Službeni glasnik | Grad Dubrovnik

Službeni glasnik broj 14 - 22. prosinca 2016.Objavljeno: 31.12.16.

131. Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja naselja Lopud

Na temelju članka 109. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13.) i članka 32. Statuta Grada Dubrovnika („Službeni glasnik Grada Dubrovnika“, broj 4/09., 6/10., 3/11., 14/12., 5/13., 6/13.- pročišćeni tekst, 9/15 i 12/15- Odluka Ministarstva uprave RH), Gradsko vijeće Grada Dubrovnika na 25. sjednici, održanoj 19. i 21. prosinca 2016., donijelo je

O D L U K U

O DONOŠENJU URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA

NASELJA LOPUD

I OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja naselja Lopud (u daljnjem tekstu: Plan).

Plan je izradio Urbanistički institut Hrvatske d.o.o. Zagreb.

Plan se donosi za prostor čiji je obuhvat utvrđen Prostornim planom uređenja Grada Dubrovnika i njegovim izmjenama i dopunama (Službeni glasnik Grada Dubrovnika 07/05, 06/07, 10/07 i 03/14), a koji obuhvaća građevinsko područje naselje Lopud na istoimenom otoku sa odnosnim dijelom mora.

Granica obuhvata Plana je ucrtana u grafičkom dijelu Plana, na svim kartografskim prikazima.

Ukupna površina obuhvata Plana iznosi 93,2 ha od čega je 59 ha kopnenog dijela.

Članak 2.

1. Plan se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela te obveznih priloga, kako slijedi:

A. Tekstualni dio

I Opće odredbe

II Odredbe za provođenje

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

5. Urbana pravila

6. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

6.1 Uvjeti gradnje prometne mreže

6.2 Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

6.3 Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

7. Uvjeti uređenja zelenih i rekreacijskih površina

8. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

9. Postupanje s otpadom

10. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

11. Mjere provedbe plana

III Prijelazne i završne odredbe

B. Grafički dio - kartografski prikazi izrađeni u mjerilu 1:2.000

1. Korištenje i namjena površina

2.1. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Promet

2.2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Elektronička komunikacijska mreža

2.3. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Elektroopskrba

2.4. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Vodoopskrba

2.5. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Odvodnja otpadnih voda

3.1. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Područja posebnih uvjeta korištenja

3.2. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Područja posebnih ograničenja u korištenju

3.3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina – Mjere zaštite i spašavanja ljudi

4.1. Način i uvjeti gradnje

4.2. Urbana pravila

C. Obvezni prilozi

I Obrazloženje

II Popis stručnih podloga

III Zahtjevi i mišljenja tijela i osoba određenih posebnim propisima

IV Izvješće o javnoj raspravi

V Sažetak za javnost

VI Odluka o izradi

Članak 3.

U smislu ovih Odredbi, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju sljedeće značenje:

1. Samostojeća građevina je građevina čija su sva pročelja odmaknuta od granica susjednih građevinskih čestica i javnih površina ili javnih zelenih površina. Uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina;

2. Dvojna građevina je građevina čija se jedna strana nalazi na granici građevne čestice i na toj strani se naslanja na susjednu građevinu, a s ostalih strana ima neizgrađen prostor. Uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina;

3. Građevina u nizu je građevina čije se dvije strane nalaze na granici građevne čestice i na tim stranama se naslanjaju na susjednu građevinu, a s ostalih strana ima neizgrađen prostor, osim građevine na kraju niza koja ima s tri strane neizgrađen prostor.

4. Interpolacija je gradnja na građevnoj čestici koja se nalazi u kontinuirano izgrađenom uličnom potezu, odnosno pretežno izgrađenom predjelu;

5. Pomoćne građevine jesu građevine čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine (garaže, drvarnice, spremišta, kotlovnice, plinske stanice, vrtne sjenice, ljetne kuhinje, radne prostorije, bazeni i sl. koje funkcionalno služe stambenoj građevini i zajedno čine jednu stambeno-gospodarsku cjelinu);

6. Nadzemna etaža – nadzemnom etažom smatraju se suteren, prizemlje, kat i potkrovlje;

7. Kosi teren - nagib terena veći od 12%, ili ukoliko je visinska razlika najviše i najniže kote prirodnog terena uz građevinu veća od 1,5;

8. Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena.;

9. Podrum (Po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svog volumena u konačno uređeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.

Ako se podrum izvodi kao potpuno ukopan može imati veću površinu od površine nadzemnog dijela građevine i može zauzeti najviše 70% površine građevinske čestice ako na čestici nema vrijednog postojećeg visokog zelenila.

Ako se podrum izvodi kao potpuno ukopan, može biti smješten na manjoj udaljenosti od granice građevne čestice od one koja je određena za nadzemni dio građevine, ali ne manje od 1 m.

Dio podruma iznad kojeg nema nadzemnog dijela građevine obvezno se mora zazeleniti odnosno mogu se predvidjeti terase i sadržaji koji su u skladu s odredbama za pojedine građevine, a sve sukladno ambijentalnim mjerilima i vrijednostima.

10. Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).

11. Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva stropa prizemlja.

12. Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.

Potkrovna etaža može se oblikovati i kao etaža s ravnim krovom, a u tom slučaju takva posljednja etaža može imati najviše 75% površine karakteristične etaže.

13. Visina građevine propisana u metrima od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine.

14. Koeficijent iskorištenosti propisan je kao ukupan te se odnosi na nadzemni i podzemni dio građevine, dok je

15. Pod kosim terenom se podrazumijeva nagib terena veći od 12%, ili ukoliko je visinska razlika najviše i najniže kote prirodnog terena uz građevinu veća od 1,5 m.

II ODREBE ZA PROVOĐENJE

UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 4.

Namjena površina unutar obuhvata Plana određena je na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:2000.

U prostoru obuhvata Plana određene su površine slijedećih namjena:

― mješovita namjena – pretežno stambena (M1),

― javna i društvena namjena (D) – školska (D5), kulturna (D6) i vjerska (D7),

― gospodarska namjena – ugostiteljsko-turistička (T1),

― sportsko-rekreacijska namjena – rekreacija (R2), uređena plaža (R3) i prirodna plaža (Pp),

― zelene površine – javne zelene površine (Z1) i zaštitne zelene površine (Z),

― površine infrastrukturnih sustava (IS)

― javne površine

― luka otvorena za javni promet lokalnog značaja sa svojim izdvojenim dijelom,

― luka nautičkog turizma – sidrište (LN),

― privez u funkciji ugostiteljsko – turističke namjene s pratećim objektima (PR),

― more.

Članak 5.

Površine različite namjene razgraničene su bojom s rubnom linijom i planskom oznakom.

Katastarska čestica nedovoljne površine, koja se nalazi unutar zone „C“ i „D“ na kojoj je dopuštena nova gradnja i ima pristup s javne površine, može se koristiti za gradnju samo uz uvjet prethodnog spajanja s okolnim česticama iste namjene radi formiranja građevine čestice potrebne minimalne površine.

1.1. Površine mješovite – pretežno stambene namjene (M1)

Članak 6.

Površine mješovite – pretežito stambene namjene (M1) su površine u kojima prevladava stambena izgradnja, a dozvoljava se i gradnja javnih i društvenih sadržaja, poslovnih i ugostiteljsko – turističkih sadržaja, javnih, infrastrukturnih i komunalnih površina, građevina i uređaja, javnih zelenih površina (parkovi i dječja igrališta), zaštitnih zelenih površina te površina za rekreaciju.

Površine mješovite – pretežito stambene namjene (M1) dijele se na:

― M1-A – zona mješovite – pretežito stambene namjene na mjestu ostataka Ljetnikovca Zamanja i Kneževog dvora, u kojoj se ne planira nova gradnja, samo restauracija, konzervacija i održavanje postojećih građevina, uz obvezu ishođenja uvjeta nadležnog konzervatorskog odjela.

― M1-B - zona mješovite – pretežito stambene namjene obuhvaća vrijedni, obalni dio povijesne cjeline naselja sa nekoliko prodora zone prema unutrašnjosti naselja te zonu uz crkvu i kulu Sv. Katarine. U zonama M1-B dozvoljava se rekompozicija, integracija, konzervacija i rekonstrukcija, uz obvezu ishođenja uvjeta nadležnog konzervatorskog odjela. Unutar zone M1-B nije prihvatljivo formiranje novih građevinskih parcela kojima bi se narušila povijesna matrica naselja.

― M1-C - zona mješovite – pretežito stambene namjene koja obuhvaća srednju zonu naselja koja se proteže paralelno uz obalu, djelomično je izgrađena te sadržava vrijedne elemente povijesnih struktura različitog stupnja očuvanosti. U zonama M1-C dozvoljava se održavanje, rekonstrukcija, interpolacija te gradnja novih građevina, uz obvezu ishođenja uvjeta nadležnog konzervatorskog odjela.

― M1-D - zona mješovite – pretežito stambene namjene obuhvaća južnu zonu naselja istočno i zapadno od Hotela Lafodia te uglavnom neizgrađene dijelove sjevernog i istočnog dijela naselja. U zonama M1-D dozvoljava se rekonstrukcija i gradnja novih građevina.

― M1-E – zona mješovite pretežito stambene namjene obuhvaća istočnu stranu Ivanjeg brda. Na području zone M1-E nužno je prije bilo kakvih intervencija u prostoru izvršiti sustavna arheološka istraživanja i dokumentiranja te konzervaciju nalaza i nalazišta, a na temelju kojih će nadležni Konzervatorski odjel utvrditi smjernice za gradnju.

Iznimno od stavka (2) ovog članka, na česticama u zonama M1-B, M1-C i M1-D koje se nalaze unutar arheoloških zona i nalazišta, prije bilo kakvih intervencija u prostoru nužno je izvršiti sustavna arheološka istraživanja i dokumentiranja te konzervaciju nalaza i nalazišta, a na temelju kojih će nadležni konzervatorski odjel utvrditi smjernice za gradnju.

1.2. Površine javne i društvene namjene (D)

Članak 7.

Unutar obuhvata Plana izdvojene su postojeće površine isključive javne i društvene namjene – školske (D5), kulturne (D6) i vjerske (D7) namjene.

Na površinama javne i društvene namjene mogu se, uz građevine javne i društvene namjene, graditi i uređivati zelene površine unutar kojih je moguće graditi staze, vodene površine (fontana, ribnjak i slično), sjenice i odmorišta, te infrastrukturne i komunalne građevine namijenjene opskrbi pitkom vodom, odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda, održavanju čistoće naselja, sakupljanju i obradi komunalnog otpada, te ulična rasvjeta.

1.3. Površine gospodarske, ugostiteljsko- turističke namjene (T1)

Članak 8.

Na površinama gospodarske, ugostiteljsko-turističke namjene (T1) omogućuje se, radi povećanja kvalitete ponude, rekonstrukcija, dogradnja i zamjena postojećih građevina te gradnja novih građevina sukladno ovim odredbama, konzervatorskoj dokumentaciji i posebnim uvjetima.

Površine gospodarske, ugostiteljsko-turističke namjene obuhvaćaju postojeće hotele:

― Hotel Grand (T1-Ho)

― Hotel Lafodia (T1-Hr)

Unutar površina ugostiteljsko-turističke namjene određenih u stavku (1) ovog članka mogu se uz osnovnu namjenu smjestiti i druge prateće djelatnosti i sadržaji:

― poslovne građevine u smislu trgovina i ugostiteljsko – uslužnih sadržaja,

― građevine i površine za sport i rekreaciju,

― parkovne i druge uređene zelene površine,

― plaže i kupališta,

― infrastrukturne površine, građevine i uređaji i pomoćne građevine,

― ostali prateći i drugi sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu (wellness, spa, uslužni sadržaji, igraonica za djecu i dr.).

1.4. Zelene površine

Članak 9.

Zelene površine unutar obuhvata Plana dijele se na:

― javne zelene površine (Z1) - parkovno uređene površine,

― zaštitne zelene površine (Z) – pejzažne i kultivirane površine.

Parkovno uređene površine (Z1) su javna neizgrađena područja oblikovana vegetacijom i parkovnom opremom, namijenjena šetnji i odmoru građana i korisnicima okolnih turističkih sadržaja. Ove površine su javnog karaktera te mogu služiti i kao pristup do pojedinih građevnih čestica.

Pejzažne i kultivirane površine (Z) su neizgrađeni prostori u kojem je dopušteno uređenje pješačkih putova i staza.

1.5. Sportsko – rekreacijska namjena (R)

Članak 10.

Površine sportsko-rekreacijske namjene ovim se Planom detaljnije raščlanjuju na sljedeće namjenske kategorije:

― sport i rekreacija (R2),

― uređena plaža (R3),

― prirodna plaža (Pp).

U sklopu sportsko-rekreacijskih površina planske oznake R2 mogu se graditi igrališta za sportove kao što su tenis, košarka, rukomet, badminton, boćanje, odbojka na pijesku i sl., prateće građevine, pješačke površine uz hortikulturno uređenje i opremanje urbanom opremom.

Prirodna plaža (Pp) je plaža potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja.

Na površinama uređenih plaža (R3) mogu se uređivati sunčališta i kupališta između obalne šetnice i mora sa završnom obradom u prirodnom materijalu (kamen, drvo), nasipavati novi žalovi, a sve prema posebnom projektu i poštujući propise o zaštiti okoliša i prirode.

Na površinama uređenih plaža (R3) koje se nalaze unutar arheoloških zona i nalazišta, prije bilo kakvih intervencija u prostoru nužno je izvršiti sustavna arheološka istraživanja i dokumentiranja te konzervaciju nalaza i nalazišta, a na temelju kojih će nadležni konzervatorski odjel utvrditi smjernice za gradnju.

1.6. Prometne površine

Članak 11.

Prometne površine unutar ovog Plana su:

― javne površine,

― luka otvorena za javni promet sa svojim izdvojenim dijelom,

― luka nautičkog turizma- sidrište (LN),

― privez u funkciji ugostiteljsko-turističke namjene s pratećim objektima (PR).

Javne površine namijenjene su kretanju pješaka, prometovanju motocikala, manjih radnih strojeva i električnih automobila (prijevoz posjetitelja te osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti), a uključuju trgove, pristupe, šetnice, stubišta i sl. Javne površine namjenjuju se i vođenju infrastrukturnih vodova.

Na javnim površinama moguć je smještaj kioska i pokretnih naprava prema Planu korištenja javnih površina Grada Dubrovnika.

Površina luke otvorene za javni promet lokalnog značaja i njen izdvojeni dio namijenjena je za:

― privez i odvez brodova, jahti, ribarskih, sportskih i drugih brodica i plutajućih objekata,

― ukrcaj i iskrcaj roba i drugih materijala,

― ukrcaj i iskrcaj putnika.

Površina luke nautičkog turizma- sidrište (LN) namijenjena je sidrenju plovnih objekata te je opremljena napravama za sigurno sidrenje.

Površina priveza s pratećim objektima (PR) planira se u funkciji ugostiteljsko-turističke namjene (T1-Hr) - hotel Lafodia.

1.7. Površine infrastrukturnih sustava (IS)

Članak 12.

Površine infrastrukturnih sustava (IS) obuhvaćaju površine za smještaj postojećih i planiranih trafostanica, elemenata elektroničke komunikacijske infrastrukture, crpnih stanica te uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i sl.

Površine iz stavka 1. ovog članka moraju se uređivati sadnjom niskog i visokog zelenila te ukrasnog grmlja.

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 13.

Građevine gospodarskih djelatnosti smještaju se unutar površina gospodarske- ugostiteljsko-turističke namjene (T1) te unutar površina drugih namjena – mješovite pretežito stambene namjene (M1) određenih ovim Planom. Površine su prikazane na kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena površina.

2.1. Posebno razgraničene zone gospodarske namjene - ugostiteljsko-turističke (T1)

Kao površine gospodarske namjene – ugostiteljsko-turističke (T1) izdvojeni su hotel Grand (označen oznakom T1-Ho na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina) i hotel Lafodia (označen oznakom T1-Hr na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina).

2.2. Građevine gospodarske - turističke namjene iz skupine hotela i pretežito poslovne

namjene na površinama mješovite-pretežito stambene namjene (M1)

Članak 14.

Građevine gospodarske - turističke namjene iz skupine hotela, ukupnog kapaciteta do 80 ležajeva, te gospodarske- pretežito poslovne djelatnosti predviđaju se u zonama mješovite – pretežito stambene namjene planskih oznaka M1-B, M1-C, M1-D i M1-E, prikazanih na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površina, i to prema sljedećim uvjetima:

― U zonama M1-B dozvoljava se rekompozicija, integracija, konzervacija i rekonstrukcija, uz obvezu ishođenja uvjeta nadležnog konzervatorskog odjela. Unutar zone M1-B nije prihvatljivo formiranje novih građevinskih parcela kojima bi se narušila povijesna matrica naselja.

― U zonama M1-C dozvoljava se održavanje, rekonstrukcija, interpolacija te gradnja novih (jedne ili više) građevina, uz obvezu ishođenja uvjeta nadležnog konzervatorskog odjela.

― U zonama M1-D dozvoljava se rekonstrukcija i gradnja novih (jedne ili više) građevina.

― U zoni M1-E će detaljne uvjete gradnje utvrditi nadležni Konzervatorski odjel nakon provedenih sustavnih arheloških istraživanja.

― Iznimno, na česticama u zonama M1-B, M1-C i M1-D koje se nalaze unutar arheoloških zona i nalazišta, prije bilo kakvih intervencija u prostoru nužno je izvršiti sustavna arheološka istraživanja i dokumentiranja te konzervaciju nalaza i nalazišta, a na temelju kojih će nadležni konzervatorski odjel utvrditi smjernice za gradnju.

Gospodarske - pretežito poslovne djelatnosti obuhvaćaju uslužne, manje trgovačke ili komunalno-servisne građevine te ugostiteljsko- turističke sadržaje (restorani, zabavni sadržaji i sl.)

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 15.

Društvene djelatnosti unutar ovog Plana obuhvaćaju sadržaje koji se uređuju u sklopu građevina druge namjene ili grade kao samostalne građevine namijenjene upravi, socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti, predškolskoj i obrazovnoj (školskoj), kulturnoj, vjerskoj, administrativnoj svrsi i dr.

Građevine društvene djelatnosti obuhvaćaju i sportsko-rekreacijske građevine koje se pojavljuju uz određene sadržaje (prvenstveno škole).

3.1. Posebno razgraničene zone društvene namjene (D5, D6, D7)

Članak 16.

Građevine za društvene djelatnosti u zonama isključive namjene se unutar obuhvata Plana odnose na postojeću školsku (D5) i postojeće vjerske (D7) građevine te na planiranu kulturnu namjenu (D6).

Za zaštićene vjerske građevine i povijesne vrtove unutar izdvojene vjerske namjene (D7), u svrhu rekonstrukcije, zamjene, dogradnje i nadogradnje potrebno je ishoditi konzervatorske uvjete. Na površinama vjerske namjene (D7) ne dozvoljava se nova gradnja, osim izgradnje tehničkih i infrastrukturnih građevina za potrebe postojećih građevina za koje je potrebno ishoditi konzervatorske uvjete.

3.2. Građevine društvene djelatnosti u zonama mješovite namjene (M1)

Članak 17.

U zonama mješovite – pretežito stambene namjene planskih oznaka M1-A, M1-B, M1-C, M1-D i M1-E, prikazanih na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površina, dozvoljavaju se društvene djelatnosti koje se smještaju unutar građevine osnovne - stambene namjene ili se grade kao samostalne građevine, i to prema sljedećim uvjetima:

― U zoni M1-A dozvoljava se održavanje, konzervacija i restauracija postojeće građevine, uz obvezu ishođenja uvjeta nadležnog konzervatorskog odjela.

― U zonama M1-C dozvoljava se održavanje, rekonstrukcija, interpolacija te gradnja novih (jedne ili više) građevina, uz obvezu ishođenja uvjeta nadležnog konzervatorskog odjela.

― U zonama M1-D dozvoljava se rekonstrukcija i gradnja novih (jedne ili više) građevina.

― U zoni M1-E će detaljne uvjete gradnje utvrditi nadležni Konzervatorski odjel nakon provedenih sustavnih arheloških istraživanja.

Članak 18.

Sadržaji javnih i društvenih djelatnosti mogu se graditi ili uređivati u dijelu građevina druge namjene (stambene, poslovne, i slične građevine).

3.3. Opći uvjeti gradnje građevina društvenih djelatnosti

Članak 19.

Uvjeti o veličini građevne čestice, uređenju građevne čestice i obveznim prostorima građevina predškolskog odgoja određeni su Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja (NN 63/08, 90/10).

Ako se dječje ustanove grade u dijelu građevina druge namjene (pretežno stambene i stambeno-poslovne građevine), tada je obvezno osigurati na građevnoj čestici zaseban prostor od najmanje 5,0 m² po djetetu (otvoreni dio građevinske čestice) za boravak i igru djece na otvorenom, odnosno u skladu s Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja.

Uvjeti o veličini građevne čestice, uređenju građevne čestice i obveznim prostorima građevina školskog odgoja određeni su Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (NN 63/08, 90/10).

Članak 20.

