Preliminarni rezultati mjerenja održivosti destinacije, koji za Grad Dubrovnik provodi Globalno vijeće za održivi turizam (GSTC), predstavljeni su u Kinu Sloboda na završnom sastanku druge faze projekta. Sastanku su nazočili državni tajnik u Ministarstvu turizma Frano Matušić, gradonačelnik Mato Franković, zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić, predstavnica CLIA-e za istočni Mediteran Maria Deligianni i široki krug dionika u dubrovačkom turizmu: gradski vijećnici, direktori komunalnih tvrtki, djelatnici DURA-e, predstavnici turističkih agencija, sveučilišnih ustanova, udruga i organizacija povezanih uz turističku djelatnost.

Član vijeća GSTC i direktor za područje Mediterana Ioannis Pappas zahvalio se svim sudionicima na aktivnom sudjelovanju tijekom druge faze projekta koja je trajala sedam dana, a obuhvatila je rad u tri fokus grupe s 46 sudionika, 27 individualnih sastanaka s predstavnicima gradske uprave, udrugama civilnog društva, privrednicima, direktorima i ravnateljima ustanova.

Predstavljajući prve rezultate održivosti u turizmu, Pappas je istaknuo brojne pozitivne prakse u radu, ponajviše u zaštiti kulture, čistoći grada i sigurnosti. Projekt Poštujmo Grad na dobrom je putu i obuhvaća brojne elemente održivog turizma koji su pozitivno ocijenjeni temeljem propisanih kriterija. GSTC mjerenje održivosti izvrsna je platforma za planiranje daljnjeg menadžmenta destinacije i karta za certificiranje održivosti.

Za svaki od faktora potrebno je mjeriti i evaluirati rezultate, a informacije učiniti transparentnima i dostupnima svima. Na temu klimatskih promjena i adaptacija, rekao je kako je riječ o kritičnoj točki za sljedeće generacije što je također potrebno uzeti u obzir pri strateškom planiranju.

Jedan od faktora visokog rizika je promet kojeg treba kontrolirati, poglavito u ljetnoj sezoni, na čemu Grad Dubrovnik i aktivno radi. Uz činjenicu kako su brojni planovi i strategije u procesu izrade, što je utjecalo na ocjene pojedinih oblasti, Pappas naglašava kako je neke od izvrsnih potencijala teško pronaći, poput testiranja vina, maslinovog ulja i drugih tradicionalnih proizvoda ruralnih područja Grada. Proširenje turističke ponude koja nije vezana za određeno godišnje razdoblje također bi utjecala na produljenje same sezone i potaknulo rad lokalnih privrednika, rekao je Pappas.

Rekao je i to kako svoje slabosti Dubrovnik može okrenuti u prilike, a istaknuo je kako je potrebno građane uključiti u proces odlučivanja i mjeriti njihov stupanj zadovoljstva održivim turizmom. Kao jedno od osjetljivih pitanja koje će zasigurno biti potrebno uzeti u obzir pri daljnjem upravljanju destinacijom, izdvojio je svjetlosno i zvučno onečišćenje.

- Izazov je biti „lokalac“ sedam dana. – rekao je Pappas o svom boravku u Gradu, koji je protekle dane u Dubrovniku proveo aktivno, ne samo u razgovoru s istaknutim dionicima u turizmu, već s brojnim građanima i djelatnicima u ugostiteljskim objektima kako bi skupio što je moguće više informacija, razmišljanja i različitih stavova, kako bi za potrebe projekta sebi predočio realnu percepciju života u Gradu.

Preliminarni rezultati obuhvaćaju 16 fokus područja koja su ključna za održivi turizam Dubrovnika, sukladno kriterijima za održivi turizam i destinacijski menadžment utvrđenih od strane Ujedinjenih naroda. Procjenjuje se kako će cjeloviti projekt, s akcijskim planom za daljnje postupanje, biti završen tijekom veljače 2020. Uz Plan upravljanja zaštićenom spomeničkom cjelinom grada Dubrovnika koji je također u fazi izrade, riječ je o ključnom dokumentu koji će definirati trenutni stupanj održivosti i pomoću kojih će se definirati daljnji koraci u upravljanju destinacijom s ciljem postizanja održivog turizma.