SLUŽBENI GLASNIK BROJ 20, 2. kolovoza 2024.Objavljeno: 02.08.24.
325. Urbanistički plan uređenja „Gruški akvatorij“ (pročišćeni tekst)
Na temelju Zaključka o davanju ovlaštenja Odboru za Statut i Poslovnik Gradskoga vijeća Grada Dubrovnika za utvrđivanje pročišćenih tekstova akata Gradskoga vijeća Grada Dubrovnika (''Službeni glasnik Grada Dubrovnika'', broj 5/97.), Odbor za Statut i Poslovnik Gradskoga vijeća Grada Dubrovnika, na sjednici održanoj 27. i 28. svibnja 2024., utvrdio je pročišćeni tekst Urbanističkog plana uređenja „Gruški akvatorij“.
Pročišćeni tekst Urbanističkog plana uređenja „Gruški akvatorij“ obuhvaća:
- Odluku o donošenju Urbanističkog plana uređenja „Gruškog akvatorija“ objavljenu u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 07/11,
- Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja „Gruškog akvatorija“ objavljenu u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 05/21,
- Pročišćeni tekst Urbanističkog plana uređenja „Gruški akvatorij“ objavljen u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 17/21,
- Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja „Gruškog akvatorija“ objavljenu u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 1/24.
U tim aktima naznačeno je vrijeme njihova stupanja na snagu.
URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA „GRUŠKI AKVATORIJ“
(pročišćeni tekst)
ODREDBE ZA PROVEDBU
UVODNE NAPOMENE
Članak 1.
Donosi se pročišćeni tekst Urbanističkog plana uređenja „Gruški akvatorij“ objavljenog u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 7/11, 5/21, 17/21 – pročišćeni tekst, 1/24 (u daljnjem tekstu: Plan) kojeg je izradila tvrtka Urbos d.o.o., Split i APE d.o.o., Zagreb u koordinaciji s nositeljem izrade, Gradom Dubrovnikom.
Članak 2.
Plan se donosi za prostor obuhvata određen Prostornim planom uređenja Grada Dubrovnika (Službeni glasnik Grada Dubrovnika, broj 7/05, 6/07, 10/07, 03/14, 09/14 – pročišćeni tekst, 19/15, 18/16 – pročišćeni tekst, 25/18, 13/19, 7/20 – pročišćeni tekst, 2/21, 5/21, 7/21– pročišćeni tekst, 19/22, 5/23 – pročišćeni tekst, 1/24 ) i Generalnim urbanističkim planom Grada Dubrovnika (Službeni glasnik Grada Dubrovnika, broj 10/05, 10/07, 8/12, 03/14, 09/14 – pročišćeni tekst, 04/16 – Odluka, 25/18, 13/19, 8/20 - pročišćeni tekst, 5/21, 8/21 - pročišćeni tekst, 19/22, 5/23 - pročišćeni tekst, 1/24).
Površina obuhvata Plana iznosi 136,4 ha, od čega na kopneni dio otpada 26,4 ha i na morski 110,0 ha.
Granice obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima iz članka 4. stavka 1. ovih Odredbi, pod točkom B.
Članak 3.
Planom su određeni pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.
Članak 4.
Plan, sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja Gruški akvatorij, sastoji se od:
KNJIGA 1
I TEKSTUALNOG DIJELA PLANA:
Odredbe za provođenje plana
KNJIGA 2
II GRAFIČKOG DIJELA PLANA
(koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:2000)
1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA
2.1 Prometni sustav
2.2 Energetski sustav
2.3 Vodnogospodarski sustav
2.4 Telekomunikacije i pošta
3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA
3.1 Područja posebnih uvjeta korištenja
3.2 Područja posebnih ograničenja u korištenju
4. NAČIN I UVJETI GRADNJE
4.1 Oblici korištenja
4.2 Način gradnje
KNJIGA 3
III OBVEZNI PRILOZI
1. Obrazloženje Plana
KNJIGA 4
2. Izvod iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja
3. Stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja
4. Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi Plana
5. Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. ZPUG-a
6. Izvješće o prethodnoj raspravi
7. Izvješće o javnoj raspravi
8. Evidencija postupka izrade i donošenja Plana
9. Sažetak za javnost
KNJIGA 5
Gruški akvatorij – Dubrovnik – Konzervatorski elaborat, Omega engineering d.o.o. Dubrovnik, lipanj/srpanj 2009.
Elaborat Plana iz ovog članka ovjeren pečatom Gradskog vijeća Grada Dubrovnika i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, sastavni je dio ovih Odredbi.
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
1.1 UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak 5.
Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene u Planu su određeni na temelju vrednovanja:
― mjesta i uloge Gruškog akvatorija u geoprometnom, prirodnom i povijesnom okruženju Grada Dubrovnika
― mjesta i uloge u gospodarskoj slici Grada, Županije i RH kao prostora na kojem se isprepliću prometni sustavi međunarodnog, državnog, županijskog i lokalnog značaja, prostora uglavnom na pomorskom dobru i u državnom vlasništvu. Gruški akvatorij je jedini prostor na kojem Grad Dubrovnik može oblikovati waterfront - suvremeno oblikovanu zonu kontakta grada i mora kao prostora od strateške važnosti za gospodarski razvoj Grada (novi turistički atraktor)
― mjesta i uloge u urbanoj slici Grada kao najdinamičnijeg gradskog prostora u transformaciji tj. prostora kompleksne obnove i reurbanizacije, prostora na kojem Grad oblikuje novi identitet.
― artikulacije povijesne i prirodne baštine na način da nova izgradnja uvaži zadatost prostora, njegove konfiguracijske i fizionomske karakteristike utemeljene u povijesti.
― osiguranja aktivnog javnog prostora adekvatnim programima
― održivog korištenja i kvalitete prostora i okoliša
1.2 KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
Članak 6.
Razgraničenje prostora prema namjeni i korištenju prikazano je na kartografskom prikazu broj 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:2.000 i u članku 43., tablici broj 1. ovih Odredbi.
1.2.1 MJEŠOVITA NAMJENA
PRETEŽNO STAMBENA NAMJENA M1
Članak 7.
(1) Površina mješovite, pretežito stambene namjene M1, određena je za:
― središnji, postojeći, pretežno stambeni dio južno od područja ex-TUP-a,
― na predjelu Solitudo /Kapetanova kuća/ pretežno stambeni objekt u direktnom kontaktu s uređenom obalom.
(2) Postojeće građevine su pretežno stambene namjene sa mogućim poslovnim sadržajima (tihi obrti i usluge, specijalizirane trgovine, uredi i sl.), ugostiteljsko-turističkim, javnim i društvenim i ostalim sadržajima kompatibilnim izgrađenoj naseljskoj strukturi.
(3) Unutar ove zone moguća je i izgradnja objekata komunalne infrastrukture.
(4) U okviru površina iz stavka 1. ovog članka nije moguće graditi niti uređivati prostore za bučne obrte, skladišta i druge sadržaje koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način (bukom, prašinom, kemikalijama i sl.) ometaju stanovanje ili ugrožavaju okoliš.
PRETEŽNO POSLOVNA NAMJENA M2
Članak 8.
(1) Površina mješovite, pretežito poslovne namjene M2, određena je za područje Ex-Tupa.
(2) Na površinama mješovite pretežno poslovne namjene mogu se graditi sadržaji poslovne i stambene namjene, javne i društvene namjene, ugostiteljsko turističke namjene. Moguće je i uređenje sadržaja športske i rekreacijske namjene, parkova i dječjih igrališta, garaža i infrastrukturnih objekata kao i ostalih sadržaja kompatibilnih izgrađenoj naseljskoj strukturi.
(3) U okviru površina iz stavka 1. ovog članka nije moguće graditi niti uređivati prostore za bučne obrte, skladišta i druge sadržaje koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način (bukom, prašinom, kemikalijama i sl.) ometaju stanovanje ili ugrožavaju okoliš.
1.2.2 JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA
KULTURA - D6
Članak 9.
Površina kulturne namjene D6 ljetnikovci “Stay” i “Kaboga” unutar kojih se mogu planirati kulturni sadržaji (restauratorski zavod, muzeji, galerije i sl.) sa pratećim programima.
Članak 10.
Članak je brisan.
VJERSKA - D7
Članak 11.
Površina dominkanskog samostana sa crkvom Sv. Križa , javne i društvene namjene - vjerske D7.
1.2.3 POSLOVNA NAMJENA- K
GARAŽNO POSLOVNA – K4
Članak 12.
