Službeni glasnik

Na temelju članka 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13, 137/15, 123/17 – pročišćeni tekst), članka 41. Statuta Grada Dubrovnika („Službeni glasnik Grada Dubrovnika“, broj 4/09, 6/10, 3/11, 14/12, 5/13, 6/13 – pročišćeni tekst, 9/15 i 5/18), i članaka 14.,15. i 16. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu  („Narodne novine“ broj 124/14., 115/15 i 87/16.), Uputa ministra financija o obavljanju popisa imovine i obveza Klasa: 400-01/15-01/112, Urbroj: 513-05-02-15-2 od 11. prosinca 2015., gradonačelnik Grada Dubrovnika donosi

 

 

P  R  A  V  I  L  N  I  K

o popisu  imovine  i obveza Grada Dubrovnika i

postupanju s imovinom preuzetom na korištenje

 

 

 

I.    OPĆE ODREDBE VEZANE ZA POPIS IMOVINE

                                                 

Članak 1.

        

Godišnji popis imovine i obveza obvezan je za sve proračune i proračunske korisnike i čini temelj za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja.

          

Popis imovine i obveza je postupak utvrđivanja stvarnog stanja imovine i obveza  prema kojem se postojeća knjigovodstvena stanja svode na popisom utvrđena stvarna stanja.

 

 

Članak 2.

          

Predmet popisa su imovina i obveze.

         

 Redovan popis imovine i obveza mora sa provesti se na kraju svake poslovne godine s stanjem na datum bilance tj. 31. prosinca, pri čemu se vrši usklađenje stanja imovine, obveza i njihovih izvora iskazanih u knjigovodstvenoj evidenciji sa stvarnim stanjem koje je utvrđeno popisom.

 

Izvanredni popis u tijeku godine obvezan je:

―      na početku poslovanja;

―      prilikom primopredaje dužnosti – ukoliko zahtjeva primatelj dužnosti;

―      drugim slučajevima predviđenim zakonom (elementarne nepogode, požari, provale i sl.).

 

Popisnu komisiju za provođenje izvanrednog popisa imenuje gradonačelnik, a sastav i broj članova komisije ovisi o vrsti izvanrednog događaja.

         

Kontinuirano usklađenje evidencije obavlja se neprekidno u tijeku godine, prema planu i sustavno se popisuje određena vrsta imovine radi ažurnog usklađivanja s knjigovodstvenom evidencijom.

 

 

 II. ROKOVI ZA POPIS IMOVINE

 

Članak 3.

           

Redovni godišnji popis provodi se sa stanjem na dan 31. prosinca.

 

Upravno Odjel nadležan za financije upućuje gradonačelniku dopis kojim ga upoznaje sa zakonskom obvezom obavljanja godišnjeg popisa imovine i obveza Grada Dubrovnika.

 

Upravni Odjel nadležan za poslove gradonačelnikaupućuje  prijedlog Odluke o popisu imovine i obveza i osnivanju povjerenstva za popis na donošenje gradonačelniku Grada Dubrovnika (u daljnjem tekstu: gradonačelnik), najkasnije do 20. listopada tekuće godine.

          

Gradonačelnik do 25. listopada tekuće godine donosi Odluku o imenovanju povjerenstava za popis imovine i obveza u gradskoj upravi, sa stanjem na dan 31. prosinca.

           

Krajnji rok za dovršetak popisa i predaju izvješća po obavljenom popisu Središnjoj komisiji određuje se do 20. siječnja,  izuzev za popis nematerijalne imovina (potraživanja, obveze) kojim se kao zadnji rok dovršetka popisa i predaje izvješća o obavljenom popisu određuje 15. veljače tekuće godine.

           

Krajnji rok za dovršetak popisa i predaju izvješća po obavljenom popisu gradonačelniku određuje se 25. veljače tekuće godine.

 

 

III. POVJERENSTVO ZA POPIS IMOVINE I OBVEZA

 

Članak 4.

           

Povjerenstvo za popis imovine i obveza  osniva gradonačelnik donošenjem Odluke o popisu imovine i obveza i  osnivanju povjerenstva za popis (u daljnjem tekstu: Odluka).

Odlukom  određuje datum popisa, rokove obavljanja popisa kao i rokove  dostave izvješća o provedenom popisu s priloženim popisnim listama, a sve sukladno članku 2. ovog Pravilnika.

