U sklopu Godine UNESCO-ove svjetske baštine, a povodom obilježavanja 45. obljetnice upisa povijesne jezgre Dubrovnika na UNESCO-ov Popis svjetske baštine, Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku i Studij Povijest Jadrana i Mediterana Sveučilišta u Dubrovniku organizirali su u petaak, 19. travnja ‘Okrugli stol o ulozi humanistike u očuvanju povijesnog identiteta’.

Program Okruglog stola otvorila je Slavica Stojan koja je naglasila kako je neznanje najveća prepreka za očuvanje povijesnog identiteta te da je potrebno valorizirati povijest na svim nivoima obrazovanja pri čemu je istaknula nezamjenjivu ulogu dubrovačkog Sveučilišta i humanističkih studija na tom putu.

Sanja Vulić govorila je o jezičnoj baštini kao čuvaru identiteta Grada te je naglasila kako je mjesni govor u stalnoj mijeni i da su ključni žitelji grada, kao i njihov odnos prema književnosti i lokalnom govoru u svrhu njegovog očuvanja. Vedran Benić je u izlaganju ‘Mijene živoga Grada (očima svjedoka)’ navodio primjere iz ranije povijesti Grada u kojima su se građani pobunili i organizirali kako bi promijenili odluke vladajućih, a koje im nisu bile po volji, poput pokušaja premještanja zelene place s Gundulićeve poljane u Lazarete 70-ih godina 20. stoljeća.

Katja Bakija je u svom izlaganju ‘Književnost kao prostor izgradnje i čuvanja identiteta’ kroz primjere iz bogate dubrovačke književnosti istaknula njezinu važnost ne samo za dubrovački, već i za hrvatski identitet. Naglasila je da isticanjem i očuvanjem vlastitoga identiteta ne isključujemo identitet drugoga nego da se svjesnošću i poštivanjem vlastitoga upravo više poštuje i identitet drugoga.

Patricija Cvinar održala je izlaganje ‘Uloga humanističkog nasljeđa Dubrovnika u kreiranju turističkog branda’ te je istaknula važnost humanističkih znanosti i poznavanja povijesti u svrhu razvijanja i poznavanja različitih identiteta. Navela je i da turistički vodiči žive od onoga što su nam preci ostavili i da su mjera i sklad koje je provodila Dubrovačka Republika ono što mi danas baštinimo.

Irena Ipšić je u svom izlaganju o humanističkim studijima navela da je prvi humanistički studij u Dubrovniku osnovan 1972. godine. Pokrenuo ga je profesor Milan Prelog koji je, između ostalog, sudjelovao u radu UNESCO-ova Odbora za svjetsku baštinu i utjecao na uvrštavanje mnogih hrvatskih znamenitosti na ovaj popis. Istaknula je kako je Dubrovnik idealno mjesto za stjecanje humanističkog obrazovanja i da je Dubrovnik grad koji treba stručnjake koji znaju štititi njegov povijesni identitet i njegovu kulturnu baštinu.

Nakon izlaganja predavača moderatorica Ivana Grkeš povela je raspravu u koju se uključila i zainteresirana publika koja je pohvalila otvaranje ove tematike u javnom diskursu.