K4-1 – ZONA „KANTAFIG“ - namijenjena je poslovnim sadržajima s mogućim smještajem lučkog kontrolnog centra (LKC) i graničnog prijelaza. Unutar ove površine mogu se realizirati sljedeći sadržaji:
― multifunkcionalni prostori poput sajamskih prostora (sajam plovila i sl.),
― kongresni centar, kino dvorana, koncertne dvorane
― ugostiteljsko turistički sadržaji
― zabavni sadržaji
― obrti
― financijske institucije i osiguravajuća društva
― specijalizirane trgovine
― garaže
― slobodna carinska zona
― akvarij, i drugi atraktivni poslovni i javni sadržaji.
― komunalni objekti i uređaji i sl.
Članak 13.
K4-2 – TERMINAL ZA BRODOVE NA KRUŽNIM PUTOVANJIMA - namijenjen je uređenju sadržaja poslovne namjene kompatibilnih sa terminalom za brodove na kružnim putovanjima i autobusnim terminalom, poput:
― ugostiteljsko-turističkih i trgovačkih sadržaja
― turističkih agencija i info punktova
― zabavnih sadržaja i sajamskih sadržaja,
― financijskih institucija i osiguravajućih društva,
― specijaliziranih trgovina,
― garaže
― slobodne carinske zone
― akvarija, i drugih atraktivnih poslovnih i javnih sadržaja
― komunalnih objekata i uređaja i sl.
Članak 14.
K4-3 – CENTRALNA GARAŽNO-POSLOVNA. Unutar te namjene moguća je realizacija i sljedećih sadržaja:
― robne kuće
― specijalizirane trgovine
― poslovni sadržaji i obrti
― ugostiteljsko-turistički i ostali kompatibilni sadržaji
― komunalni objekti i uređaji
― garaže i sl.
K4-4 –AUTOBUSNI KOLODVOR namijenjen poslovnim sadržajima kompatibilnim sa autobusnim kolodvorom, poput:
― ugostiteljsko-turističkih i trgovačkih sadržaja
― turističkih agencija i info punktova
― zabavnih sadržaja i sajamskih sadržaja
― obrta
― financijskih institucija i osiguravajućih društva
― gradskih komunalnih servisa
― specijaliziranih trgovina
― garaže
― komunalnih objekata i uređaja i sl.
Članak 16.
K4-5 – ZONA „PORAT“ nalazi se južno od Dominikanskog samostana i crkve Sv. Križa. Unutar ove namjene nije dopuštena nova gradnja. Dopuštena je rekonstrukcija postojeće građevine.
PRETEŽNO TRGOVAČKA - K2
Članak 17.
K 2 - poslovna namjena - pretežno trgovačka, smještena u objektu Solske baze namijenjena je uređenju nove gradske tržnice i pratećih ugostiteljskih i poslovnih prostora te komunalnih objekata i uređaja ili ostalim komercijalno poslovnim sadržajima.
Članak 18.
U zonama poslovne namjene K2 moguće je planirati i stambene sadržaje najviše 10% od ukupne građevinske (bruto) površine.
1.2.4. UGOSTITELJSKO TURISTIČKA NAMJENA - HOTEL -T1
Članak 19.
(1) Površine ugostiteljsko turističke namjene hoteli Lapad i Kazbek iz skupine hoteli uređuju se sukladno važećem Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli s pripadajućim pratećim ugostiteljskim, športsko rekreacijskim, wellness, zabavnim, komunalnim i ostalim kompatibilnim sadržajima.
(2) U okviru hotela Lapad, kao i u kontaktnim obalnim prostorima, uređuju se sadržaji centra marine.
1.2.5 ŠPORTSKO - REKREACIJSKA NAMJENA
Članak 20.
Površina športsko rekreacijske namjene R3 uređena obala (plaža) na predjelu Solituda. Namijenjena je rekreaciji s pratećim sadržajima (ugostiteljstvo, svlačionice, sanitarije, smještaj plažnih rekvizita i sl.).
1.2.6 JAVNE ZELENE POVRŠINE
Z1 JAVNI GRADSKI PARK
Članak 21.
Z1 - javni gradski park - reprezentativni hortikulturno uređeni prostor s parkovnom opremom (fontane, vodoskok, klupe, i sl.) te skulpturama.
Z3 VRTNI PERIVOJ BATAHOVINA
Članak 22.
(1) Z3 - vrtni perivoj „Batahovina“ javna je zelena površina gradskog parka sa edukativnim sadržajima poput herbarija, volarija, lapidarija i sl., te pratećim sadržajima (info-punkt, paviljoni za ugostiteljske i izložbene funkcije).
(2) U obuhvatu Z3 – vrtnog perivoja „Batahovine“ omogućava se rekonstrukcija postojeće građevine, čest.zgr. 89 k.o. Sustjepan (stara izmjera) uz sanaciju i uređenje kolnog i pješačkog pristupa do k.č. 12/3 k.o. Sustjepan (nova izmjera) na kojoj je zgrada smještena. Postojeća građevina rekonstruirat će se u svrhu pružanja usluga stambenog zbrinjavanja.”
1.2.7 JAVNE POVRŠINE
Članak 23.
(1) Pješačke površine koje obuhvaćaju gradsku obalnu šetnicu, rivu, trgove, biciklističke staze, odmorišta sa pratećom urbanom opremom (klupe, rasvjeta i sl.).
(2) Dio javnih površina formira se novim oblikovanjem obale (nasipanjem) što se provodi u skladu s propisima.
1.2.8 POVRŠINA INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
1.2.8.1. MORSKE LUKE ZA JAVNI PROMET
LUKA OTVORENA ZA MEĐUNARONI PROMET - DRŽAVNOG ZNAČAJA
Članak 24.
(1) Osnovna namjena trajektne luke za međunarodni promet IS1-1 je:
― luka za trajektni i brodski promet s operativnim površinama za ukrcaj i iskrcaj
― manipulativne površine za osobna i opskrbna vozila
― montažne konstrukcije za garaže
― biljetarnica i ostali potrebni sadržaji luke
(2) Prateći sadržaji luke su:
― ugostiteljski sadržaji
― trgovački i poslovni sadržaji (agencije, banke i sl.)
― komunalni objekti i uređaji
Članak 25.
(1) Osnovna namjena IS1-2 je luka za brodove na kružnim putovanjima s:
― operativnim površinama luke za ukrcaj i iskrcaj,
― manipulativne površine za vozila,
― garaže, terminal i ostali potrebni sadržaji.
(2) Prateći sadržaji luke su:
― ugostiteljski sadržaji
― trgovački i poslovni sadržaji (agencije, banke i sl.)
― komunalni objekti i uređaji
Članak 26.
(1) Osnovna namjena IS1 -3 luka za trajektni, putnički i izletnički promet:
― ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj i usluge plovnim objektima
― carinski prijelaz s operativnim površinama za ukrcaj i iskrcaj
― manipulativne površine za osobna i opskrbna vozila
― biljetarnica i ostali potrebni sadržaji.
(2) Prateći sadržaji luke su:
― ugostiteljski sadržaji
― trgovački i poslovni sadržaji (agencije, banke i sl.)
― komunalni objekti i uređaji
Članak 27.
Osnovna namjena IS1 - 4 teretna luka se uređuje bez nadgradnje. Uređuje se obala i plato luke s potrebnom infrastrukturom (komunalni objekti i uređaji) i planira benzinska postaja za brodove i vozila. Ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj vrši se preko uređaja za pretovar na brodu ili kamionu. Za uređenje teretne luke obvezni su prethodni konzervatorski uvjeti.
LUKA OTVORENA ZA JAVNI PROMET - LOKALNOG ZNAČAJA
Članak 28.
(1) Osnovna namjena IS2 -1 luka otvorena za javni promet lokalnog značaja Batala, komunalni vezovi s operativnim obalama i pripadajućim akvatorijem.
(2) Na prostoru Batale smještaju se:
― operativni vezovi uz gradsku rivu (policija, peljari, lučka kapetanija i dr.)
― komunalni vezovi (KV) domicilnog stanovništva
― sadržaji manje lučice, klupska kućica, potrebna oprema i instalacije za manipulaciju plovilima, ugostiteljstvo i sl.
― izletnička obala za brodove turoperatora.
― komunalni objekti i uređaji
Članak 28.a
Osnovna namjena IS2 -2 luka otvorena za javni promet lokalnog značaja Batala 2 planirana je kao proširenje gradske šetnice i kao dopunsko pristanište za izletničke brodove u trenutcima najvećih opterećenja (ukrcaj/iskrcaj).
Članak 29.
Osnovna namjena IS2 - 3 luka otvorena za javni promet lokalnog značaja Ponta Solitudo (KV) vezovi domicilnog stanovništva.
Članak 30.
