Održana svečana sjednica Gradskog vijeća uz Dan Grada i Festu 2020.

Svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika uz Dan Grada i Festu svetog Vlaha održana je danas u Kazalištu Marina Držića, a otvorena je Himnom Republike i predivnim stihovima Augusta Šenoe upućenim Dubrovniku i napisanim prije gotovo 200 godina.

Uz predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, sjednici su prisustvovali izaslanik predsjednika Sabora Branko Bačić, povjerenica i potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras, dubrovački biskup mons Mate Uzinić, predstavnici gradova prijatelja i brojni drugi uzvanici, predstavnici javnog i političkog života.

Okupljenima se uvodno obratio predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica. Najavio je kako će se do kraja ove godine dovršiti postupak izmjene GUP-a,  a sve kako bi, istaknuo je, obuzdali negativne učinke GUP-a iz 2014. godine. „Održiv razvoj, zaštita okoliša i učinkovito gospodarenje otpadom naši su prioriteti“, poručio je predsjednik Vijeća. Kazao je kako je Gradsko vijeće u godinu dana održalo osam sjednica i raspravljalo o  preko 200 točaka.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković izložio je sve uspjehe gradske uprave u proteklom jednogodišnjem razdoblju, a prije njegovog obraćanja prikazan je i kratki film "Od Feste do Feste". 

-"2020. godinu obilježit će kulminacija svih nabrojenih aktivnosti, a ono što smo unijeli u naše planove možemo realno i ostvariti. I zato sve vas koji kao odabrani predstavnici građana sudjelujete u političkom životu Grada pozivam da izbjegavamo sitne antagonizme i da uvijek ustrajavamo na afirmativnom i konstruktivnom radu za opće dobro. Od našeg Parca tražimo nebeski zagovor i zaštitu, istu ona koju nam je vjerno pružao, uvijek kada je to bilo potrebno. Neka nas i dalje vodi naprijed svojom čvrstom rukom, krepošću duha i blagošću srca", kazao je između ostalog gradonačelnik Franković. 

Govor gradonačelnika Frankovića uz Dan Grada i Festu sv. Vlaha

Župan Nikola Dobroslavić podsjetio je na strateške infrastrukturne projekte, poput Pelješkog mosta i brze ceste te zahvalio aktualnoj Vladi na potpori u njihovu ostvarenju. –„ Festom odajemo zahvalnost i dajemo zavjet da naše stare i sv. Vlaha nećemo iznevjeriti nego ćemo čuvati i razvijati ovaj grad“, kazao je.

-„ Niti jedan grad nije toliko privržen svome svecu kao što je Dubrovnik privržen svetom Vlahu, a sve to je dovelo do sklada o kojemu može svjedočiti rijetko koji grad“, rekao je između ostalog u svom obraćanju izaslanik predsjednika Hrvatskog Sabora Branko Bačić. Pohvalio je gradonačelnika Frankovića zbog korištenja sredstava iz EU fondova zbog čega je, rekao je, Dubrovnik postao veliko gradilište.

U ime Vlade RH premijer Andrej Plenković domaćinima je čestitao 1048. Festu svetog Vlaha.–„Čestitam vam koliko ste učinili za kvalitetniji život Dubrovčana i svih gostiju. To se iz ovih svih projekata može prepoznati“, rekao je premijer Plenković. Istaknuo je kako se u mandatu Vlade čak 30 projekata odnose na Dubrovnik i Županiju.  –„U Vladi ćete i dalje imati i prijatelja i partnera“, poručio je predsjednik Vlade zaključivši govor riječima: Živio sveti Vlaho!

Na današnjoj sjednici uručene su i Nagrade Grada Dubrovnika ovogodišnjim laureatima. Nagrada Grada Dubrovnika za životno djelo pripala je dugogodišnjem predsjedniku Jedriličarskog kluba Orsan Marinku Mikulandri te postumno fotoreporteru Milu Kovaču.

Dobitnici godišnjih Nagrada Grada Dubrovnika još su: novinar Mario Bukvić, dopredsjednik VK Jug Željan Konsuo, novinar i književnik Boris Njavro, talijanski odvjetnik i veliki zaljubljenik u Dubrovnik i Hrvatsku Cristiano Pambianchi te Pomorski odjel Sveučilišta u Dubrovniku. U ime nagrađenih obratio se dobitnik priznanja za životno djelo Marinko Mikulandra.