 

Povjerenstvo za popis imovine i obveza čini i šest povjerenstava za popis imovine i obveza po lokacijama uredskih prostora Grada Dubrovnika (u daljnjem tekstu: Grad) , te predmetu popisa i to :

―      Povjerenstvo za popis imovine na lokacijama Pred Dvorom br.1 i Gundulićeva poljana br.10;

―      Povjerenstvo za popis imovine na lokacijama Zeljarica br.1,Cvijete Zuzorić br.6 i Sv.Dominika br.7;

―      Povjerenstvo za popis imovine na lokacijama Branitelja Dubrovnika br.7, Branitelja Dubrovnika br.15 i Iva Vojnovića br.31;

―      Povjerenstvo za popis imovine na lokaciji Ćira Carića br.3, prostora gradskih kotara i mjesnih odbora;

―      Povjerenstvo za popis novčanih sredstava, potraživanja i obveza;

―      Povjerenstvo za popis zemljišta, poslovnih prostora i stanova.

 

Svako pojedinačno povjerenstvo čine predsjednik povjerenstva i dva člana.

 

Gradonačelnik Odlukom,po potrebi, može osnovati i druga Povjerenstava.

 

 

Članak 5.

 

Imenovani članovi povjerenstava za popis imovine i obveza odgovorni su za:

―   istinitost i točnost stanja utvrđenog popisom,

―   pravilno sastavljanje popisnih lista,

―   pravodobno obavljanje popisa,

―   vjerodostojnost i točnost izvještaja o obavljenom popisu,

―   pravodobnu dostavu izvješća o popisu.

 

 

Članak 6.

 

U povjerenstva za popis imenuju se zaposlenici upravnih tijela Grada na prijedlog pročelnika upravnih odjela, pri čemu pročelnici moraju voditi računa da članovi povjerenstva budu službenici/namještenici čija stručnost i objektivnost jamči kvalitetu posla.

 

Gradonačelnik, na prijedlog povjerenstva za popis, može angažirati vještaka za procjenu kvalitete i vrijednosti pojedine imovine ili drugu stručnu osobu.

 

 

Članak 7.

 

Za članove povjerenstava za popis imovine i obveza ne mogu se imenovati službenici/namještenici koji rukovode materijalnim i novčanim vrijednostima koje su predmet popisa, službenici/namještenici koji vrše kontrolu i nadzor, osobe zadužene za knjigovodstvenu evidenciju predmeta popisa, kao ni pročelnik upravnog tijela za financije, a sve zbog poštivanja načela razdvajanja dužnosti i nepristranosti popisa.

 

Članovi povjerenstava mijenjaju se završetkom svake popisne godine.

 

 

Članak 8.

 

Odlukom gradonačelnik imenuje se Središnje povjerenstvo  koje rukovodi popisom, koordinira radom pojedinih povjerenstava, provjerava tok popisa i daje konačno izvješće o popisu imovine i obveza gradonačelniku. Središnje povjerenstvo čine predsjednik povjerenstva i tri člana od kojih mora biti najmanje po jedan član pravne i ekonomske struke.

 

Članovi Središnjeg povjerenstava mijenjaju se završetkom svake popisne godine.

 

 

IV. PRIPREMNE RADNJE KOJE PRETHODE POPISU IMOVINE I OBVEZA

 

Članak 9.

         

Pripremne radnje Središnje komisije popisa:

 - dati točne upute (usmene ili pismene) članovima povjerenstva o popisu pojedine vrste imovine i obveza, odnos o načinu određivanja količine, vrste i vrijednosti imovine i obveza, o načinu popunjavanja popisnih lista i o sastavljanju izvješća o obavljenom popisu.

 

 

Članak 10.

          

Pripremne radnje vezane za popis koji se obavljaju u upravnim odjelima  Grada su:

―      pripremiti prostor i imovinu koja će se popisivati,

―      omogućiti dostupnost dokumentacije o imovini i obvezama koje su predmet popisa,

―      provjeriti postojanje inventurnih brojeva na imovini,

―      izdvojiti tuđu robu, oštećenu i zastarjelu,

―      kod potraživanja i obveza provjeriti je li za svako pojedino potraživanje i obvezu, za koju postoji pravni 

―      temelj, ispostavljen dokument i jesu li svi poslovni događaji iz dokumenata proknjiženi,

―      usklađenje podataka evidentiranih u pomoćnim knjigama i evidencijama sa stanjem u glavnoj knjizi.

 

 

Članak 11.

         

Pripremne radnje popisnog povjerenstva za popis imovine i obveza su:

―      plan rada u kojem se popisuju svi poslovi popisa i utvrđuju rokovi obavljanja pojedinih popisa,

―      pribavljanje popisnih lista za nefinancijsku imovinu koje im osigurava nadležni UO za financije.

 

 

V.  PREDMET POPISA

 

Članak 12.

         

Predmet popisa su imovina i obveze.

         

Imovina su resursi koje kontrolira proračun kao rezultat prošlih događanja i od kojih se očekuju buduće koristi u obavljanju djelatnosti. Imovina se klasificira po vrsti, trajnosti i funkciji u obavljanju djelatnosti.

         

Obveze su neizmirena dugovanja proračuna koja su proizašla iz prošlih događaja, a za čiju namiru se očekuje odliv resursa. Obveze se klasificiraju prema namjeni i ročnosti.