Osnovna namjena IS2 - 4 luka otvorena za javni promet lokalnog značaja Solitudo, luka s operativnim obalama i pripadajućim akvatorijem. Na prostoru Solituda smještaju se:
― komunalni vezovi domicilnog stanovništva (KV),
― sadržaji manje lučice, klupska kućica, trailer i ostali potrebni sadržaji i komunalni objekti i uređaji.
MORSKA LUKA POSEBNE NAMJENE
Članak 31.
Osnovna namjena Sportska luka “Orsan” LS1 luka posebne namjene - sportska luka (sadržaji sukladno važećim propisima o kategorizaciji i razvrstavanju luka posebne namjene, sportske luke) s pratećim ugostiteljskim sadržajima (restoran, kafe bar) i ostalim kompatibilnim sadržajima, komunalnim objektima i uređajima. Na području sportske luke Orsan nalaze se jedriličarski i veslački klub. Planirano je preseljenje dijela sadržaja veslačkog (juniori) i jedriličarskog kluba (mali jedriličari) na prostor nove sportske luke Solitudo.
Članak 32.
(1) Osnovna namjena Sportska luka “Solitudo” LS2 luka posebne namjene - sportska luka (sadržaji sukladno važećim propisima o kategorizaciji i razvrstavanju luka posebne namjene, sportske luke) sa:
― centrom za sportove na vodi
― veslačkim klubom (klupski prostori, pontoni prostori za sport i rekreaciju).
― ronilački klub
(2) Moguća je realizacija pratećih ugostiteljskih sadržaja (restoran, kafe bar), sportsko rekreacijskih sadržaja (boćališta i sl.), specijaliziranih trgovina ronilačke, jedriličarske i veslačke opreme te komunalnih objekata i uređaja.
Članak 33.
(1) Centar marine planiran je na prostoru hotela Lapad, vile Pitarević i kontaktnog prostora na obali.
(2) Osnovna namjena LN – luka posebne namjene marina Gruž oprema se sadržajima sukladno važećim propisima o kategorizaciji i razvrstavanju luka nautičkog turizma- marina.
(3) Obuhvat LN iz prethodnog stavka prikazan je u kartografskim prikazu broj 1. Korištenje i namjena površina u mj. 1:2000.
1.2.8.2. OSTALI INFRASTRUKTURNI OBJEKTI
Članak 34.
Postojeća benzinska postaja u Lapadu namijenjena je opskrbi vozila i plovila duljine do devet metara. Nakon izgradnje benzinske postaje na području Sustjepana ova benzinska postaje će se zatvoriti.
Članak 35.
Planirana benzinska postaja smještena na području Sustjepana namijenjena je pored brodova manjih i opskrbi brodova većih dimenzija.
Članak 36.
Međunarodni i međugradski autobusni kolodvor (AK) sa sljedećim sadržajima kao što su čekaonica, prodaja autobusnih karata, info point, peroni, sanitarne prostorije, prometni ured, garderoba, promet u mirovanju (parkiralište autobusa, parkiralište osobnih automobila sukladno posebnim propisima, te ostalim pratećim sadržajima sukladno posebnim propisima.
Članak 37.
Autobusni terminal (AT) u funkciji ukrcaja i iskrcaja putnika na kružnim putovanjima, sa sadržajima sukladno posebnim propisima.
Članak 38.
KT – terminal luke za brodove na kružnim putovanjima sa sljedećim sadržajima kao što su javni i kontrolirani prostor za putnički promet, ukrcaj, iskrcaj, carinski prijelazi, policijskom postajom, garažama, i ostalim sadržajima terminala luke za brodove na kružnim putovanjima sa funkcijom matične ili polazne luke – homeporta te kompatibilnim poslovnim, trgovačkim i uslužnim sadržajima.
Članak 39.
TT - terminal luke za međunarodni trajektni i brodski promet sa sljedećim sadržajima kao što su javni i kontrolirani prostor za putnički promet, ukrcaj, iskrcaj, carinskim prijelazima, policijskom postajom, garažama i ostalim terminalskim sadržajima te ostalim kompatibilnim poslovnim, trgovačkim i uslužnim sadržajima.
Članak 40.
Lučki kontrolni centri (LKC) koji sadrže kontrolni toranj i sadržaje potrebne za kontrolu sigurnosti pomorskog prometa.
Članak 41.
Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se mogu graditi i uređivati linijske, površinske i druge infrastrukturne i prometne građevine, odnosno građevine i površine kopnenog prometa, te građevine i mreže elektroničkih komunikacija i energetskog sustava.
Članak 42.
(1) Prostor obuhvata plana podijeljen je na deset prostornih cjelina označenih slovima od A do J. One su podijeljene na zahvate u prostoru.
(2) Svi brojčani prostorni pokazatelji u svim prostornim cjelinama i zahvatima u prostoru prikazani su u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi.
Članak 43.
Detaljna struktura namjene površina prikazana je u Tablici broj 1.
TABLICA BROJ 1. Iskaz planirane namjene površina
NAMJENA POVRŠINA |
oznaka |
MJEŠOVITA NAMJENA |
|
mješovita namjena, pretežno stambena |
M1 |
mješovita namjena, pretežno poslovna |
M2 |
JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA |
|
- kulturna |
D6 |
- vjerska |
D7 |
POSLOVNA NAMJENA |
|
pretežno trgovačka |
K2 |
garažno-poslovna |
K4 |
UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA NAMJENA |
|
hotel |
T1 |
JAVNE ZELENE POVRŠINE |
|
javni gradski park |
Z1 |
vrtni perivoj „Batahovina“ |
Z3 |
ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE Z |
|
ŠPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA |
|
uređena plaža |
R3 |
JAVNE POVRŠINE |
|
Gradska obalna šetnica, riva, trgovi, odmorišta |
/sivo/ |
POVRŠINA INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA - MORSKE LUKE OTVORENE ZA JAVNI PROMET |
|
LUKA OSOBITOG (MEĐUNARODNOG) GOSPODARSKOG INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU |
|
trajektna luka za međunarodni promet |
IS 1 - 1 |
luka za brodove na kružnim putovanjima |
IS 1 - 2 |
luka za trajektni, putnički i izletnički promet |
IS 1 - 3 |
teretna luka |
IS 1 - 4 |
LUKA OTVORENA ZA JAVNI PROMET LOKALNOG ZNAČAJA |
|
Batala - komunalni vezovi i turistička luka |
IS 2 – 1 |
Batala 2 – izletnički brodovi |
IS 2 – 2 |
Ponta Solitudo - komunalni vezovi |
IS 2 – 3 |
Solitudo - komunalni vezovi |
IS 2 – 4 |
MORSKA LUKA POSEBNE NAMJENE |
|
Luka nautičkog turizma marina Gruž |
LN |
Sportska luka “Orsan” |
LS1 |
Sportska luka “Solitudo” |
LS2 |
PROMETNE POVRŠINE |
bijelo |
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Članak 44.
Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti na području obuhvata Plana prikazani su na kartografskom prikazu broj 4.1 OBLICI KORIŠTENJA i broj 4.2. NAČIN GRADNJE u mjerilu 1:2000. Prostor obuhvata plana podijeljen je na deset prostornih cjelina označenih slovima od A do J. One su podijeljene na zahvate u prostoru.
Članak 45.
(1) Svi brojčani prostorni pokazatelji u svim prostornim cjelinama i zahvatima u prostoru prikazani su u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi.
(2) Sve površine izračunate su na temelju digitalnog premjera kartografskih prikaza Plana. Prilikom prijenosa na detaljnije geodetske podloge ili stvarnom izmjerom terena moguće su izmjene površina sukladno novim podlogama i to se ne smatra izmjenom Plana.
A Ljetnikovci Kaboga i Stay s parkom
Članak 46.
Prostorna cjelina A Ljetnikovci Kaboga i Stay s parkom opisana je u poglavlju 3 Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti ovih odredbi.
B Luka otvorena za međunarodni trajektni promet i brodski promet državnog značaja
Članak 47.
(1) Prostorna cjelina B Luka otvorena za međunarodni trajektni promet i brodski promet državnog značaja prikazana je na kartografskom prikazu broj 4.1. OBLICI KORIŠTENJA u mjerilu 1:2.000.
(2) Prostorna cjelina iz stavka 1. ovog članka sastoji se od sljedećih zahvata u prostoru:
4. Trajektna i teretna luka
5. Zona “Kantafig”
6. Terminal za brodove na kružnim putovanjima
7. Centralna garažno-poslovna građevina
8. Autobusni kolodvor
9. Zona “ Porat”
10. Auditorij
(3) Brojčani prostorni pokazatelji za zahvate u prostoru iz stavka 2. ovog članka prikazani su u članku 85., tablici broj 2 ovih odredbi.
