Govor Gradonačelnika: Netko prije nas podigao je ovaj grad i na nama je danas da o njemu skrbimo
Govor gradonačelnika Mata Frankovića na svečanoj sjednici Gradskog vijeća, održanoj 2. veljače 2019. u Kazalištu Marina Držića.
Poštovane gospođe i gospari,
Čast mi je i zadovoljstvo što Vas mogu pozdraviti u oči Feste sv. Vlaha kojeg od davnina Dubrovački puk vjerno slavi kao svog zaštitnika i nebeskog zagovaratelja.
Obilježavajući istovremeno i Dan Grada prilika je to koju izabrani predstavnici vlasti koriste kako bi svojim građanima, kojima su prisegnuli služiti, prikazali sve ono što je učinjeno u godinu dana od posljednje Feste.
Kroz video koji ste vidjeli nabrojali smo sve za naš grad najznačajnije projekte koje smo završili ili započeli u proteklih godinu dana.
Prošle godine ova gradska uprava pokrenula je snažan investicijski ciklus, a na krilima tog zamaha i najvećeg proračuna Grada Dubrovnika u povijesti ušli smo i u novu kalendarsku godinu.
Obilježit će je realizacija započetih projekata, ali i pokretanje niza novih investicija u komunalnu i društvenu infrastrukturu. Svi oni imaju za cilj podići razinu životnog standarda na onu koju Dubrovnik i njegovi građani zaslužuju.
Razvijajući svoje, Grad Dubrovnik partnerski sudjeluje i u velikim projektima, od koji će neki snažno usmjeriti razvoj grada u budućnosti. Pomogli smo obnovu i opremanje nove zgrade Državnog arhiva, sufinanciramo stanove za hrvatske ratne vojne invalide, a podupiremo i izgradnju Studentskog doma, osnovnog infrastrukturnog preduvjeta konačnoj transformaciji Dubrovnika iz turističkog prvaka u jedno od najistaknutijih studentskih središta.
Uvelike se oslanjamo na prilike koje pružaju dostupna sredstva fondova Europske unije. Putem našeg novoosnovanog odjela i u suradnji s nadležnim ministarstvima Grad Dubrovnik je u nešto više od godinu dana osigurao preko 80 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Umjesto da se zadužujemo, dobivena sredstva kanaliziramo u gospodarenje otpadom, obnovu baštine, modernizaciju javnog gradskog prijevoza, izgradnju i energetsku obnovu naših dječjih vrtića i osnovnih škola.
Puno toga se u Dubrovniku danas radi nakon dugo vremena. Ma koliko to nevjerojatno zvučalo, škola Montovjerna, čija je izgradnja započela prije dva tjedna, prva je novogradnja u osnovnoškolskoj obrazovnoj infrastrukturi od sredine 80-ih godina prošlog stoljeća, dok je škola Lapad prva škola koja je za obnovu koristila EU sredstva.
Turizmu, kao našoj najvećoj privrednoj grani, pružili smo novu priliku, priliku da se slobodno razvija na održivim i odgovornim principima. Taj zaokret u upravljanju sama je srž našeg projekta „Poštujmo Grad“ i brzo je prepoznat od svjetske turističke javnosti, dok UNESCO ali i inozemni mediji Dubrovnik sve češće ističu kao predvodnika održivog turizma na širem području Mediterana.
Nismo mi jedina povijesna sredina iznimne baštinske vrijednosti koja se našla na udaru prekomjernog turizma. Ali koristeći se dijelom i iskustvima drugih i inicirajući razgovore s vodećim svjetskim društvima za kružna putovanja odredili smo smjer kojim želimo krenuti naprijed istovremeno oplemenjujući naše naslijeđe i stvarajući novu vrijednost, čuvajući ovaj stoljetni kamen, ali ne gušeći razvoj gospodarstva.
Uspjeli smo odgovoriti i nekim od najsloženijih izazova suvremenog Dubrovnika. S problemom stjecanja krova nad glavom za naše mlade obitelji suočili smo se osmišljavanjem izvorno dubrovačkog modela stanogradnje. U prvi takav projekt, 43 nova stana u Mokošici, krenuli smo u suradnji s Ministarstvom branitelja. U okviru modela dubrovačke poticane stanogradnje pokrenuli smo i projekt izgradnje 50 stanova u Solitudu. Kupovinom zemljišta na Pobrežju i skorim početkom izgradnje ceste od Mosta dr. Franja Tuđmana, stvorili smo preduvjete za razvoj nove urbane zone van užeg centra grada gdje će mlade obitelji dobiti priliku izgraditi dom i ostati u svom gradu.