         

I imovina i obveze iskazuju se po računovodstvenom načelu nastanka događaja uz primjenu metode povijesnog troška.

         

Imovina se početno iskazuje po trošku nabave (nabavnoj vrijednosti), odnosno po procijenjenoj vrijednosti.

 

 

Članak 13.

         

Dugotrajna imovina je financijska i nefinancijska imovina čiji je vijek upotrebe duži od jedne godine i koja duže od jedne godine zadržava isti pojavni oblik neovisno o njezinoj vrijednosti.

          

Proizvedena dugotrajna nefinancijska imovina je imovina čiji je upotrebni vijek duži od jedne godine, a pojedinačna nabavna vrijednost manja od 3.500,00 kn.

          

Kratkotrajnu imovinu određuje vrijednost do 3.500,00 kn, koja je namijenjena obavljanju djelatnosti i čiji je rok trajanja kraći od jedne godine.

 

 

Članak 14.

                      

Grad će u dugotrajnu imovinu klasificirati i onu imovinu čiji je pojedinačni trošak nabave veći od 500,00 kn a manji od 3.500,00 kn, kao što su printeri, monitori, mobilni telefoni, uredski namještaj, uredske stolice, čiji je rok trajanja duži od godine dana.

             

Sva imovina (dugotrajna i kratkotrajna) čiji je pojedinačni trošak nabave (nabavna vrijednost) manji od 3.500,00 kn otpisuje se jednokratno prilikom stavljanja u upotrebu.

 

 

Članak 15.

          

Vrijednost dugotrajne imovine ispravlja se po prosječnim godišnjim stopama linearnom metodom. Prirodna bogatstva (podskupina 011), knjige, umjetnička djela i ostali izložbeni eksponati (podskupina 024) te plemeniti metali i ostale pohranjene vrijednosti po pravilu se ne ispravljaju.

            

Početak ispravka vrijednosti dugotrajne nefinancijske imovine je prvi dan mjeseca koji slijedi iza mjeseca u kojem je sredstvo stavljano u uporabu.

 

 

Članak 16.

 

Popisom imovine obuhvaća se sva imovina, u svim pojavnim oblicima, bez obzira na to radi li se o vlastitoj ili tuđoj imovini.

 

 

Članak 17.

         

Popisom se mora obuhvatiti sva imovina i sve obveze, koje su u strukturi računskog plana proračuna obuhvaćene razredima:

0- Nefinancijska imovina

1- Financijska imovina

2- Obveze

 

 

Razred 0. Nefinancijska imovina obuhvaća:

―      neproizvedenu dugotrajnu imovinu (materijalna i nematerijalna);

―      proizvedenu dugotrajnu imovinu (nepokretna i pokretna);

―      plemenite metale i ostale pohranjene vrijednosti;

―      sitan inventar;

―      nefinancijsku imovina u pripremi;

―      proizvedena kratkotrajna imovina.

 

Razred 1. Financijska imovina:

―      novac u banci i blagajni;

―      depoziti, jamčevni polozi i potraživanja od zaposlenih te za više plaćene poreze i       

―      ostalo;

―      zajmovi;

―      vrijednosni papiri;

―      dionice i udjeli u glavnici;

―      potraživanja za prihode poslovanja;

―      potraživanja od prodaje nefinancijske imovine;

―      rashodi budućih razdoblja i nedospjele naplate prihoda.

 

Razred 2. Obveze

―      obveze za rashode poslovanja;

―      obveze za nabavu nefinancijske imovine;

―      obveze za vrijednosne papire;

―      obveze za zajmove,

―      odgođeno plaćanje rashoda i prihodi budućih razdoblja (pasivna vremenska razgraničenja).

 

Imovina fizičkih,kao i drugih pravnih osoba koja se na koncu godine, s bilo kojeg osnova zatekne u gradskoj upravi Grada obvezno se popisuje, ali na posebne popisne liste i iskazuje se kao tuđa imovina u posjedu.

 

 

VI. PROVEDBA POPISA IMOVINE I OBVEZA

 

Članak 18.

         

Osnovni  zadaci u radu povjerenstva za popis imovine i obveza su:

―      utvrđivanje stvarnog stanja prebrojavanjem, mjerenjem i sl. te upis stvarnih količina u  popisne liste dok

―      se tuđa imovina, imovina uzeta ili dana na revers, oštećena ili uništena imovina i sl. upisuje na posebne

―      popisne liste,

―      unošenje podataka  o knjigovodstvenom stanju u količini i vrijednosno,

―      utvrđivanje razlike između knjigovodstvenog stanja i stvarnog stanja- u količini i vrijednosno,

―      potpisivanje potpisnih lista,

―      sastavljanje izvješća o sastavljenom popisu,

―      predlaganje čelniku način postupanja s utvrđenim viškovima ili manjkovima, odnosno predlaganje otpisa.