Dobitnici nagrada i priznanja Grada Dubrovnika

Marinko Mikulandra dobitnik je „Nagrade Dubrovnika za životno djelo“ za izniman doprinos u razvoju sporta u Dubrovniku. Rodom iz Šibenika, Marinko Mikulandra sportom se počeo baviti u svojoj sedmoj godini, kao jedriličar i nogometaš. U Dubrovnik dolazi 1961. godine na poziv Nogometnog kluba GOŠK, i od tada je neprestano aktivan u dubrovačkom sportu. Prve uspjehe ostvaruje kao jedriličar, a kasnije na nogometnim terenima, kao igrač i trener, da bi se nakon svega vratio svojoj prvoj ljubavi – jedrenju. Najprije držeći kormilo jedrilice, a nakon toga upravljajući kormilom Jedriličarskog kluba Orsan i predvodeći ostale članove kluba, Marinko Mikulandra ispisuje na moru povijest svog Orsana kojim se ponosi i hrvatski sport. Dobitnik je niza priznanja u sportu od kojih su najznačajnija Državna nagrada Franjo Bučar za životno djelo i Nagrada Hrvatskog olimpijskog odbora Matija Ljubek za životno djelo. Dugogodišnji uspješni rad Marinka Mikulandre još uvijek krasi isti žar i ljubav prema sportu, moru i jedrima. Sportski je dužnosnik još od 1978. godine. Višegodišnji je predsjednik Jedriličarskog kluba Orsan, dopredsjednik Zajednice športa Dubrovačko-neretvanske županije, član Skupštine Dubrovačkog saveza športova i predsjednik Županijskog jedriličarskog saveza. Marinko Mikulandra izuzetno je zaslužan za razvoj sporta na području Grada i Županije, a njegov rad i angažman prelazi sportske okvire i postaje stvarna društvena vrijednost.

Milo Kovač dobitnik je „Nagrade Dubrovnika za životno djelo“ – posmrtno za izniman doprinos kulturnom i društvenom životu Dubrovnika. Više od tri desetljeća Milo Kovač neumorno je bilježio i dokumentirao život Grada, a mnoge njegove fotografije danas nose epitet antologijskih. Ovaj majstor fotografije kamerom je bilježio gradsku svakodnevnicu, snimao „obične ljude“, tražio zanimljive detalje tamo gdje ih mnogi drugi ne bi nalazili. Rane Grada i njegovih ljudi za vrijeme srpsko-crnogorske agresije na hrvatski jug sačuvane su za vječnost zahvaljujući njegovim fotografijama koje su obišle svijet i svjedočile istinu. A on je tu istinu hrabro bilježio, kao primjerice 6. prosinca 1991., kada je prkoseći granatama vrijedno snimao sa skalina dubrovačke katedrale. Fotografije Mila Kovača danas su dijelom brojnih foto-monografija, pohranjene su u foto-dokumentacijskim arhivima, a i dio su stalnog postava Muzeja Domovinskog rata u tvrđavi Imperijal na Srđu. Još od prvih radova 1979. godine pa sve do iznenadne smrti 2005. godine, Milo Kovač je fotoreporterske uratke objavljivao u mnogim lokalnim i nacionalnim dnevnim novinama, časopisima i magazinima. Prvo stalno zaposlenje ostvario je u veljači 1985. godine u Slobodnoj Dalmaciji, gdje je imao status vodećeg reportera i koja je do kraja ostala njegova matična novinska kuća. Za svoj rad višestruko je nagrađivan, a posebno priznanje primio je 1997. godine kad mu je za reportažu o padu američkog zrakoplova s misijom ministra trgovine Rona Browna kod Dubrovnika dodijeljena nagrada Hrvatskog novinarskog društva „Nikša Antonini“ za najbolju reportažu. Iako već 15 godina nije s nama, opus Mila Kovača trajan je podsjetnik na njegovu bezgraničnu ljubav prema Gradu, dubrovačkoj povijesti i njegovom puku. 