Ukoliko se zbog povećanja broja stanovnika u naselju ukaže potreba za gradnjom nove osnovne škole primjenjuju se, osim zakonskih odredbi u skladu s Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (NN 63/08, 90/10), i sljedeći okvirni standardi:

― površina građevine po jednom učeniku je 5m²,

― veličina zemljišta za gradnju osnovne škole mora osigurati površinu za osnovnu građevinu, prostor za odmor i rekreaciju, prostor za otvorene sportske terene, prostor za sportske površine i drugo,

― veličina građevinske čestice koja osigurava prostor za sadržaje iz prethodne alineje određena je normativom od 30-40 m² po učeniku, računajući rad škole u dvije smjene.

Iznimno, u gusto izgrađenom dijelu naselja, normativ je 20 m² po učeniku.

4. UVJETI SMJEŠTAJA STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 21.

Stambene građevine se grade kao niske, u mješovitim - pretežito stambenim zonama (M1), i to prema sljedećim uvjetima:

― U zonama M1-C dozvoljava se održavanje, rekonstrukcija, interpolacija te gradnja novih građevina, uz obvezu ishođenja uvjeta nadležnog konzervatorskog odjela.

― U zonama M1-D dozvoljava se rekonstrukcija i gradnja novih građevina.

― U zoni M1-E će detaljne uvjete gradnje utvrditi nadležni Konzervatorski odjel nakon provedenih sustavnih arheloških istraživanja.

5. URBANA PRAVILA

5.1. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu površina

Članak 22.

Urbanim pravilima utvrđuju se uvjeti i oblici korištenja, uređivanja i zaštite prostora te urbanističko tehnički uvjeti za gradnju na području obuhvata Plana.

Urbana pravila se temelje na vrednovanju prostora u skladu sa sustavom mjera zaštite određenim konzervatorskom dokumentacijom, prirodnim obilježjima, a sve u skladu s dovršenosti urbane strukture, postojanju mreže javnih prostora i sadržaja, urbanog zelenila i komunalne opremljenosti.

Članak 23.

Zaštita i očuvanje dijelova kulturno - povijesne cjeline koji sadrže dobro očuvane, osobito vrijedne povijesne strukture - ZONA A: A.1., A.2. i A.3.

Opća pravila

― Uvjetuju se mjere cjelovite zaštite i očuvanja svih kulturno - povijesnih vrijednosti uz najveće moguće poštivanje tradicije i funkcija prostora i sadržaja.

― Obvezno je strogo kontroliranje unošenja novih struktura i sadržaja, stranih ili neprikladnih, u sačuvanim kulturno – povijesnim vrijednostima.

― Prilagođavanje postojećih povijesnih funkcija i sadržaja suvremenim potrebama može se prihvatiti uz minimalne fizičke intervencije u povijesne strukture.

― Sukladno vrijednostima i stanju očuvanosti pojedinačnih kulturnih dobara unutar zone uvjetuje se izrada konzervatorske dokumentacije s arhitektonskim snimkom postojećeg stanja, izrađenog po usvojenoj metodologiji dokumentiranja kulturnih dobara te provedba konzervatorskih istražnih radova neophodnih za kvalitetnu obnovu i revitalizaciju.

― Prije provedbe istražnih radova potrebno je zatražiti suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela. Slijedom rezultata istražnih (arheoloških, konzervatorskih i restauratorskih) radova izrađuje se prijedlog konzervatorskih smjernica za planirani zahvat, temeljem kojeg nadležni konzervatorski odjel utvrđuje konzervatorske smjernice odnosno posebne uvjete.

― Na postojećim građevinama provodi se metoda sanacije, konzervacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije. Moguće je izvoditi samo one intervencije, u skladu sa zaključcima konzervatorske dokumentacije koje se odnose na sanaciju odnosno konsolidaciju konstrukcije, rekonstrukciju krovišta, zamjenu dotrajale stolarije uz ugradnju isključivo tradicionalnih materijala i načina, detalja izvedbe.

― Zadržavaju se postojeći tlocrtni i visinski gabariti građevine bez mogućnosti objedinjavanja manjih građevinskih jedinica u veće.

― Za rekonstrukciju i restauraciju arhitektonske plastike pročelja i kamenog inventara, neophodno je izraditi detaljne radioničke nacrte te ih sanirati u skladu s konzervatorskim uputama i usvojenim restauratorskim tehnikama.

― Za utvrđivanje urbanističkih parametara, pored valorizacije povijesne urbane matrice naselja i kulturno povijesnih vrijednosti, potrebno je sagledati geomorfološke, vegetacijske i ostale prostorne odrednice koje imaju neposrednog utjecaja na oblikovanje prostora.

― Povijesne vrtove treba održavati u skladu s valoriziranim konceptom prepoznatim kao povijesno nasljeđe vrtne arhitekture naselja Lopud.

Posebna pravila

a) U zoni mješovite namjene

Ljetnikovac Zamanja (A.1.)

(čest. zgr. 393/1, 393/2, čest. zem. 1012, 1013, 1014, 1015 k.o. Lopud.)

― Prije bilo kakvih radova i izrade projektne dokumentacije propisuje se obveza izrade arhitektonskog snimka postojećeg stanja sklopa izrađenog na geodetskoj podlozi, izrada konzervatorskog elaborata s prijedlogom istražnih radova te temeljem rezultata istražnih radova izrada prijedloga konzervatorskih smjernica. Obvezna izrada projekta hortikulturnog uređenja vrtnog prostora s projektom sanacije i rekonstrukcije svih gradbenih elemenata vrta.

― Vlasnik kulturnog dobra dužan je osigurati provođenje mjera tehničke zaštite sklopa radi sprječavanja daljnjeg propadanja, a sve prema uvjetima i uz suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela.

Knežev dvor (A.2.)

(čest. zgr. 109, čest. zem. 245, 246, 275 k.o. Lopud)

― Sukladno sustavu mjera zaštite za zaštićena kulturna dobra na Kneževom dvoru provedena su arheološka i konzervatorska istraživanja te izrađena projektna dokumentacija za rekonstrukciju sklopa.

― U slučaju odgode radova rekonstrukcije obvezna je provedba mjera tehničke zaštite sklopa, odnosno radovi konzervacije i preventivnog osiguranja svih zidnih struktura.

b) U zoni javne i društvene namjene namjene

Franjevački samostan Rođenja Marijina i crkva Gospe od Špilica (A.3.)

(čest. zgr. 239, 240, 241, 244 i čest. zem. 390/1, 391, 392, 393, 394, 396/1, 397, 398, 400, 402 k.o. Lopud)

― Sukladno sustavu mjera zaštite za zaštićena kulturna dobra na samostanskom sklopu provedena su arheološka i konzervatorska istraživanja te izrađena projektna dokumentacija za rekonstrukciju sklopa.

― U zadnjih nekoliko godina izvršena je statička konsolidacija i sanacija zidnih struktura i krova samostana te dio građevinsko- zanatskih radova.

Članak 24.

Zaštita i očuvanje dijelova kulturno - povijesne cjeline koji sadrže vrijedne elemente povijesnih struktura različitog stupnja očuvanosti, obuhvaća vrijedni, obalni dio povijesne cjeline naselja sa nekoliko prodora zone prema unutrašnjosti naselja - ZONA B: B.1., B.2., B.3., B.4., B.5., B.6. i B.7.

Opća pravila

― Zaštita i očuvanje osnovnih elemenata povijesne planske matrice i karakterističnih skupina građevine, pojedinih građevina i drugih, za ukupnost određene kulturno – povijesne cjeline važnih vrijednosti, a prije svega oblika građevine i sklopova, gabarita i povijesnih sadržaja.

― Unutar zone B nije prihvatljivo formiranje novih građevinskih parcelakojima bi se narušila povijesna matrica naselja. Prihvatljive su metode konzervacije, rekonstrukcije, rekompozicije i integracije u cilju povezivanja povijesnih s novim strukturama i sadržajima koji proizlaze iz suvremenih potreba.

― Sukladno vrijednosti i stanju očuvanosti pojedinačnih kulturnih dobara unutar zone B, u postupku obnove uvjetuje se izrada konzervatorske dokumentacije s arhitektonskim snimkom postojećeg stanja izrađenog po usvojenoj metodologiji dokumentiranja kulturnih dobara te provedba konzervatorskih istražnih radova neophodnih za kvalitetnu obnovu i revitalizaciju.

― Povijesne vrtove unutar ove zone treba održavati u skladu s valoriziranim konceptom prepoznatim kao povijesno nasljeđe vrtne arhitekture naselja Lopud.

Posebna pravila

Ljetnikovac Beneša (B.1.)

(čest. zgr. 456, 458 i čest. zem. 1340 i 1341 k.o. Lopud.)

― Za obnovu ljetnikovca izrađena je projektna dokumentacija sukladno konzervatorskim smjernicama izrađenim temeljem rezultata istražnih radova. Tijekom radova rekonstrukcije potrebno je osigurati konzervatorski nadzor, a ukoliko dođe do odgode radova rekonstrukcije, vlasnik je dužan osigurati provedbu zaštitnih radova.

Kuća Brautić- Glavović i kapela sv. Jeronima (B.2.)

(čest. zgr. 12, 11 i čest. zem. 13/2 k.o. Lopud)

― Obvezna je izrada projekta hortikulturnog uređenja vrtnog prostora s projektom sanacije i rekonstrukcije svih gradbenih elemenata vrta.

Ladanjsko – gospodarski kompleks Giorgi (B.3.)

(čest. zgr. 145, 148, 150, 155, čest. zem. 277, 278, 279, 280, 281 i 1511/2.)

― Sustavom mjera zaštite zaštićenih kulturnih dobara prije bilo kakvih radova i izrade projektne dokumentacije propisuje se obveza izrade arhitektonskog snimka postojećeg stanja sklopa izrađenog na geodetskoj podlozi, izrada konzervatorskog elaborata s prijedlogom istražnih radova te temeljem rezultata istražnih radova izrada prijedloga konzervatorskih smjernica.

― Obvezna je izrada arhitektonsko- hortikulturnog projekta rekultivacije vrta prema konzervatorskim smjernicama temeljenim na provedenim istražnim radovima.

Gotičko – renesansni sklop kuća (B.4.)

(čest. zgr. 233/1, 233/2, 228, 229/1, 229/2 i 237, čest. zem. 382 383, 384, 385, 387 k.o. Lopud.)

― Obvezna je izrada projekta hortikulturnog uređenja vrtnog prostora s projektom sanacije i rekonstrukcije svih gradbenih elemenata vrta.

Kuća Buconić – Taljeran (B.5.)

(čest. zgr. 224 k.o. Lopud)

― Obvezna je izrada projekta hortikulturnog uređenja vrtnog prostora s projektom sanacije i rekonstrukcije svih gradbenih elemenata vrta.

― Radi zaštite kompleksa ljetnikovca nužno je utvrditi stvarno činjenjično stanje. Aktom o zaštiti obuhvaćena je samo čestica zgrade dok su izostavljene pripadajuće čestice zemlje.

Posjed Biskupija (B.6.)

(čest. zgr. 166, 169 i 170 te čest. zem. 263/1, 264, 253 i 249 k.o. Lopud)

― Obvezna izrada projekta hortikulturnog uređenja vrtnog prostora s projektom sanacije i rekonstrukcije svih gradbenih elemenata vrta

Zaštita i očuvanje kulturno - povijesne cjeline (B.7.)

a) U zoni mješovite namjene (M1-B)

― Dozvoljavaju se intervencije u smislu prilagođavanja funkcija i sadržaja suvremenim potrebama, ali bez bitnih fizičkih izmjena sačuvanih elemenata povijesnih struktura.

― Nije prihvatljivo formiranje novih građevinskih parcela kojim bi se narušila povijesna matrica naselja.

― Dozvoljavaju se metode konzervacije, rekonstrukcije, rekompozicije i integracije u cilju povezivanja povijesnih s novim strukturama i sadržajima koji proizlaze iz suvremenih potreba, uz obvezu ishođenja uvjeta nadležnog konzervatorskog odjela

b) U zoni javne i društvene namjene namjene (D5, D7)

― U zoni javne i društvene namjene – školska (D5) dozvoljava se održavanje i rekonstrukcija postojeće zgrade škole uz ishođenje uvjeta od nadležnog Konzervatorskog odjela.

― U zonama javne i društvene namjene – vjerske (D7), dozvoljavaju se zahvati u skladu sa sustavom mjera zaštite za pojedinu lokaciju iz točke 8.2. ovih Odredbi.

Hotel Grand (B.8.)

― Dozvoljava se održavanje i rekonstrukcija prema uvjetima i uz suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela

― Za uređenje parka ispred hotela utvrđuje se obveza izrade arhitektonsko-hortikulturnog projekta sa ciljem revitalizacije zapuštenog parka te omogućavanja uređenja dodatnih sadržaja (bazen i drugi prateći sadržaji), a sve prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.

Članak 25.

Zaštita, uređenje i dogradnja dijela kulturno - povijesne cjeline s ambijentalnom zaštitom, obuhvaća srednju zonu naselja koja se proteže paralelno uz obalu - ZONA C: C.1., C.2., C.3., C.4., C.5., C.6. i C.7.

Opća pravila

― Ambijentalna zaštita uvjetuje se u dijelovima kulturno - povijesne cjeline, zona C, s prorijeđenim povijesnim strukturama ili bez značajnijih primjera povijesne izgradnje, koji osiguravaju kvalitetnu i funkcionalnu prezentaciju kulturno - povijesnih vrijednosti zona potpune ili djelomične zaštite (zone "A" i "B").

― Uvjetuje se cjelovita zaštita i očuvanje matrice povijesne izgradnje, stilsko morfoloških karakteristika povijesnog i prostornog okoliša cjeline.

― Dozvoljavaju se sve intervencije uz pridržavanje osnovnih načela zaštite kulturno - povijesne cjeline i prema uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela.

― Pri radovima na uređenju prostora prihvatljive su metode obnove postojećih struktura i izgradnja novih, uz uvjet očuvanja ambijentalnih karakteristika kulturno - povijesne cjeline, napose tradicijskih oblika, krajobraznog karaktera i harmoničnog sklada cjeline.

― Sve građevine mogu imati ravni, kosi i kombinirani krov. Ako se građevine izvode s kosim krovom minimalni nagib može iznositi 20º, a maksimalni 30º. Belvederi se mogu postavljati u potkrovnoj etaži uz zadovoljenje uvjeta da zbroj i širina belvedera ili abaina na svakom pročelju građevine ne prelaze 50% od ukupne dužine tog pročelja. Upotreba i ravnog i kosog krova treba proizaći iz funkcionalnih i oblikovnih zahtjeva prilagodbe zatečenoj prostornoj situaciji. Ravne krovne plohe trebale bi biti dominantno prohodne terase ili ozelenjene površine, posebno u slučajevima neposrednog kontakta sa terasiranim terenom.

― Krov svojom dužom stranom mora biti paralelan sa izohipsama terena. Iznimno, ukoliko je građevina pozicionirana na način da čini frontu ulice (ulično pročelje) ne mora nužno pratiti izohipse terena već se mora uskladiti s susjednim građevinama.

― Iznimno, u slučaju gradnje građevine s ravnim krovom dopušta se postavljanje sunčanih kolektora, uz uvjet da isti nisu vidljivi te da su zakriljeni atikom. Isto se odnosi i na sve građevine kod kojih se sunčani kolektori upotrebljavaju kao sastavni dio oblikovanja pročelja ili krovnih ploha. Sunčani kolektori mogu zauzeti najviše 1/3 ukupne površine krovnih ploha. Obavezna je suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela.

― Fasade trebaju biti obložene autohtonim kamenom ili žbukom boje lokalnog kamena.

Posebna pravila

Zaštita, uređenje i dogradnja pretežito izgrađenih dijelova kulturno - povijesne cjeline (C.1.)

a) U zoni mješovite namjene

― Izgradnja niskih stambenih samostojećih i dvojnih građevina prema sljedećim uvjetima:

- Minimalna površina građevne čestice za samostojeće niske građevine iznosi 400 m², a maksimalna površina građevne čestice iznosi 800 m².

- Minimalna površina građevne čestice za dvojne niske građevine iznosi 300 m², a maksimalna površina građevne čestice iznosi 600 m².

- Maksimalni koeficijent izgrađenosti kig iznosi 0,3

- Maksimalni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,2.

- Građevna čestica može biti i veće površine od maksimalne propisane, ali se u tom slučaju koeficijent izgrađenosti (kig) i koeficijent iskorištenosti (kis) ne mogu obračunavati na cijelu površinu građevne čestice već na maksimalnu površinu čestice kako je propisano u točkama (1-2) ovog stavka.

- na ravnom terenu maksimalna visina iznosi 7,0 m odnosno Po+P+1+Pk (podrum, prizemlje, kat i potkrovlje)

- na kosom terenu mogu se graditi do maksimalna visina iznosi 9,0 m odnosno (Po)S+P+1 (podrum ili suteren, prizemlje i kat)

- Zemljište pod građevinom niske građevine ne može biti manje od 50 m².

- Minimalna udaljenost nove građevine od susjedne međe iznosi 3,0 m, a od javne površine, odnosno regulacijskog pravca 5,0 m. Iznimno, u pretežno izgrađenom dijelu naselja za planirane građevine udaljenost od susjedne međe može biti minimalno 1,0 m, a udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog pravca može biti i manja od 5,0 m. Ako se interpoliraju građevine između postojećih građevina u pretežno izgrađenom dijelu građevinskoga područja koje su smještene na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca, građevine se interpoliraju tako da se građevinski pravac interpolirane građevine uskladi s građevinskim pravcem postojećih građevina, po mogućnosti onim koji je više udaljen od regulacijske linije. Prilikom dogradnje izgrađenih građevina, dograđeni dio zadržava postojeći građevni pravac ili udaljenost građevnog pravca dogradnje može biti veća, što ovisi o okruženju: obliku parcele, udaljenostima objekata, površinama i oblikovanju objekta. Otvori na strani od međe moraju biti udaljeni najmanje 3,0 m. Na potezima označenim na kartografskom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje osobito se preporuča graditi na regulacijskoj liniji zbog očuvanja povijesne matrice naselja.

- Otvori se mogu postavljati na svim dijelovima pročelja građevine koji su od susjedne međe udaljeni više od 3,0 m s iznimkom fiksnog otvora ispunjenog translucentnim, a ne transparentnim materijalom. Isto se odnosi na sve vanjske prohodne površine (terase, balkoni, lođe i sl.).

- Pomoćne građevine se mogu graditi prema uvjetima iz članka 27.

- Uređenje građevne čestice utvrđeno je u članku 28.

― Izgradnja složenih rezidencijalnih građevina s pratećim sadržajima proširenog stambenog standarda (''vile'' – jedna stambena jedinica s pratećim sadržajima) prema sljedećim uvjetima:

- minimalna površina građevne čestice iznosi 2.000 m²,

- maksimalna površina pod građevinom može iznositi 600 m²,

- maksimalna katnost je podrum, prizemlje i jedan kat (Po+P+1), ukupno do 1.200 m² građevinske (bruto) površine,

- obvezna je izrada projekta krajobraznog uređenja,

- minimalno 45% građevne čestice je potrebno zadržati kao prirodan teren uz obavezno krajobrazno uređenje,

- nije moguća gradnja višestambenih zgrada.

― Izgradnja građevina gospodarske – turističke namjene iz skupine hotela prema sljedećim uvjetima:

- Najmanja površina građevinske čestice iznosi 1000 m². Maksimalna površina čestice se ne propisuje, ali se maksimalne vrijednosti koeficijenta izgrađenosti i iskorištenosti izračunavaju na veličinu parcele od 1.500 m².

- Najveći koeficijent izgrađenosti (kig) za građevinske čestice građevina je 0,3, a najveći koeficijent iskorištenosti je 1,2.

- Maksimalna visina iznosi 12,0 m. Sve građevine mogu imati ravni, kosi i kombinirani krov. Ako se građevine izvode s kosim krovom, minimalni nagib može iznositi 20º, a maksimalni nagib 30º. Ukoliko se potkrovlje građevine oblikuje ravnim ili kombinacijom ravnog i kosog krova, može imati najviše 75% površine karakteristične etaže.

- Udaljenost građevine od ruba građevinske čestice može biti najmanje H/2 pri čemu je H visina građevine. Minimalna udaljenost nove građevine od javne površine, odnosno regulacijskog pravca iznosi 5,0 m. Iznimno, u pretežno izgrađenom dijelu naselja za planirane građevine udaljenost od susjedne međe može biti minimalno 1,0 m, a udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog pravca može biti i manja od 5,0 m. Ako se interpoliraju građevine između postojećih građevina u pretežno izgrađenom dijelu građevinskoga područja koje su smještene na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca, građevine se interpoliraju tako da se građevinski pravac interpolirane građevine uskladi s građevinskim pravcem postojećih građevina, po mogućnosti onim koji je više udaljen od regulacijske linije. Prilikom dogradnje izgrađenih građevina, dograđeni dio zadržava postojeći građevni pravac ili udaljenost građevnog pravca dogradnje može biti veća, što ovisi o okruženju: obliku parcele, udaljenostima objekata, površinama i oblikovanju objekta.

- pomoćne i prateće građevine ugostiteljske namjene mogu se graditi prema uvjetima iz članka 27.