 

 

Članak 19.

         

Popis se obavlja fizičkim utvrđivanjem stvarnog stanja imovine i obveza na licu mjesta.

Podaci dobiveni popisom unose se pojedinačno u naturalnim i novčanim izrazima u popisne liste.

        

U posebne popisne liste popisuje se materijalna imovina za koju se utvrdi da je oštećena ili neupotrebljiva te se predlaže za rashodovanje, odnosno otpis.

         

Po obavljenom fizičkom popisu i utvrđivanju stvarnog stanja imovine i obveza u popisne liste se unosi knjigovodstveno stanje.

         

Nakon toga, povjerenstvo za popis na temelju knjigovodstvenog stanja, iskazuje vrijednost viška/manjka materijalne imovine u popisnim listama.

         

Svi članovi povjerenstva potpisuju potpisne liste te se sačinjava izvješće o obavljenom popisu (koje potpisuju svi članovi povjerenstva). U izvješće se obvezno unosi utvrđeni višak ili manjak, povjerenstvo za popis navodi obrazloženje nastalih razlika, odnosno obrazloženje zadužene, odgovorne osobe.

          

 

Članak 20.

 

Popis nefinancijske imovine

         

Pojedinačna dugotrajna nefinancijska imovina mora imati svoj dodijeljeni  inventurni broj, koji je nalijepljen na imovinu na vidljivom mjestu, pod kojim je upisana u evidenciju dugotrajne imovine radi popisivanja.

        

Prilikom provođenja popisa neophodno je da se u pripremi popisa i popisnih lista koriste postojeće evidencije i podatci iz postojećih evidencija.

          

Međutim, za utvrđivanje vlasništva i postojanosti imovine, potrebno je raspolagati izvodom iz zemljišnih knjiga ili katastarskim izvodom zbog dobivanja podataka o cjelokupnoj imovini koja se vodi u vlasništvu Grada. Ukoliko se temeljem dobivenih izvoda iz zemljišnih knjiga uoči da se radi o nesređenoj dokumentaciji u pogledu postojanosti imovine, povjerenstvo treba konstatirati nesređenost stanja te predložiti daljnje aktivnosti u pogledu sređivanja imovinskog stanja i vlasništva.

         

Pored vlastite imovine, povjerenstvo mora popisati i tuđu imovinu koja se nalazi na korištenju, ali ova imovina se evidentira na posebnim popisnim listama.

         

Na posebnim listama popisuje se i imovina koja je oštećena i koju treba rashodovati.

         

Također, predmet popisa je i imovina dana na korištenje temeljem reversa, te imovina koja je dana u zakup ili je dana na popravak.

         

Pored navedenog, popis obuhvaća i svu imovinu koju su za potrebe obavljanja redovnih poslova dobili na korištenje dužnosnici, službenici i namještenici, koji su za istu osobno i zaduženi. Povjerenstvo za popis imovine mora obavijestiti zaposlene o datumu obavljanja popisa kako bi isti predmetnu imovinu donijeli radi fizičkog popisa.Imovina dana na korištenje zaposlenicima uz osobna zaduženja popisuje se na posebne liste.

         

Nakon unošenja stvarnog i knjigovodstvenog stanja u popisne liste utvrđuju se količinske razlike između stanja utvrđenog popisom i knjigovodstvenog stanja.Ustanovljene razlike se vrijednosno obračunavaju.

         

Povjerenstvo utvrđuje uzroke nastalih razlika i daje prijedlog njihove likvidacije.

         

Ukoliko povjerenstvo za popis utvrdi neevidentiranu dugotrajnu nefinancijsku imovinu mora izvršiti procjenu iste, bilo samostalno, temeljem traženih i dobivenih podataka od Porezne uprave, a po potrebi povjerenstvo može predložiti gradonačelniku angažiranje vještaka za procjenu kvalitete i vrijednosti pojedine imovine ili drugu stručnu osobu.

         

Za državnu imovinu koju Grad koristi neovisno o pravnom statusu (knjižno vlasništvo, izvanknjižno vlasništvo, druga pravna osnova korištenja, bez dokumentirane pravne osnove) pri popisu imovine treba postupiti prema Uputi Ministarstva financija o priznavanju, mjerenju i evidentiranju državne imovine.

 

 

Članak 21.

Prilikom popisa zemljišta treba utvrditi radi li se o poljoprivrednom ili građevinskom zemljištu.

            

Popis zemljišta obavlja se prema lokacijama (katastarskim općinama i parcelacijskim brojevima), vrstama (poljoprivredno, građevinsko i ostala zemljišta) i površini (broj hektara, kvadratnih metara). Popis zemljišta obavlja se na temelju dokumenata kojima je zemljište stečeno u vlasništvo te kao takvo evidentirano u zemljišnim knjigama (uvedeno kao vlasništvo Grada), ako od trenutka stjecanja nije bilo nikakvih promjena njegove površine ili prenamjene.

