Najavljena velika izložba Dubrovačkih muzeja: Nikola Božidarević – veliki slikar dubrovačke renesanse

Uoči velike izložbe Dubrovačkih muzeja povodom 500. obljetnice smrti dubrovačkog slikara Nikole Božidarevića danas je u Kneževu dvoru održana konferencija za medije na kojoj je javnosti predstavljen život i djelo ovog pomalo zaboravljenog dubrovačkog slikara.
 

Izložba Nikola Božidarević – veliki slikar dubrovačke renesanse nastavak je projekta Dubrovačkih muzeja kojim se sustavno proučavaju i promiču povijesni uglednici Dubrovnika.

Riječ je o prvoj izložbi posvećenoj nekom umjetniku iz ranijih razdoblja dubrovačkog slikarstva, koja na sveobuhvatan način predstavlja velikog dubrovačkog renesansnog slikara, čija sačuvana djela čine jednu od najvažnijih i najvrjednijih sastavnica naše starije umjetnosti.

Izložba je organizirana u povodu 500. obljetnice slikarove smrti, s ciljem da podsjeti na taj važan dan i nadasve dragocjen segment dubrovačke i likovne baštine ta da podigne razinu svijesti o značenju i veličini Božidarevićeva doprinosa renesansnoj umjetnosti Dubrovnika i Hrvatske, ali i da da svoj prilog boljem poznavanju njegova života i djela.

Na održanoj konferenciji i najavi izložbe, zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić istaknula je kako je podrška Grada Dubrovnika u realizaciji ovakvih projekata neupitna te da upravo ovakvi projekti i izložbe pružaju uvid u važnost i veličinu dubrovačkih umjetnika čiji je doprinos dubrovačkoj i hrvatskoj pa i svjetskoj baštini nemjerljiv.

Na izložbi koja će s otvoriti u srijedu, 04. listopada, kao i u pratećem katalogu bit će predočena sva dosadašnja znanja o Božidareviću te će biti iznesene i neke nove spoznaje vezane uz njegovo rođenje, opus, naručitelje i lokacije za koje su umjetnine naručivane, ali su i ispravljene neke nejasnoće u dosadašnjem čitanju arhivskih dokumenata.

Za potrebe izložbe snimljen je i dokumentarni film posvećen Nikoli Božidareviću i njegovim sačuvanima djelima, a o njima govore današnji najbolji poznavatelji umjetnikova slikarstva dr.sc. Joško Belamarić i akademik Radoslav Tomić.

lijevo
desno