― Izgradnja građevina gospodarske – pretežito poslovne namjene prema sljedećim uvjetima:

- Najmanja površina građevinske čestice iznosi 800 m², a najveća 1000 m².

- Koeficijent izgrađenosti iznosi 0,3.

- Maksimalna visina iznosi 9,0 m.

- Udaljenost građevine od ruba građevinske čestice iznosi najmanje 3,0 m. Iznimno, u pretežno izgrađenom dijelu naselja za planirane građevine udaljenost od susjedne međe može biti minimalno 1,0 m, a udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog pravca može biti i manja od 3,0 m. Ako se interpoliraju građevine između postojećih građevina u pretežno izgrađenom dijelu građevinskoga područja koje su smještene na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca, građevine se interpoliraju tako da se građevinski pravac interpolirane građevine uskladi s građevinskim pravcem postojećih građevina, po mogućnosti onim koji je više udaljen od regulacijske linije. Prilikom dogradnje izgrađenih građevina, dograđeni dio zadržava postojeći građevni pravac ili udaljenost građevnog pravca dogradnje može biti veća, što ovisi o okruženju: obliku parcele, udaljenostima objekata, površinama i oblikovanju objekta.

- Poslovne građevine i manje ugostiteljske građevine kojih visina nije veća od dvije nadzemne etaže, a građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m², mogu se graditi prema odredbama ovog urbanog pravila za gradnju niskih građevina.

- Pomoćne građevine se mogu graditi prema uvjetima iz članka 27.

- Uređenje građevne čestice utvrđeno je u članku 28.

― Izgradnja građevina društvenih djelatnosti prema sljedećim uvjetima:

- minimalna veličina građevinske čestice iznosi 600 m², a izuzetno je moguća i manja građevinska čestica ako se radi o inerpolaciji građevine unutar izgrađenog dijela naselja te ako zadovoljava propisani standard,

- najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,4, a iznimno ukoliko se građevina društvene djelatnosti radi kao intepolacija unutar površine naselja, može imati i veću izgrađenost, tj. koeficijent izgrađenosti (kig) može iznositi maksimalno 0,8, a koeficijent iskorištenosti (kis) 3,0,

- Maksimalna visina iznosi 12,0 m, iznimno visina vjerskih građevina može biti i veća.

- unutar zone mješovite namjene (M1) mogu se graditi sve vrste građevina javne i društvene namjene (građevine socijalne namjene zdravstvene namjene, predškolske i školske namjene i građevine kulture),

- udaljenost novoplaniranih građevina iz ovog članka od susjedne međe ne može biti manja od polovice visine više građevine (H/2),

- minimalna udaljenost nove građevine od javne površine, odnosno regulacijskog pravca iznosi 5,0 m,

- iznimno, u pretežno izgrađenom dijelu naselja za planirane građevine udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog pravca može biti i manja od 5,0 m. Ako se interpoliraju građevine između postojećih građevina u pretežno izgrađenom dijelu građevinskoga područja koje su smještene na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca, građevine se interpoliraju tako da se građevinski pravac interpolirane građevine uskladi s građevinskim pravcem postojećih građevina, po mogućnosti onim koji je više udaljen od regulacijske linije. Prilikom dogradnje izgrađenih građevina, dograđeni dio zadržava postojeći građevni pravac ili udaljenost građevnog pravca dogradnje može biti veća, što ovisi o okruženju: obliku parcele, udaljenostima objekata, površinama i oblikovanju objekta.

Zaštita, uređenje i dogradnja pretežito neizgrađenih dijelova kulturno - povijesne cjeline (C.2.)

a) U zoni mješovite namjene

― Izgradnja niskih stambenih samostojećih i dvojnih građevina prema sljedećim uvjetima:

- Minimalna površina građevne čestice za samostojeće niske građevine iznosi 500 m², maksimalna površina građevne čestice iznosi 800 m², a minimalna širina čestice iznosi 16,0 m.

- Minimalna površina građevne čestice za dvojne niske građevine iznosi 400 m², maksimalna površina građevne čestice iznosi 600 m², a minimalna širina čestice iznosi 13,0 m.

- Maksimalni koeficijent izgrađenosti kig iznosi 0,25.

- Maksimalni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,2.

- na ravnom terenu maksimalna visina iznosi 7,0 m odnosno Po+P+1+Pk (podrum, prizemlje, kat i potkrovlje)

- na kosom terenu mogu se graditi do maksimalna visina iznosi 9,0 m odnosno (Po)S+P+1 (podrum ili suteren, prizemlje i kat)

- Zemljište pod građevinom niske građevine ne može biti manje od 50 m².

- Minimalna udaljenost nove građevine od susjedne međe iznosi 3,0 m, a od javne površine, odnosno regulacijskog pravca 5,0 m

- Pomoćne građevine se mogu graditi prema uvjetima iz članka 27.

- Uređenje građevne čestice utvrđeno je u članku 28.

― izgradnja složenih rezidencijalnih građevina s pratećim sadržajima proširenog stambenog standarda (''vile'' – jedna stambena jedinica s pratećim sadržajima) prema sljedećim uvjetima:

- minimalna površina građevne čestice iznosi 2.000 m²,

- maksimalna površina pod građevinom može iznositi 600 m²,

- maksimalna katnost je podrum, prizemlje i jedan kat (Po+P+1), ukupno do 1.200 m² građevinske (bruto) površine,

- obvezna je izrada projekta krajobraznog uređenja,

- minimalno 45% građevne čestice je potrebno zadržati kao prirodan teren uz obavezno krajobrazno uređenje,

- nije moguća gradnja višestambenih zgrada

― Izgradnja građevina gospodarske – turističke namjene iz skupine hotela prema sljedećim uvjetima:

- Najveći koeficijent izgrađenosti (kig) za građevinske čestice građevina je 0,3, a najveći koeficijent iskorištenosti je 1,2.

- pomoćne i prateće građevine ugostiteljske namjene mogu se graditi prema uvjetima iz članka 27.

― Izgradnja građevina gospodarske – pretežito poslovne namjene prema sljedećim uvjetima:

- Najmanja površina građevinske čestice iznosi 800 m², a najveća 1000 m².

- Koeficijent izgrađenosti iznosi 0,25.

- Maksimalna visina iznosi 9,0 m.

- Udaljenost građevine od ruba građevinske čestice može biti najmanje H/2 (pri čemu je H visina građevine)

- Pomoćne građevine se mogu graditi prema uvjetima iz članka 27.

- Uređenje građevne čestice utvrđeno je u članku 28.

― Izgradnja građevina društvenih djelatnosti prema sljedećim uvjetima:

- minimalna veličina građevinske čestice iznosi 600 m²,

- najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,4,

- Maksimalna visina iznosi 12,0 m, iznimno visina vjerskih građevina može biti i veća.

- udaljenost novoplaniranih građevina iz ovog članka od susjedne međe ne može biti manja od polovice visine više građevine (H/2),

- minimalna udaljenost nove građevine od javne površine, odnosno regulacijskog pravca iznosi 5,0 m,

Zaštita, uređenje i dogradnja pretežito izgrađenih dijelova kulturno-povijesne cjeline na lokaciji Sutmiho (C.3.)

a) U zoni mješovite namjene (M1-C)

― Prije bilo kakvih infrastrukturnih radova ili drugih intervencija propisuje se stalni arheološki nadzor. Ukoliko se u okviru nadzora utvrdi postojanje arheoloških kulturnih slojeva potrebno je provesti sustavna arheološka istraživanja, dokumentiranje, konzervaciju nalaza i nalazišta. Nakon tako obavljenih istražnih radova nadležni konzervatorski odjel odredit će uvjete i mogućnost daljnjih radova i intervencija, odnosno eventualnu prezentaciju nalazišta i uklapanje u nove sadržaje.

― Ostali uvjeti gradnje propisuju se kao za urbano pravilo C.1.

b) U zoni javne i društvene namjene namjene (D7)

― U zonama javne i društvene namjene – vjerske (D7), dozvoljavaju se zahvati u skladu sa sustavom mjera zaštite za pojedinu lokaciju iz točke 8.2. ovih Odredbi

Zaštita, uređenje i dogradnja pretežito neizgrađenih dijelova kulturno-povijesne cjeline na lokaciji Sutmiho (C.4.)

― Ostali uvjeti gradnje propisuju se kao za urbano pravilo C.2.

Ladanjsko – gospodarski kompleks na sjeverozapadnoj strani otoka (C.5.)

(čest. zgr. 145, 148, 150, 155, čest. zem. 277, 278, 279, 280, 281 i 1511/2.)

― Obvezna je izrada projekta hortikulturnog uređenja vrtnog prostora s projektom sanacije i rekonstrukcije svih gradbenih elemenata vrta.

Zaštita, uređenje i dogradnja pretežito izgrađenih dijelova kulturno-povijesne cjeline na lokaciji Sutilija (C.6.)

― Prije bilo kakvih infrastrukturnih radova ili drugih intervencija propisuje se obveza provedbe sustavnih arheoloških istraživanja i dokumentiranja te konzervacija nalaza i nalazišta. Nakon obavljenih istražnih radova nadležni konzervatorski odjel odredit će uvjete i mogućnost daljnjih radova i intervencija, odnosno eventualnu prezentaciju nalazišta i uklapanje u nove sadržaje. Pri tome treba promišljati i o prožimanju kulturne baštine s turističkom ponudom gdje bi se postojeći i novoistraženi segmenti arheološke zone mogli izvrsno uklopiti u obogaćivanje turističke ponude.

― Ostali uvjeti gradnje propisuju se kao za urbano pravilo C.1.

Kula kod crkve Svete Katarine (C.7.)

(čest. zgr. 277/1 i čest. zem. 445/1 i 445/2 k.o. Lopud)

Članak 26.

Zaštita, uređenje i dogradnja neizgrađenog dijela naselja, obuhvaća južnu zonu naselja istočno i zapadno od Hotela Lafodia te uglavnom neigrađene dijelove sjevernog i istočnog dijela naselja - ZONA D: D.1., D.2., D.3. i D.4.

Opća pravila

― Nove građevine se prilagođavaju okolnom izvornom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje materijala kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika prostora.

― Omogućuje se ugradnja sunčanih kolektora. Sunčani kolektori mogu zauzeti najviše 1/3 ukupne površine krovnih ploha.

― Fasade trebaju biti obložene autohtonim kamenom ili žbukom boje lokalnog kamena.

Posebna pravila

Zaštita, uređenje i dogradnja izgrađenih, rubnih dijelova naselja (D.1.)

a) U zoni mješovite namjene (M1-D)

― Izgradnja niskih stambenih samostojećih i dvojnih građevina prema sljedećim uvjetima:

- Minimalna površina građevne čestice za samostojeće niske građevine iznosi 400 m², a maksimalna površina građevne čestice iznosi 800 m².

- Minimalna površina građevne čestice za dvojne niske građevine iznosi 300 m², a maksimalna površina građevne čestice iznosi 600 m².

- Maksimalni koeficijent izgrađenosti kig iznosi 0,3

- Maksimalni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,2.

- na ravnom terenu maksimalna visina iznosi 7,0 m odnosno Po+P+1+Pk (podrum, prizemlje, kat i potkrovlje)

- na kosom terenu mogu se graditi do maksimalna visina iznosi 9,0 m odnosno (Po)S+P+1 (podrum ili suteren, prizemlje i kat)

- Zemljište pod građevinom niske građevine ne može biti manje od 50 m².

- Pomoćne građevine se mogu graditi prema uvjetima iz članka 27.

- Uređenje građevne čestice utvrđeno je u članku 28.

― Izgradnja složenih rezidencijalnih građevina s pratećim sadržajima proširenog stambenog standarda (''vile'' – jedna stambena jedinica s pratećim sadržajima) prema sljedećim uvjetima:

- minimalna površina građevne čestice iznosi 2.000 m²,

- maksimalna površina pod građevinom može iznositi 600 m²,

- maksimalna katnost je podrum, prizemlje i jedan kat (Po+P+1), ukupno do 1.200 m² građevinske (bruto) površine,

- obvezna je izrada projekta krajobraznog uređenja,

- minimalno 45% građevne čestice je potrebno zadržati kao prirodan teren uz obavezno krajobrazno uređenje,

- nije moguća gradnja višestambenih zgrada.

― Izgradnja građevina gospodarske – turističke namjene iz skupine hotela prema sljedećim uvjetima:

- Najveći koeficijent izgrađenosti (kig) za građevinske čestice građevina je 0,3, a najveći koeficijent iskorištenosti je 1,2.

- pomoćne i prateće građevine ugostiteljske namjene mogu se graditi prema uvjetima iz članka 27.

― Izgradnja građevina gospodarske – pretežito poslovne namjene prema sljedećim uvjetima:

- Najmanja površina građevinske čestice iznosi 800 m², a najveća 1000 m².

- Koeficijent izgrađenosti iznosi 0,3.

- Maksimalna visina iznosi 9,0 m.

- Pomoćne građevine se mogu graditi prema uvjetima iz članka 27.

- Uređenje građevne čestice utvrđeno je u članku 28.

― Izgradnja građevina društvenih djelatnosti prema sljedećim uvjetima:

- Maksimalna visina iznosi 12,0 m, iznimno visina vjerskih građevina može biti i veća.

- udaljenost novoplaniranih građevina iz ovog članka od susjedne međe ne može biti manja od polovice visine više građevine (H/2),

- minimalna udaljenost nove građevine od javne površine, odnosno regulacijskog pravca iznosi 5,0 m,

Zaštita, uređenje i dogradnja neizgrađenih, rubnih dijelova naselja (D.2.)

a) U zoni mješovite namjene (M1-D)

― Izgradnja niskih stambenih samostojećih i dvojnih građevina prema sljedećim uvjetima:

- Minimalna površina građevne čestice za samostojeće niske građevine iznosi 500 m², maksimalna površina građevne čestice iznosi 800 m², a minimalna širina čestice iznosi 16,0 m.

- Minimalna površina građevne čestice za dvojne niske građevine iznosi 400 m², maksimalna površina građevne čestice iznosi 600 m², a minimalna širina čestice iznosi 13,0 m.

- Maksimalni koeficijent izgrađenosti kig iznosi 0,25.

- Maksimalni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,2.

- na ravnom terenu maksimalna visina iznosi 7,0 m odnosno Po+P+1+Pk (podrum, prizemlje, kat i potkrovlje)

- na kosom terenu mogu se graditi do maksimalna visina iznosi 9,0 m odnosno (Po)S+P+1 (podrum ili suteren, prizemlje i kat)

- Zemljište pod građevinom niske građevine ne može biti manje od 50 m2.

- Minimalna udaljenost nove građevine od susjedne međe iznosi 3,0 m, a od javne površine, odnosno regulacijskog pravca 5,0 m

- Pomoćne građevine se mogu graditi prema uvjetima iz članka 27.

- Uređenje građevne čestice utvrđeno je u članku 28.

― Izgradnja složenih rezidencijalnih građevina s pratećim sadržajima proširenog stambenog standarda (''vile'' – jedna stambena jedinica s pratećim sadržajima) prema sljedećim uvjetima:

- minimalna površina građevne čestice iznosi 2.000 m²,

- maksimalna površina pod građevinom može iznositi 600 m²,

- maksimalna katnost je podrum, prizemlje i jedan kat (Po+P+1), ukupno do 1.200 m² građevinske (bruto) površine,

- obvezna je izrada projekta krajobraznog uređenja,

- minimalno 45% građevne čestice je potrebno zadržati kao prirodan teren uz obavezno krajobrazno uređenje,

- nije moguća gradnja višestambenih zgrada.

b) U zoni javne i društvene namjene – kulturne (D6)

― Izgradnja građevina za javne i društvene djelatnosti prema sljedećim uvjetima:

- najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,4;

- najveća katnost iznosi (S) P+3;

- visina građevine može biti najviše 12,0 m.

- udaljenost novoplaniranih građevina od susjedne međe ne može biti manja od polovice visine više građevine (H/2);

- minimalna udaljenost nove građevine od javne površine, odnosno regulacijskog pravca iznosi 5,0 m;

c) U zoni sportsko - rekreacijske namjene (R2)

― U sklopu rekreacijskih površina s oznakom R2 uređuju se površine za sportove kao što su tenis, košarka, rukomet, badminton, boćanje, odbojka na pijesku i sl. s pripadajućim pratećim građevinama, pješačke površine uz hortikulturno uređenje i opremanje urbanom opremom.

― Sportski sadržaji s pripadajućim pratećim građevinama (teren, gledalište, svlačionice, spremišta i sl.), tj. zatvorena sportska građevina (sadržaj) mogu zauzeti maksimalno 30% površine građevinske čestice (kig 0,3). Iznimno, pri interpolacijama nenatkrivenih sportskih sadržaja (igrališta) u izgrađenu naseljsku strukturu, gdje postoji mogućnost rješavanja parkirališta na javnim površinama, najveći koeficijent izgrađenosti (kig) je 0,7.

― Visina pojedine sportske građevine određuje se prema namjeni. Najveća visina sportskih dvorana usklađuje se s posebnim propisima. Visina pratećih građevina (garderobe, sanitarni čvorovi, ugostiteljske građevine i sl.) uz otvorene sportske sadržaje iznosi najviše 6,0 m.

― Udaljenost građevine od granice građevinske čestice određuje se za prateće građevine uz sportske sadržaje - najmanje 3,0 m. Zatvorene sportske građevine kad graniče s građevinskim česticama na kojima su izgrađene stambene ili stambeno-poslovne građevine, moraju biti udaljene od tih građevina najmanje H/2, gdje je H visina sportske građevine prema toj susjednoj građevini.

Zaštita, uređenje i dogradnja izgrađenih, rubnih dijelova naselja u arheološkim zonama (D.3.)

― Ostali uvjeti gradnje propisuju se kao za urbano pravilo D.1.

Zaštita, uređenje i dogradnja neizgrađenog dijela naselja na lokaciji Ivanje brdo (D.4.)

- Prije bilo kakvih infrastrukturnih radova ili drugih intervencija propisuje se stalni arheološki nadzor. Ukoliko se u okviru nadzora utvrdi postojanje arheoloških kulturnih slojeva potrebno je provesti sustavna arheološka istraživanja, dokumentiranje, konzervaciju nalaza i nalazišta. Nakon tako obavljenih istražnih radova nadležni konzervatorski odjel odredit će uvjete i mogućnost daljnjih radova i intervencija, odnosno eventualnu prezentaciju nalazišta i uklapanje u nove sadržaje za koje se propisuje sljedeće:.

- Moguća je gradnja složenih rezidencijalnih građevina s pratećim sadržajima proširenog stambenog standarda („vile“- jedna stambena jedinica s pratećim sadržajima po katastarskoj čestici) prema sljedećim uvjetima:

- Ne dozvoljava se dijeljenje postojećih katastarskih čestica.

- Maksimalna površina pod građevinama iznosi 300 m².

- Maksimalna katnost je Po+P+1 na ravnom terenu , odnosno Po+Su+P na kosom terenu ukupno bruto površine 900m².

- Maksimalna visina iznosi 7,0 m.

- Obvezna je izrada projekta krajobraznog uređenja.

- Minimalno 45% građevinske čestice je potrebno zadržati kao prirodan teren uz obvezno krajobrazno uređenje.

Zaštita, uređenje i dogradnja gospodarske, ugostiteljsko-turističke namjene – Hotel Lafodia (D.5.)

― dozvoljava se, radi povećanja kvalitete ponude, rekonstruirati i dograđivati zgrada hotela te zamjenjivati i graditi nove građevine pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističkih djelatnosti (trgovina, ugostiteljsko – uslužni sadržaji, servisne građevine, wellnessa i sl.) uz povećanje ukupnog postojećeg koeficijenta izgrađenosti i postojećeg koeficijenta iskorištenosti za 30% postojeće građevinske čestice i postojeće građevinske (bruto) površine građevina zatečenog stanja kod usvajanja ovog Plana. Maksimalna visina osnovne građevine (hotela) ne smije se povećavati. Minimalna udaljenost građevine od susjedne građevinske čestice je 4,0 m.

― Ako je potrebna zamjena postojećih građevina, nove građevine ne moraju biti na mjestu postojećih ako je time povećana kvaliteta ponude i kvaliteta rješenja građevne čestice. Minimalna udaljenost nove građevine od javne površine, odnosno regulacijskog pravca iznosi 5,0 m. Iznimno, ako se interpoliraju građevine između postojećih građevina u pretežno izgrađenom dijelu građevinskoga područja koje su smještene na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca, građevine se interpoliraju tako da se građevinski pravac interpolirane građevine uskladi s građevinskim pravcem postojećih građevina, po mogućnosti onim koji je više udaljen od regulacijske linije. Prilikom dogradnje izgrađenih građevina, dograđeni dio zadržava postojeći građevni pravac ili udaljenost građevnog pravca dogradnje može biti veća, što ovisi o okruženju: obliku parcele, udaljenostima objekata, površinama i oblikovanju objekta.

― Smještaj gostiju moguće je organizirati samo unutar hotela dok je ostatak parcele namijenjen pratećim (trgovine, ugostiteljsko – uslužne, servisne građevine, wellness i sl.) i pomoćnim građevinama.

