VIZIJA RAZVOJA GRADA Predstavljen razvojni program Dubrovnik 2030

Integrirani razvojni program Dubrovnik 2030 predstavljen je u ponedjeljak u Gradskoj vijećnici, a uz gradonačelnika Grada Dubrovnika Mata Frankovića sudjelovala je zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić te suradnici na projektu – arhitekt Dinko Peračić te arhitekt i urbanist Hrvoje Bolta.

Program Dubrovnik 2030 prostorno obuhvaća područje središta Dubrovnika, od zaštićene povijesne cjeline do luke Gruž. Područje programske zone Gruž-Grad obuhvaća čak 16 različitih investicijskih komponenti - od Park & Ride sustava Pobrežje i trajektne luke Batahovina, preko Lučkog kontrolnog centra i Intermodalnog terminala, do urbanizacije Luke, nove gradske tržnice, rive i tunela kroz Gruž, pa do Lapadske obale i uređenja novog gradskog centra Gruž. Uz ova ulaganja, četiri su horizontalna elementa koji pokrivaju područje cijelog grada, a tiču se prvenstveno unapređenja sustava javnog prijevoza električnom brodskim i autobusnim javnim prijevozom, bike i car charing sustavima, a uključuju inteligentni transportni sustav, novu energetsku infrastrukturu i gradsku optičku i bežičnu mrežu.

Gradonačelnik Mato Franković rekao je uvodno kako je program „Dubrovnik 2030“ vizija urbanog razvoja grada u sljedećem desetljeću s jasno definiranim smjernicama i detaljno osmišljenim projektima. Kazao je kako se gradska uprava, promišljajući razvoj grada, odlučila posvetiti području gradskog središta kao prioritetu jer je središte grada opterećeno prvenstveno prometnim zagušenjima. –„ Kroz cijeli projekt dobili smo „kralježnicu“ od Gruža do povijesne jezgre i to je glavni sustav prometnog koridora, a Gruž predstavlja i najveći izazov u tom projektu“, kazao je uvodno poručivši kako je u razvojnom smislu vrijeme za dodatni investicijski iskorak.

Zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić predstavila je koji su koraci napravljeni u posljednje tri godine. Podsjetila je da je prijedlog projekta dobio potporu Vlade RH upravo na sjednici Vlade u Kneževu dvoru u veljači 2019. –„Ovakav projekt nije moguće samostalno realizirati. Treba nam politička i financijska potpora Vlade RH i EU, odnosno Europske komisije“, rekla je zamjenica Tokić. 

U međuvremenu, podsjetila je, pokrenuta je intenzivna komunikacija s resornim tijelima Vlade, posebice s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, a temeljem tih nastojanja, Grad Dubrovnik dobiva podršku JASPERS-a, tehničke pomoći Europske komisije, Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj. Organiziraju se intenzivni sastanci s brojnim sudionicima u projektu poput Lučke uprave Dubrovnik, Hrvatskih cesta, Libertasa, Sanitata i Luke Dubrovnik te se pokreće izrada Integrirane strateške podloge Grada Dubrovnika koju u cijelosti financira Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, a izrađuje JASPERS u suradnji s Ernst&Youngom.

Arhitekti Dinko Peračić i Hrvoje Bota prezentirali su pojedine segmente tzv. 'kralježnice grada' koja povezuje prostor od Luke Gruž do povijesne jezgre, a podijeljen je u tri prostorne cjeline – zona Luka, zona Riva - Gruž centar i zona Centar – Pile.

-„Centar Dubrovnika premješta se u gruško polje. Ovo je jedno od dva najopterećenija dijela grada, a krije potencijal za nove razvojne mogućnosti“, naveo je arhitekt Dinko Peračić istaknuvši kako će umjeravanjem kolnog prometa kroz Gruž tunelom u razini mora Dubrovnik konačno dobiti neposredan pristup moru i novi javni prostor – šetnicu s rivom.

Gradonačelnik Mato Franković zaključno je istaknuo kako će cijeli Program Dubrovnik 2030. uskoro biti predstavljen javnosti i kroz uspostavu programskog izložbenog prostora, tzv. showroom-a, a započet će i procesi javnog savjetovanja te detaljne razrade svih varijantnih opcija pojedinih projektnih elemenata, ali i izrade svih strateških okvira potrebnih za realizaciju ulaganja.

Izložen je i plan realizacije u tri faze kroz dva programska razdoblja vezana uz programska razdoblja Europske unije koja traju sedam godina.