Održana svečana sjednica Grada Dubrovnika, uručene nagrade laureatima (VIDEO)
Svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika uz Dan Grada i Festu svetog Vlaha održana je na Kandeloru, u srijedu, 2. veljače u Kazalištu Marina Držića.
Prigodne govore održali su predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marko Potrebica, gradonačelnik Mato Franković, župan Nikola Dobroslavić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Branko Bačić, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te zaključno predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.
Sjednici su nazočili još i ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak, potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, državni tajnik u Ministarstvu za vanjske i europske poslove Frano Matušić, dubrovački biskup mons. Roko Glasnović, rektor crkve sv. Vlaha don Hrvoje Katušić s ovogodišnjim festanjulima Teom Grbićem i Tonijem Cvjetkovićem te brojne druge osobe iz javnog, političkog i vjerskog života uključujući predstavnike veleposlanstava gradova prijatelja Vukovara i Sarajeva, ali i brojnih drugih gradova poput Splita, Metkovića, Mostara, te veleposlanike Mađarske, Kanade, Armenije, Malezije, Australije, Indije, Litve, Belgije i Japana.
Ovom prigodom tradicionalno su dodijeljena javna priznanja ovogodišnjim laureatima. Nagrada Grada Dubrovnika za životno djelo tako je dodijeljena kazališnom redatelju Ivici Kunčeviću i to za izniman doprinos dramskoj umjetnosti i kulturnom identitetu Dubrovnika te promociji dubrovačke kazališne tradicije i književnog nasljeđa na domaćim i inozemnim kazališnim pozornicama. Liječnici i znanstvenici doc.dr.sc. Ljiljani Betica Radić pripala je godišnja Nagrada Dubrovnika za izniman doprinos u zaštiti zdravlja i zaštite oboljelih tijekom pandemije koronavirusa, a godišnje nagrade dodijeljene su i tjedniku Glas Grada te Kvartetu Sorkočević. U ime svih nagrađenih zahvalu je uputio Ivica Kunčević.
Opširnije o nagrađenima:
Ivica Kunčević dobitnik je „Nagrade Dubrovnika za životno djelo“ za izniman doprinos dramskoj umjetnosti i kulturnom identitetu Dubrovnika te promociji dubrovačke kazališne tradicije i književnog nasljeđa na domaćim i inozemnim kazališnim pozornicama. Tijekom svog pedesetogodišnjeg umjetničkog rada kazališnog redatelja Ivica Kunčević pomaknuo je granice kazališne umjetnosti i hrvatske kulture općenito, a svojim iznimnim i svestranim umjetničkim opusom trajno promovira Dubrovnik i njegovo kulturno naslijeđe. Nakon studija na Filozofskom fakultetu i Akademiji kazališne i filmske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, angažiran je kao redatelj u Kazalištu Marina Držića u Dubrovniku (1969.-1977.), u Dramskom kazalištu Gavella (1977.-1882.), a potom, do umirovljenja 2012., u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti izabran je 2008. u naslovno zvanje izvanrednog profesora na odsjeku kazališne režije i radiofonije. Bio je ravnatelj dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara (2002.-2009.), a režirao je na domaćim i inozemnim pozornicama preko stotinu kazališnih predstava različitih žanrovskih i stilskih odrednica, od dječjih i modernih komada do hrvatskih i svjetskih klasika. Istaknuo se režijama drama Williama Shakespearea, Antona Pavloviča Čehova i Mihaila Bulgakova, a često na scenu postavlja djela dubrovačke književne tradicije, pri čemu se ističu režije drama Marina Držića „Dundo Maroje“, „Arkulin“, „Tirena“ i „Skup“, te režije drama Iva Vojnovića „Ekvinocijo“, „Dubrovačka trilogija“ i „Maškarate ispod kuplja“, a značajno mu je i uprizorenje „Tužne Jele“ Mata Vodopića na Dubrovačkim ljetnim igrama i „Kate Kapuralice“ u Kazalištu Marina Držića u Dubrovniku. Objavio je zbirke teatroloških eseja „Ambijentalnost na dubrovačku“ i „Redateljske bilješke“.