― Prateći sadržaji ugostiteljsko-turističke namjene mogu se graditi u gabaritu osnovne građevine ili kao građevine izdvojene tlocrtne površine prema sljedećim uvjetima:

- maksimalna visina građevine Po+P odnosno 5,0 m,

- minimalna udaljenost od susjedne međe iznosi 3,0 m,

- minimalna udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m,

- iznimno, u pretežno izgrađenom dijelu naselja za planirane građevine udaljenost od susjedne međe može biti minimalno 1,0 m, a udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog pravca može biti i manja od 5,0 m. Ako se interpoliraju građevine između postojećih građevina u pretežno izgrađenom dijelu građevinskoga područja koje su smještene na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca, građevine se interpoliraju tako da se građevinski pravac interpolirane građevine uskladi s građevinskim pravcem postojećih građevina, po mogućnosti onim koji je više udaljen od regulacijske linije. Prilikom dogradnje izgrađenih građevina, dograđeni dio zadržava postojeći građevni pravac ili udaljenost građevnog pravca dogradnje može biti veća, što ovisi o okruženju: obliku parcele, udaljenostima objekata, površinama i oblikovanju objekta.

- krov pratećih građevina se oblikuje kao ravni i/ili kosi nagiba 20-30 stupnjeva; upotreba i ravnog i kosog krova treba proizaći iz funkcionalnih i oblikovnih zahtjeva prilagodbe zatečenoj prostornoj situaciji; ravne krovne plohe trebale bi biti dominantno prohodne terase ili ozelenjene površine, posebno u slučajevima neposrednog kontakta sa terasiranim terenom.

― Na građevnoj čestici, uz osnovnu građevinu, u gabaritu osnovne građevine ili kao izdvojene tlocrtne površine, mogu se graditi i pomoćne građevine prema sljedećim uvjetima:

- maksimalna visina građevine Po+P odnosno 4,0 m,

- minimalna udaljenost od susjedne međe iznosi 3,0 m,

- minimalna udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m,

- krov pomoćnih građevina se oblikuje kao ravni i/ili kosi nagiba 20-30 stupnjeva; upotreba i ravnog i kosog krova treba proizaći iz funkcionalnih i oblikovnih zahtjeva prilagodbe zatečenoj prostornoj situaciji; ravne krovne plohe trebale bi biti dominantno prohodne terase ili ozelenjene površine, posebno u slučajevima neposrednog kontakta sa terasiranim terenom.

― U pratećim i pomoćnim građevinama nije dopušten smještaj gostiju.

― Najmanje 40% građevinske čestice mora se hortikulturno urediti.

― Ako je potrebna zamjena postojećih građevina s većim koeficijentom izgrađenosti i iskorištenosti od 30%, preporučuje se provedba arhitektonsko–urbanističkog natječaja.

5.2. Uvjeti gradnje pomoćnih građevina

Članak 27.

Na građevnoj čestici, uz osnovnu stambenu, stambeno-poslovnu ili poslovnu građevinu, u gabaritu osnovne građevine ili kao izdvojene tlocrtne površine, mogu se graditi i pomoćne građevine kao garaže, ljetne kuhinje, radne prostorije, spremišta i sl., prema sljedećim uvjetima:

― maksimalne visine građevine Po+P odnosno 4,0 m,

― maksimalna površina pomoćne građevine iznosi 50 m² ako se gradi kao izdvojena tlocrtna površina na građevnoj čestici,

― minimalna udaljenost od susjedne međe iznosi 3,0 m, iznimno je moguće pomoćnu građevinu izgraditi na susjednoj međi ako se na toj fasadi ne izvode otvori i ne ugrožava susjedna čestica,

― minimalna udaljenost od regulacijskog pravca iznosi isto kao i za glavni objekt, iznimno na potezima gdje je dozvoljena gradnja stambenih građevina gradi na regulacijskoj liniji,

― krov pomoćnih građevina se oblikuje kao ravni i/ili kosi nagiba 20-30 stupnjeva; upotreba i ravnog i kosog krova treba proizaći iz funkcionalnih i oblikovnih zahtjeva prilagodbe zatečenoj prostornoj situaciji; ravne krovne plohe trebale bi biti dominantno prohodne terase ili ozelenjene površine, posebno u slučajevima neposrednog kontakta sa terasiranim terenom,

Površina pomoćnih građevina i bazeni veći od 100 m² obračunavaju se u ukupni koeficijent izgrađenosti građevne čestice.

Na građevnoj čestici, uz osnovnu građevinu ugostiteljsko turističke namjene ili u gabaritu osnovne građevine ugostiteljsko turističke namjene ili kao samostalne izdvojene tlocrtne površine, mogu se graditi i prateći sadržaji ugostiteljsko-turističke namjene prema sljedećim uvjetima:

― maksimalna visina građevine Po+P odnosno 5,0 m,

― minimalna udaljenost od susjedne međe iznosi 3,0 m,

― minimalna udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m,

― iznimno, u pretežno izgrađenom dijelu naselja za planirane građevine udaljenost od susjedne međe može biti minimalno 1,0 m, a udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog pravca može biti i manja od 5,0 m. Ako se interpoliraju građevine između postojećih građevina u pretežno izgrađenom dijelu građevinskoga područja koje su smještene na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca, građevine se interpoliraju tako da se građevinski pravac interpolirane građevine uskladi s građevinskim pravcem postojećih građevina, po mogućnosti onim koji je više udaljen od regulacijske linije. Prilikom dogradnje izgrađenih građevina, dograđeni dio zadržava postojeći građevni pravac ili udaljenost građevnog pravca dogradnje može biti veća, što ovisi o okruženju: obliku parcele, udaljenostima objekata, površinama i oblikovanju objekta.

― najveći koeficijent izgrađenosti (kig) je 0,3, a najveći koeficijent iskorištenosti je 0,6,

― krov pratećih građevina se oblikuje kao ravni i/ili kosi nagiba 20-30 stupnjeva; upotreba i ravnog i kosog krova treba proizaći iz funkcionalnih i oblikovnih zahtjeva prilagodbe zatečenoj prostornoj situaciji; ravne krovne plohe trebale bi biti dominantno prohodne terase ili ozelenjene površine, posebno u slučajevima neposrednog kontakta sa terasiranim terenom.

Na građevnoj čestici , uz osnovnu građevinu ugostiteljsko turističke namjene, u gabaritu osnovne građevine ugostiteljsko turističke namjene ili kao izdvojene tlocrtne površine, mogu se graditi i pomoćne građevine prema sljedećim uvjetima:

― maksimalna visina građevine Po+P odnosno 4,0 m,

― minimalna udaljenost od susjedne međe iznosi 3,0 m,

― minimalna udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m,

― iznimno, u zonama M1 udaljenost od susjedne međe može biti minimalno 1,0 m, a udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog pravca može biti i manja od 5,0 m. Ako se interpoliraju građevine između postojećih građevina u pretežno izgrađenom dijelu građevinskoga područja koje su smještene na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca, građevine se interpoliraju tako da se građevinski pravac interpolirane građevine uskladi s građevinskim pravcem postojećih građevina, po mogućnosti onim koji je više udaljen od regulacijske linije. Prilikom dogradnje izgrađenih građevina, dograđeni dio zadržava postojeći građevni pravac ili udaljenost građevnog pravca dogradnje može biti veća, što ovisi o okruženju: obliku parcele, udaljenostima objekata, površinama i oblikovanju objekta.

U pratećim i pomoćnim građevinama nije dopušten smještaj gostiju.

Najmanje 40% građevinske čestice ugostiteljsko-turističke namjene mora se hortikulturno urediti.

5.3. Uređenje građevne čestice

Članak 28.

Način i uvjeti priključenja građevne čestice na utvrđuju se kako slijedi:

― Građevine moraju imati pristup na izgrađenu prometnu površinu,

― Građevine moraju biti priključene na sustav javne odvodnje određen ovim Planom.

― Do izgradnje sustava odvodnje i spoja na sustav odvodnje naselja Lopud moguća je i realizacija pojedinačnih objekata sa prihvatom otpadnih voda u vodonepropusnim sabirnim jamama i odvozom putem ovlaštenog pravnog subjekta ili izgradnjom vlastitih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda prije upuštanja isitih u teren putem upojnih bunara odgovarajućeg kapaciteta na samoj čestici, a sve ovisno o uvjetima na terenu uz suglasnot i prema uvjetima Hrvatskih voda.

― Građevine se priključuju na građevine vodoopskrbe i odvodnje, elektroopskrbe i telekomunikacijsku mrežu na osnovi posebnih uvjeta nadležnih službi.

― Čestice zemljišta kojima veličina i oblik ne udovoljavaju uvjetima iz ovog Plana, a koje nemaju izravni pristup s javne površine, ili se taj pristup ne može osigurati kako je predviđeno u ovom članku, tretiraju se kao zelene površine.

Uređenje građevne čestice stambene namjene utvrđuje se kako slijedi:

― Dio građevne čestice koji nije pod građevinama treba urediti popločenjem i ozelenjavanjem. Poželjno je neizgrađeni dio građevne čestice urediti kao vrt.

― Na neizgrađenom dijelu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, otvoreni bazeni (površine do 100 m2), terase i sl. Navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice, ali moraju biti u nivou terena, a od susjedne građevne čestice moraju biti udaljeni najmanje 4,0 metra, iznimno kod postojećih se zadržava zatečeno stanje. Iznimno, dopuštena je i gradnja zatvorenog bazena površine do 50 m2 i najveće dopuštene visine 4,0 m, a koji će služiti kao prateća građevina u funkciji stanovanja. U tom slučaju bazen se obračunava u ukupni koeficijent izgrađenosti građevne čestice.

― Prilikom planiranja i projektiranja stambenih građevina potrebno je valorizirati i očuvati vrijedno zatečeno zelenilo. Ne dopušta se uklanjanje stabala I i II kategorije boniteta.

― Potrebno je zadržati prirodni teren, ozeleniti i hortikulturno urediti najmanje 40 % građevne čestice stambene namjene. Ova odredba ne odnosi se na rekonstrukcije postojećih građevina.

― Ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim česticama; Izgradnja ograda pojedinačnih građevinskih čestica treba biti sukladna tradicionalnom načinu građenja. Ograde se mogu izvoditi do 1,5 m visine, iznimno se dozvoljava gradnja tradicionalnog ogradnog zida u visini prve etaže građevine.

― Pri gradnji građevine obvezno je čuvati prirodnu konfiguraciju terena građevinske čestice tako da se iskopi izvode samo radi gradnje ukopanih i dijelom ukopanih etaža i temelja, a kosi se teren uređuje kaskadno sukladno okolišu ili se ostavlja u prirodnom nagibu. Visina potpornih zidova ne smije biti veća od 2,0 m, a u slučaju da potporni zid treba biti viši trebaju se graditi izmaknuti zidovi na razmaku najmanje od 1,0 m (u to se računa i debljina zida), razmak će ovisiti o lokacijskim uvjetima i statičkom proračunu. Obvezno je ozelenjavanje horizontalnih terasa i podzida koji trebaju biti izgrađenih kao kameni zid ili obloženi kamenom. Iznad potpornog zida moguće je postaviti ogradni zid, arle, pižule i sl. Visina tih elemenata ne smije biti veća od 1m.

― U cilju očuvanja izvornih krajobraznih vrijednosti prostora uvjetuje se zaštita kamenih ogradnih zidova, podzida i međa. Prilikom njihove sanacije nužno je koristiti izvorne materijale i tehnike. Betoniranje ogradnih zidova i njihovo oblaganje kamenim pločama nije dozvoljeno. Također, nije dozvoljeno smanjivanje postojećih visina ogradnih zidova, podzida i međa. Posebnu pažnju obratitit na očuvanje postojećih križeva uz poljske puteve, pučeva, pižula i kamenih stepenica u ulicama.

Uređenje građevne čestice javne i društvene utvrđuje se kako slijedi:

― Potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti najmanje 40 % građevne čestice društvene namjene. Ova odredba ne odnosi se na rekonstrukcije postojećih građevina te ukoliko se građevina društvene djelatnosti radi kao intepolacija unutar površine naselja.

― Prilikom planiranja i projektiranja građevina na površinama društvene namjene potrebno je valorizirati i očuvati vrijedno zatečeno zelenilo.

― Ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim česticama.

― Izgradnja ograda pojedinačnih građevinskih čestica treba biti sukladna tradicionalnom načinu građenja. Ograde se mogu izvoditi do 1,5 m visine, iznimno se dozvoljava gradnja tradicionalnog ogradnog zida u visini prve etaže građevine.

― Pri gradnji građevine obvezno je čuvati prirodnu konfiguraciju terena građevinske čestice tako da se iskopi izvode samo radi gradnje ukopanih i dijelom ukopanih etaža i temelja, a kosi se teren uređuje kaskadno sukladno okolišu ili se ostavlja u prirodnom nagibu. Visina potpornih zidova ne smije biti veća od 2 m, a u slučaju da potporni zid treba biti viši trebaju se graditi izmaknuti zidovi na razmaku od najmanje 1 m (u to se računa i debljina zida), razmak će ovisiti o lokacijskim uvjetima i statičkom proračunu. Obvezno je ozelenjavanje horizontalnih terasa i podzida koji trebaju biti izgrađenih kao kameni zid ili obloženi kamenom. Iznad potpornog zida moguće je postaviti ogradni zid, arle, pižule i sl. Visina tih elemenata ne smije biti veća od 1m.

― U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, terase i sl. Navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice, ali moraju biti u nivou terena, a od susjedne građevne čestice moraju biti udaljeni najmanje 4 m.

Uređenje građevne čestice gospodarske namjene (poslovne i ugostiteljsko – turističke) utvrđuje se kako slijedi:

― Potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti najmanje 40 % građevne čestice

― Prilikom planiranja i projektiranja građevina na površinama gospodarske namjene potrebno je valorizirati i očuvati vrijedno zatečeno zelenilo.

― Ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim česticama.

― Pri gradnji građevine obvezno je čuvati prirodnu konfiguraciju terena građevinske čestice tako da se iskopi izvode samo radi gradnje ukopanih i dijelom ukopanih etaža i temelja, a kosi se teren uređuje kaskadno sukladno okolišu ili se ostavlja u prirodnom nagibu. Visina potpornih zidova ne smije biti veća od 2 m, a u slučaju da potporni zid treba biti viši trebaju se graditi izmaknuti zidovi na razmaku od najmanje 1 m (u to se računa i debljina zida), razmak će ovisiti o lokacijskim uvjetima i statičkom proračunu. Obvezno je ozelenjavanje horizontalnih terasa i podzida koji trebaju biti izgrađenih kao kameni zid ili obloženi kamenom. Iznad potpornog zida moguće je postaviti ogradni zid, arle, pižule i sl. Visina tih elemenata ne smije biti veća od 1m.

― U sklopu građevne čestice mogu se graditi, odnosno uređivati sportski tereni, otvoreni bazeni površine do 100 m2, terase i sl. Navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice, ali moraju biti u nivou terena, a od susjedne građevne čestice moraju biti udaljeni najmanje 4 metra.

― Iznimno od prethodnog stavka, dopuštena je i gradnja zatvorenog bazena površine do 50 m² i najveće dopuštene visine 4,0 m, a koji će služiti kao prateća građevina u funkciji stanovanja. U tom slučaju bazen se obračunava u ukupni koeficijent izgrađenosti građevne čestice.

5.4. Rekonstrukcija postojećih građevina

Članak 29.

Postojeće građevine izgrađene na manjim građevinskim česticama od propisanih mogu se zamjenjivati i rekonstruirati uz poštovanje zatečenog koeficijenta izgrađenosti (ako je veći od propisanoga), propisanog koeficijenta iskorištenosti, propisanih visina uz zatečenu udaljenost od javne površine i susjednih objekata.

Ako zatečeni uvjeti dopuštaju, postojeće građevine moguće je zamijeniti i rekonstruirati uz poštovanje propisanih koeficijenata izgrađenosti i iskorištenosti te visina i udaljenosti od javnih površina i susjednih građevina.

Za rekonstrukciju zatečenih cjelina (nizova ili skupnih građevina) potrebno je cjelovito idejno rješenje uz mogućnost fazne izgradnje i preporučuje se projektant postojeće cjeline.

Ako je postojeća građevina ili čestica postojećih zgrada (ruševina) označena u katastarskim podlogama te se nalazi s sklopu građevinskog područja, a pripadajuće je zemljište izvan građevinskog područja, moguća je rekonstrukcija (dogradnja, nadogradnja ili zamjena) uz uvjet da se građevina smjesti na površinu na kojoj je gradnja dopuštena. Pri određivanju lokacijskih uvjeta za takvu gradnju, primjenjivat će se oni za niske stambene građevine, uz uzimanje ukupne površine pripadajućeg zemljišta u izračun koeficijenata izgrađenosti i iskorištenosti. Kad je površina čestice zgrade ujedno i površina građevinske čestice, omogućuje se rekonstrukcija u okviru postojeće tlocrtne površine i maksimalne visine određene za nisku građevinu.

Ako je postojeća građevina (ruševina) identična građevinskoj čestici, ako se radi o samostojećim ili skupnim građevinama pa one ne mogu formirati građevinsku česticu, mogu se rekonstruirati u postojećim horizontalnim gabaritima, visine prema materijalnim dokazima o nekadašnjoj katnosti ili prema zatečenoj izvornoj katnosti za što je potrebno konzultirati nadležni konzervatorski odjel.

6. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, ELEKTRONIČKO KOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 30.

Zasebna građevinska čestica formira se za sve građevine prometne, elektroničke komunikacije i komunalne mreže, a sve u skladu s posebnim propisima.

Građevine i vodovi telekomunikacijske i komunalne mreže u pravilu se smještaju i vode po javnim površinama i to: jednom stranom energetika, drugom stranom telekomunikacija i vodoopskrba, a sredinom odvodnja otpadnih voda.

6.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 31.

Na području obuhvata Plana određeni su površine za izgradnju javnih površina u funkciji razvoja i uređenja kopnenog prometa te površine pomorskog prometa, a koji su prikazani na kartografskom prikazu 2.1 Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Promet.

Osim javnih površina ucrtanih u katrografskim pikazima, moguće je graditi neposredne pristupe do građevnih čestica.

Građenje novih i rekonstrukcija postojećih javnih površina te građevina pomorskog prometa vrši se neposrednom provedbom Plana uz posebne uvjete nadležnih ustanova s javnim ovlastima.

Članak 32.

Obvezna je primjena Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 78/13).

−

6.1.1. Kopneni promet

Članak 33.

U naselju Lopud ne postoji i ne planira se cestovni promet.

Javne površine su: obalna šetnica i ostale javne površine.

Članak 34.

Poštivajući povijesnu i postojeću urbanu matricu naselja nije prihvatljivo uvođenje novih kolno - pješačkih površina. Na postojećim javnim površinama potrebno je, sukladno mogućnostima, ukloniti urbane prepreke kako bi se omogućilo kretanje stanovništva i robe. Iste predstavljaju sastavni dio povijesne matrice naselja pa je potrebno njihovo očuvanje. Doprema robe i ostalog materijala rješava se manjim, već postojećim, sredstvima na elektro pogon.

Prilikom obnavljanja ili proširenja postojećih javnih površina potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri sačuvati postojeće suhozide odnosno izgraditi nove na mjestima gdje je postojeći suhozid oštećen.

Članak 35.

Javne površine namijenjene su kretanju pješaka, motocikala, manjih radnih vozila i elektrovozila uz posebnu dozvolu.

Pristupni put do građevinske čestice najmanje je širok 3,0 m, ako se njime koristi za kretanje manjih vozila i pješački promet i najmanje širok 1,5 m ako služi za pješački promet, s time da je njegova najveća dužina 50 m i na njega se vežu najviše tri građevne čestice. Širine postojećih puteva se zadržavaju.

Članak 36.

Obalna šetnica je postojeća javna površina i može se uređivati kroz rekonstrukciju.

Potrebno je izraditi cjelovito urbanističko-arhitektonsko rješenje uređenja glavne obalne šetnice, uključujući površinu velikog mula i luke otvorene za javni promet zaključno do hotela Lafodia, a kao obvezni dio prilikom izrade projekata za izgradnju infrastrukturno-komunalne mreže. Urbanističko-arhitektonsko rješenje obalne šetnice mora obuhvatiti kupališne zone (uređene plaže).

Članak 37.

Interni sustav komunikacija unutar zona gospodarske ugostiteljsko – turističke namjene (T1) ne smatra se javnim površinama.

Članak 38.

Građevna čestica mora imati neposredni pristup na jednu od postojećih ili planiranih javnih površina.

Pristup do građevne čestice minimalne je širine 1,5 m.

6.1.2. Pomorski promet

Članak 39.

Unutar obuhvata Plana planira se:

― rekonstrukcija postojeće luke otvorene za javni promet lokalnog značaja i rekonstrukcija i izgradnja izdvojenog dijela luke otvorene za javni promet,

― privez u funkciji ugostiteljsko-turističke namjene s pratećim objektima (PR),

― realizacija luke nautičkog turizma (LN) - sidrišta u morskom akvatoriju.

Za sve zahvate unutar obuhvata Plana potrebno je provesti postupke koje predviđa važeća zakonska regulativa u smislu zaštite okoliša i prirode.

Članak 40.

Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja– luka Lopud razvrstana je prema Naredbi o razvrstavanju luka otvorenih za javni promet na području županije Dubrovačko-neretvanske (NN 32/11, 117/12).

