Klimatske promjene stvarna prijetnja su 21. stoljeća koja se očituje u ekstremnim i destruktivnim vremenskim pojavama. Klimatske promjene pojam su koji označava svaku promjenu u klimi tijekom vremena, bilo zbog prirodnih promjena ili promjena koje su rezultat ljudskih aktivnosti. Definicija klimatskih promjena prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC)  posebno se oslanja na ljudsko djelovanje kao: „promjena klime koja se pripisuje izravno ili neizravno ljudskim aktivnostima koje mijenjaju sastav globalne atmosfere i koja je, pored prirodnih klimatskih varijabilnosti, promatrana tijekom usporedivih razdoblja”. One utječu na ekosustave, gospodarstvo, zdravlje i dobrobit ljudi. Europski lideri ulažu napore u ublažavanje i prilagodbu na klimatske promjene, ali neke su od njih neizbježne. Zato je potrebno kontinuirano i dugoročno djelovati kako bismo se prilagodili novim uvjetima života i poslovanja. Pariški sporazum naglašava važnost prilagodbe i predviđa izradu strategija s aktivnostima koje ciljaju na smanjenje štete i troškova uzrokovanih klimom.

Prema podacima EUROSTAT-a, urbana područja u Europskoj uniji troše 80 % energije i emitiraju 80 % ugljikova dioksida, s godišnjim porastom od 1,9 %. Stoga su ciljevi Europske unije o smanjenju emisije stakleničkih plinova ostvarivi samo uz aktivno sudjelovanje lokalnih vlasti, organizacija, investitora i građana.

Akcijski plan energetski održivog razvitka i prilagodbe klimatskim promjenama predstavlja posredan način za suočavanje s klimatskim promjenama, a njegov glavni cilj je identifikacija rizika i opasnosti, te definiranje mjera i aktivnosti ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama i smanjenja emisije CO2 u suradnji s ključnim dionicima Grada, kao i praćenje njihove realizacije i provedbe.