, održavajući Grad „na životu“. Kao iskusni ronilac, također je iz dubrovačkog podmorja organizirao vađenje minsko eksplozivnih naprava iz II. Svjetskog rata iz kojih je vadio barut i koristio ga u proizvodnji legendarnih mina „Televizija“ i ostalih eksplozivnih naprava za obranu Dubrovnika. Aljoša Nikolić rođen je u Splitu odakle je sredinom sedamdesetih godina preselio i stalno se nastanio u Dubrovniku. Ronjenjem se počeo baviti krajem šezdesetih i bio je izumitelj prvog hrvatskog aparata za tehničko ronjenje na velikim dubinama. Početkom osamdesetih je doživio veliku nesreću kada je zbog eksplozije ronilačke boce s komprimiranim zrakom ostao bez jedne noge i dijela druge koja je bila teško povrijeđena, što ga nije omelo da se od prvog dana u potpunosti priključi obrani suvereniteta Hrvatske te do oslobađanja kompletnog dubrovačkog područja sudjeluje kao vođa u brojnim akcijama zajedno sa svojim suborcima.

Stjepan Koporčić dobitnik je „Nagrade Dubrovnika“ za iznimne zasluge na području odgoja i obrazovanja. Gospodin Koporčić 42 godine bio je učitelj razredne nastave, a cijeli svoj radni vijek proveo je na istom radnom mjestu – u OŠ Ivana Gundulića Dubrovnik, Područnoj školi Šipanska Luka. Osnovnu školu završio je u svojoj rodnoj Šipanskoj Luci na otoku Šipanu, a daljnje obrazovanje nastavlja u Dubrovniku stekavši najprije srednjoškolsko gimnazijsko obrazovanje, a zatim se obrazuje na Višoj pedagoškoj akademiji - smjer razredna nastava. Odmah po završetku obrazovanja i odsluženja vojnog roka vraća se na rodni otok i zapošljava se u osnovnoj školi 1973. godine. Obrazujući i odgajajući generacije otočke djece u mirovinu odlazi 2015. godine. Tijekom 42 godine svog profesionalnog djelovanja trajno je obilježio i ostavio jedinstven pečat u Područnoj školi Šipanska Luka gdje je svojim stručnim i ljudskim kompetencijama izveo na životne staze brojne generacije Šipanaca, gradio poticajno i kvalitetno školsko ozračje, a svoj je Šipan, jer škola na otoku je puno više od škole, obogatio duhovno i kulturno. Promicati znanje i istinske vrijednosti te doprinositi izgradnji životnog prostora na kojemu će njegovi učenici htjeti ostajati, gospodin Koporčić shvaćao je svojom profesionalnom i osobnom misijom.

dr. sc. Darko Kristović, dr. med. dobitnik je „Nagrade Dubrovnika“ izniman doprinos na području umjetnosti i humanitarnog rada. Darko Kristović rođen je u Dubrovniku, doktor je medicinskih znanosti, specijalist anesteziologije i reanimatologije te subspecijalist intenzivne medicine zaposlen u Kliničkoj bolnici Dubrava. Ujedno je crkveni orguljaš koji već dvadesetak godina uz blagdan Velike Gospe održava orguljaške koncerte u Dubrovačkoj katedrali. Osnovnu školu završio je u Dubrovniku, kao i dvije srednje škole: Medicinsku školu i Srednju glazbenu školu Luke Sorkočevića. Na Medicinskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1995. godine i nastavio započeti studij orgulja i crkvene glazbe, a orgulje je diplomirao 1998. godine. Radi i djeluje kao liječnik specijalist i orguljaš u Zagrebu, a već više godina u ljetnim mjesecima kada dolazi na godišnji odmor u Dubrovnik pruža ispomoć kolegama anesteziolozima u Općoj bolnici Dubrovnik. U istom razdoblju ljeta, u dogovoru s upravom Zatvora u Dubrovniku održi prigodnu putopisnicu za zatvorenike s nekog svog putovanja koje su popularne među zatvorenicima te prema potrebi obavlja i liječničke preglede zatvorenika bez ikakve naknade čime pruža značajan doprinos za čovječno postupanje i poštivanje dostojanstva osobe koja se nalazi na izvršavanju kazne zatvora te pridonosi zaštiti društvene zajednice. Zbog njegovog djelovanja na polju humanizma, iskazanog senzibiliteta za Dubrovčane i izvan granica svog zavičaja, umjetničkog izražaja na području glazbe kroz desetljeća rada i stvaranja te zbog doprinosa stvaranju sadržaja slobodnog vremena i liječenja osoba lišenih slobode, dodjela nagrade dr. Kristoviću ima potpunu osnovanost.  