Doc.dr.sc. Ljiljana Betica Radić, prim., spec. infektologije i pedijatrijske infektologije dobitnica je „Nagrade Dubrovnika“ za izniman doprinos u zaštiti zdravlja i liječenju oboljelih tijekom pandemije korona virusa. Njen krajnje nesebičan doprinos javnom zdravstvu tijekom Covid-19 pandemije očitovao se u profesionalnom radu (od početka pandemije do danas aktivno sudjeluje u liječenju teško oboljelih bolesnika na Covid odjelu OB Dubrovnik) i u području popularizacije znanosti kroz brojne javne nastupe, novinske članke, radijske i TV emisije. Specijalistica infektologije i pedijatrijske infektologije, primarija s više od 35 godina neprekidnog rada na Infektologiji u Općoj bolnici Dubrovnik, obnašala je i dužnosti voditeljice Infektološkog odjela, voditeljice Povjerenstva za lijekove te ravnateljice Bolnice. U ratnim godinama organizirala je rad humanitarne bolničke ljekarne. Bila je voditeljica Povjerenstva za zdravstvene usluge u prigodi dolaska Svetog Oca u Dubrovnik. Kao docentica na Sveučilištu u Dubrovniku predaje generacijama medicinskih sestara. Predavač je i na poslijediplomskim tečajevima za liječnike. Dugogodišnji je aktivni član u brojnim hrvatskim i međunarodnim strukovnim udruženjima među kojima se ističu članstvo u Hrvatskom društvu za infektivne bolesti (HDIB), u Europskom društvu specijalista infektologa UEMS-ID (član UO i delegat Infektološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora), Odboru za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike AMZH, Intersektorskoj sekciji za kontrolu rezistencije na antibiotike (ISKRA) Ministarstva zdravstva RH, Povjerenstvu za sigurnost primjene lijekova HALMED-a te Hrvatskom liječničkom zboru (član Etičkog povjerenstva). Usavršavala se u zemlji i inozemstvu, posebno u području upravljanja antibioticima. Objavila je brojne radove, među kojima se ističe objavljivanje prvih slučajeva emergentnih virusnih infekcija Denga i Zika u Hrvatskoj. Sudjeluje u brojnim javnim nastupima, predavanjima, tribinama, radio i TV emisijama na temu promicanja ispravne uporabe antibiotika i borbe protiv virusnih hepatitisa.
Glas Grada dobitnik je ''Nagrade Dubrovnika'' za izniman doprinos u promicanju slobode govora i informiranju građana grada Dubrovnika. Glas Grada je informativni tjednik Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije koji se tiska od 2005. godine. Od prvog izdanja Glas Grada je potpuno besplatan što je bio presedan na jugu Hrvatske. Najdostupniji tjednik, osim činjenice da je besplatan, izdvaja se i time što je bio među prvim novinama koje objavljuju pisanu riječ svakog čitatelja koji želi javno iznijeti mišljenje, komentar, kritiku ili pohvalu. Kroz godine postojanja Glas Grada se razvijao i mijenjao kako bi čitateljima bio što pristupačniji. Mnoge rubrike od kojih je potrebno izdvojiti 'Pisma čitatelja' ovu novinu čine drugačijom. Briga za umirovljenike, problematika življenja, kultura, zdravlje, dio za mlađe čitateljstvo samo su neke od rubrika. Glas Grada ide ukorak s vremenom i kroz vlastiti internetski portal na kojem se mogu pronaći sva izdanja u online formatu čime je novina postala i globalno dostupna. Osim bitnog tjednog informiranja u Glasu Grada se objavljuju i mnoge novinarske forme. Sloboda govora, informiranje, objektivnost i dostupnost samo su neke od značajki koje su stvorile i zadržale pozitivne smjernice kojima se vodi ovaj tjednik.
„Vijesti, zanimljivosti, korisne informacije, štivo po Vašoj mjeri! Sve je to razlog da i ovog vikenda budete uz Vaš i naš glas - Glas Grada“, jasan je slogan koji od početka prati novinu.
Kvartet Sorkočević dobitnik je ''Nagrade Dubrovnika'' za iznimna postignuća u području glazbene kulture. Kvartet Sorkočević osnovan je 1988. godine. Svoj prvi koncert ostvarili su u Kongresnoj dvorani hotela Excelsior gdje su nastupali svake nedjelje sve do Domovinskog rata. Tijekom uspješnog, 33 godine dugog, djelovanja publika i Dubrovčani Kvartet Sorkočević prvenstveno vezuju uz crkvu sv. Spasa u kojoj su godinama ponedjeljci rezervirani za njihove nastupe. Kvartet je sudjelovao u raznim drugim manifestacijama vezanima uz Grad i Županiju te je gostovao i izvan Hrvatske, u Crnoj Gori, Mađarskoj, Sloveniji, Francuskoj i to u najprestižnijim dvoranama i pred brojnom međunarodnom publikom. Kvartet je osnivač ciklusa Glazbeni salon u kojem ugošćava brojne komorne sastave i soliste. Posebna vrijednost Kvarteta Sorkočević je briga za hrvatsku glazbenu baštinu s posebnim naglaskom na dubrovačko stvaralaštvo, nadasve prezentirajući dubrovačkog i hrvatskog skladatelja Luku Sorkočevića, kao i ostale hrvatske skladatelje. Rijetki su komorni sastavi koji imaju ovako intenzivnu izvođačku djelatnost i u vremenima koja usporavaju i onemogućuju normalan i uobičajeni svakodnevni život, a pogotovo onaj kulturni. Kvartet Sorkočević u Dubrovniku traje dugo i postojano, razvijajući se beskompromisno i uporno, čime znatno obogaćuju kulturnu sliku Grada bezrezervno sudjelujući u njegovu životu tijekom čitave godine.
