Dubrovnik se oprostio od akademika Nenada Vekarića

Na komemoraciji je uz gradonačelnika Grada Dubrovnika Mata Frankovića govorila Slavica Stojan, djelatnica Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku i osobna prijateljica akademika Vekarića. U ime studenata i doktoranada govorila je Irena Ipšić, predstavnica poslijediplomskog doktorskog studija „Povijest stanovništva“, dok se gospodin Andro Vlahušić skupu obratio kao prijatelj i dugogodišnji suradnik akademika Vekarića. U ime predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti komemoraciji je prisustvovao akademik Radoslav Tomić.  

Akademik Nenad Vekarić preminuo je 20. srpnja u Zagrebu nakon višemjesečne borbe s teškom bolešću.

U cijelosti donosimo govor gradonačelnika Mata Frankovića.

 
"Poštovana obitelji,

suradnici i prijatelji akademika Nenada Vekarića,

U lipnju ove godine, samo mjesec dana prije nego što će nas Nenad Vekarić naglo i prerano napustiti, u izdanju dubrovačkog Zavoda za povijesne znanosti, izašao je deveti svezak „Vlastele grada Dubrovnika“, njegova životnog djela. Taj recentni podatak najbolje opisuje predanost radu koja mu je bila svojstvena kao znanstveniku, povjesničaru, povijesnom demografu i autoru tijekom čitavog radnog vijeka, jer nema sumnje, da je na uređivanju knjige radio i onda kada je bolest, s kojom se dostojanstveno borio, počela pokazivati svoju razornu snagu.

Istraživačkim i znanstvenim radom o stanovništvu Dubrovačke Republike, napose o dubrovačkoj vlasteli, donio je brojne revolucionarne spoznaje ostavivši postojan i neizbrisiv trag ne samo u hrvatskoj, nego i u međunarodnoj historiografiji. Tome u prilog govori i sam opseg njegovog stvaralačkog korpusa - pedeset izvornih znanstvenih rasprava i dvadeset autorskih knjiga, od kojih od Vlastele možemo očekivati još dva sveska.

Oni će, nažalost, izaći posthumno i zaokružiti ono što će, sa 11 svezaka, postati najmonumentalnije znanstveno djelo ikada napisano i objavljeno u Republici Hrvatskoj, a vrlo vjerojatno i šire.

Značajan je rad akademika Vekarića i u njegovoj matičnoj kući - Zavodu za povijesne znanosti – HAZU u Dubrovniku gdje je bio upravitelj više od 30 godina. Upravo je pod njegovim upravljanjem Zavod postao motor, ili možda bolje reći srce, istraživanja slavne dubrovačke povijesti. I kada kažem dubrovačke, mislim na šire područje koje je povijesno tvorilo Dubrovačku Republiku, jer Nenad Vekarić se bavio i demografskom poviješću Konavala te svoga Pelješca, ali i drugim područjima dubrovačkog kraja. 

Ne smijemo zabraviti ni njegovu borbu da na temelju relevantnih izvora obrani hrvatsku granicu na Kleku. Naziv je to knjige koju je 1999. godine napisao u koautorstvu, a koja je svoje dopunjeno izdanje doživjela 2012. godine, i kojom je pobijena svaka sumnja da su otočići Veliki i Mali škoj kroz stoljeća slijedili političko-teritorijalni kontinuitet pripadajući Dubrovačkoj Republici i svim njezinim zakonitim slijednicima do Republike Hrvatske.

Osnovao je prvi studij povijesti na Sveučilištu u Dubrovniku, najprije 2006. godine doktorski studij „Povijest stanovništva“, na čijim je temeljima ostvaren i preddiplomski studij „Povijest Jadrana i Mediterana.“ Osnivanje Sveučilišta u Dubrovniku smatrao je vrlo značajnim za razvoj i svijetlu budućnost Dubrovnika.

No, danas, kada govorimo o akademiku Vekariću kao povjesničaru, upravitelju Zavoda, profesoru... i pritom pažljivo slažemo riječi kako bismo mu njima podarili pravednu zaslugu, ne smijemo zaboraviti ni na jednu odliku koja ga je krasila u ophođenju s drugima. Ta jedna jednostavnost i neusiljenost, vedrina duha, a posebice pažnja koju vam je poklanjao u komunikaciji, dodatno su ga definirali. Imao je sposobnost da se izrazi jezgrovito, ističući samo ono što je meritum stvari i često nas je i u Gradskom vijeću znao vratiti na pravi trag kada bi rasprave, kako to ponekad biva, otišle izvan teme.

Osim što je bio prvoklasni znanstvenik, akademik Nenad Vekarić, bio je i jedinstvene osobnosti, dobar čovjek, suradnik i prijatelj mnogima.

Odsutnost Nenada Vekarića u ovom gradu, kojeg je toliko volio i toliko mu davao, neupitno će se osjećati."