Ova gradska uprava imala je hrabrosti napraviti i neke nepopularne poteze. Drznuli smo se osloboditi ulice i trgove nepotrebnih zagušenja javnog prostora. Proveli smo reviziju gradskog stambenog fonda, a prve potrebite dubrovačke obitelji počele su useljavati u gradske stanove nakon što su ih napustili bespravni korisnici.
Započeli smo proces informatizacije gradske uprave te predstavili sustav participativnog budžetiranja koji će građanima približiti proces kreiranja proračuna kako bi on u najvećoj mjeri pratio njihove potrebe. Proveli smo izbore za mjesnu samoupravu i nakon tri godine imamo funkcionalne gradske kotareve i mjesne odbore.
Konsolidirali smo gradske tvrtke i učinili ih snažnim nositeljima ulaganja. Gradska tvrtka Vodovod, slijednik povijesnog dubrovačkog renesansnog vodovoda, danas uz pomoć Vlade i Hrvatskih voda nosi niz investicija, ne samo modernizaciju vodoopskrbnog sustava i sustava odvodnje, nego širi svoju mrežu tamo gdje je prije nije bilo.
Javni gradski prijevoznik Libertas danas koristi EU sredstva kako bi osuvremenio svoju flotu, a učvrstio je u nedavnoj prošlosti narušene odnose s našim susjednim općinama.
U Grad smo vratili i osnažili tradicijske obrte, a nekoliko koraka od ovog mjesta uskoro će svoja vrata nakon više godina izbivanja otvoriti gradska peskarija.
To su elementi koji su preslika svakodnevnog života i stila življenja u ovom gradu, ali obilježja koja neku sredinu čine gradom. Ne želimo ignorirati trendove suvremenog doba, ali ne smijemo nikad zaboraviti niti tko smo. Na to nas obvezuje još uvijek živo povijesno naslijeđe ovog grada okruženog zidinama, šibanog burom i jugom, okupanog suncem i okrznutog morem. I čuvanog moćnim zagovorom svetog Vlaha.
Ova godina po mnogočemu je godina jubileja. Obilježavajući 600 godina od postavljanja stupa srednjevjekovnog ratnika pred parčevu crkvu na trg Luža započela je i dugo očekivana sanacija Orlandovog stupa, jednog od snažnih simbola Dubrovnika.
Prije 40 godina povijesna cjelina Dubrovnika upisana je na Popis svjetske baštine UNESCO-a. Ta obljetnica, ali i 20. godišnjica od skidanja Dubrovnika s liste ugrožene svjetske baštine bile su snažan povod postavljanju izložbe koja tematizira ratno stradanje i obnovu Dubrovnika - „Dubrovnik, grad s ožiljkom“ u samom srcu Ujedinjenih naroda, u njihovom sjedištu u New Yorku.
Naše Ljetne igre spremaju se za obljetničku 70. festivalsku sezonu, a u 2019. slavimo i 10 godina od upisa Feste svetoga Vlaha na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Vođeni viteškom odlučnošću Orlanda, učeći od razboritosti naših predaka, odlučni smo nositi se sa svim izazovima i predano raditi na obećanjima koja smo dali. Od našeg parca, simbola dubrovačke tradicije, neovisnosti i slobode, učimo o poniznosti i razboritosti, a tražimo providnost i zaštitu.
Netko prije nas podigao je ovaj grad i na nama je danas, a ne na nekom drugome, da o njemu skrbimo s pažnjom i poštovanjem, onako kao što ga sveti Vlaho čuva na dlanu svoje čvrste ruke.
Kao trajni zalog našeg mira i slobode uvijek ćemo cijeniti žrtvu naših branitelja od kojih su mnogi dali živote da se u ovom gradu vijori hrvatski barjak, a kao cijenu slobode nikad nećemo zaboraviti Dubrovačke anđele, nevinu djecu koja su položila svoje živote tijekom Domovinskog rata.
Poštovane gospođe i gospari, u ime Grada Dubrovnika i svoje osobno ime svim građanima, našim Dubrovčanima van Domovine, našim pomorcima koje sada valja more i svim dragim gostima čestitam Dan Grada Dubrovnika i blagdan svetog Vlaha, našeg zaštitnika. Posebne čestitke upućujem i svim ovogodišnjim laureatima.
Živio Sveti Vlaho!
Slavimo ga kako i doliči njegovom vjernom puku!