 

 

Članak 22.

             

Popis objekata i dijelova građevinskih objekata koji čine samostalni predmet vlasništva obavlja se uvidom u vlasnički list te se upisuje identifikacijski broj objekta ili njegovog dijela iz izvatka zemljišne knjige.

              

U popisnim listama građevinski objekti se iskazuju odvojeno od zemljišta na kojem su smješteni.

              

Ukoliko povjerenstvo utvrdi da postoje nekretnine koje nisu upisane u zemljišne knjige dužno je utvrditi o kojim nekretninama je riječ i navesti razloge njihovog neevidentiranja u poslovnim knjigama.

 

 

Članak 23.

 

Sitni inventar popisuje se u posebne popisne liste. Sitni inventar za koji utvrdi da se ne nalazi kod osoba zaduženih inventurnim nalogom te dotrajali sitni inventar, povjerenstvo iskazuje na posebnim listama.

 

 

Članak 24.

 

Prilikom popisa nefinancijske imovine u pripremi (kapitalne investicije u tijeku, dovršene i nedovršene), povjerenstvo za popis dužno je utvrditi stupanj dovršetka imovine, prema iskazanim i obračunatim situacijama ili drugim obračunima kao i pravilnost isplata izvođačima.

 

Za dovršenu imovinu koja je predana u uporabu, povjerenstvo za popis u suradnji s nadležnim gradskim upravnim odjelom utvrdit će dan kada je objekt završen, odnosno stavljen u uporabu, utvrdit će nabavnu vrijednost i ispravak vrijednosti (za objekte stavljene u uporabu ranijih godina) te predložiti isknjiženje s računa pripreme i evidentiranje na računu imovine u uporabi.

 

 

Članak 25.

 

Popis financijske imovine

 

Popis novca na žiro-računima kod poslovne banke popisuje se na temelju izvoda banke sa stanjem na dan 31. prosinca.

Popis gotovine u blagajni obavlja se brojanjem prema apoenima i upisivanjem utvrđenih iznosa u posebne popisne liste. Nakon upisanog stvarnog stanja unosi se knjigovodstveno stanje i utvrđuju razlike.

Popis udjela, zajmova i vrijednosnih papira, oročenih depozita u poslovnim bankama, jamčevnih pologa i sl. vrši se uvidom u ugovore, izvode i ostalu dokumentaciju za depozite, pologe, zajmove i vrijednosne papire te se na taj način vrši i provjera posjedovanja imovine.

Popis obveza i potraživanja obavlja se prema stanju u poslovnim knjigama i postojanju vjerodostojne knjigovodstvene dokumentacije.

 

Povjerenstvo za popis nematerijalne imovine, iskazuje u posebnim popisnim listama potraživanja i obveze za koje ne postoje uredne isprave.

 

Povjerenstvo za popis  provjerava iskazana potraživanja i obveze te ih razvrstava na:

―      nesporna (otvorena dospjela i nedospjela);

―      sumnjiva i sporna (dospjela, ali nenaplativa u cijelosti, za koje je uložena tužba na sudu);

―      sumnjiva i sporna koja se predlažu za otpis zbog nemogućnosti naplate (priloženi  dokazi   o nemogućnosti

―      naplate);

―      zastarjela koja se predlažu za otpis (priloženi dokazi o zastari).

 

Povjerenstvo za popis novčanih sredstava,potraživanja i obveza dostavlja Središnjem povjerenstvu izvješće o provedenom popisu koje potomizvještava gradonačelnika i   predlaže za otpis potraživanja i obveze. Konačnu odluku o istom donosi gradonačelnik, odnosno na njegov prijedlog Gradsko vijeće, ovisno o vrijednosti prijedloga za otpis, odnosno ovlastima za odlučivanje o otpisu koje su propisane zakonom i statutom.

 

 

VII.  IZVJEŠTAJ O OBAVLJENOM POPISU IMOVINE I OBVEZA

 

Članak 26.

         

Popisne liste izrađuju se u dva primjerka, od kojih se jedan primjerak dostavlja u upravno tijelo nadležno za financije,  a drugi primjerak zadržava  predsjednik Središnjeg povjerenstva.

         

Popisne liste potpisuju svi članovi povjerenstva na način da se potpisuje svaka stranica popisne liste.

         

Kod popisa imovine za koju se duži odgovorni zaposlenik, pored potpisa članova povjerenstva popisnu listu potpisuje i osoba koja je zadužena za tu imovinu.

 

 

Članak 27.

        

Središnje povjerenstvo je po obavljenom popisu  obvezno izraditi izvještaj o obavljenom popisu, te ga predati gradonačelniku na dokaziv način i to dostavom preko urudžbenog zapisnika i putem interne dostavne knjige.