(4) Za prostornu cjelinu B maksimalni koeficijent izgrađenosti prostorne cjeline (Kig) iznosi 0,5. Potrebno je osigurati najmanje 10% površine kopnenog dijela prostorne cjeline kao prirodni ozelenjeni teren.
(5) Za prostornu cjelinu B, zahvate u prostoru oznake 5, 6, 7, 8, 9 i 10 obvezno je provođenje javnog arhitektonsko urbanističkog natječaja. Obvezno je osigurati kontinuiranu pješačku šetnicu kroz Luku koja se može organizirati i na etažama građevina. U tom smislu obvezno je realizirati pješački prijelaz van razine preko glavne gradske ceste kojom se povezuje park Batahovina sa zahvatom Kantafig.
(6) Dozvoljeno je povezivanje zahvata u prostoru broj 6, 7 i 8 u jedinstvenu cjelinu uz obvezno poštivanje uvjeta gradnje za pojedinu zonu koji su označeni u kartografskom prikazu broj 4.2. NAČIN GRADNJE te definirani člancima 50. – 52. ovih odredbi.
(7) Omogućava se povezivanje zahvata u prostoru broj 9 i 12 pješačkim pasažom (pothodnik ili nathodnik).
(8) U daljnjoj razradi lučkog područja potrebno je primjenjivati obveze iz zakona o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka i direktive EZ.
(9) Dio lučkog platoa koji je izveden na stupovima predstavlja ograničenje za gradnju građevina nadgradnje pri čemu treba voditi računa prilikom projektiranja građevina.
(10) Za rješenje prometa u mirovanju obvezna je izrada prometno tehnološkog projekta s izračunom potrebnog broja parkirališnih mjesta, posebno za:
― stajalište (samo ukrcaj, iskrcaj)
― kratkotrajno parkiranje (do 1 h)
― dugotrajno parkiranje (preko 1 h)
(11) Planom je određeno više garaža u funkciji planiranih sadržaja i za javno korištenje ukupnog kapaciteta 3000 GM prikazanih orijentacijski na kartografskom prikazu broj 2.1 PROMETNI SUSTAV. Raspored i kapacitet garažnih mjesta po pojedinim zahvatima u prostoru detaljnije je prikazan u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi.
(12) Omogućava se gradnja više podrumskih etaža kada se u drugim podrumskim etažama predviđa uređenje garaže. Ako se gradi više od jedne potpuno ukopane etaže u svrhu garažiranja, moguće je isključivo u tu svrhu povećati koeficijent iskorištenosti (kis) za 0,3. Dopušta se gradnja ulazne rampe u podrumsku etažu, smještene uz pročelje građevine, koja služi isključivo za ulaz u garažu, najveće širine 5,5 m. Opisana rampa ne smatra se konačno zaravnanim i uređenim terenom.
(13) Akvatorij prostorne cjeline B sastoji se od akvatorija trajektne luke za međunarodni promet IS1-1, teretne luke ISI-4, luke za brodove na kružnim putovanjima IS1-2, luke za županijski trajektni, putnički i izletnički promet IS1-3 a sukladno kartografskom prikazu broj 2.1. PROMETNI SUSTAV u mjerilu 1:2.000.
(14) Predviđena je mogućnost priveza izletničkih plovila kojim se putnici prevoze do povijesne jezgre morskim putem.
(15) Prilikom ishođenja lokacijskih dozvola za zahvate u prostoru potrebna je suglasnost Lučke kapetanije Dubrovnik.
(16) Obveza izrade Studije utjecaja na okoliš regulirana je posebnim zakonskim propisima, a obvezno ju je izraditi za sve zahvate za koje se planira nasipanje obale. Studijom trebaju biti obuhvaćeni međuodnosi planiranih zahvata kako bi se štetni utjecaji sveli na najmanju moguću mjeru.
Članak 48.
(1) Za zahvat u prostoru broj 4. Trajektna i teretna luka primjenjuju se sljedeći uvjeti smještaja i prostorni pokazatelji:
- Površina zahvata iskazana je u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi te je prikazana na kartografskom prikazu broj 4.2 NAČIN GRADNJE
- Na planiranoj operativnoj obali potrebno je osigurati vezove za trajekte, putničke brodove, te privez teretnih i ostalih plovila
- U ovom dijelu luke planira se uređenje priveza za hidroavion
- Na području teretne luke planirana je izgradnja benzinske postaje za brodove i vozila
- Gradivi dio zahvata u prostoru prikazan je na kartografskom prikazu broj 4.2. NAČIN GRADNJE. Površina gradivog dijela zahvata i maksimalna GBP iskazane su u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi
- Najveći koeficijent izgrađenosti (kig- nadzemni) iznosi 0,06, a najveći koeficijent iskorištenosti (kis- nadzemni) iznosi 0,18
- Maksimalna visina građevina iznosi 15 m
- Minimalna udaljenost građevine od regulacijskog pravca glavne gradske ulice iznosi 5,0 m
- Zahvat u prostoru nalazi se na području PZO 18.1. i PZO 23.2. kako je prikazano na kartografskom prikazu broj 3.1. PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA. Mjere zaštite i očuvanja definirane su u članku 163g. (PZO 18.1.) i članku 163h. (PZO 23.2.) ovih odredbi
- Planirano je uklanjanje dvije postojeće građevine
- Unutar ovog zahvata u prostoru parkiranje će se osigurati primjenom članka 92., tablice br. 3. ovih odredbi.
- Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture sadržane u Planu (kartografski prikazi broj 2.1., 2.2., 2.3. i 2.4. u mjerilu 1:2000) i prema posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima.
- Unutar ovog zahvata planira se granični pomorski prijelaz
(2) Realizacija zahvata moguća je na temelju ovoga Plana.
(3) Unutar ovog zahvata dopušta se jedinstveno prikupljanje i privremeno skladištenje odvojeno prikupljenih komponenata otpada za zahvate u prostoru broj 4 – 10.
Članak 49.
Za zahvat u prostoru broj 5. Zona “Kantafig” primjenjuju se sljedeći uvjeti smještaja i prostorni pokazatelji:
- Površina zahvata iskazana je u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi kako je prikazano na kartografskom prikazu broj 4.2 NAČIN GRADNJE
- Gradivi dio zahvata u prostoru prikazan je na kartografskom prikazu broj 4.2. NAČIN GRADNJE. Površina gradivog dijela zahvata i maksimalna GBP iskazane su u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi
- Unutar gradivog djela moguće je smjestiti jednu ili više građevina
- Najveći koeficijent izgrađenosti (kig- nadzemni) iznosi 0,68, a najveći koeficijent iskorištenosti (kis- nadzemni) iznosi 2,05
- Maksimalna visina građevine iznosi 15,0 m
- Minimalna udaljenost građevine od regulacijskog pravca glavne gradske ulice iznosi 5,0 m
- Obavezni građevinski pravac prikazan je na kartografskom prikazu broj 4.2. NAČIN GRADNJE
- Zahvat u prostoru nalazi se na području PZO 18.1. i PZO 23.2. kako je prikazano na kartografskom prikazu broj 3.1. PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA. Mjere zaštite i očuvanja definirane su u članku 163g. (PZO 18.1.) i članku 163h. (PZO 23.2.) ovih odredbi
- Planirano je uklanjanje dvije postojeće građevine
- Unutar ovog zahvata u prostoru parkiranje će se osigurati u javnoj garaži u skladu s kartografskim prikazom broj 2.1 PROMETNI SUSTAV
- Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture sadržane u Planu (kartografski prikazi broj 2.1., 2.2., 2.3. i 2.4. u mjerilu 1:2000) i prema posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima.
- Unutar ovog zahvata planira se i granični pomorski prijelaz.
Članak 50.
Za zahvat u prostoru broj 6. Terminal za brodove na kružnim putovanjima primjenjuju se sljedeći uvjeti smještaja i prostorni pokazatelji:
- Površina zahvata iskazana je u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi te je prikazana na kartografskom prikazu broj 4.2. NAČIN GRADNJE
- Gradivi dio zahvata u prostoru prikazan je na kartografskom prikazu broj 4.2. NAČIN GRADNJE. Površina gradivog dijela zahvata i maksimalna GBP iskazane su u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi
- Unutar gradivog djela moguće je smjestiti jednu ili više građevina
- Najveći koeficijent izgrađenosti (kig – nadzemni) iznosi 0,38, a najveći koeficijent iskorištenosti (kis- nadzemni) iznosi 0,97
- Maksimalna visina građevine iznosi 18,0 m
- Minimalna udaljenost građevine od regulacijskog pravca glavne gradske ulice iznosi 5,0 m
- Na kartografskom prikazu broj 4.2. prikazan je obavezni građevinski pravac koji je određen na udaljenosti 20,0 m od obalne linije. Na dijelu pročelja iznad prizemlja građevine prema obali omogućava se gradnja prilaza na brodove, terasa i drugih istaka na udaljenosti manjoj od 15 m od obalne linije. Gradnja istaka na pročelju mora biti usklađena sa međunarodnim sigurnosnim propisima.