Luka otvorena za javni promet mora imati operativni dio luke, komunalni dio luke i, ukoliko ima prostora i potrebe, nautički dio luke. Izdvojeni dio luke otvorene za javni promet mora imati operativni dio luke i komunalni dio luke.

Unutar površine luke otvorene za javni promet planira se otvorene za javni promet- rekonstrukcija postojećeg lukobrana, proširenje i produljenje sukladno opterećenju brojem putnika i količinom i vrstom tereta, čime bi se dobila operativnija manipulacija broda na moru i tereta i putnika na kopnu a sve sukladno Zakonu o morskim lukama i pratećim pravilnicima. Površina unutar koje su dozvoljeni ovi zahvati označena je oznakom L1₁ na kartografskom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje.

U svrhu razvoja izdvojenog lučkog područja moguća je rekonstrukcija postojećeg mola (Barunov mul) s makismalnim proširenjem od 2 m i maksimalnim produljenjem od 5 m u cilju njegovog korištenja u manipulativne i operativne svrhe, posebno za potrebe čitavog naselja Lopud, a prema detaljnim smjernicama i uz odobrenje nadležnog Konzervatorskog odjela. Izdvojeno lučko područje mora omogućiti smještaj plovila za povremeni prijevoz putnika, teretnih plovila i ostalih plovnih objekata i ribarskih plovila kada obavljaju djelatnost iskrcaja i ukrcaja kao i omogućiti stalni vez plovnog objekta čiji vlasnik ima prebivalište na području Grada Dubrovnika ili plovni objekt pretežito boravi na području Lopuda i upisan je u upisnik brodova nadležne lučke kapetanije ili ispostave. Površina unutar koje su dozvoljeni ovi zahvati označena je oznakom L1₂ na kartografskom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje.

Članak 41.

U svrhu realizacije priveza u funkciji hotela Lafodia moguća je rekonstrukcija postojećeg mola (na krajnjem istočnom dijelu unutar površine priveza (PR)) tako da se proširi za 2 m i produlji za 5 m, izgradnja vanjskog gata maksimalne duljine 60 m koji se gradi kao fiksna masivna gradnja uz omogućavanje protoka mora te postava pontona unutar tako formiranog priveza. Omogućava se uređenje obalnog dijela priveza na način da se mogu vezati plovila. Moguće proširenje mola i izgradnja vanjskog gata načelno su prikazani na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površina. Makismalni broj vezova iznosi najviše 20 % ukupnog broja smještajnih jedinica zone Hotela Lafodia.

Članak 42.

Luka nautičkog turizma (LN) gradi se prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma (NN 72/08) i odnosnim zakonskim propisima.

Unutar luke nautičkog turizma planira se:

- LN-sidrište sa maksimalno 100 vezova.

U odnosu na odredbe Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03, 141/06, 38/09) Županijsko povjerenstvo za granice pomorskog dobra provest će postupak utvrđivanja lučkog područja, o čemu će Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture donijeti Rješenje, a nastavno na navedeno provest će se postupak koncesioniranja istog.

U cilju zaštite podmorskih staništa posidonije, sidrište koje se planira izvesti realizirat će se na način da se u najvećoj mogućoj mjeri spriječi mogućnost bilo kakvog negativnog utjecaja na staništa posidonije uz korištenje posebnih mjera zaštite morskih staništa iz članka 129. ovih Odredbi.

6.2. Uvjeti gradnje elektroničke komunikacijske mreže

Članak 43.

Planom je definiran položaj jedinica poštanske mreže i trase elektroničke komunikacijske mreže na kartografskom prikazu broj 2.2 Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Elektronička komunikacijska mreža.

Planom se zadržava postojeća elektronička komunikacijska mreža s postojećom telefonskom centralom UPS Lopud od kuda će se izvesti i novi priključak za planiranu distributivnu elektroničku komunikacijsku kanalizaciju.

Osim ucrtanih vodova moguće je graditi i druge vodove do svake pojedinačne građevne čestice. Vodovi se u pravilu polažu u javnu prometnu površinu, javnu zelenu površinu i neposredan pristup do građevne čestice.

Članak 44.

Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju nove i rekonstrukciju postojeće distributivne elektroničke komunikacijske kanalizacije radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka, te zbog podizanja kvalitete usluga (internet, kabelska televizija, video nadzor itd.) na području obuhvata Plana.

Planirana distributivna elektronička komunikacijska kanalizacija treba biti realizirana s PVC, PEHD i sl. cijevima ø 110, 75, 50 mm i montažnim zdencima tipa D0 do D4.

Sve elektroničke komunikacijske mreže (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli i drugo) po mogućnosti se trebaju polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih javnih površina.

Dubina rova za polaganje cijevi između zdenaca treba biti tolika da je minimalna udaljenost od površine terena do tjemena cijevi u gornjem redu min 0,7 m. Na prijelazu javnih površina taj razmak mora biti min 1,0 m.

Novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javne komunikacijske usluge putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, odrediti ovisno o pokrivenosti područja radijskim signalom svih davatelja usluga i budućim potrebama prostora, planiranjem postave osnovnih postaja i njihovih atenskih sustava na atenskim prihvatima na izgrađenim građevinama i rešetkastim i/ili jednocijevnim stupovima, bez detaljnog definiranja lokacija vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom koji će se emitirati atenskim sustavima smještenima na te atenske prihvate uz načelo zajedničkog korištenja od strane svih operatera gdje god je to moguće.

Članak 45.

Planom se omogućava gradnja osnovnih postaja za potrebe javne pokretne elektroničke komunikacijske mreže uz slijedeće uvjete:

Osnovna postaja s antenskim sustavom na građevinskim objektima koja ne prelazi visinu objekta na koji se postavlja i osnovna postaja visine 2,0 metra iznad najviše točke građevine;
Osnovna postaja s antenskim sustavom na građevinama ugostiteljsko-turističke namjene, elektroničkim komunikacijskim građevinama, građevinama poslovne namjene, do max. 5,0 m od najviše točke građevine.

Gradnja osnovnih postaja za potrebe javne pokretne elektroničke komunikacijske mreže kao građevina od važnosti za državu predviđena je u skladu sa Pravilnikom o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju (NN 114/10 i 29/13), Pravilnikom o načinu i uvjetima određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, zaštitne zone i radijskog koridora te obveze investitora radova ili građevine (NN 42/09 i 39/11) i Pravilnikom o tehničkim i uporabnim uvjetima za svjetlovodne distribucijske mreže (NN 108/10).

Članak 46.

Prilikom izgradnje osnovnih postaja za potrebe javne pokretne elektroničke komunikacijske mreže iz prethodnog članka potrebno je poštivati zakonske odredbe, kao i ostale propisane uvjete za takvu vrstu građevina.

Prilikom izgradnje osnovnih postaja za potrebe javne pokretne elektroničke komunikacijske mreže potrebno je voditi računa o urbanističko-arhitektonskim osobitostima okolnih prostora i vizualnom uklapanju naročito u blizini pojedinačnih kulturnih dobara za koje je potrebno ishoditi i posebne uvjete nadležnog konzervatorskog odjela.

Na vrijednim i/ili zaštićenim objektima kulturne baštine uz suradnju Zavoda za zaštitu spomenika kulture potrebno je odrediti moguće lokacije za postavljanje mikro baznih stanica i pripadajućih malih antena, obojenih bojom kao podloga na koju se učvršćuju tako da budu što manje uočljive, u cilju pokrivanja takvih područja signalom mobilnih komunikacija. Za učvršćivanje koristiti isključivo nosače od nehrđajućeg čelika ili vruće pocinčanog čelika i vijke od nehrđajućeg čelika.

Članak 47.

Svaka postojeća i novoplanirana građevina treba imati osiguran priključak na telefonsku mrežu.

6.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

6.3.1. Elektroenergetska mreža

Članak 48.

Trase kabela i lokacije trafostanica na području obuhvata Plana prikazane su na kartografskom prikazu broj 2.3 Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Elektroopskrba.

Osim ucrtanih vodova moguće je graditi i druge vodove do svake pojedinačne građevne čestice.

Članak 49.

Unutar obuhvata Plana predviđa se gradnja 6 novih transformatorskih stanica TS 10(20)/0,4 kV. Nove TS-ice se za sada planiraju za 10 kV naponski nivo s mogućnošću prelaska na 20 kV napon uz ugradnju prespojivih transformatora.

Ukupno vršno opterećenje iznosi 5447 kW. S ukalkuliranim faktorom snage fi = 0,95, uračunatih 8% gubitaka i rezervom za transformator (0,90), potrebna snaga transformatora je 6881 kVA.

Transformatorske stanice se planiraju kao tipske građevine od armirano-betonskih elemenata u koje se ugrađuju transformatori.

Postojeće 10 kV TS-ice se zadržavaju u funkciji koju imaju i danas uz mogućnost ugradnje novih snažnijih transformatora i eventualnu rekonstrukciju objekata.

Članak 50.

Nove TS 10(20)/0,4 kV mogu se graditi kao samostojeće građevine ili u sastavu većih građevina. Samostojeće transformatorske stanice smještavaju se na Planom osiguranim zasebnim građevnim česticama veličine 7,0 x 7,0 m (max. 10x10 m za jače transformatore) smještenim uz javne površine radi pristupa i servisiranja. Udaljenost od javne površine mora biti minimalno 3,0 m i 1,0 m od granice parcele. Obvezno je hortikulturno urediti okoliš oko TS-a.

Lokacije novih Planom predloženih trafostanica 10(20)/0,4 kV i trase priključnih vodova 10(20) kV mogu se izmijeniti, a bit će točno utvrđene lokacijskom dozvolom i projektnom dokumentacijom na temelju stvarnih potreba konzuma i rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.

Trase priključnih vodova 10(20) kV određuju se projektnom dokumentacijom nakon određivanja mikrolokacije trafostanice, a gdje postoje prostorne mogućnosti priključni vodovi 10(20) kV vode se ispod javnih površina.

Iznimno, podzemnu elektroenergetsku mrežu je moguće graditi i na površinama ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena te da se za njeno polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m.

Članak 51.

Javna rasvjeta izvodi se u sklopu nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna, na zasebnim stupovima, a prema potrebama će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena na zasebnim stupovima.

Detaljno rješenje rasvjete unutar obuhvata Plana potrebno je prikazati u izvedbenim projektima, koji će do kraja definirati njeno napajanje i upravljanje, odabir stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i rasvjetnih tijela i traženi nivo osvijetljenosti sa svim potrebnim proračunima.

Članak 52.

Na području obuhvata Plana moguće je korištenje i drugih alternativnih energetskih izvora (sunčeva energija, energija mora i sl.), pri čemu nije dozvoljeno postavljanje sunčevih kolektora na zaštićenim i evidentiranim kulturnim spomenicima.

Članak 53.

Iznimno se dozvoljava odstupanje u položaju objekata i vođenju trasa planiranih elektroopskrbnih vodova u odnosu na položaje i trase utvrđene ovim Planom ukoliko su odstupanja obrazložena projektnom dokumentacijom, a osiguravaju racionalnije i tehnički pogodnije rješenje elektroopskrbne mreže.

Članak 54.

Za svaku postojeću i novoplaniranu građevinu mora biti osiguran priključak na elektroenergetsku mrežu.

6.3.2. Vodoopskrba

Članak 55.

Trase cjevovoda i lokacije vodoopskrbnih građevina i uređaja na području obuhvata Plana prikazane su na kartografskom prikazu broj 2.4 Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Vodoopskrba.

Članak 56.

Naselje Lopud se opskrbljuje vodom iz postojeće vodospreme koja se nalazi izvan obuhvata Plana.

Članak 57.

Planom se omogućava gradnja, rekonstrukcija i zamjena postojećih vodoopskrbnih cjevovoda radi osiguranja potrebnih kapaciteta i proširenje vodovodne mreže u cilju kvalitetnije opskrbe pitkom vodom cijelog područja obuhvata Plana.

Ukupno očekivano povećanje protoka u vodoopskrbnoj mreži u maksimalnom satu iznosi 17,30 l/s unutar cjelokupnog obuhvata UPU naselja Lopud u što nisu ukalkulirani gubici u mreži i protupožarne količine.

Cjevovode, građevine i uređaje vodoopskrbnog sustava potrebno je, u pravilu, graditi u sklopu planirane građevne čestice ulica. Prije izgradnje ulica potrebno je izgraditi vodoopskrbne cjevovode.

Vodovodne cijevi treba polagati u rov čija se širina utvrđuje obzirom na profil cjevovoda. Cijevi polagati na pješčanu posteljicu debljine min. 10 cm uz zatrpavanje sa strane i 30 cm iznad tjemena cijevi. Glavne vodoopskrbne cjevovode polagati na dubinu od 90 do 100 cm, a ostale na dubinu od oko 60 cm.

Iznimno, vodoopskrbne cjevovode moguće je graditi i na površinama ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom, da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena te da se za njeno polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m.

Članak 58.

Opskrbu novih zona pitkom vodom potrebno je osigurati iz dva smjera prstenastim sustavom radi ujednačenja tlaka u mreži.

Na najnižim i najvišim točkama na cjevovodu izvesti okno s ispustom za mulj i okno sa zračnim ventilom ukoliko za tim postoji potreba.

Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s važećim propisima izvesti vanjske nadzemne hidrante s propisanim parametrima tlaka i protoka, a udaljenost između hidranta treba biti manja od 150 m. Hidranti će se postaviti na vanjski rub javne površine.

Članak 59.

Vodoopskrbni odvojci prema građevinama izvode se prema proračunu i projektu za svaku pojedinačnu građevinu.

Vodomjerna okna izvesti prema uvjetima nadležne institucije na način da unutar njih stane vodomjer i račva za vodoopskrbni vod prema građevinama.

Članak 60.

Sve se građevine na vodoopskrbnom sustavu moraju projektirati i izvoditi sukladno posebnim propisima i uvjetima ovlaštenih tijela.

Nije dozvoljeno projektirati i izvoditi vodoopskrbnu mrežu na način koji bi onemogućio građenje na planiranim parcelama (dijagonalno presijecanje parcele pri polaganju cijevi i sl.), kako bi se spriječilo naknadno premještanje cjevovoda uvjetovano gradnjom planirane građevine.

Članak 61.

Planom predložene lokacije i trase građevina i uređaja vodoopskrbnog sustava bit će točno utvrđene temeljem lokacijske dozvole na osnovu projektne dokumentacije i rješavanja imovinsko - pravnih odnosa.

Iznimno se dozvoljava odstupanje u položaju objekata i vođenju trasa planiranih vodoopskrbnih vodova u odnosu na položaje i trase utvrđene ovim Planom ukoliko su odstupanja obrazložena projektnom dokumentacijom, a osiguravaju racionalnije i tehnički pogodnije rješenje vodoopskrbne mreže.

Članak 62.

Svaka postojeća i novoplanirana građevina mora imati priključak na vodoopskrbni sustav.

Daljnjoj izgradnji novih kapaciteta (naročito turističkih) može se pristupiti tek po osiguranju adekvatne vodoopskrbe, a što će se konstatirati u suradnji sa „Vodovod Dubrovnik“ d.o.o..

Pojedinačni kućni priključci, kao i hidrantska mreža, izvode se kroz pristupne puteve do građevnih čestica.

6.3.3. Odvodnja otpadnih voda

Članak 63.

Trase cjevovoda te lokacije građevina i uređaja sustava odvodnje otpadnih voda na području obuhvata Plana prikazane su na kartografskom prikazu broj 2.5 Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Odvodnja otpadnih voda.

Članak 64.

Odvodnju sanitarnih otpadnih voda s cijelog područja obuhvata Plana treba riješiti izgradnjom kanalizacijske mreže, u smjeru planirane lokacije uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji "Benešin rat" smještenoj izvan obuhvata Plana.

Predviđa se primjena gravitacijskog pogona u kanalizacijskoj mreži, u kombinaciji s povremenim tlačnim transportom.

Prikupljene otpadne vode iz naselja pročišćavati će se na uređaju za pročišćavanje odgovarajućeg stupnja pročišćavanja. Pročišćene otpadne vode će se putem podmorskog ispusta ispuštati u more.

Prije ispuštanja u sustav javne odvodnje sve otpadne vode iz restorana i kuhinja moraju se obraditi na uređajima za predtretman otpadnih voda (mastolov) radi uklanjanja opasnih ulja, masti i drugih tvari, a sve prema Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13, 43/14, 27/15).

Članak 65.

Trase planiranog glavnog (priobalnog) kolektora (gravitacijskih i tlačnih dionica), te glavnih (kopnenih) kolektora položene su po postojećim javnim površinama što je uvjetovano osiguranjem zahtijevanih režima tečenja i mogućnošću međusobnog priključivanja pojedinih dijelova kanalizacijske mreže.

Članak 66.

Predviđeno je da se za građevinu crpne stanice "Sutiona" formira zasebna građevna čestica veličine oko 8,00 × 7,70 m. Crpnu stanicu potrebno je priključiti na javnu električnu mrežu 380 V, 50 Hz za vršno opterećenje od 14 kW.

Članak 67.

Instalacijski kanal te eventualno potrebna revizijska i zasunska okna na trasama cjevovoda, kao i crpna stanica izvest će se kao podzemni objekti.

Članak 68.

Trase cjevovoda i lokacije građevina i uređaja sustava odvodnje otpadnih voda na području obuhvata Plana konačno će se utvrditi lokacijskom dozvolom na temelju projektne dokumentacije, vodeći računa o:

― detaljnoj analizi postojeće kanalizacijske mreže,

― sustavnom sagledavanju problematike sanitarnih otpadnih voda u naselju Lopud,

― važećim propisima, konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

Članak 69.

Sve postojeće i novoplanirane građevine moraju biti priključene na sustav javne odvodnje određen ovim Planom;

Do izgradnje sustava odvodnje i spoja na sustav odvodnje naselja Lopud moguća je realizacija pojedinačnih objekata sa prihvatom otpadnih voda u vodonepropusnim sabirnim jamama i odvozom putem ovlaštenog pravnog subjekta ili izgradnjom vlastitih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda prije upuštanja istih u teren putem upojnih bunara odgovarajućeg kapaciteta na samoj čestici, a sve ovisno o uvjetima na terenu uz suglasnost i prema uvjetima Hrvatskih voda.

Članak 70.

Obzirom na malu širinu postojećih ulica moguće je izgraditi razdjelni sustav odvodnje, oborinska voda se može odvoditi prirodnim putem, niz ulice prema moru. U tom slučaju preporuča se da javna površina ima izdignut središnji dio s bilateralnim rubnim ulegnućima (bočnim kanalima).

Ukoliko je moguće preporučuje se izgradnja pojedinačnih uličnih kolektora za odvođenje do mora oborinskih voda sa javnih površina bez ugrožavanja od plavljenja građevina i zemljišta pri otjecanju prema moru.

Prilikom gradnje novih građevina mora se oblikovanjem čestice i izgradnjom manjih upojnih bunara na odnosnoj građevnoj čestici omogućiti upuštanje vlastite oborinske vode u teren na samoj građevnoj čestici.

7. UVJETI UREĐENJA ZELENIH I REKREACIJSKIH POVRŠINA

7.1. Uvjeti uređenja zelenih površina

Članak 71.

Zelene površine unutar obuhvata plana dijele se na:

― javne zelene površine - parkovno uređene površine (Z1)

― zaštitne zelene površine – pejzažne i kultivirane površine (Z)

Članak 72.

Parkovno uređene površine (Z1) izvode se kao planski osmišljene, hortikulturno uređene površine s pješačkim komunikacijama, odmorištima te pratećom urbanom opremom (klupe, koševi za otpatke, javna rasvjeta itd.).

Na predmetnom području postojeće parkovno uređene površine su povijesni perivoj Gjorgjic – Mayneri (predložen za zaštitu u kategoriji spomenika parkovne arhitekture) i park ispred hotela Grand, a preporuča se uređenje: ograđenog vrta Kneževog dvora, okoliša kule kod Sv. Katarine, manje parkovne površine u blizini hotela Lafodia i ograđenog vrta ljetnikovca Zamanja.

Plan također predviđa uređenje svih zelenih površina u sklopu zona društvene, turističke i mješovite namjene.

Sve intervencije u svrhu uređenja parkovnih površina izvode se prema posebnim krajobraznim projektima.

Članak 73.

Unutar perivoja Gjorgjic – Mayneri zabranjeno je zadiranje u gradbenu komponentu izvorne tj. zatečene oblikovne osnove kao što je razgrađivanje ili mijenjanje:

― ogradnih zidova,

― vrtnih staza, vrtnih stubišta i opločenja,

― gustijerna, vrtne plastike i kamenog namještaja.

Potrebno je valorizirati i u najvećoj mogućoj mjeri zadržati svu postojeću vrijednu vegetaciju.

Šetnice, stubišta i parkovnu opremu potrebno je obnoviti, sanirati i rekonstruirati.

U skladu s konzervatorskim smjernicama strogo se kontrolira unošenje novih struktura i sadržaja stranih ili neprikladnih sačuvanim kulturno-povijesnim vrijednostima. Prihvatljive su mjere održavanja, konzervacije, restauracije, konzervatorske restauracije i prezentacije.