 

 

Članak 28.

        

Izvješće o obavljenom popisu mora sadržavati:

―      mišljenje o utvrđenom manjku ili višku,

―      prijedlog načina knjiženja manjka odnosno viška,

―      mišljenje o sumnjivim i spornim potraživanjima, kao i o nenaplativim te zastarjelim potraživanjima,

―      mišljenje o načinu likvidacije trajno neupotrebljive dugotrajne nefinancijske imovine i                

―      obustavljenih investicija,

―      primjedbe i izjave zaposlenika koji su zaduženi za imovinu i novčane vrijednosti, o ustanovljenim

―      razlikama i eventualno druge primjedbe,

―      objašnjenja viškova odnosno manjkova koji su nastali kao posljedica mogućih pogrešaka zbog zamjene

―      pojedinih vrsta istovrsnog materijala, sitnog inventara i sl.

―      prijedlog mjera za otklanjanje nedostataka.

 

 

Članak 29.

 

Temeljem mišljenja, obrazloženja i prijedloga povjerenstva iz izvješća o obavljenom popisu gradonačelnik ili na njegov prijedlog Gradsko vijeće, u okviru svojih ovlasti odlučuje o:

―      načinu likvidiranja utvrđenih manjkova;

―      načinu knjiženja utvrđenih viškova;

―      otpisu nenaplativih i zastarjelih potraživanja i obveza;

―      rashodovanju sredstava, opreme i sitnog inventara,

―      mjerama protiv osoba odgovornih za manjkove, oštećenja, neusklađenost

―      knjigovodstvenog i stvarnog stanja, zastaru i nenaplativost potraživanja i slično.

 

Temeljem odluke zakonskog predstavnika (gradonačelnika  ili Gradskog vijeća)  vrši se usklađenje stanja imovine, obveza i izvora iskazanih u knjigovodstvu s stvarnim stanjem utvrđenog popisom.Usklađenje u poslovnim knjigama obavlja se s danom s kojim je obavljen popis.

           

Dugotrajna imovina se i nakon što je otpisana zadržava u evidenciji i iskazuje u bilanci do trenutka prodaje, darovanja ili drugog načina otuđenje ili uništenja.

           

Tek donošenjem odluke o uništenju, otuđenju, darovanju ili prodaji, slijedeće proračunske godine ona se isknjižava iz evidencije i ne može se više fizički pojaviti prilikom popisa.

 

         

VIII.  RASHODOVANJE IMOVINE 

 

Članak 30.

 

Gradonačelnik Odlukom  imenuje povjerenstvo za rashodovanje dugotrajne i kratkotrajne imovine na početku tekuće godine na prijedlog Upravnog odjela za poslove gradonačelnika.

 

Povjerenstvo iz stavka 1. ovog članka sastoji se od predsjednika i dvaju članova od kojih je jedan pravne struke, i čiji se sastav članova mijenja svake godine. Članovi ovog povjerenstva ne mogu biti članovi povjerenstva za popis nefinancijske imovine.

         

Gradonačelnik imenuje i odgovornu osobu za čuvanje rashodovane materijalne imovine, a po potrebi i druge osobe neophodne za rad tog povjerenstva.

 

Imenovano povjerenstvo postupa po:

―      obavljenom godišnjem popisu imovine i

―      kontinuirano tijekom cijele godine na temelju pisanih zahtjeva zaposlenika.

 

Nakon obavljenog godišnjeg popisa imovine povjerenstvo preuzima listu imovine koja je odlukom gradonačelnika otpisana, a koja nije u funkciji uslijed utvrđenih kvarova, lomova ili tehničkog i tehnološkog zastarijevanja, te predlaže gradonačelniku donošenje odluke o načinu rashodovanja te imovine.

 

Na temelju prijedloga povjerenstva gradonačelnik donosi odluku o otuđenju (prodaji, prodaji kao otpadu ili darovanju) ili uništenju imovine.

 

Odluka o rashodovanju mora sadržavati minimalno:

―      podatke o imovini (naziv, inventurni broj, nabavnu vrijednost, ispravak vrijednosti i  sadašnju vrijednost);

―      način rashodovanja imovine (prodaja, darovanje ili uništenje)

―      procjenu ostatka tržišne vrijednosti rashodovane materijalne imovine ako se otuđuje prodajom;

―      zaduženja u svezi s provedbom zaključka.

 

Temeljem odluke gradonačelnika o rashodovanju imovine isto je  dužno  uz pomoć imenovane odgovorne osobe za čuvanje rashodovane imovine i osobe za zaduživanje-razduživanje i premještaj materijalne imovine po uredima, putem inventurnog naloga, izmjestiti rashodovanu imovinu u za to određenu prostoriju.