- Zahvat u prostoru nalazi se na području PZO 18.1. i PZO 23.2. kako je prikazano na kartografskom prikazu broj 3.1. PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA. Mjere zaštite i očuvanja definirane su u članku 163g. (PZO 18.1.) i članku 163h. (PZO 23.2.) ovih odredbi
- Planirano je uklanjanje postojeće građevine
- Operativna obala Terminal za brodove na kružnim putovanjima organizirana je od vrha Kantafiga do južno od planiranog kružnog toka glavne gradske ulice, sukladno kartografskom prikazu broj 4.2., te osigurava prostor za 3 veza za brodove na kružnim putovanjima
- Unutar ovog zahvata u prostoru parkiranje će se osigurati u javnoj garaži u skladu s kartografskim prikazom broj 2.1 PROMETNI SUSTAV
- Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture sadržane u Planu (kartografski prikazi broj 2.1., 2.2., 2.3. i 2.4. u mjerilu 1:2000) i prema posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima.
- Unutar ovog zahvata moguća je realizacija graničnog pomorskog prijelaza
Članak 51.
Za zahvat u prostoru broj 7. Centralna garažno-poslovna građevina primjenjuju se sljedeći uvjeti smještaja i prostorni pokazatelji:
- Površina zahvata iskazana je u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi te je prikazana na kartografskom prikazu broj 4.2. NAČIN GRADNJE
- Gradivi dio zahvata u prostoru prikazan je na kartografskom prikazu broj 4.2. NAČIN GRADNJE. Površina gradivog dijela zahvata i maksimalna GBP iskazane su u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi
- Najveći koeficijent izgrađenosti (kig- nadzemni) iznosi 0,92, a najveći koeficijent iskorištenosti (kis- nadzemni) iznosi 2,25
- Maksimalna visina građevine iznosi 18,0 m
- Minimalna udaljenost građevine od regulacijskog pravca glavne gradske ulice iznosi 5,0 m
- Na kartografskom prikazu broj 4.2. prikazan je obavezni građevinski pravac koji je određen na udaljenosti 20,0 m od obalne linije. Na dijelu pročelja iznad prizemlja građevine prema obali omogućava se gradnja prilaza na brodove, terasa i drugih istaka na udaljenosti manjoj od 15 m od obalne linije. Gradnja istaka na pročelju mora biti usklađena sa međunarodnim sigurnosnim propisima.
- Zahvat u prostoru nalazi se na području PZO 18.1. i PZO 23.2. kako je prikazano na kartografskom prikazu broj 3.1. PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA. Mjere zaštite i očuvanja definirane su u članku 163g. (PZO 18.1.) i članku 163h. (PZO 23.2.) ovih odredbi
- Planirano je uklanjanje postojeće građevine
- Unutar ovog zahvata u prostoru parkiranje će se osigurati u javnoj garaži u skladu s kartografskim prikazom broj 2.1 PROMETNI SUSTAV
- Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture sadržane u Planu (kartografski prikazi broj 2.1., 2.2., 2.3. i 2.4. u mjerilu 1:2000) i prema posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima.
Članak 52.
Za zahvat u prostoru broj 8. Autobusni kolodvor primjenjuju se sljedeći uvjeti smještaja i prostorni pokazatelji:
- Površina zahvata iskazana je u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi te je prikazana na kartografskom prikazu broj 4.2. NAČIN GRADNJE
- Gradivi dio zahvata u prostoru prikazan je na kartografskom prikazu broj 4.2. NAČIN GRADNJE. Površina gradivog dijela zahvata i maksimalna GBP iskazane su u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi
- Unutar gradivog djela moguće je smjestiti jednu ili više građevina
- Najveći koeficijent izgrađenosti (kig- nadzemni) iznosi 0,81, a najveći koeficijent iskorištenosti (kis- nadzemni) iznosi 2,0
- Maksimalna visina građevine iznosi 18,0 m
- Minimalna udaljenost građevine od regulacijskog pravca glavne gradske ulice iznosi 5,0 m
- Na kartografskom prikazu broj 4.2. prikazan je obavezni građevinski pravac koji je određen na udaljenosti 20,0 m od obalne linije. Na dijelu pročelja iznad prizemlja građevine prema obali omogućava se gradnja prilaza na brodove, terasa i drugih istaka na udaljenosti manjoj od 15 m od obalne linije. Gradnja istaka na pročelju mora biti usklađena sa međunarodnim sigurnosnim propisima.
- Zahvat u prostoru nalazi se na području PZO 18.1. i PZO 23.2. kako je prikazano na kartografskom prikazu broj 3.1. PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA. Mjere zaštite i očuvanja definirane su u članku 163g. (PZO 18.1.) i članku 163h. (PZO 23.2.) ovih odredbi
- Planirano je uklanjanje postojećeg objekta
- Obavezno je uređenje najmanje 10% ozelenjenog djela zahvata u prostoru
- Unutar ovog zahvata u prostoru parkiranje će se osigurati u skladu s prometno tehnološkim projektom i člankom 92., tablicom br. 3. ovih odredbi.
- Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture sadržane u Planu (kartografski prikazi broj 2.1., 2.2., 2.3. i 2.4. u mjerilu 1:2000) i prema posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima.
Članak 53.
Za zahvat u prostoru broj 9. Zona “ Porat” primjenjuju se sljedeći uvjeti smještaja i prostorni pokazatelji:
- Površina zahvata iskazana je u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi te je prikazana na kartografskom prikazu broj 4.2. NAČIN GRADNJE
- Planom nije dozvoljena nova gradnja unutar ovog zahvata u prostoru
- Unutar ovog zahvata u prostoru omogućeno je uređenje javnog parkirališta koje je potrebno projektirati i graditi kao tzv. „zeleno parkiralište“. Izvodi se na način da se kolni dio asfaltira, a dio za parkiranje se može prekriti vodopropusnim materijalom. Između parkirališnih mjesta obvezna je sadnja drveća na zelenim otocima i to kod uzdužnog parkirališta nakon svakog drugog mjesta, a kod okomitog ili kosog parkirališta nakon svaka četiri mjesta.
- Zahvat u prostoru nalazi se na području PZO 18.1. i PZO 23.2. kako je prikazano na kartografskom prikazu broj 3.1. PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA. Mjere zaštite i očuvanja definirane su u članku 163g. (PZO 18.1.) i članku 163h. (PZO 23.2.) ovih odredbi
- Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture sadržane u Planu (kartografski prikazi broj 2.1., 2.2., 2.3. i 2.4. u mjerilu 1:2000) i prema posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima.
- Sukladno kartografskom prikazu broj 4.1. za postojeću građevinu omogućuju se:
· zahvati održavanja
· prenamjena građevine bez negativnog utjecaja na okoliš
· zahvati rekonstrukcije kojima se ne mijenjaju vanjski (horizontalni i vertikalni) gabariti građevine
· zahvati kojima se poboljšavaju energetska svojstva građevine u kojem se slučaju dozvoljava i minimalno povećanje vanjskih gabarita građevine
· dogradnja krovne kućice potrebne za smještaj strojarnice dizala u slučaju ugradnje dizala
- Ovaj zahvat u prostoru obuhvaća operativnu obalu za vezove za javna plovila i vez za plovila za šport i razonodu u međunarodnom prometu (Q vez)
- Unutar ovog zahvata moguća je realizacija i graničnog pomorskog prijelaza.
Članak 54.
Za zahvat u prostoru broj 10. Auditorij primjenjuju se sljedeći uvjeti smještaja i brojčani prostorni pokazatelji:
- Površina zahvata iskazana je u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi te je prikazana na kartografskom prikazu broj 4.2. NAČIN GRADNJE
- Planom nije dozvoljena nova gradnja unutar ovog zahvata u prostoru
- Obavezno je uređenje javne površine trga s postavom urbane opreme
- Zahvat u prostoru nalazi se na području PZO 18.1. i PZO 23.2. kako je prikazano na kartografskom prikazu broj 3.1. PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA. Mjere zaštite i očuvanja definirane su u članku 163g. (PZO 18.1.) i članku 163h. (PZO 23.2.) ovih odredbi
- Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture sadržane u Planu (kartografski prikazi broj 2.1., 2.2., 2.3. i 2.4. u mjerilu 1:2000) i prema posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima.
