I ove godine u Kazalištu Marina Držića održan koncert „U ozračju Kaja i dubrovačkog kraja“

U sklopu hrvatskog tradicijskog glazbenog projekta na njegovanju govorene i pjevane riječi, svečani koncert pod nazivom „U ozračju Kaja i dubrovačkog kraja“ održan je jučer u Kazalištu Marina Držića pred mnogobrojnom publikom. Koncertu su nazočili izaslanik Predsjednika Hrvatskog sabora, zastupnik u Hrvatskom saboru i gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić.

 

U svom pozdravnom govoru, gradonačelnik Franković istaknuo je snažnu povezanost kajkavske popevke s Gradom Dubrovnikom, zahvaljujući, među ostalima, Dubrovčanima Vlahu Paljetku, Terezi Kesoviji i Đelu Jusiću.

 

Veliki koncert probranih kajkavskih popevki „U ozračju KAJ-a i dubrovačkog kraja“ zahvala je organizatora Radija Kaj i Grada Dubrovnika Dubrovčanima Vlahu Paljetku, Terezi Kesoviji, Đelu Jusiću, Dubrovačkim trubadurima i mnogim drugima za skladanje brojnih popularnih kajkavskih evergreena. Isto tako, organizatori projektom „U ozračju KAJ-a i dubrovačkog kraja“ povezuju sjever i jug Hrvatske, nastojeći ukazati da unatoč udaljenosti koja se mjeri stotinama kilometara, dvije regije itekako imaju sličnosti koje ih povezuju, a prije svega to je ljubav prema svom vlastitom izričaju, tradiciji i kulturi.

 

Na koncertu su nastupili Tereza Kesovija, Klapa Ragusa, ženska klapa FA Linđo, Klapa Subrenum, Klapa Ragusavecchia, Ženska vokalna skupina Fiola, Karla Miklaužić, Dino Miklaužić, Marko Vukić, Mia Dimšić, Miroslav Škoro, Filip Hozjak, Mirko Švenda Žiga, Nikolina Družić, Martin Kosovec, Ella Ranogajec Inkret, Iva Ranogajec Inkret, Tanja Mršić i Gordana Ivanjek Tušek.


S obzirom na koncerte koji se u organizaciji Radija Kaj u Dubrovniku održavaju od 2007. godine, sada već tradicionalna Večer kajkavskih popevki u Dubrovniku ukazala je na neraskidive veze Hrvatskog zagorja i Dubrovnika, od onih glazbenih, kada su 60-tih godina prošlog stoljeća najeminentniji dubrovački skladatelji i tekstopisci pisali za Krapinski festival, do nesebičnog angažmana Zagoraca Domovinskom ratu na bojišnjicama na krajnjem hrvatskom jugu.

lijevo
desno