Unutar novog rješenja potrebno je predvidjeti rasvjetu i odvodnju.

S obzirom na to da se u perivoju nalazi mnogo egzotičnih biljnih vrsta pa prema tome predstavlja svojevrstan botanički vrt, preporučuje se obnavljanje vegetacijskog fonda te postavljanje oznaka s imenima biljaka te veće table s detaljnijim opisima pojedinih biljnih vrsta i podneblja odakle dolaze.

Prije bilo kakvih radova i izrade projektne dokumentacije propisuje se obveza izrade arhitektonskog snimka postojećeg stanja sklopa izrađenog na geodetskoj podlozi, izrada konzervatorskog elaborata s prijedlogom istražnih radova te temeljem rezultata istražnih radova izrada prijedloga konzervatorskih smjernica. Također, propisuje se izrada arhitektonsko- hortikulturnog projekta rekultivacije vrta prema konzervatorskim smjernicama temeljenim na provedenim istražnim radovima.

Članak 74.

Za uređenje ograđenog vrta Kneževog dvora propisuje se izrada arhitektonsko-hortikulturnog projekta rekultivacije vrta prema konzervatorskim smjernicama temeljenim na provedenim istražnim radovima.

Za parkovno uređenja manje parkovne površine u blizini hotela Lafodia na k.č.br. 1335 k.o. Lopud propisuje se izrada arhitektonsko-hortikulturnog projekta rekultivacije parka prema konzervatorskim smjernicama temeljenim na provedenim istražnim radovima. Svu postojeću vegetaciju potrebno je valorizirati i u najvećoj mogućoj mjeri uklopiti u buduće krajobrazno rješenje, osobito postojeća stabla eukaliptusa.

Za parkovno uređenje ograđenog vrta ljetnikovca Zamanja obvezna je izrada projekta hortikulturnog uređenja vrtnog prostora s projektom sanacije i rekonstrukcije svih gradbenih elemenata vrta u skladu s konzervatorskim smjernicama.

Za uređenje parka ispred hotela Grand utvrđuje se obveza izrade arhitektonsko-hortikulturnog projekta sa ciljem revitalizacije zapuštenog parka te omogućavanja uređenja dodatnih sadržaja (bazen i drugi prateći sadržaji), a sve prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.

Članak 75.

Planirana pejzažna i kultivirana zelena površina (Z) u istočnom, vršnom dijelu obuhvata Plana, predstavlja izuzetno dobro očuvane terase na istočnom dijelu obuhvata Plana. Ovo se područje treba revitalizirati sadnjom agruma, maslina i aromatičnog mediteranskog bilja kao ogledni primjer kultiviranog krajobraza na otoku.

Unutar terasa moguće je planirati šetnice maksimalne širine 1,5 m s odmorištima i vidikovcima izvedenim u autohtonom prirodnom materijalu (kamen, sipina, drvo i sl.).

Odmorišta i vidikovce je potrebno opremiti potrebnom urbanom opremom kao što su klupe, koševi za otpatke itd.

Uređenje i izvedba planiranih sadržaja ne smije ni na koji način degradirati postojeću ambijentalnu vrijednost terasa, niti ugroziti same suhozide terasa.

Članak 76.

Postojeća kultivirana zelena površina iza dominikanskog samostana štiti se u izvornom obliku. Dozvoljena je sadnja mediteranskog voća.

7.2. Uvjeti uređenja rekreacijskih površina

Članak 77.

Površine sportsko-rekreacijske namjene (R) ovim se Planom detaljnije raščlanjuju na sljedeće namjenske kategorije na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina:

― sport i rekreacija (R2),

― uređena plaža (R3),

― prirodna plaža (Pp).

Članak 78.

Kupališna zona dijeli se prema namjeni na uređenu plažu (R3) i prirodnu plažu (Pp) na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina.

Potrebno je izraditi projekt uređenja kupališne zone.

Projekt uređenja kupališne zone može obuhvaćati pojedinačnu zonu R3 koje su u kartografskom prikazu 4.1. Način i uvjeti gradnje, označeni R3₁, R3₂ ili R3₃ ili više zona zajedno.

Na području Nacionalne ekološke mreže potrebna je izrada Ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu u skladu s čl. 35. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13), a za izradu iste vrijedi Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14).

Članak 79.

Na području postojećih uređenih morskih plaža (R3) dopušteno je:

― uređivati staze, stepenice i rampe za osobe s posebnim potrebama radi pristupa moru,

― postavljati infrastrukturnu i komunalnu opremu,

― nanositi pijesak na dijelove plaže,

― postavljati montažnu komunalnu opremu (klupe, stolovi, koševi za otpatke, informativne table) prema posebnoj odluci Grada Dubrovnika,

― postavljati tuševe,

― uređivati postojeća sunčališta između obalne šetnice i mora sa završnom obradom u prirodnom materijalu (kamen, drvo)

― gradnja pratećih građevina namijenjenih za ugostiteljstvo, vodene sportove, smještaj rekvizita za plažu te svlačionice i dr. prateće namjene; s uvjetom da je prateća gradnja maksimalne površine 100 m² BRP-a, visine prizemlja, tj. najviše 4.0 m, moguća je na površinama označenima oznakom R3₃.

Iznimno od stavka (1) ovog članka, na površinama uređenih plaža (R3) koje se nalaze unutar arheoloških zona i nalazišta, prije bilo kakvih intervencija u prostoru nužno je izvršiti sustavna arheološka istraživanja i dokumentiranja te konzervaciju nalaza i nalazišta, a na temelju kojih će nadležni konzervatorski odjel utvrditi smjernice za gradnju.

Prirodne plaže (Pp) su infrastrukturno neopremljene i potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja.

Uređenje morskih plaža potrebno je prilagoditi uvjetima zaštite okoliša i prirode uz maksimalno očuvanje prirodne sredine i staništa.

Obvezna je izrada cjelovitog arhitektonsko-urbanističkog projekta uređenja glavne obalne šetnice, uključujući prostor velikog mula i mjesne lučice, zaključno do hotela Lafodia, kao obvezni dio prilikom izrade projekata za izgradnju infrastruturno komunalne mreže, odnosno zahvata uređenja kupališne zone (uređene plaže).

Članak 80.

Na kartografskom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje određen je stupanj uređenja pojedine plaže.

Na površinama označenim oznakom R3₁ moguće je održavanje i manji zahvati rekonstrukcije.

Na površinama označenim oznakom R3₂ predviđa se rekonstrukcija postojećih pristana u funkciji plaže.

Na površinama označenim oznakom R3₃ dozvoljava se rekonstrukcija plaže i izgradnja manjih plažnih objekata.

8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO.POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJETALNIH VRIJEDNOSTI

8.1. Mjere zaštite posebno vrijednih područja prirode

Članak 81.

Građevinsko područje naselja Lopud nalazi se unutar granica područja koje je temeljem Zakona o zaštiti prirode predloženo za zaštitu kao regionalni park Elafiti i Sveti Andrija.

Na području obuhvata plana predlaže se dodatno vrednovati te ovisno o rezultatim eventualno zaštiti temeljem Zakona o zaštiti prirode odnosno proglasiti Spomenik parkovne arhitekture Perivoj Gjorgjić-Mayneri na otoku Lopudu.

Članak 82.

Zaštićene prirodne vrijednosti prikazane su na kartografskom prikazu 3.1 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – Područja posebnih uvjeta korištenja.

Članak 83.

Područje obuhvata plana nalazi se unutar područja ekološke mreže Republike Hrvatske (područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000) – Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) HR4000028 Elafiti, prikazanog na kartografskom prikazu 3.2. Uvjeti korištenja, uređemka i zaštite površina – Područja posebnih ograničenja u korištenju.

Ciljni stanišni tipovi ovog područja ekološke mjere odnose se na špilje i jame zatvorene za javnost, grebene, naselja posidonije (Posidonion oceanicae), preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje, stijene i strmce (klifove) mediteranskih obala obrasli endemičnim vrstama Limonium spp., termo-mediteranske (stenomediteranske) grmolike formacije s Euphorbia dendroides, pješčana dna trajno prekrivena morem, muljevita i pješčana dna izložena zraku za vrijeme oseke, vazdazelene šume česmine (Quercus ilex), eumediteranske travnjake Thero-Brchypodietea, embrionske obalne sipine – prvi stadij stvaranja sipina i karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom.

Mjere zaštite za navedena staništa su:

― kontrolirati ili ograničiti gradnju objekata i lučica na muljevitim i pjeskovitim morskim obalama,

― sprječavati nasipanje i betonizaciju obala,

― ograničiti sidrenje,

― očuvati povoljnu građu i strukturu morskog dna i obale,

― očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme,

― sanirati oštećene dijelove obale gdje god je to moguće,

― građevinska područja planirati na način da njihova izgradnja ne uzrokuje gubitak rijetkih i ugroženih stanišnih tipova te gubitak staništa strogo zaštićenih biljnih i životinjskih svojti,

― štiti speološke objekte, ne mijenjati stanišne uvjete u speleološkim objektima, njihovom nadzemlju i neposrednoj blizini,

― ne dozvoliti ispuštanje otpadnih voda u more u cilju zaštite podmorskih staništa posidonije,

― očuvati u njavećoj mogućoj mjeri postojeće krajobrazne vrijednosti i osigurati pročišćavanje otpadnih voda,

― održati povoljne stanišne uvjete.

Svi planirani zahvati koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno članku 24. Stavku 2. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13).

Članak 84.

Na kartografskom prikazu 3.2 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina – Područja posebnih ograničenja u korištenju prikazani su:

― osobito vrijedan predjel – prirodni krajobraz,

― osobito vrijedan predjel – kultivirani krajobraz,

― oblikovno vrijedno područje- zaštićena i preventivno zaštićena kulturno povijesna cjelina,

― oblikovno vrijedno područje- evidentirana povijesna cjelina,

― točke i potezi značajni za panoramske vrijednosti krajobraza.

Članak 85.

Osobito vrijedan predjel – prirodni krajobraz na predmetnom području uključuje uvalu Lopud te površine povijesnog perivoja Gjorgjic – Mayneri i povijesnih vrtova ljetnikovca Zamanja i Kneževog dvora.

Unutar prirodnog krajobraza uvale Lopud štite se stanišni tipovi te obalni pojas sa očuvanjem vizura sa obale i sa mora na zaštićenu povijesnu jezgru naselja. Unutar povijesnih perivoja i vrtova štiti se njihova struktura te visoko vrijedna vegetacija.

Članak 86.

Osobito vrijedan predjel – kultivirani krajobraz podrazumijeva obradive površine koje se terasasto uspinju iznad naselja.

Prilikom uređivanja i izgradnje ovog prostora potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri zadržati postojeću strukturu terasa i suhozida te ih uklopiti u buduće rješenja. Također je potrebno voditi računa o postojećoj morfologiji terena koju bi također trebalo poštivati kod buduće izgradnje.

8.2. Mjere zaštite posebno vrijednih izgrađenih područja

Članak 87.

Zaštićena kulturna dobra prikazana su na kartografskom prikazu 3.1 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina – Područja posebnih uvjeta korištenja.

Na prostoru obuhvata Plana, prema utvrđenoj konzervatorskoj podlozi nadležnog Konzervatorskog odjela u Dubrovniku, nalazi se petnaest (15) trajno zaštićenih kulturnih dobara i četiri (4) preventivno zaštićena pojedinačna nepokretna dobra, uključivo i kulturno - povijesnu cijelinu naselja Lopud.

Unutar granica kulturno - povijesne cjeline naselja Lopud postavljen je sustav mjera zaštite definiran s tri zone zaštite; zona "A", zona "B" i zona "C", koje su prikazane na kartografskom prikazu 3.1 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina – Područja posebnih uvjeta korištenja.

Članak 88.

Sustav mjera zaštite Zone A:

― Odnosi se na dijelove kulturno - povijesne cjeline koji sadrže dobro očuvane osobito vrijedne povijesne strukture. Sustavom mjera zaštite u ovoj zoni, uvjetuju se mjere cjelovite zaštite i očuvanja svih kulturno - povijesnih vrijednosti uz najveće moguće poštivanje tradicije i funkcija prostora i sadržaja. Na području ove zone strogo se kontrolira unošenje novih struktura i sadržaja stranih ili neprikladnih sačuvanim kulturno – povijesnim vrijednostima. Prilagođavanje postojećih povijesnih funkcija i sadržaja suvremenim potrebama može se prihvatiti uz minimalne fizičke intervencije u povijesne strukture.

― Sukladno vrijednostima i stanju očuvanosti pojedinačnih kulturnih dobara unutar Zone A uvjetuje se izrada konzervatorske dokumentacije s arhitektonskim snimkom postojećeg stanja, izrađenog po usvojenoj metodologiji dokumentiranja kulturnih dobara, te provedba konzervatorskih istražnih radova neophodnih za kvalitetnu obnovu i revitalizaciju.

― Zadržavaju se postojeći tlocrtni i visinski gabariti građevine bez mogućnosti objedinjavanja manjih građevinskih jedinica u veće.

― Za utvrđivanje urbanističkih parametara, pored valorizacije povijesne urbane matrice naselja i kulturno povijesnih vrijednosti, potrebno je sangledati geomorfološke, vegetacijske i ostale prostorne odrednice koje imaju neposrednog utjecaja na oblikovanje prostora.

― Povijesne vrtove treba održavati u skladu s valoriziranim konceptom prepoznatim kao povijesno nasljeđe vrtne arhitekture naselja Lopud.

Članak 89.

Sustav mjera zaštite Zone B:

― Uvjetuje se u dijelovima kulturno – povijesne cjeline koji sadrže vrijedne elemente povijesnih struktura različitog stupnja očuvanosti. Sustavom mjera zaštite u ovoj zoni, odnosno zonama koje se nalaze na području kulturno – povijesne cjeline unutar prostornih međa, utvrđenih rješenjem o utvrđivanju svojstava kulturnih dobara, uvjetovat će se zaštita i očuvanje osnovnih elemenata povijesne planske matrice i karakterističnih skupina građevine, pojedinih građevina i drugih, za ukupnost određene kulturno – povijesne cjeline važnih vrijednosti, a prije svega oblika građevine i sklopova, gabarita i povijesnih sadržaja.

― Sukladno vrijednosti i stanju očuvanosti pojedinačnih kulturnih dobara unutar zone B povijesne cjeline u postupku obnove uvjetuje se izrada konzervatorske dokumentacije s arhitektonskim snimkom postojećeg stanja izrađenog po usvojenoj metodologiji dokumentiranja kulturnih dobara te provedba konzervatorskih istražnih radova neophodnih za kvalitetnu obnovu i revitalizaciju.

― Povijesne vrtove unutar ove zone treba održavati u skladu s valoriziranim konceptom prepoznatim kao povijesno nasljeđe vrtne arhitekture naselja Lopud.

― Na području ove zone uvjetovat će se intervencije u smislu prilagođavanja funkcija i sadržaja suvremenim potrebama, ali bez bitnih fizičkih izmjena sačuvanih elemenata povijesnih struktura. Unutar ove zone nije prihvatljivo formiranje novih građevinskih parcela kojim bi se narušila povijesna matrica naselja. Prihvatljive su metode konzervacije, rekonstrukcije, rekompozicije i integracije u cilju povezivanja povijesnih s novim strukturama i sadržajima koji proizlaze iz suvremenih potreba.

Članak 90.

Sustav mjera zaštite Zone C:

― Unutar zaštićenog područja uvjetuje se cjelovita zaštita i očuvanje matrice povijesne izgradnje, stilsko morfoloških karakteristika povijesnog i prostornog okoliša cjeline.

― Na području ove zone prihvatljive su sve intervencije uz pridržavanje osnovnih načela zaštite kulturno - povijesne cjeline i prema uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela.

Članak 91.

Mjere zaštite za trajno zaštićena kulturna dobra su:

Knežev dvor

(čest. zgr. 109, čest. zem. 245, 246, 275 k.o. Lopud,

Klasa: UP-I-612-08/10-06/0110, Zagreb, 11. svibnja 2010.,

Z-4584)

Sukladno sustavu mjera zaštite za zaštićena kulturna dobra na Kneževom dvoru provedena su arheološka i konzervatorska istraživanja te izrađena projektna dokumentacija za rekonstrukciju sklopa.

U slučaju odgode radova rekonstrukcije obvezna je provedba mjera tehničke zaštite sklopa, odnosno radovi konzervacije i preventivnog osiguranja svih zidnih struktura.

Kula kod crkve sv. Katarine

(čest. zgr. 277/1 i čest. zem. 445/1 i 445/2 k.o. Lopud

Broj:17/77-86, Split, 23. Prosinca 1986.

Z-Rst.br.1255)

Sustavom mjera zaštite zaštićenih kulturnih dobara prije bilo kakvih radova i izrade projektne dokumentacije propisuje se obveza izrade arhitektonskog snimka postojećeg stanja sklopa izrađenog na geodetskoj podlozi, izrada konzervatorskog elaborata s prijedlogom istražnih radova te temeljem rezultata istražnih radova izrada prijedloga konzervatorskih smjernica. Vlasnik kulturnog dobra dužan je osigurati provođenje mjera tehničke zaštite sklopa radi sprječavanja daljnjeg propadanja, a sve prema uvjetima i uz suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela.

Franjevački samostan Rođenja Marijina i crkva Gospe od Špilica

(čest. zgr. 239, 240, 241, 244 i čest. zem. 390/1, 391, 392, 393, 394, 396/1, 397, 398, 400, 402 k.o. Lopud

Klasa: UP-I°-612-08/04-01-06/100, Zagreb, 22. Srpnja 2004.

Z-1614)

Sukladno sustavu mjera zaštite za zaštićena kulturna dobra na samostanskom sklopu provedena su arheološka i konzervatorska istraživanja te izrađena projektna dokumentacija za rekonstrukciju sklopa.

U zadnjih nekoliko godina izvršena je statička konsolidacija i sanacija zidnih struktura i krova samostana te dio građevinsko- zanatskih radova.

Kompleks Dominikanskog samostana sa crkvom sv. Nikole

(čest. zgr. 416, 420/1, 420/2, 488 i čest. zem. 1050/2, 1051, 1052, 1053, 1054, 1055, 1056, 1057, 1060, 1061, 1062, 1063, 1064, 1083 k.o. Lopud

Klasa: UP/I-612-08/02-01-06/879, Zagreb, 09. travnja 2003.

Z-941)

Sukladno sustavu mjera zaštite za zaštićena kulturna dobra na samostanu su provedena arheološka, konzervatorska i restauratorska istraživanja, a u tijeku je izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju samostana.

U slučaju odgode radova rekonstrukcije obvezna je provedba mjera tehničke zaštite sklopa, odnosno radovi konzervacije i preventivnog osiguranja svih zidnih struktura.

Crkva sv. Križa

(čest. zgr. 8 k.o. Lopud

Klasa: UP-I°-612-08/10-06/0084, Zagreb, 11. svibnja 2010.

Z-4581)

Crkva sv. Katarine

(čest. zgr. 274, 275 k.o. Lopud

Broj:17/80-86, Split, 23. prosinca 1986.

Rst.br. 1273)

Sustavom mjera zaštite zaštićenih kulturnih dobara prije bilo kakvih radova i izrade projektne dokumentacije propisuje se obveza izrade arhitektonskog snimka postojećeg stanja sklopa izrađenog na geodetskoj podlozi, izrada konzervatorskog elaborata s prijedlogom istražnih radova te temeljem rezultata istražnih radova izrada prijedloga konzervatorskih smjernica. Obvezna izrada projekta hortikulturnog uređenja vrtnog prostora samostana s projektom sanacije i rekonstrukcije svih gradbenih elemenata vrta.

Vlasnik kulturnog dobra dužan je osigurati provođenje mjera tehničke zaštite sklopa radi sprječavanja daljnjeg propadanja, a sve prema uvjetima i uz suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela.

Crkva sv. Ilije

(čest. zgr. 438, čest. zem. 1322/2 k.o. Lopud

Klasa: UP/I°-612-08/02-01-06/685, Zagreb, 09. travnja 2003.

Z-938)

Na crkvi su u prethodnom razdoblju izvršena arheološka istraživanja i radovi konzervacije. U narednom periodu potrebno je predvidjeti nastavak istraživanja i prezentaciju lokaliteta, a sve uz obveznu izradu potrebne konzervatorske i projektne dokumentacije.

Radi zaštite lokaliteta nužno je izvršiti parcelaciju građevinskog zemljišta, odnosno utvrditi građevnu česticu crkve. Čestica zgrade navedena u aktu o zaštiti ne odgovara činjeničnom stanju.

Vila Vesna

(čest. zgr. 496, čest. zem. 1422 k.o. Lopud

Klasa: UP/I-612- 08/04-01-06/94, Zagreb, 22 srpnja 2004.

Z-1676)

Obvezna izrada projekta hortikulturnog uređenja vrtnog prostora s projektom sanacije i rekonstrukcije svih gradbenih elemenata vrta.

Hotel Grand

(čest. zgr. 494, 495, čest. zem. 1059 k.o. Lopud

Klasa:UP-I-12-08/04-01/717, Zagreb, 23. rujna 2004.