- Unutar ovog zahvata moguća je realizacija i graničnog pomorskog prijelaza.
C Solska baza i EX-TUP
Članak 55.
Prostorna cjelina C Solska baza i EX-TUP opisana je u poglavlju 4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina ovih odredbi.
D Riva i gradski park
Članak 56.
Prostorna cjelina D Riva i gradski park opisana je u poglavlju 6 Uvjeti uređenja javnih zelenih površina ovih odredbi.
E Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja
Članak 57.
(1) Prostorna cjelina E Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja sastoji se od sljedećih zahvata u prostoru:
17. Batala
18. Izletnička obala
19. Ponta Solitudo - KV
20. Solitudo - KV
(2) Brojčani prostorni pokazatelji za ove zahvate u prostoru prikazani su u članku 85., tablici br. 2. ovih odredbi.
(3) Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola za zahvate u prostoru potrebna je suglasnost Lučke kapetanije Dubrovnik.
(4) Obveza izrade Studije utjecaja na okoliš regulirana je posebnim zakonskim propisima, a obvezno ju je izraditi za sve zahvate za koje se planira nasipanje obale. Studijom trebaju biti obuhvaćeni međuodnosi planiranih zahvata kako bi se štetni utjecaji sveli na najmanju moguću mjeru.
Članak 58.
Za zahvat u prostoru broj 17. Batala primjenjuju se sljedeći uvjeti smještaja i brojčani prostorni pokazatelji:
- Površina zahvata u prostoru iskazana je u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi
- Kopneni dio zahvata sastoji se od postojećeg i planiranog dijela sukladno članku 85., tablici br. 2 i kartografskim prikazima broj 4.1. i 4.2.
- Smještaj i površina zahvata u prostoru prikazana je na kartografskom prikazu broj 4.2. NAČIN GRADNJE
- Gradivi dio zahvata u prostoru prikazan je na kartografskom prikazu broj 4.2. NAČIN GRADNJE. Površina gradivog dijela zahvata i maksimalna GBP iskazane su u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi
- Najveći koeficijent izgrađenosti (kig- nadzemni) iznosi 0,12, a najveći koeficijent iskorištenosti (kis- nadzemni) iznosi 0,12
- Maksimalna visina građevine iznosi 5,0 m
- Minimalna udaljenost građevine od regulacijskog pravca gradske ulice iznosi 5,0 m
- Oblikovanje građevina i organizacija športske lučice Batala definirati će se idejnim projektom usklađenim sa prethodnim uvjetima nadležnih tijela (Konzervatorski odjel, Lučka kapetanija i ostalim sektorskim studijama i propisima)
- Zahvat u prostoru nalazi se na području PZO 15.2. i PZO 23.2. kako je prikazano na kartografskom prikazu broj 3.1. PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA. Mjere zaštite i očuvanja definirane su u članku 163d. (PZO 15.2.) i članku 163h. (PZO 23.2.) ovih odredbi
- Unutar ovog zahvata u prostoru moguće je osigurati parkiranje za 20 vozila
- Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture sadržane u (kartografski prikazi br. 2.1., 2.2., 2.3. i 2.4. u mj. 1:2000) i prema posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima
- Akvatorij luke u kojem se organizira smještaj brodova označen je na kartografskom prikazu broj 4.2. U djelu akvatorija luke, označenog na kartografskom prikazu broj 4.2 organizira se komunalni vez za cca 534 plovila prosječne duljine od 6 - 8 m. Uz planiranu gradsku šetnicu - rivu osiguran je vez za 29 izletničkih brodova duljine od 15 - 18 m.
- Liniju proširenja obale i raspored gatova moguće je preoblikovati ukoliko se za tim ukaže potreba tijekom izrade detaljnije projektne dokumentacije.
Članak 59.
Zahvat u prostoru broj 18. Batala 2 planiran je kao proširenje gradske šetnice i kao dopunsko pristanište za izletničke brodove u trenutcima najvećih opterećenja (ukrcaj/iskrcaj).
- Površina zahvata iskazana je u članku 85., tablici broj 2. .
- Kopneni dio zahvata sastoji se od planiranog dijela nasute obale
- Zahvat u prostoru nalazi se na području PZO 15.2. i PZO 23.2. kako je prikazano na kartografskom prikazu broj 3.1. PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA. Mjere zaštite i očuvanja definirane su u članku 163d. (PZO 15.2.) i članku 163h. (PZO 23.2.) ovih odredbi
- Smještaj i površina zahvata u prostoru prikazana je na kartografskom prikazu broj 4.2 NAČIN GRADNJE
- U akvatoriju luke organizira se privez za cca 18 plovila veličine do 20 m.
- Liniju proširenja obale moguće je preoblikovati ukoliko se za tim ukaže potreba tijekom izrade detaljnije projektne dokumentacije.
- Obavezno je uređenje zelenila u potezu (drvoreda)
Članak 60.
Za zahvat u prostoru broj 19. Ponta Solitudo KV primjenjuju se sljedeći uvjeti smještaja i brojčani prostorni pokazatelji:
- Površina zahvata iskazana je u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi .
- Smještaj i površina zahvata u prostoru prikazana je na kartografskom prikazu broj 4.2. NAČIN GRADNJE
- U akvatoriju luke u ljetnim mjesecima moguća je organizacija komunalnog veza za cca 58 plovila do 8 m (privez uz obalu).
- Obalna linija mora imati karakter javne gradske površine
- Potrebno je u što većoj mjeri sačuvati postojeću konfiguraciju obale uz minimalnu intervenciju u akvatoriju
- Obalna linija mora imati karakter javne gradske šetnice
- Zahvat u prostoru nalazi se na području PZO 23.2. kako je prikazano na kartografskom prikazu broj 3.1. PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA. Mjere zaštite i očuvanja definirane su u članku 163h. (PZO 23.2.) ovih odredbi
Članak 61.
Za zahvat u prostoru broj 20. Solitudo KV primjenjuju se sljedeći uvjeti smještaja i brojčani prostorni pokazatelji:
- Površina zahvata iskazana je u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi .
- Smještaj i površina zahvata u prostoru prikazana je na kartografskom prikazu broj 4.2 NAČIN GRADNJE
- U akvatoriju luke organizira se privez za cca 62 plovila veličine do 8 m (komunalni vez).
- Kopneni dio zahvata sastoji se od postojećeg i planiranog dijela sukladno članku 85., tablici broj 2 i kartografskim prikazima broj 4.1. i 4.2.
- Liniju proširenja obale i položaj gradivog djela moguće je preoblikovati ukoliko se za tim ukaže potreba tijekom izrade detaljnije projektne dokumentacije.
- Gradivi dio zahvata u prostoru prikazan je na kartografskom prikazu broj 4.2. NAČIN GRADNJE. Površina gradivog dijela zahvata i maksimalna GBP iskazane su u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi
- Najveći koeficijent izgrađenosti (kig- nadzemni) iznosi 0,04, a najveći koeficijent iskorištenosti (kis- nadzemni) iznosi 0,04
- Liniju proširenja obale i raspored gatova moguće je preoblikovati ukoliko se za tim ukaže potreba tijekom izrade detaljnije projektne dokumentacije.
- Maksimalna visina građevine iznosi 5,0 m
- Minimalna udaljenost građevine od regulacijskog pravca ostale ulice iznosi 5,0 m
- Potreban broj parking mjesta utvrditi će se u skladu sa člankom 92., tablicom br. 3 ovih Odredbi.
- Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture sadržane u Planu (kartografski prikazi broj 2.1., 2.2., 2.3. i 2.4. u mjerilu 1:2000) i prema posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima.
- Konačna organizacija komunalnih vezova utvrdit će se na temelju odgovarajućih maritimnih istraživanja i detaljnije projektne dokumentacije
- Akvatorij športske luke graniči sa krugom okretanja brodova (500 m) međunarodne luke. Iz sigurnosnih razloga zabranjeno je vezivanje plovila s vanjske strane lukobrana.
- Položaj vanjskog gata ne može preći udaljenost ucrtanoga gata označenu na kartografskom prikazu broj 4.2.
F Luka posebne namjene Marina Gruž
Članak 62.
(1) Prostorna cjelina F Luka posebne namjene Marina Gruž sastoji se od sljedećih zahvata u prostoru:
21. Marina Gruž - centralni dio
22. Marina Gruž - ljetni vezovi
(2) Brojčani prostorni pokazatelji za ove zahvate u prostoru prikazani su u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi.
(3) Obveza izrade Studije utjecaja na okoliš regulirana je posebnim zakonskim propisima, a obvezno ju je izraditi za sve zahvate za koje se planira nasipanje obale. Studijom trebaju biti obuhvaćeni međuodnosi planiranih zahvata kako bi se štetni utjecaji sveli na najmanju moguću mjeru.