Pomorski odjel Sveučilišta u Dubrovniku dobitnik je „Nagrade Dubrovnika“ za izniman doprinos u očuvanju i unapređenju pomorske tradicije Dubrovnika. Pomorski odjel Sveučilišta u Dubrovniku 2019. godine proslavio je dvije značajne obljetnice - 60 godina visokog obrazovanja pomoraca u Dubrovniku i 100 godina od izlaska znanstvenog časopisa za more i pomorstvo „Naše more“. Kroz svoje 60-godišnje djelovanje ova institucija prolazila je razne transformacije i organizacijske strukture. Od Više pomorske škole preko Pomorskog fakulteta Veleučilišta u Dubrovniku i konačno do Pomorskog odjela Sveučilišta u Dubrovniku, institucija je uvijek vizionarski znala zadržati prepoznatljivost i kvalitetu, školujući rukovodeći časnički kadar prema strogim međunarodnim kriterijima, ali i prilagođavajući se novim zahtjevima, uvjetima i trendovima u obrazovanju pomoraca. Stota obljetnica osnutka časopisa „Naše more“ proslavljena je na Pomorskom odjelu osnivanjem i organiziranjem prve međunarodne znanstvene konferencije naziva „Naše more 2019“ koja je okupila znanstvenike iz Europe i Azije. U Republici Hrvatskoj nema drugih znanstvenih časopisa jednako bogate tradicije niti tako visoko pozicioniranih u području pomorstva. Časopis „Naše more“ razvija se i dalje zahvaljujući predanom radu uredništva pri Pomorskom odjelu i tako doprinosi svojim ugledom ne samo Sveučilištu u Dubrovniku nego i Gradu. Dubrovnik je nastao i razvio se na tradiciji pomorstva koja se održala i do danas, a Pomorski odjel Sveučilišta u Dubrovniku zauzima važnu ulogu u visokom obrazovanju. Ujedno je značajan sudionik u našoj nematerijalnoj baštini i tradiciji štovanja svetoga Vlaha kao zaslužni rasadnik novih kapetana festanjula, ali i naših sugrađana, visoko obrazovanih pomoraca, ujedno ambasadora Grada u svijetu.

Željan Konsuo dobitnik je „Nagrade Dubrovnika“ za veliki doprinos razvoja sportske djelatnosti u Dubrovniku. Dopredsjednik Dubrovačkog saveza športova, Željan Konsuo istaknuti je i cijenjeni djelatnik koji svojim dugogodišnjim radom i djelovanjem uvelike pridonosi razvoju sportske djelatnosti na području Grada Dubrovnika. Kao dugogodišnji predsjednik Malonogometnog kluba „Square“ te Vaterpolskog kluba „Jug“ uspješno je pridonosio uspjesima navedenih klubova kroz osvajanja nacionalnih i europskih trofeja. Uz svakodnevno djelovanje u dubrovačkom sportu kao dopredsjednik aktivno sudjeluje u radu Hrvatskog vaterpolskog saveza te kao član Hrvatskog olimpijskog odbora i Nacionalnog vijeća za sport. Željan Konsuo dobitnik je „Nagrade Dubrovnika“ za uspješan rad u sportskoj djelatnosti na području Grada Dubrovnika s posebnim osvrtom na 2019. godinu u kojoj je kao autor, a u povodu 95 godina povijesti Vaterpolskog kluba Jug, objavio vrijednu knjigu „Pet do 100“. No, nepravedno ju je vezivati samo uz ovu obljetnicu jer je to knjiga o prošlosti za sadašnjost, svjedočanstvo jednog vremena, pripovijest o ljudima i njihovim životima, o Gradu, društvenim i političkim mijenama. Sve se nabrojane teme nenametljivo provlače kroz onu temeljnu priču, priču o sportu, o vaterpolu, o Klubu. „Pet do 100“ stoga je ostavština za budućnost, za naraštaje koji dolaze. 

Mario Bukvić dobitnik je „Nagrade Dubrovnika“ za iznimna postignuća u unapređenju kvalitete življenja osoba s invaliditetom. Radeći u medijima Mario Bukvić uvijek se zalaže za prava osoba s invaliditetom, autor je i urednik nekoliko dokumentiranih serijala koji su obrađivali probleme s kojima se susreću osobe s invaliditetom. Jedan od najvećih projekata koje je pokrenuo je emisija o ravnopravnosti naziva „Barijere“, a emitira se na lokalnoj televiziji. Upravo je ta emisija obuhvatila niz segmenata poput obrazovanja, zapošljavanja, socijalne skrbi i zdravstva u području života osoba s invaliditetom. S obzirom na široki spektar osoba i udruga koje su obuhvaćene emisijom „Barijere“, osobe s invaliditetom izborile su se za mnoga prava, istovremeno ojačavši svoj položaj u društvu. Povodom međunarodnog dana osoba s invaliditetom Mario Bukvić nagrađen je priznanjem za promicanje prava osoba s invaliditetom, a njegov angažman doticao je sve udruge s ovog područja koje za korisnike imaju osobe s invaliditetom. Predano radeći kao aktivni član zajednice daje najbolje od sebe zbog čega ga korisnici udruga osoba s invaliditetom iznimno cijene i poštuju. Za svoj dobrovoljni i volonterski, a nadasve korisni rad, Mario Bukvić dobitnik je Nagrade Dubrovnika kao poticaj za daljnji rad i angažman, ali i jedan vid zahvalnosti za sve što na području Grada i Županije radi u promicanju prava osoba s invaliditetom. 