Z-1754)

Tijekom 2010-te godine započeli su radovi na rekonstrukciji hotela prema projektnoj dokumentaciji izrađenoj sukladno sustavu mjera zaštite za zaštićena kulturna dobra. Radovi su u zadnje vrijeme zaustavljeni. Neophodno je izvršiti uvid u sadašnje stanje objekta te sukladno nalazu osigurati provođenje mjera tehničke zaštite radi spriječavanja mogućih devastacija, a sve prema uvjetima i uz suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela.

Ljetnikovac Zamanja, kuća Pavlina

(čest. zgr. 393/1, 393/2, čest. zem. 1012, 1013, 1014, 1015 k.o. Lopud.

Klasa: UP-I°-612-08/02-01-06/892, Zagreb, 09. travnja 2003.

Z-942)

Sustavom mjera zaštite zaštićenih kulturnih dobara prije bilo kakvih radova i izrade projektne dokumentacije propisuje se obveza izrade arhitektonskog snimka postojećeg stanja sklopa izrađenog na geodetskoj podlozi, izrada konzervatorskog elaborata s prijedlogom istražnih radova te temeljem rezultata istražnih radova izrada prijedloga konzervatorskih smjernica. Obvezna izrada projekta hortikulturnog uređenja vrtnog prostora s projektom sanacije i rekonstrukcije svih gradbenih elemenata vrta.

Vlasnik kulturnog dobra dužan je osigurati provođenje mjera tehničke zaštite sklopa radi spriječavanja daljnjeg propadanja, a sve prema uvjetima i uz suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela.

Kuća Buconić - Taljeran

(čest. zgr. 224 k.o. Lopud

Klasa: UP-I°-612-08/08-06/0141, Zagreb, 14. svibnja 2008.

Z-3680)

Obvezna izrada projekta hortikulturnog uređenja vrtnog prostora s projektom sanacije i rekonstrukcije svih gradbenih elemenata vrta.

Radi zaštite kompleksa ljetnikovca nužno je utvrditi stvarno činjenjično stanje. Aktom o zaštiti obuhvaćena je samo čestica zgrade dok su izostavljene pripadajuće čestice zemlje.

Ladanjsko – gospodarski kompleks Giorgi

(čest. zgr. 145, 148, 150, 155, čest. zem. 277, 278, 279, 280, 281 i 1511/2.

Klasa: UP/I-612-08/02-01-06/1112, Zagreb, 09. travnja 2003.

Z-943)

Izraditi arhitektonsko- hortikulturni projekt rekultivacije vrta prema konzervatorskim smjernicama temeljenim na provedenim istražnim radovima.

Gotičko – renesansni sklop kuća

(čest. zgr. 233/1, 233/2, 228, 229/1, 229/2 i 237, čest. zem. 382 383, 384, 385, 387 k.o. Lopud.

Klasa: UP/I°-612-08/02-01-06/714 Zagreb, 09. travnja 2003.

Z-939)

Obvezna izrada projekta hortikulturnog uređenja vrtnog prostora s projektom sanacije i rekonstrukcije svih gradbenih elemenata vrta.

Ljetnikovac Beneša

(čest. zgr. 456, 458 i čest. zem. 1340 i 1341 k.o. Lopud.

Klasa: UP/I-612-08/02-01-06/714 Zagreb, 09. travnja 2003.)

Z-4115

Predlaže se donošenje rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra.

Za obnovu ljetnikovca izrađena je projektna dokumentacija sukladno konzervatorskim smjernicama izrađenim temeljem rezultata istražnih radova. Tijekom radova rekonstrukcije potrebno je osigurati konzervatorski nadzor, a ukoliko dođe do odgode radova rekonstrukcije, vlasnik je dužan osigurati provedbu zaštitnih radova.

Posjed Biskupija

(čest. zgr. 166, 169 i 170 te čest. zem. 263/1, 264, 253 i 249 k.o. Lopud

Klasa: UP/I-612-08/01-01/572 Zagreb, 20.05.2002.)

Predlaže se donošenje rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra.

Obvezna izrada projekta hortikulturnog uređenja vrtnog prostora s projektom sanacije i rekonstrukcije svih gradbenih elemenata vrta

Članak 92.

Mjere zaštite za preventivno zaštićena kulturna dobra:

Povijesna cjelina naselja Lopud

(Kulturno - povijesna cjelina naselja Lopud, omeđena katastarskim čest. zem. 390/1, 404, 400, 402, 408/2, 413, čest. zgr. 284, čest. zem. 415/1, 416, čest. zgr. 282, čest. zem. 417, 1533/1, 426, 429/1, 429/2, 1533/2, 430, 460/1, čest. zgr. 296/2, čest. zem. 462/1, 462/2, 471/2, čest. zgr. 297, 298, čest. zem. 471/2, 460/3, 1534, 452, 451/1, 450/1, 450/2, čest. zgr. 277/2, čest. zem. 444, 445/1, 1537, 530, preko čest. zem. 1576 (put), čest. zem. 533, 1537, 306, 305, 9999/32, 302, 300/3, 299, 1537, 263/1, čest. zgr. 166, 169, 170, čest. zem. 249, preko i uz čest. zem. 1514 (put), čest. zem. 198, 197, 196, čest. zgr. 91, čest. zem. 192, 189/2, 189/1, 174, 172, 171, 85, čest. zgr. 84, čest. zem. 87, 88, preko čest. zem. 1499 (put), čest. zem. 61, čest. zgr. 73, čest. zem. 62/3, 62/2, 62/1, 59, 1498, 56, 55, 54, 49/1, preko čest. zem. 1497 (put), čest. zem.995, 996, 997, 998/2, 1024, 1025, 1026, čest. zgr. 412, čest. zem. 1027, 1026, 1030/3, 1030/2, čest. zgr. 411/4, čest. zem. 1032/2, 1032/1, preko čest. zem. 1576 (put), čest. zem. 1066, 1065, 9999/42, 1064, 1080/1, preko u uz 1579/1 (put), čest. zem. 1323/4, 1324, 1333/1, preko 1591 (put), 1335, 1338/2, 1338/1, 1339, 1340, čest. zgr. 456, čest. zem. 1343/3, preko čest. zem. 1599 (put), čest. zgr. 465, 467, čest. zem. 1595/5, preko čest. zem 1595/3 (put), dio čest. zem. 1611, 1334, 1088, 1050/1, 1609, 1575, 388, 1610, 390/2, sve k.o. Lopud,

Rješenje o preventivnoj zaštiti Konzervatorskog odjela u Dubrovniku,

Klasa: UP/I-612-08/12-05/0280, Dubrovnik do 03. prosinca 2015.)

Predlaže se donošenje rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra za povijesnu cjelinu naselja Lopud temeljem prijedloga proširenja zone i prijedloga uspostave režima zaštite. Sustav mjera zaštite i prijedlog proširenja zaštićene zone donose se u člancima 95, 96 i 97.

Kuća Brautić- Glavović i kapela sv. Jeronima

(čest. zgr. 12, 11 i čest. zem. 13/2 k.o. Lopud

Klasa:UP/I-612-08/02-07/277, Dubrovnik

P- 350)

Predlaže se donošenje rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra. Prije bilo kakvih radova i izrade projektne dokumentacije propisuje se obveza izrade arhitektonskog snimka postojećeg stanja sklopa izrađenog na geodetskoj podlozi, izrada konzervatorskog elaborata s prijedlogom istražnih radova te temeljem rezultata istražnih radova izrada prijedloga konzervatorskih smjernica. Obvezna izrada projekta hortikulturnog uređenja vrtnog prostora s projektom sanacije i rekonstrukcije svih gradbenih elemenata vrta.

Ladanjsko – gospodarski kompleks na sjeverozapadnoj strani otoka

(čest. zgr. 306, 307, 309, čest. zem. 495 k.o. Lopud

Klasa: UP/I-612-08/13-05/0027, Dubrovnik, do 25. veljače 2016.

P-4499)

Članak 93.

Mjere zaštite za arheološke zone i nalazišta su:

Arheološka zona Sutilija (Sutiona, Sutjonik)

− (čest. zgr. 438, 448/1, 448/2, 446, 443, 445, 442, 439, 510, 516, čest. zem.1322/2, 1322/3, 1344/2, 1337, 1335, 1591, 133/1, 1334, 1332, 1590/1, 1333/2, 1330, 1327/2, 1327/1, 1325/1, 1325/2, 1326, 1324, 1329, 1323/4, van obuhvata plana: čest. zgr. 437/2, čest. zem. 1322/1, 1322/2, 1317/1, 1317/2))

− Sustav mjera zaštite za cjelokupnu arheološku zonu Sutilija obuhvaća sustavna arheološka istraživanja, dokumentiranje, konzervaciju nalaza i nalazišta, a koje je potrebno provesti prije bilo kakvih infrastrukturnih radova ili drugih intervencija u predmetnom prostoru. Nakon obavljenih istražnih radova nadležni konzervatorski odjel odredit će uvjete i mogućnost daljnjih radova i intervencija, odnosno eventualnu prezentaciju nalazišta i uklapanje u nove sadržaje. Pri tome treba promišljati i o prožimanju kulturne baštine s turističkom ponudom gdje bi se postojeći i novoistraženi segmenti arheološke zone mogli izvrsno uklopiti u obogaćivanje turističke ponude.

Podmorska arheološka zona Lopud

− (Podmorje (bez katastarskih čestica) s centralnim koordinatama N = 42° 41' 21,7", E = 17° 56' 11,6" i promjerom 400 m uokolo centralnih koordinata.)

− Sustav mjera zaštite obuhvaća detaljno podmorsko arheološko rekognosciranje terena te prema potrebi probno sondiranje, a koje je nužno provesti prije bilo kakve intervencije ili zahvata koji zadiru u predmetno podmorje. Ovisno o rezultatima rekognsociranja i sondiranja, nadležni konzervatorski odjel odredit će daljnje uvjete i eventualno nastavak sustavnih podmorskih arheoloških istraživanja, dokumentiranja, te konzervacije nalaza i nalazišta.

Arheološka zona Ivanje brdo

− (čest. zgr. 503, 518, 386/1, 386/2, 385, 514, 515, 519, čest. zem. 977/2, 977/1, 978, 991/1, 991/2, 990, 979/1, 979/2, 989, 980, 981, 988, 992/1, 992/4, 992/2, 992/3, 994/1, 994/2, 993, 987/2, 987/1, 988, 986, 985/2, 984/4, 984/5, 984/1, 984/6, 984/3, 973, van obuhvata plana preostali dio brda zajedno s crkvom sv. Ivana na čest. zgr. 376 i čest. zem. 896)

− Sustav mjera zaštite za cjelokupnu arheološku zonu Ivanjeg brda obuhvaća sustavna arheološka istraživanja, dokumentiranje, konzervaciju nalaza i nalazišta, a koje je potrebno provesti prije bilo kakvih infrastrukturnih radova ili drugih intervencija u predmetnom prostoru. Nakon obavljenih istražnih radova nadležni konzervatorski odjel odredit će uvjete i mogućnost daljnjih radova i intervencija, odnosno eventualnu prezentaciju nalazišta i uklapanje u nove sadržaje.

Arheološka zona Sutmiho

− (u obuhvatu plana: čest. zgr. 287, 289, 285, 286/1, 286/2, 290, 294, 282, 283/1, 283/2, 249/1, 249/2, 264, 263/1,263/2, 265, 306, 307, 308, 309, 310, 311, 316, 277/2, 300, 299, 293, 294, 289, 279, 280, 281, 262, 260/3, 260/1, 260/2, 266, 268, 257, 258, 252, 251, 247, 255, čest. zem.: 495, 496, 501, 502, 503, 513/1, 513/2, 513/3, 518, 519, 520, 524, 525, 526, 527, 446, 445/1, 447, 444, 448, 449, 443, 450/1, 450/2, 454, 453/2, 453/1, 1601, 1602, 455, 456, 457, 473, 472, 460/3, 460/2, 460/1, 459, 458, 1535, 1534, 1536, 452, 442/1, 442/2, 440/1, 440/2, 356, 354, 355, 438, 439, 436, 437, 434, 417, 433, 432, 427, 1533/1, 426, 429/1, 429/2, 430, 431, 419, 418, 413, 415/1, 415/2, 416, 412 411, 1532, 365, 364, 362, 361/1, 361/2, 1531, 1529, 363, 342, 338, 335, 336, 337, 346, 345, 344, 9999/33, 530, 331, 332, 333, 330, 339, 341, 366, 367, 368, 407, 410/2, 410/1, 408/1, 408/2, 329, 531, 532/1, 532/2, 533, van obuhvata plana: čest. zgr. 313, 312, 351, 352, čest. zem. 495, 494, 498, 499, 500, 508, 509, 510, 512, 505, 506, 514, 515, 539, 538, 517/1, 517/2, 521/1, 521/2, 522, 523, 537, 529, 528, 530.)

− Sustav mjera zaštite za cjelokupnu arheološku zonu Sutmiha obuhvaća stalni arheološki nadzor prije bilo kakvih infrastrukturnih radova ili drugih intervencija u predmetnom prostoru. Ukoliko se u okviru nadzora utvrdi postojanje arheoloških kulturnih slojeva potrebno je provesti sustavna arheološka istraživanja, dokumentiranje, konzervaciju nalaza i nalazišta. Nakon tako obavljenih istražnih radova nadležni konzervatorski odjel odredit će uvjete i mogućnost daljnjih radova i intervencija, odnosno eventualnu prezentaciju nalazišta i uklapanje u nove sadržaje.

Arheološki lokalitet crkve Gospe od Napuča s kasnoantičkom grobnicom

− (čest. zgr. 112, čest. zem. 225, 226, 223, 228/1)

− Sustav mjera zaštite za predmetno nalazište obuhvaća sustavna arheološka istraživanja, dokumentiranje, konzervaciju nalaza i nalazišta, a koje je potrebno provesti prije bilo kakvih infrastrukturnih radova ili drugih intervencija u predmetnom prostoru. Nakon obavljenih istražnih radova nadležni konzervatorski odjel odredit će uvjete i mogućnost daljnjih radova i intervencija, odnosno eventualnu prezentaciju nalazišta i uklapanje u nove sadržaje.

S obzirom da cijelo područje naselja Lopud s pripadajućim akvatorijem, (neovisno o utvrđenim arheološkim zonama i nalazištima te za njih propisanim mjerama zaštite) predstavlja jednu veliku potencijalnu arheološku zonu, potrebno je i na preostalim dijelovima, ukoliko se tijekom pripremnih ili bilo kojih drugih radova utvrdi postojanje arheoloških nalaza, zaustaviti sve daljnje radnje te o tome izvijestiti Konzervatorski odjel u Dubrovniku. Nakon obustavljanja radova potrebno je provesti istraživanja uz suglasnost i mjere zaštite nadležnog konzervatorskog odjela.

Isti postupak zaštite vrijedi i za podmorsku arheološku baštinu.

Arheološka istraživanja moraju se izvoditi na temelju članka 47. i 49., a u svezi s člankom stavkom 1. točka 9. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03), te članku 4. Pravilnika o arheološkim istraživanjima (NN 30/05).

Uz ostale uvjete propisane Pravilnikom o arheološkim istraživanjima (NN 30/05), potrebno je osigurati slijedeće:

― radove istraživanja izvoditi isključivo ručnim iskopom, uz primjenu odgovarajućih mjera zaštite nađenih predmeta na terenu;

― trajnu zaštitu i konzervaciju nađenih predmeta, te privremenu pohranu nađenih pokretnih arheoloških nalaza, do konačne odluke o pohrani, koju će donijeti Ministarstvo kulture na prijedlog Hrvatskog vijeća za kulturna dobra i Hrvatskog muzejskog vijeća;

― osigurati zaštitu na radu u skladu sa zakonskim propisima;

― voditelj istraživanja dužan je najkasnije u roku od 90 dana od dovršenja radova dostaviti dokumentirani izvještaj o obavljenim arheološkim istraživanjima, a prema uvjetima navedenim u Pravilniku o arheološkim istraživanjima(NN 30/05);

― voditelj istraživanja dužan je obavijestiti Konzervatorski odjel u Dubrovniku o danu početka radova, radi osiguranja pravovremenog vršenja konzervatorskog nadzora:

― voditelj istraživanja dužan je svaku promjenu ili odstupanje od plana i programa radova, navedenih u zahtjevu za odobrenje predmetnih arheoloških istraživanja, u pismenom obliku dostaviti ovom Konzervatorskom odjelu.

Što se tiče arheološke kulturne baštine potrebno je provoditi što detaljnija arheološka rekognosciranja terena, te eventualna probna istraživanja kako bi se preciznije odredile prostorne i vremenske granice postojećih ili eventualno novih arheoloških nalazišta. Nakon tako dobivenih spoznaja, ovisno o vrijednosti i značaju svakog pojedinog lokaliteta potrebno je pristupiti njegovoj pravnoj zaštiti, odnosno registraciji i preventivnoj zaštiti. Nužno je prije bilo kakvih intervencija u prostoru, u blizini ili na samim arheološkim lokalitetima, ishoditi suglasnost i uvjete od nadležnog konzervatorskog odjela, a nakon provedenih istraživanja, dokumentacije i konzervacije nalaza i nalazišta, isti će odrediti daljnju mogućnost gradnje i eventualnu prezentaciju nalazišta. Također, obzirom na postojanje brojnih sakralnih objekata koji su ujedno i arheološki lokaliteti, potrebno je promišljati u smjeru revizionih istraživanja i prezentacije lokaliteta, neovisno o tome da li će biti ugroženi kasnijim zahvatima. Naime, ovdje imamo idealnu priliku i mogućnost prožimanja kulturne baštine i turističke ponude, što zasigurno pridonosi novim sadržajima i vrijednostima ovog kraja.

Članak 94.

Mjere zaštite za evidentirana kulturna dobra unutar obuhvata Plana:

Crkva sv. Duha

(čest. zgr. 281, čest. zem. 417 k.o. Lopud

Nema pravnu zaštitu. Evidentirano dobro.)

Predlaže se pokretanje postupka Zaštite dobra od lokalnog značaja na inicijativu lokalne zajednice.

Stambeno – gospodarski niz u ulici Narikle

(čest. zgr. 201, 204, 208, 209, 210, 211 k.o. Lopud

Evidentirano dobro unutar zaštićene cjeline naselja)

Predlaže se pokretanje postupka Zaštite dobra od lokalnog značaja na inicijativu lokalne zajednice.

Župni dvor

(čest. zgr. 115, 130, 131, 132, čest. zem. 232/1, 232/2 k.o. Lopud

Evidentirano dobro unutar zaštićene cjeline naselja)

Predlaže se pokretanje postupka Zaštite dobra od lokalnog značaja na inicijativu lokalne zajednice.

Perivoj Giorgi – Mayneri

(čest. zem. 1038/1, 1038/2, čest. zgr. 402, 406, 508, k.o. Lopud

Evidentirano dobro unutar zaštićene cjeline naselja)

Perivoj Giorgi-Mayneri predložen je za zaštitu u kategoriji spomenika parkovne arhitekture Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije.

Predlaže se pokretanje postupka Zaštite dobra od lokalnog značaja na inicijativu lokalne zajednice.

Stambeno – gospodarski sklop na obali

(čest. zgr. 425, 427, čest. zem. 1091 k.o. Lopud

Evidentirano dobro unutar zaštićene cjeline naselja.)

Predlaže se pokretanje postupka Zaštite dobra od lokalnog značaja na inicijativu lokalne zajednice.

Stambeno – gospodarski niz u južnom dijelu naselja

(čest. zgr. 440, 442, 443, 446, 448/1, 448/2 k.o. Lopud

Evidentirano dobro unutar zaštićene cjeline naselja.)

Predlaže se pokretanje postupka Zaštite dobra od lokalnog značaja na inicijativu lokalne zajednice.

9. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 95.

Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) i propisa donesenih temeljem Zakona.

Članak 96.

Otpad se prikuplja na svakoj pojedinoj čestici putem odgovarajućih spremnika, kontejnera i druge opreme kojom se sprečava rasipanje i prolijevanje otpada te širenje prašine, mirisa i buke, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba.

U slučaju gradnje unutar povijesne cjeline naselja, kada 2-3 građevne čestice imaju zajednički pristup, moguće je planirati zajednički prostor za odlaganje otpada. Prostore za smještaj odgovarajućih spremnika za otpad potrebno je oblikovati na način da što manje narušavaju izgled naselja.

Svi gospodarski subjekti moraju imati osiguran prostor za privremeno skladištenje vlastitog proizvodnog otpada na vlastitoj čestici koji mora biti osiguran od utjecaja atmosferilija te bez mogućnosti utjecaja na podzemne i površinske vode, a sve u skladu s odredbama važećeg Zakona i podzakonskih propisa.

Članak 97.

Zabranjuje se trajno odlaganje otpada kao i ostavljanje, istovar i/ili odlaganje otpada na mjestima koja za to nisu određena.

Planiranje i gradnja pojedinačnih ili više građevina namijenjenih za skladištenje, obradu i odlaganje otpada nije dopušteno.

Članak 98.

Uvjete i provedbu mjera za gospodarenje komunalnim otpadom osigurava Grad, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba. Mjere postupanja s otpadom utvrđuju se Planom gospodarenja otpadom grada koji donosi Gradsko vijeće.

Uvjete i provedbu mjera za gospodarenje svim vrstama otpada, osim opasnog otpada, osigurava Županija, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba.