Članak 63.
Za zahvat u prostoru broj 21. Marina Gruž - centralni dio primjenjuju se sljedeći uvjeti smještaja i brojčani prostorni pokazatelji:
- Površina zahvata iskazana je u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi
- Smještaj i površina zahvata u prostoru prikazana je na kartografskom prikazu broj 4.2 NAČIN GRADNJE
- Centar marine planiran je na prostoru hotela Lapad, vile Pitarević i kontaktnih prostora.
- Zahvat u prostoru nalazi se na području PZO 15.2. i PZO 23.2. kako je prikazano na kartografskom prikazu broj 3.1. PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA. Mjere zaštite i očuvanja definirane su u članku 163d. (PZO 15.2.) i članku 163h. (PZO 23.2.) ovih odredbi
- U svrhu koncesioniranja i kategoriziranja Marine Gruž u kontaktnom obalnom dijelu planira se mogućnost oblikovanja obale u svrhu gradnje nužnih sadržaja marine sukladno konzervatorskim smjernicama i Studiji utjecaja na okoliš.
- Veličina, položaj i način gradnje detaljnije će se odrediti prethodnim konzervatorskim uvjetima i studijom utjecaja na okoliš, a u skladu s člankom 85., tablicom br. 2 ovih odredbi,
- Građevinu je potrebno oblikovati sukladno suvremenim načelima oblikovanja prioritetno rješavajući sadržaje u podmorskom dijelu uz obalu.
- U akvatoriju marine organizira se privez za cca 224 plovila veličine od 8 do 26 m sukladno članku 103., tablici broj 4. ovih odredbi.
- Potreban broj parking mjesta utvrditi će se u skladu sa člankom 92., tablicom br. 3 ovih Odredbi.
- Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture sadržane u Planu (kartografski prikazi broj 2.1., 2.2., 2.3. i 2.4. u mjerilu 1:2000) i prema posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima.
- Dio akvatorija luke u kojem se organizira smještaj plovila označen je na kartografskom prikazu broj 4.2
- U djelu akvatorija zahvata nije dozvoljeno vezivanje plovila uz Lapadsku obalu, s ciljem osiguranja javne dostupnosti obale i funkcioniranja marine sukladno posebnim propisima. Minimalna udaljenost gatova od obale iznosi 2,5 m.
- Obalna linija (Lapadska obala) mora imati karakter javne gradske površine.
- U dijelu akvatorija marine potrebno je osigurati slobodan prolaz do obale benzinske stanice najmanje širine 13,5 m u ishodištu koji se širi na 22,5 m tj. (ukupne širine u ishodištu 27 m koja se širi na 45m).
- Luka posebne namjene Marina Gruž -centralni dio uređuje se sukladno posebnim propisima.
- Lokacijska dozvola i odgovarajuće odobrenje za građenje marine može se ishoditi na temelju Plana uz obvezu prethodnih konzervatorskih uvjeta i provođenja postupka procjene utjecaja na okoliš.
- Akvatorij marine graniči sa radijusom okretanja brodova međunarodne luke. Iz sigurnosnih razloga potrebno je da svi elementi sidrenih sustava odnosno nadzemnih i podmorskih građevina budu smješteni unutar granica ovog zahvata u prostoru to jest u svom nadmorskom i podmorskom dijelu ne smiju dodirivati liniju razgraničenja lučkog područja Lučke Uprave Dubrovnik te da se brodovi ne vezuju uz vanjski gat.
- Prilikom ishođenja lokacijskih dozvola za zahvat u prostoru potrebna je suglasnost Lučke kapetanije Dubrovnik.
Članak 64.
Za zahvat u prostoru broj 22. Marina Gruž - ljetni vezovi primjenjuju se sljedeći uvjeti smještaja i brojčani prostorni pokazatelji:
- Površina zahvata iskazana je u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi .
- Smještaj i površina zahvata u prostoru prikazana je na kartografskom prikazu broj 4.2 NAČIN GRADNJE
- Dio akvatorija luke u kojem se organizira smještaj plovila namijenjen ljetnom vezu ima okvirni kapacitet od oko 17 vezova dužine do 15 m - privez uz obalu (okvirna veličina plovila prikazana je u članku 103., tablici 4. ovih odredbi)
- Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture sadržane u Planu (kartografski prikazi broj 2.1., 2.2., 2.3. i 2.4. u mjerilu 1:2000) i prema posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima.
- Obalna linija (Lapadska obala) mora imati karakter javne gradske površine.
- Uređenje obalne šetnice prilagodit će se konfiguraciji terena i ambijentalnim vrijednostima
- Zahvat u prostoru nalazi se na području PZO 23.2. kako je prikazano na kartografskom prikazu broj 3.1. PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA. Mjere zaštite i očuvanja definirane su u članku 163h. (PZO 23.2.) ovih odredbi
- Akvatorij marine – ljetni vezovi graniči sa radijusom okretanja brodova međunarodne luke. Iz sigurnosnih razloga potrebno je da svi elementi sidrenih sustava odnosno nadzemnih i podmorskih građevina budu smješteni unutar granica ovog zahvata u prostoru to jest u svom nadmorsko i podmorskom dijelu ne smiju dodirivati liniju razgraničenja lučkog područja Lučke Uprave Dubrovnik te da se brodovi ne vezuju uz vanjski gat.
- Prilikom ishođenja lokacijskih dozvola za zahvat u prostoru potrebna je suglasnost Lučke kapetanije Dubrovnik.
G Luka posebne namjene Športska luka Orsan
Članak 65.
Zahvat u prostoru broj 23. Orsan uređuje se prema sljedećim uvjetima:
- Površina zahvata iskazana je u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi.
- Smještaj i površina zahvata u prostoru prikazana je na kartografskom prikazu broj 4.2 NAČIN GRADNJE
- U akvatoriju športske luke organizira se privez za cca 139 plovila (okvirna veličina plovila prikazana je u članku 103., tablici broj 4. ovih odredbi).
- Gradivi dio zahvata u prostoru prikazan je na kartografskom prikazu broj 4.2. NAČIN GRADNJE. Površina gradivog dijela zahvata i maksimalna GBP iskazane su u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi
- Najveći koeficijent izgrađenosti (kig- nadzemni) iznosi 0,4, a najveći koeficijent iskorištenosti (kis- nadzemni) iznosi 0,4
- Liniju proširenja obale i položaj gradivog djela moguće je preoblikovati ukoliko se za tim ukaže potreba tijekom izrade detaljnije projektne dokumentacije.
- Maksimalna visina građevina iznosi od 5,0do 7,5 m sukladno kartografskom prikazu broj 4.2 NAČIN GRADNJE
- Zahvat u prostoru nalazi se na području PZO 17.1. i PZO 23.2. kako je prikazano na kartografskom prikazu broj 3.1. PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA. Mjere zaštite i očuvanja definirane su u članku 163f. (PZO 17.1.) i članku 163h. (PZO 23.2.) ovih odredbi
- Parkiranje se rješava na javno prometnim površinama
- Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture sadržane u Planu (kartografski prikazi broj 2.1., 2.2., 2.3. i 2.4. u mjerilu 1:2000) i prema posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima.
- Akvatorij sportske luke graniči sa radijusom okretanja brodova međunarodne luke. Iz sigurnosnih razloga potrebno je da svi elementi sidrenih sustava odnosno nadzemnih i podmorskih građevina budu smješteni unutar granica ovog zahvata u prostoru to jest u svom nadmorskom i podmorskom dijelu ne smiju dodirivati liniju razgraničenja lučkog područja Lučke Uprave Dubrovnik te da se brodovi ne vezuju uz vanjski gat.
- Prilikom ishođenja lokacijskih dozvola za zahvat u prostoru potrebna je suglasnost Lučke kapetanije Dubrovnik.
- U slučaju nasipanja obale obvezna je izrade Studije utjecaja na okoliš koja je regulirana posebnim zakonskim propisima.
H Luka posebne namjene športska luka Solitudo
Članak 66.
Zahvat u prostoru broj 24. Solitudo - LS uređuje se prema sljedećim uvjetima:
- Površina zahvata iskazana je u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi.