 

Ukoliko gradonačelnik po provedenom popisu imovine donese odluku o uništenju rashodovane imovine povjerenstvo je dužno uz pomoć imenovane osobe za čuvanje rashodovane imovine provesti postupak uništenja, sačiniti zapisnik o uništenju i jedan originalni primjerak istog dostaviti upravnom tijelu nadležnom za financije.

 

Ukoliko gradonačelnik donese odluku o prodaji rashodovane imovine povjerenstvo je dužno provesti postupak javne prodaje te nadležnom upravnom tijelu nadležnom za financije dostaviti podatke o kupcu i postignutoj cijeni da bi nadležno tijelo za financije temeljem tih podataka moglo ispostaviti račun.

 

Ukoliko gradonačelnik donese odluku o darovanju rashodovne imovine zadatak povjerenstva je sačinjavanje zapisnika o primopredaji imovine i jedan primjerak istog dostaviti nadležnom tijelu za financije za evidenciju.

 

Organiziranje i provođenje kontinuiranog popisa i rashodovanja imovine

          

Imenovano povjerenstvo za rashodovanje i uništenje materijalne imovine pored propisanih radnji po provedenom redovnom popisu imovine postupa u kontinuitetu i tijekom cijele  poslovne godine.

           

Ukoliko tijekom godine dođe do kvara, oštećenja ili istrošenosti imovine te kao takva nije adekvatna za dalju uporabu, zaposlenik koji je zadužen za istu podnosi pisani zahtjev povjerenstvu za rashodovanje da izuzme i rashoduje navedenu imovinu.

 

Ako povjerenstvo za rashodovanje materijalne imovine zahtjev ocijeni osnovanim, upućuje prijedlog odluke o rashodovanju materijalne imovine gradonačelniku  na donošenje.

 

Nakon donesene odluke gradonačelnika o rashodovanju ista se fizički izuzima putem inventurnog naloga, slijedi uništenje, sačinjavanje zapisnika o uništenju i dostava istog nadležnom upravnom odjelu za financije za isknjiženje u poslovnim knjigama i razduženje do tada zadužene osobe za tu imovinu.

 

Knjigovodstvena evidencija  rashodovane imovine u poslovnim knjigama

 

Upravno tijelo nadležno za financije rashodovanu materijalnu će imovinu isknjižiti iz evidencije:

―      nakon uništenja na temelju zapisnika o uništenju ili potvrde o predaji na uništenje

―      društvu za zbrinjavanje otpada;

―      nakon prodaje na temelju ugovora o prodaji ili izlaznog računa;

―      - nakon donacije (ustupanja bez naknade) na temelju dokumenta o primopredaji   materijalne imovine.

 

 

IX. POSTUPANJE S IMOVINOM OD STRANE SLUŽBENIKA, NAMJEŠTENIKA I  DUŽNOSNIKA  KOJI SU IMOVINU GRADA DUBROVNIKA PREUZELI NA KORIŠTENJ

 

Članak 31.

          

Službenici/namještenici te dužnosnici zadužuju se za imovinu Grada koju su preuzeli na korištenje, a koja im je potrebna za obavljanje dodijeljenih im poslova ( uredski namještaj, računalna i ostala oprema,  mobiteli, umjetničke slike te ostala imovina Grada koja je preuzeta na korištenje).

         

Službenici/ namještenici te dužnosnici Grada Dubrovnika dužni su postupati s imovinom s pažnjom dobrog gospodara.

 

 

Članak 32.

           

Nakon svake promjene lokacije postojeće imovine odnosno premještaja iz jedne službene prostorije u drugu službenu prostoriju Grada obvezno je popuniti Obrazac za promjenu lokacije imovine koji je sastavni dio ovog Pravilnika .

 

Obrazac iz stavka 1. ovog članka sadrži podatke o datumu premještanja imovine, nazivu osnovnog sredstva/sitnog inventara, kratki opis osnovnog sredstva, inventurnom broju, razlogu premještaja, nazivu lokacije s koje se premješta, te nazivu lokacije na koju se premješta.

 

Obrazac se potpisuje u 3 primjerka i to od strane osobe od koje se premješta imovina i osobe koja imovinu preuzima te osobe koja odobrava promjenu lokacije. Po jedan primjerak ostaje dionicima, a jedan primjerak se dostavlja nadležnom djelatniku UO za financije radi evidentiranja istog u analitičku evidenciju imovine. 

 

 

Članak 33.

 

Prije svakog unosa osobne imovine u službene prostorije Grada obvezno je popuniti Obrazac suglasnosti za unos tuđe imovine Grada , koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

 

Obrazac iz stavka 1. ovog članka sadrži datum unosa imovine, naziv osobne imovine, kratki opis osobne imovine, procijenjenu vrijednost, evidencijski broj, razlog unosa osobne imovine, naziv lokacije u koju se unosi, kao i obveznu napomenu „Vlasnik osobne imovine odgovoran je za održavanje,čuvanje te snosi odgovornost za oštećenje, krađu ili nestanak osobne imovine na drugi način“.