Cristiano Pambianchi dobitnik je „Nagrade Dubrovnika“ za iznimne zasluge na području dubrovačke književnosti. Cristiano Pambianchi talijanski je odvjetnik, bibliofil i osvjedočeni prijatelj Dubrovnika i Hrvatske kod kojeg se ljubav i predanost prema rijetkim i vrijednim knjigama stopila i poistovjetila s ljubavi  prema dubrovačkoj i hrvatskoj književnosti. Cristiano Pambianchi rođen je u Milanu 6. srpnja 1974. godine. U razdoblju od 1991. do 1994. godine kao novinar u Novine Città Nostra di Sesto San Giovanni (Milano) i „La Voce del Popolo“ pisao je o prilikama u bivšoj Jugoslaviji, ratu i agresiji na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Svojim novinarskim djelovanjem, kako sam navodi, želio je ljudima u Hrvatskoj poručiti da „nisu sami“. U isto vrijeme uključuje se u humanitarne akcije pomoći ugroženima i  senzibiliziranje javnosti te se aktivira u širenju istine o Domovinskom ratu. Među iznimno brojnim aktivnostima Cristiana Pambianchia, kojima je promovirao Dubrovnik i Hrvatsku, vrijedno je istaknuti kako je sudjelovao u istraživanju života i djela Ruđera Boškovića i procesu za odobrenje postavljanja memorijalne ploče na mjestu ukopa. U godini obilježavanja 450. godišnjice smrti Marina Držića dao je veliki doprinos u realizaciji posudbe tri jedinstvena djela ovog velikog dubrovačkog i hrvatskog komediografa. Poticaj Cristianu Pambianchiu za skupljanje knjiga važnih za hrvatsku povijest, kulturu i književnost bila je agresija na Hrvatsku 1991. i potreba da pomogne njenim ljudima. Kao novinar zalagao se da istina o agresiji na Hrvatsku i istina o Domovinskom ratu  dođe u svijet, da se spozna kako se u Hrvatskoj ne vodi građanski nego Domovinski rat, dok je kao kolekcionar želio pokazati bogatstvo hrvatske povijesti i književnosti i prenijeti ga sljedećim generacijama.  

Boris Njavro dobitnik je „Nagrade Dubrovnika“ za iznimne zasluge na području humanitarne i kulturne djelatnosti. Boris Njavro je čovjek koji živi s ovim Gradom. Napisao je nebrojeni broj knjiga, pisao je o “malom čovjeku”, o običajima, pa i o svakoj uličici ovoga Grada. Osim autorskog rada održavao je i Klub dubrovačkih pisaca, ravnatelj je muškog đačkog doma, odradio je veliki broj promocija knjiga. U svom dugogodišnjem radu djelovao je i u pravcu zaštite prava osoba s invaliditetom, zdravlja tih osoba te jačanju njihovih kreativnih potencijala, promičući uzajamno poštovanje, razumijevanje, prijateljstvo, suradnju i osnovna ljudska prava. Svojim radom pokušavao je riješiti probleme koje osobe s invaliditetom same ne mogu riješiti, upravo najviše putem interaktivnih kontakt radio emisija. Prepoznao je vrijednost i potrebu rada s osobama s tjelesnim invaliditetom te je pomogao u projektima usmjerenim ka unapređenju kvalitete života osoba s invaliditetom srednje i treće životne dobi, koje su često marginalizirane i kojima društvo ne pridaje dovoljno pažnje. Zbog svih iskazanih kvaliteta u radu, zbog dokazanih organizacijskih sposobnosti i nadasve korektnog i partnerskog odnosa koji njeguje prema svim stanovnicima naše lokalne zajednice, Boris Njavro dobitnik je Nagrade Dubrovnika kao snažnog poticaja mnogobrojnim akcijama, projektima, emisijama i knjigama u budućem radu.