U sklopu projekta „ReDu – provedba Programa izobrazno informativnih aktivnosti o gospodarenju otpadom Grada Dubrovnika“ u hotelu Hilton Imperial održana je radionica "Problematika morskog otpada" na kojemu je predavala biologinja i doktorica prirodnih znanosti o moru Marija Crnčević.

Projekt “ReDu" ukupno je vrijedan 1.386.980,00 kuna, od čega Europska unija putem Kohezijskog fonda, kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. sufinancira 1.178.933,00 kuna. Projekt predviđa niz aktivnosti koje će doprinijeti povećanju stope odvojeno prikupljenog komunalnog otpada, smanjenju količine otpada koji se odlaže na odlagališta i izgradnji svijesti građana grada Dubrovnika o važnosti gospodarenja komunalnog otpada.

U nastavku detaljnije o tematici održanog predavanja;

Otpad u moru ili morski otpad naziv je za otpad u morskom okolišu i obalnom području u neposrednom kontaktu s morem koji nastaje aktivnostima čovjeka na kopnu ili moru. Ovaj otpad nalazimo na površini mora, u vodenom stupcu, na morskom dnu ili naplavljenog na obali. Procjenjuje se da je oko 80 % otpada u svjetskim morima porijeklom iz kopnenih izvora i aktivnosti s kopna kao npr. komunalni otpad s nepropisnih odlagališta ili otpad nastao kao posljedica nekontroliranih turističkih aktivnosti.

Oko 20% otpada u moru nastaje kao posljedica neodgovornog pomorskog prometa i ribarstva. Brojni su negativni učinci otpada u moru. Posebno je izražen učinak  na morske organizme, staništa, krajobraz te učinak na sigurnost i zdravlje čovjeka. Primjer ugroze morskih organizama čini zaplitanje organizama u otpad. Ovo zaplitanje ne mora nužno prouzročiti ugibanje  životinje, ali može imati negativan učinak kao što su ozljede, sužavanje i oštećenje tkiva, smanjenja mogućnost hranjenja, neishranjenost i glad. Problem čine i odbačeni ili izgubljeni ribolovni alati – mreže; njihov "ulov„ privlači druge ribe, sisavce i morske ptice koje se često zapliću u njih… Također, zabilježeni su brojni podaci i dokazi o pojavi gutanja otpada kod velikog broja morskih organizama kao i morskih ptica. Značajni su negativni učinci i na pridnena morska staništa i ukupnu bioraznolikost u moru.

Učinci na gospodarstvo su također značajni, ali teško mjerljivi. Naime, danas se ulažu značajni napori na globalnoj razini, pa tako i na Mediteranu i Jadranu u smislu provođenja aktivnosti uklanjanja otpada iz mora što je vrlo zahtjevno i financijski i vremenski. Nadalje, otpad iz mora izravno utječe na ribarstvo, akvakulturu, turizam…Potrebno je naglasiti da se procjenjuje da najveći udio otpada u svjetskim morima čini plastika. Tako je tijekom istraživanja u Sredozemnom moru, zabilježeno da 83 % plutajućih predmeta čini plastika. Posebno je zabrinjavajuća tema mikroplastike u moru.

Mikroplastika je  naziv za čestice plastike promjera manjega od 5 milimetara, a u moru je možemo naći kao primarnu  i sekundarnu. Primarna mikroplastika je prisutna u dimenzijama koje odgovaraju mikroplastici od trenutka izrade proizvoda. Slikovit primjer su kozmetički proizvodi kao pojedine paste za zube ili pilinzi koji sadrže ove čestice. Sekundarna mikroplastika nastaje fragmentacijom krupnijih komada plastike uslijed procesa razgradnje tijekom vremena. Jedan od primjera posljedica mikroplastike su podaci istraživanja i u Jadranu kojima su potvrđeni nalazi mikroplastike u želucima određenog broja jedinki ribe. Opterećenje mora plastičnim otpadom, nažalost je kontinuirano te mikroplastika čini iznimnu i dalekosežnu opasnost za morski okoliš i ekosustave. Također, razmatraju se i eventualni učinci mikroplastike na zdravlje čovjeka.

Na globalnoj je razini procijenjeno da je Sredozemno more jedno od najugroženijih mora kada je u pitanju otpad u moru. Obzirom da je problem otpada iz mora sve izraženiji, u svrhu praćenja stanja i pronalaženja rješenja uspostavljen je  cijeli niz projekata i inicijativa u koje je uključena znanstvena, stručna i šira javnost.  Jedan od primjera je i akcija  Plava čistka – akcija čišćenja mora, podmorja i obale kao dijela regionalnog projekta Let’s do it Mediterranean. Tijekom ovih volonterskih akcija koje u Dubrovniku organizira Grad Dubrovnik, prikuplja se, propisno zbrinjava i evidentira otpad iz mora. Premda je otpad u moru globalni problem koji je potrebno sustavno rješavati, potrebno je pronalaziti rješenja i na lokalnoj razini te osvijestiti činjenicu da otpad nastaje u našoj blizini i u našim domovima te da je uloga svakog pojedinca značajna. Već i diskretno mijenjanje navika kao npr. korištenje platnenih, umjesto plastičnih vrećica, može biti doprinos očuvanju mora.

Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Grada Dubrovnika.