 

Obrazac se potpisuje u 3 primjerka od kojih jedan ostaje vlasniku imovine, drugi njemu nadređenog rukovoditelja, a treći se dostavlja odgovornom djelatniku u UO za financije radi evidentiranja istog u analitičku evidenciju imovine.   

                                              

 

Članak 34.

         

Novonabavljena imovina (po ulaznom računu) zadužuje se putem inventurnog naloga od strane nadležne osobe u upravnom odjelu za financije zadužene za evidentiranje imovine, zaduživanje-razduživanje i premještaj materijalne imovine po uredima.

Nadležni službenik/namještenik za zaduženje-razduženje odmah po primitku ulaznog računa ,kao i određivanja lokacije gdje će imovina biti raspoređena navedenoj imovini dužna je dodijeliti inventurni broj, te izraditi inventurni nalog na ime osobe koja će navedenu opremu  preuzeti.

 

Nadležni službenik/namještenik  Odsjeka za opće poslove dužan je  nalijepiti dodijeljeni inventurni broj na predmetnu imovinu na vidno mjesto te istu  dostaviti krajnjem korisniku na osnovu izdatog inventurnog naloga. 

         

Službenik/namještenik i dužnosnik koji se zadužuje za imovinu dužan je potpisati inventurni nalog i od tog trenutka preuzima i odgovornost za istu, te se potpisani inventurni nalog potpisan vraća djelatniku upravnog odjela za financije koji vrši knjigovodstvenu evidenciju u pomoćnim poslovnim knjigama – analitičkoj evidenciji dugotrajne imovine.

         

Ukoliko na ulaznom računu ili popratnim dokumentima uz isti (narudžbenica, primka i sl.) nije navedeno tko se duži (koji službenik/namještenik/dužnosnik naveden imenom i prezimenom) za novonabavljenu imovinu, za istu se zadužuje pročelnik upravnog odjela koji je sačinio narudžbenicu,  odnosno likvidirao ulazni račun i svojim potpisom potvrdio zaprimanje iste.

           

Upravni odjel za financije dužan je ažurno provoditi promjenu lokacije postojeće imovine po osnovu zaprimljenog inventurnog naloga te na temelju drugih isprava (koje se smatraju knjigovodstvene isprave) za druge vidove imovine.

 

 

Članak 35.

            

Upravni odjel nadležan za financije dužan je:

―      ažurno voditi analitičku evidenciju dugotrajne i kratkotrajne imovine,

―      aktiviranje nabavljene imovine u najkraćem mogućem vremenu od nastanka obveze,

―      temeljem vjerodostojne knjigovodstvene dokumentacije iz ovog Pravilnika evidentirati zaduženje  

―      službenika/namještenike/dužnosnika po mjestu rada i unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici,

―      dodijeliti inventurni broj i ispisati inventurni nalog za novonabavljenu  imovinu po nabavi iste.

 

 

Članak 36.

            

Službenici/namještenici i dužnosnici zaduženi za imovinu obvezni su:

―      izvršavati sve obveze propisane člancima 31. i 32. ovog Pravilnika,

―      nakon prestanka službe, odnosno rada, najkasnije danom isteka rada, putem inventurnog   naloga predati

―      zaduženu imovinu osobi koju preporuči nadležni pročelnik upravnog odjela, 

―      ukoliko službenik/namještenik to ne učini do dana isteka rada njegovu imovinu će dužiti pročelnik 

―      nadležnog upravnog odjela temeljem sačinjenog zapisnika o primopredaji imovine,

―      nakon isteka mandata dužnosnika, uslijed više sile ili ukoliko se ne izvrši primopredaja imovine na kraju  

―      mandata, za njihovu imovinu će se privremeno skrbiti i dužiti pročelnik upravnog tijela nadležnog za poslove lokalne samouprave  do zaduženja od strane novimenovanih dužnosnika.

 

 

 X. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Članak 37.

              

Na sve ostalo što nije uređeno ovim Pravilnikom neposredno se primjenjuju odredbe Zakona,  pravilnika, odnosno uredbi koje uređuju ovu materiju.

 

 

Članak 38.

              

Obrazac Popisne liste ,Obrazac Zahtjeva za rashodovanje imovine, Obrazac za promjenu lokacije imovine,Obrazac suglasnosti za unos tuđe imovine u službene prostorije Grada, Popisna lista sitnog inventara sastavni su dio ovog Pravilnika.

 

 

Članak 39.

 

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasilu Grada Dubrovnika“.

                                                                                                                               

                                                                                                         

KLASA: 406-08/19-01/02

URBROJ: 2117/01-01-19-1

Dubrovnik, 24. travnja  2019.

 

Gradonačelnik

Mato Franković, v. r.

----------------------------