Članak 99.

Treba izbjegavati i smanjiti nastajanje otpada uz mjere iskorištavanje vrijednih osobina otpada tj. program odvojenog skupljanja, recikliranje, kompostiranje i dr. mora se provoditi prema zakonskoj regulativi.

Izdvojeno prikupljanje otpada potrebno je omogućiti u posebnim posudama smještenim na javnim površinama u kojima će se otpad odvajati prema vrsti.

Članak 100.

U more i na morsku obalu zabranjeno je bacati, odlagati ili ispuštati krute, tekuće ili plinovite tvari kojima se onečišćuje pomorsko dobro.

Tvari koje se ne mogu odlagati ili ispuštati u more, odnosno koje se mogu odlagati ili ispuštati samo uz opću ili posebnu dozvolu propisuje i izdaje ministarstvo nadležno za graditeljstvo i zaštitu okoliša uz suglasnost ministra.

10. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 101.

Unutar obuhvata ovog Plana ne planiraju se djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje ljudi ili štetno djeluju na okoliš.

10.1. Mjere zaštite tla

Članak 102.

U cilju očuvanja kvalitete tla na području obuhvata ovog Plana potrebno je na svakoj građevinskoj čestici osigurati vodopropusnost tla i ograničiti udio vodonepropusnih površina pri uređenju javnih otvorenih prostora.

Članak 103.

Na prostoru unutar obuhvata područje je općenito povoljnih geotehničkih karakteristika za gradnju, a mogućnost erozije je vrlo mala.

Unutar granica obuhvata Plana nema posebnih vrijednosti kao šumsko ili poljoprivredno tlo koje bi trebalo štititi.

Članak 104.

Na području obuhvata Plana nije dozvoljen unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda.

Zabranjeno je nepropisno odlaganje tehnološkog i drugog otpada, kojim se može prouzročiti zagađenje tla i podzemnih voda.

10.2. Mjere zaštite podzemnih voda

Članak 105.

Svi korisnici moraju se priključiti na planirani sustav odvodnje otpadnih voda kada se izgradi, brinuti se o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja.

Planiranim sustavom odvodnje sanitarnih voda otpadne se vode usmjeravaju prema uređaju za pročišćavanje pri čemu se otpadne vode većih korisnika (hoteli) moraju prije upuštanja u javni sustav odvodnje obraditi na uređajima za predtretman otpadnih voda (mastolov) radi uklanjanja opasnih ulja, masti i drugih tvari.

Otpadne vode od pranja radnih površina, vozila, strojeva i sl, onečišćene deterdžentima i drugim sredstvima, ne smiju se upuštati u tlo.

Članak 106.

Zabranjeno je nepropisno odlaganje tehnološkog i drugog otpada, kojim se može prouzročiti zagađenje tla i podzemnih voda.

Kakvoća otpadne vode odnosno granične vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije opasnih i drugih tvari trebaju biti u skladu s odredbama članka 2. Pravilnika o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08).

U organizaciji sustava za pročišćavanje otpadnih voda preporuča se stupanj pročišćavanja i tehnologija koja omogućava ponovno korištenje pročišćenih otpadnih voda kao tehnoloških voda.

10.3. Mjere zaštite mora

Članak 107.

U cilju zaštite pripadajućeg morskog akvatorija uvale Lopud i podzemnih voda stvaraju se preduvjeti za izgradnju sustava odvodnje, uređaja za pročišćivanje odgovarajućeg stupnja pročišćavanja i podmorskog ispusta.

Druge mjere zaštite morskog akvatorija podrazumijevaju ograničavanje izgradnje u obalnom pojasu i provedbu praćenja stanja kakvoće mora na temelju zakonske regulative.

Očuvati povoljna fizikalna i kemijska svojstva morske vode ili ih poboljšati tamo gdje su pogoršana.

Očuvati povoljnu građu i strukturu morskog dna, obale i priobalnih područja.

Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip, ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme.

Provoditi prikladan sustav upravljanja i nadzora nad balastnim vodoma brodova, radi sprječavanja širenja invazivnih stranih vrsta putem balastnih voda.

Spriječiti nepropisnu gradnju na morskoj obali i sanirati nepovoljno stanje gdje god je moguće.

Uklanjati strane invazivne vrste.

Očuvati muljevti, pjeskovite, šljunkovite i kamenite obale u njihovom prirodnom obliku s prirodnom vegetacijom te sanirati devastirana područja gdje god je moguće.

10.4. Mjere zaštite od požara

Članak 108.

U svrhu sprječavanja širenja požara i/ili dima unutar i na susjedne građevine, građevina mora biti izgrađena u skladu s Pravilnikom o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara (NN 29/13). Posebno pripaziti na sigurnosnu udaljenost dviju susjednih građevina. Kod građevina s malim požarnim opterećenjem kod kojih je završni (zabatni) zid udaljen manje od 3,00 metara od susjedne građevine (postojeće ili predviđene planom) potrebno je spriječiti širenje požara na susjedne građevine izgradnjom požarnog zida. Kad je jedna od susjednih građevina sa srednjim ili velikim požarnim opterećenjem potrebno je međusobnu sigurnosnu udaljenost odrediti proračunom. Umjesto požarnog zida mogu se izvesti vanjski zidovi koji tada moraju imati istu otpornost na požar koju bi imao požarni zid, a eventualni otvori u vanjskim zidovima moraju imat otpornost na požar kao i vanjski zidovi.

Članak 109.

Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni pristup prema posebnim propisima, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti vanjska hidrantska mreža. Ovo se posebno odnosi na zaštićene dijelove prirode za koje je potrebno donijeti procjene ugroženosti i planove zaštite sukladno posebnim propisima i na iste zatražiti suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova. Ovu zaštitu je potrebno planirati na šumskim i poljoprivrednim područjima koja neposredno okružuju gradska naselja, da se tijekom požarne sezone onemogući zahvaćanje istih s otvorenih prostora. Na ovim površinama je potrebno predvidjeti provođenje svih preventivnim mjera zaštite od požara, sukladno pozitivnim hrvatskim propisima, uvažavajući sve specifičnosti ove županije.

Članak 110.

U slučaju planiranja skladišta i postrojenja zapaljivih tekućina i plinova, te eksploziva, potrebno se pridržavati pozitivnih hrvatskih propisa.

Članak 111.

Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža posebnu pažnju je potrebno obratiti na izvedbu vanjske i unutarnje hidrantske mreže za gašenje požara, a sve prema Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/06).

Članak 112.

Potrebno je za svaku složeniju građevinu ishoditi posebne uvjete građenja iz područja zaštite od požara.

Članak 113.

Za građevine turističke namjene potrebno je poštivati propise Pravilnika o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (NN 100/99).

10.5. Mjere zaštite zraka

Članak 114.

Zaštita zraka treba se provoditi sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka i propisa donesenih temeljem Zakona.

Članak 115.

Na području obuhvata Plana nije dozvoljena izgradnja izvora onečišćenja zraka.

Članak 116.

U organizaciji tehnološkog procesa i uređenjem građevinske čestice treba spriječiti raznošenje prašine, širenje neugodnih mirisa i sl., kojima se može pogoršati uvjete korištenja susjednih građevinskih čestica.

10.6. Mjere zaštite od buke

Članak 117.

Mjere zaštite od buke provode se sukladno odredbama Zakonom o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13,153/13) i provedbenih propisa koji se donose temeljem Zakona.

Članak 118.

Za planirane građevine - sadržaje, primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije treba osigurati što manju emisiju zvuka i to:

― odabirom i uporabom malobučnih strojeva, uređaja i sredstava za rad i transport,

― izvedbom odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke,

― uređenjem planiranih javnih zelenih površina i zelenih površina u sklopu građevinskih čestica.

Članak 119.

Zaštita od buke generirane proizvodnim procesima treba se provesti unutar pripadajuće čestice odnosno građevine.

10.7. Posebne mjere zaštite

10.7.1. Mjere zaštite od štetnog djelovanja voda

Članak 120.

Zaštita od štetnog djelovanja povremenih bujičnih vodotokova i oborinskih odvodnih kanala, kada može doći do plavljenja, ispiranja, podrivanja ili odronjavanja zemljišta i drugih sličnih štetnih pojava, te neposredno do ugrožavanja života i zdravlja ljudi i njihove imovine, te poremećaja u vodnom režimu, će se provoditi izgradnjom zaštitnih i regulacijskih vodnih građevina, odnosno tehničkim i gospodarskim održavanjem vodotoka, vodnog dobra i regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina koje se provodi prema programu uređenja vodotoka i drugih voda u okviru Plana upravljanja vodama.

U svrhu tehničkog održavanja te radova građenja uz bujične vodotoke treba osigurati inundacijski pojas minimalne širine od 5,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra. U inundacijskom pojasu zabranjena je svaka gradnja i druge radnje kojima se može onemogućiti izgradnja i održavanje vodnih građevina, na bilo koji način umanjiti protočnost korita i pogoršati vodni režim, te povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja vodotoka.

Iznimno se inundacijski pojas može smanjiti do 3,0 m, ali to bi trebalo utvrditi posebnim vodopravnim uvjetima za svaki objekt posebno. Svaki vlasnik, odnosno korisnik objekta ili parcele smještene uz korito vodotoka ili česticu javno vodno dobro dužan je omogućiti nesmetano izvršavanje radova na čišćenju i održavanju korita vodotoka, ne smije izgradnjom predmetne građevine ili njenim spajanjem na komunalnu infrastrukturu umanjiti propusnu moć vodotoka, niti uzrokovati eroziju na istom, te za vrijeme izvođenja radova ne smije niti privremeno odlagati bilo kakav materijal u korito vodotoka.

Članak 121.

Postojeća neregulirana korita povremenih bujičnih vodotoka i oborinskih kanala potrebno je regulacijskim radovima povezati i urediti na način da se u kontinuitetu sprovedu oborinske i druge površinske vode do uljeva u more, a sve u skladu sa vodopravnim uvjetima i ostalim aktima i planovima predviđenim Zakonom o vodama. Projektno rješenje uređenja korita sa svim potrebnim objektima, maksimalno smjestiti na česticu „javno vodno dobro“ iz razloga izbjegavanja imovinsko-pravnih sporova kao i razloga prilagodbe važećoj prostorno–planskoj dokumentaciji, a koje će istovremeno omogućiti siguran i blagovremen protok voda vodotoka, te održavanja i čišćenje istog. Dimenzioniranje korita treba izvršiti za mjerodavnu protoku dobivenu kao rezultat hidroloških mjerenja ili kao rezultat primjene nekih od empirijskih metoda.

U iznimnim slučajevima i pretežito u strogom urbaniziranom dijelu grada, u svrhu osiguranja i formiranja što kvalitetnijeg prometnog koridora ne isključuje se regulacija ili izmještanje vodotoka u obliku odgovarajuće natkrivene armirano-betonske kinete (min. Propusne moći 100-god velika voda) i na način koji će omogućiti njeno što jednostavnije održavanje i čišćenje (natkrivanje izvesti pomičnim armiranobetonskim pločama duž što više dionica i sa što više revizijskih okana). Trasu regulirane natkrivene kinete u sklopu ulica u pravilu postaviti uz jedan od rubova prometnice ili ispod samog pločnika kako bi ostao osiguran pojas za česticu javnog vodnog dobra. Izradu projektnog rješenja treba uskladiti sa stručnim službama Hrvatskih voda.

Na mjestima gdje trasa ulica prelazi preko bujičnih vodotoka i odvodnih kanala predvidjeti mostove ili propuste takvih dimenzija koji će nesmetano propustiti mjerodavne protoke. Ukoliko je potrebno predvidjeti i rekonstrukciju postojećih propusta zbog male propusne moći i dotrajalosti. Također treba predvidjeti oblaganje uljeva i izljeva novoprojektiranih ili rekonstruiranih propusta u dužini min. 3,0 m, odnosno izraditi tehničko rješenje eventualnog upuštanja „čistih“ oborinskih voda u korita vodotoka kojim će se osigurati zaštita korita od erozije i neometan protok vodotoka. Detalje upuštanja oborinskih voda investitor treba usuglasiti sa stručnim službama Hrvatskih voda. Tijekom izvođenja radova potrebno je osigurati neometan protok kroz korito vodotoka.

Na mjestima gdje ulica prelazi preko reguliranog korita vodotoka (trapezno obloženo korito, betonska kineta i sl.) konstrukciju i dimenzije osnovnih elemenata mosta ili propusta sa svim pripadnim instalacijama treba odrediti na način kojim se ne bi umanjio projektirani slobodni profil korita, kojim će se osigurati statička stabilnost postojeće betonske kinete, zidova ili obaloutvrde, odnosno kojim se neće poremetiti postojeći vodni režim. Os mosta ili propusta postaviti što okomitije na uzdužnu os korita, a širina istog treba biti dovoljna za prijelaz planiranih vozila. Konstrukcijsko se rješenje mosta ili propusta treba funkcionalno i estetski uklopiti u sadašnje i buduće rješenje tog prostora.

Članak 122.

Polaganje objekata linijske infrastrukture (kanalizacija, vodovod, električni i telekomunikacijski kablovi itd.) zajedno sa svim oknima i ostalim pratećim objektima uzdužno unutar korita vodotoka, odnosno čestice javnog vodnog dobra nije dopušteno.

Vođenje trase paralelno sa reguliranim vodotokom izvesti na minimalnoj udaljenosti kojom će se osigurati statička i hidraulička stabilnost reguliranog korita, te nesmetano održavanje ili buduća rekonstrukcija korita.

Kod nereguliranih korita, udaljenost treba biti minimalno 3,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra zbog osiguranja inundacijskog pojasa za buduću regulaciju. U samo određenim slučajevima udaljenost polaganja može se smanjiti, ali to bi trebalo utvrditi posebnim vodopravnim uvjetima i za svaki objekt posebno.

Članak 123.

Poprečni prijelaz pojedinog objekta linijske infrastrukture preko korita vodotoka po mogućnosti je potrebno izvesti iznad u okviru konstrukcije mosta ili propusta. Mjesto prijelaza izvesti poprečno i po mogućnosti što okomitije na uzdužnu os korita. Ukoliko instalacije prolaze ispod korita, investitor je dužan mjesta prijelaza osigurati na način da ih uvuče u betonski blok čija će gornja kota biti 0,5 m ispod kote reguliranog ili projektiranog dna vodotoka. Kod nereguliranog korita, dubinu iskopa rova za kanalizacijsku cijev treba usuglasiti sa stručnom službom Hrvatskih voda. Na mjestima prokopa obloženog korita vodotoka ili kanala, izvršiti obnovu obloge identičnim materijalom i na isti način. Teren devastiran radovima na trasi predmetnih instalacija i uz njihovu trasu, dovesti u prvobitno stanje kako se ne bi poremetilo površinsko otjecanje.

10.7.2. Mjere zaštite i sklanjanja ljudi

Članak 124.

Mjere posebne zaštite odnosno mjere zaštite i spašavanja prikazane su kartografskim prikazom broj 3.3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina- Mjere zaštite i spašavanja ljudi.

Članak 125.

Uzbunjivanje stanovništva provodi se u skladu s Pravilnikom o postupku uzbunjivanja stanovništva (NN 47/06, 110/11) te Zakonu o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10).

Sirena za javno uzbunjivanje nalazi se na k.č. 1072/1 i 1072/2, k.o. Lopud, sukladno kartografskom prikazu broj 3.3.

Za lokacije na kojima se okuplja veći broj ljudi obvezno je postavljanje posebnog sustava uzbunjivanja sukladno Pravilniku iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 126.

Sukladno Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN 2/91), na području obuhvata Plana nije potrebno graditi skloništa.

Članak 127.

Područje obuhvata Plana nalazi se u zoni seizmičnosti 10.

Protupotresno projektiranje i građenje građevina potrebno je provoditi sukladno tehničkim i drugim propisima.

Proračun povredivosti fizičkih struktura (domet ruševina, širina prometnica) potrebno je provesti sukladno Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86).

Kod rekonstrukcije građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje, izdavanje akata kojima se dozvoljava rekonstrukcija treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata građevine.

Članak 128.

Pravci pogodni za evakuaciju ljudi i osiguranje nesmetanog prolaza interventnih vozila, koji nisu ugroženi urušavanjem građevina, određeni su kartografskim prikazom broj 3.3.

Zone za evakuaciju ljudi i deponiranje materijala koji je nastao kao posljedica rušenja određene su kartografskim prikazom broj 3.3.

10.7.3. Mjere zaštite morskih staništa

Članak 129.

Posebne mjere zaštite morskih staništa pri planiranju sidrišta i privezišta:

- Radi zaštite biocenoza morskog dna, te sprečavanja unosa alohtonih invazivnih vrsta, treba omogućiti postavljanje sidrenih sustava- mrtvih vezova („corpo morto“) na lokalitetima utvrđenim detaljnim istraživanjima te postupno zabraniti sidrenje u ostalim dijelovima akvatorija, posebice staništima oceanskog porosta (posidonije).

- Osim izvedbe „corpo morto“ koja omogućuje sidrenje postavljanjem blokova na morsko dno, moguće je ovisno o karakteristikama morskog dna potencirati i izvedbu sidrenih sustava s pilotima kojom se pomoću svrdla u morsko dno ubušuju piloti koji čine bazu sidrenog sustava, pri čemu se dodatno smanjuje rizik od negativnog utjecaja na biocenoze morskog dna i unošenje alohtonih invazivnih vrsta.

- Kako bi se minimalno oštetila naselja posidonije, postavljanjem sidrenih blokova treba izvesti bez povlačenja po podlozi,a pri njihovom postavljanju treba izbjegavati gusta naselja posidonije.

- Izvedba sidrišta bi trebala biti na način da se izbjegne mogućnost da lanac koji povezuje sidreni blok s plutačom struže po dnu i time uništava staništa u okolici bloka.

- Nakon postavljanja ne bi se smjelo premještati sidrene blokove, a ni u kojem slučaju ih se ne smije premještati povlačenjem po podlozi.

- Zabranjeno je sidrenje sidrom u uvali izvan sustava za sidrenje, kako bi se spriječilo oštećivanje rizoma posidonije sidrenjem i izbjegao potencijalni unos vrsta roda Caulerpa u ovaj osjetljivi stanišni sustav.

- Stabilizaciju pontonskih privezišta treba izvesti bez povlačenja stabilizacijskih blokova po morskom dnu, a pri njihovom postavljanju nužno je izbjegavati gusta naselja posidonije.

- Nakon postavljanja pontonskih privezišta ne bi se smjelo premještati stabilizacijske blokove u moru, a ni u kojem slučaju ih se ne smije premještati povlačenjem po podlozi.

11. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 130.

Unutar obuhvata Plana gradi se neposrednom provedbom Plana osim zahvata za koje je obvezna provedba urbanističko-arhitektonskog natječaja.

U svrhu realizacije građevina javnih i društvenih djelatnosti obvezna je provedba urbanističko-arhitektonskog natječaja osim za rekonstrukciju postojećih objekata.

Ako je radi povećanja kvalitete ponude potrebna rekonstrukcija, dogradnja i zamjena postojećih građevina ugostiteljsko-turističke namjene ili gradnja novih građevina ugostiteljsko-turističke namjene, s većim koeficijentom izgrađenosti i iskorištenosti od 30%, preporučuje se provedba arhitektonsko–urbanističkog natječaja. Programom za raspisivanje natječaja moraju se poštivati uvjeti smještaja i način gradnje građevina utvrđeni ovim Planom te posebni uvjeti raspisivača natječaja.

U okviru izgrađenih ugostiteljsko-turističkih zona za zaštićene građevine i povijesne vrtove, u svrhu rekonstrukcije, zamjene, dogradnje i nadogradnje potrebno je ishoditi konzervatorske uvjete.

Potrebno je provesti urbanističko-arhitektonski natječaj za cjelovito urbanističko-arhitektonsko rješenje uređenja glavne obalne šetnice, uključujući prostor velikog mula luke otvorene za javni promet zaključno do hotela Lafodie.

Članak 131.

Pri prijenosu linija iz kartografskih prikaza Plana na druge podloge odgovarajućeg mjerila dopuštena je prilagodba granica odgovarajućem mjerilu podloge.

Detaljno određivanje, razgraničavanje i definiranje morske obale, javnih površina, komunalne, energetske i druge infrastrukture koji su određeni u Planu utvrdit će se aktom kojim se dozvoljava gradnja ovisno o lokalnim uvjetima.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 132.

Plan je izrađen u pet (5) izvornika ovjerovljenih pečatom Gradskog vijeća Grada Dubrovnika i potpisom predsjednika Gradskog vijeća.

Izvornici Plana čuvaju se u Dokumentaciji prostora Grada Dubrovnika.

Članak 133.

Za sve postupke izdavanja akata kojima se dozvoljava gradnja koji su podneseni prije stupanja na snagu ovog Plana primjenjuju se odredbe prostornog plana koji je bio na snazi u trenutku podnošenja zahtjeva.

Članak 134.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Dubrovnika“.

KLASA: 350-01/14-01/20

URBROJ: 2117/01-09-16-137

Dubrovnik, 19. i 21. prosinca 2016.

Predsjednik Gradskoga vijeća:

Mato Franković, v. r.

-------------------------------------