Potpisan ugovor za radove energetske obnove ljetnikovca Crijević Pucić
Ljetnikovac Crijević Pucić, vlasnika i korisnika Dubrovačkog simfonijskog orkestra, kreće u energetsku obnovu. Ugovor o izvođenju radova danas su potpisali ravnatelj Dubrovačkog simfonijskog orkestra Slobodan Begić i direktor tvrtke Građevinar Quelin Nikola Bakija te direktor tvrtke Posta d.o.o. Toni Bašica. Potpisivanju su nazočile i zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tepšić te pročelnica Upravnog odjela za europske fondove Martina Skopljaković.
U svom obraćanju prisutnima, zamjenica Tepšić naglasila je zadovoljstvo predstojećim radovima obnove iznimno vrijednog baštinskog objekta na području Grada Dubrovnika koji je prije dvije godine vraćen Dubrovačkom simfonijskom orkestru na korištenje.
„Puno je preduvjeta koje treba zadovoljiti da bi se orkestar mogao vratiti u ovaj prostor i koristiti ga na najbolji mogući način, ali ovim današnjim potpisivanjem ugovora ostvarit će se prva faza rekonstrukcije objekta“, rekla je zamjenica Tepšić te najavila drugu fazu koja će obuhvatiti unutarnje uređenje prostora.
Projektom je predviđena obnova krovišta zgrade, odnosno zamjena postojećeg pokrova i svih slojeva kroviša te sanacija kamenih oborinskih kanala, toplinska izolacija stropa prema tavanu, kompletno fugiranje svih kamenih pročelja zgrade, zamjena postojeće rasvjete energetski učinkovitijom LED rasvjetom i ugradnja dizalice topline zrak-voda za potrebe grijanja i hlađenja cjelokupnog prostora zgrade.
Vrijednost cjelokupnog projekta iznosi 592.512,61 eura, od čega je većina bespovratnih sredstava, 479.492,42 eura, osigurana iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Preostali iznos od 113.020,19 eura osigurava Grad Dubrovnik iz ovogodišnjeg proračuna. Rok završetka projekta je 23. ožujka 2025.
Podsjetimo, gradonačelniku Matu Frankoviću prošle je godine Odluku o financiranju ovog projekta uručila ministrica kulture i medija Republike Hrvatske Nina Obuljen Koržinek, u okviru Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra“. Riječ je o najvišem iznosu prihvatljivih troškova uz stopu sufinanciranja od 100 posto.
Provedenom energetskom obnovom doći će do znatnog poboljšanja energetske učinkovitosti zgrade, a koje će se očitovati u smanjenju godišnje potrebne toplinske energije za grijanje za 20,96 posto, godišnje primarne energije za 68,24 posto, te smanjenje emisija CO2 za 68,24 posto.