Dominko Radić dobitnik je „Nagrade Dubrovnika“ za hvalevrijedan doprinos humanitarnom djelovanju. Umirovljeni dočasnik Hrvatske ratne mornarice, Dominko Radić, čitavim svojim bićem je humanist posvećen spašavanju ljudskih života i to na posve dobrovoljnoj osnovi. Vlastitom je inicijativom u proteklih dvadesetak godina spasio ili pomogao spasiti 23 ljudska života, uglavnom u nesrećama koje su se dogodile u moru dubrovačkog akvatorija. Iako za sebe nije tražio nikakva priznanja niti je u medijima iznosio pojedinosti svoga angažmana, njegov je doprinos do sada ipak u javnosti bio prepoznat tako da je Dominko Radić dobitnik nekoliko priznanja poput Plave vrpce Vjesnika za spašavanje 2005. godine i priznanja Ponos Hrvatske također 2005. godine. Dominko Radić samo je prošle godine spasio četiri ljudska života za što mu je uručeno posebno priznanje Plave vrpce Vjesnika. „Meni je zadovoljstvo kada učinim dobro djelo. Kada nekoga spasiš, to pamtiš“, Dominkove su riječi po kojima taj plemeniti čovjek uistinu i živi. Živote na moru spašavat će do kada god bude mogao, kazao je jednom prilikom, u što ne treba sumnjati kada je Dominko Radić u pitanju.

Ante Skaramuca, prof. dobitnik je ''Nagrade Dubrovnika'' - posmrtno za izniman doprinos glazbenom obrazovanju mladih. Glazbenik, pedagog i umjetnik, gitarist Ante Skaramuca cijeli je radni vijek proveo kao profesor gitare u Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića. Odgojio je mnoge generacije mladih glazbenika koji su nastavili svoje umjetnički biografije nadahnuti pedagoškim prinosima i usmjerenjima profesora Skaramuce. Nakon završene akademije u Zagrebu bio je profesor u Umjetničkoj školi i vrsni koncertni interpret, koji je čitav svoj život posvetio glazbi i instrumentu koji je obilježio njegov umjetnički rad – gitari. Pamtimo ga kao vrsnog člana dubrovačkog gitarskog dua s Franom Matušićem, a potom i trija s Marojem Brčićem. Održali su brojne koncerte na domaćim i inozemnim festivalima, a za projekt „15 koncerata za 15 godina Trija“ nagrađeni su uglednom strukovnom nagradom, Diplomom Milka Trnina za 2008. godinu. Ante Skaramuca sudjelovao je na koncertu u sklopu obilježavanja 200. godišnjice Mozartove smrti u prosincu 1991. godine, a ostat će zapamćeni i njegovi nastupi za djecu u ratnom programu Radio Dubrovnika. Profesor Ante Skaramuca bio je uvijek pun empatije za čovjeka i Grad, a njegovim odlaskom glazbena scena u Dubrovniku ostala je bez jednog od svojih vrijednih zagovornika, a njegovi sugrađani bez dragog prijatelja i kolege.

Škola filma Šipan dobitnik je ''Nagrade Dubrovnika'' za veliki doprinos na području filmskog stvaralaštva djece i mladih, a povodom obilježavanja 20. obljetnice kontinuiranog rada i organizacije velikog i daleko poznatog programa Ljetna škola filma Šipan. Program Ljetne škole filma Šipan sastoji se od potpuno besplatnih filmskih radionica za djecu i besplatnog večernjeg kina na otvorenom u Šipanskoj Luci. Program Ljetne škole filma pohađaju gotovo sva otočka djeca i njihovi vršnjaci koji se u kolovozu zateknu na otoku. Kroz proteklih 20 godina Udruga je svoj program visoko pozicionirala na kartu kulturnih manifestacija iz područja filmske umjetnosti, posebno programa vezanih uz razvoj filmske i medijske pismenosti djece i mladih, kao i razvoj filmske kulture kod cjelokupnog pučanstva. Rad Udruge poznat je i na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Uz članstva u raznim savezima udruga, Udruga sa svojim filmovima redovito sudjeluje na filmskim smotrama i festivalima gdje često bude i nagrađena. Pored svog djelovanja u kulturnom sektoru, te promicanja, razvoja i poticanja medijske pismenosti djece i mladih, Škola filma Šipan je i nezaobilazan akter u turističkom životu otoka Šipana, gdje je njihov festival dva desetljeća referentna točka okupljanja mladih kreativaca, mentora i filmskih profesionalaca što potvrđuje i brojka od 3000 gledatelja za otok koji broji 500 stanovnika. Uz obilježavanje 20. obljetnice rada, objavljena je i monografija „Filmski otok“, koja pruža najbolji uvid u rad projekta Ljetna škola filma Šipan.