- Smještaj i površina zahvata u prostoru prikazana je na kartografskom prikazu broj 4.2 NAČIN GRADNJE
- U akvatoriju športske luke organizira se privez za cca 125 plovila (dužine od 6 do 8 m)
- Gradivi dio zahvata u prostoru prikazan je na kartografskom prikazu 4.2. NAČIN GRADNJE. Površina gradivog dijela zahvata i maksimalna GBP iskazane su u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi
- Najveći koeficijent izgrađenosti (kig- nadzemni) iznosi 0,06, a najveći koeficijent iskorištenosti (kis- nadzemni) iznosi 0,06
- Maksimalna visina građevine iznosi 7,0 m
- Oblikovanje građevina u sklopu športske luke potrebno je rješavati čistom morfologijom sljedeći suvremene oblikovne principe bez podržavanja tradicijske izgradnje koja bi konkurirala povijesnom sklopu
- Zahvat u prostoru nalazi se na području PZO 9.3. i PZO 23.2. kako je prikazano na kartografskom prikazu broj 3.1. PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA. Mjere zaštite i očuvanja definirane su u članku 163c. (PZO 9.3.) i članku 163h. (PZO 23.2.) ovih odredbi
- Uređenje obalne šetnice nužno je prilagoditi konfiguraciji terena i ambijentalnim karakteristikama prostora
- Potreban broj parking mjesta utvrditi će se u skladu sa člankom 92., tablicom br. 3 ovih Odredbi.
- Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture sadržane u Planu (kartografski prikazi broj 2.1., 2.2., 2.3. i 2.4. u mjerilu 1:2000) i prema posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima.
- Akvatorij športske luke graniči sa krugom okretanja brodova (500 m) međunarodne luke. Iz sigurnosnih razloga zabranjeno je vezivanje plovila s vanjske strane lukobrana.
- Položaj vanjskog gata ne može preći udaljenost označenu na kartografskom prikazu broj 4.2.
- Konačna organizacija športske luke utvrdit će se na temelju odgovarajućih maritimnih istraživanja i detaljnije projektne dokumentacije
- Prilikom ishođenja lokacijskih dozvola za zahvat u prostoru potrebna je suglasnost Lučke kapetanije Dubrovnik.
- U slučaju nasipanja obale obvezna je izrade Studije utjecaja na okoliš koja je regulirana posebnim zakonskim propisima.
I Hoteli Lapad i Kazbek
Članak 67.
Prostorna cjelina I Hoteli Lapad i Kazbek sastoji se od sljedećih zahvata u prostoru:
25. Hotel Lapad
26. Hotel Kazbek
Članak 68.
Za zahvat u prostoru broj 25. Hotel Lapad primjenjuju se sljedeći uvjeti
- površina zahvata iskazana je u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi
- položaj i površina zahvata u prostoru prikazana je na kartografskom prikazu broj 4.2. NAČIN GRADNJE
- Moguća je rekonstrukcija građevina uz ishođenje posebnih uvjeta zaštite i očuvanja kulturnih dobara
- Planirana dogradnja građevina prikazana je na kartografskom prikazu broj 4.2. NAČIN GRADNJE. Površina gradivog dijela zahvata i maksimalna GBP svih građevina (postojećih i planirana rekonstrukcija - dogradnja) iskazane su u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi
- Postojeći koeficijent izgrađenosti moguće je povećati samo ako je zadovoljena minimalna udaljenost od susjedna građevne čestice od 4 m
- Najveći koeficijent izgrađenosti (kig- nadzemni) iznosi 0,7 a najveći koeficijent iskorištenosti (kis- nadzemni) iznosi 2,5
- Maksimalna visina građevine iznosi 17,0 m
- Zahvat u prostoru nalazi se na području PZO 15.2. kako je prikazano na kartografskom prikazu broj 3.1. PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA. Mjere zaštite i očuvanja definirane su u članku 163d. (PZO 15.2.) ovih odredbi.
- Zahvat u prostoru se provodi u skladu s propisanim sustavom mjera zaštite kulturnog dobra te posebnim uvjetima zaštite i očuvanja kulturnih dobara koje utvrđuje nadležno tijelo.
- Zadovoljene parkirališnih mjesta sukladno članku 92., tablici broj 3. ovih odredbi
- Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture sadržane u Planu (kartografski prikazi broj 2.1., 2.2., 2.3. i 2.4. u mjerilu 1:2000) i prema posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima.
Članak 69.
Za zahvat u prostoru broj 26. Hotel Kazbek primjenjuju se sljedeći uvjeti moguće sanacije ili rekonstrukcije:
- površina zahvata iskazana je u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi
- položaj i površina zahvata u prostoru prikazana je na kartografskom prikazu broj 4.2. NAČIN GRADNJE
- Moguća je rekonstrukcija građevina uz ishođenje posebnih uvjeta zaštite i očuvanja kulturnih dobara
- Zahvat u prostoru nalazi se na području PZO 15.2. kako je prikazano na kartografskom prikazu broj 3.1. PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA. Mjere zaštite i očuvanja definirane su u članku 163d. (PZO 15.2.) ovih odredbi.
- Zahvat u prostoru se provodi u skladu s propisanim sustavom mjera zaštite kulturnog dobra te posebnim uvjetima zaštite i očuvanja kulturnih dobara koje utvrđuje nadležno tijelo.
- Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture sadržane u Planu (kartografski prikazi broj 2.1., 2.2., 2.3. i 2.4. u mjerilu 1:2000) i prema posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima.
- Postojeći koeficijent izgrađenosti moguće je povećati samo ako je zadovoljena minimalna udaljenost od susjedna građevne čestice od 4 m
- Rekonstrukcijom moguće je povećanje ukupne građevinske bruto površine maksimalno do 10% postojeće.
- Za zaštićene građevine u slučaju rekonstrukcije ili sanacije potrebno je ishoditi konzervatorske uvjete.
- Sanacija i rekonstrukcija hotela radi se sukladno posebnim propisima, prvenstveno važećem Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli.
J Uređena obala (plaža) sa akvatorijem
(1) Prostorna cjelina J uređena obala (plaža) sa akvatorijem opisana je u poglavlju 6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina ovih odredbi.
(2) U slučaju nasipanja obale obvezna je izrade Studije utjecaja na okoliš koja je regulirana posebnim zakonskim propisima.
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
Članak 71.
Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti na području obuhvata Plana prikazani su na kartografskom prikazu broj 4.1 OBLICI KORIŠTENJE i 4.2. NAČIN GRADNJE. Prostor obuhvata Plana podijeljen je na deset prostornih cjelina označenih slovima od A do J. Prostorne cjeline su strukturirane na pojedine zahvate u prostoru.
Članak 72.
Svi brojčani prostorni pokazatelji u svim prostornim cjelinama i zahvatima u prostoru prikazani su u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi.
Članak 73.
(1) Prostorna cjelina A Ljetnikovci Kaboga i Stay s parkom sastoji se od sljedećih zahvata u prostoru:
1. Ljetnikovac Stay
2. Ljetnikovac Kaboga
3. Park Batahovina
(2) Prostorna cjelina ima dominanto zeleni karakter, javni gradski park i parkovi ljetnikovaca, predstavljaju početak uređene gradske šetnice i javnih sadržaja koji se protežu cijelom obalom Gruškog zaljeva.
Članak 74.
Za zahvat u prostoru broj 1. Ljetnikovac Stay primjenjuju se sljedeći uvjeti moguće sanacije ili rekonstrukcije:
- površina zahvata iskazana je u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi
- položaj i površina zahvata u prostoru prikazana je na kartografskom prikazu broj 4.2. NAČIN GRADNJE.
- Postojeći objekti prikazani su na kartografskom prikazu broj 4.2., moguća je rekonstrukcija i sanacija objekta uz prethodnu suglasnost konzervatorskog odjela u Dubrovniku
- Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture sadržane u Planu (kartografski prikazi broj 2.1., 2.2., 2.3. i 2.4. u mjerilu 1:2000) i prema posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima.
- Ljetnikovac Stay zadržava se u postojećem stanju uz dozvoljene zahvate sanacije sukladno mjerama zaštite i uz dozvolu nadležnog konzervatorskog odjela.
- Uređenje ljetnikovca Stay uključuje i izradu hortikulturnog uređenja zahvata ljetnikovca sa rješenjem parkirališta, pristupnih puteva, podzida, šetnica i dr.
- Zahvat u prostoru nalazi se na području PZO 9.2. kako je prikazano na kartografskom prikazu broj 3.1. PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA. Mjere zaštite i očuvanja definirane su u članku 163c. (PZO 9.2.) ovih odredbi
Članak 75.
Za zahvat u prostoru broj 2. Ljetnikovac Kaboga primjenjuju se sljedeći uvjeti moguće sanacije ili rekonstrukcije:
- površina zahvata iskazana je u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi
- položaj i površina zahvata u prostoru prikazana je na kartografskom prikazu broj 4.2. NAČIN GRADNJE.
- Postojeći objekti prikazani su na kartografskom prikazu broj 4.2., moguća je rekonstrukcija i sanacija objekta uz prethodnu suglasnost konzervatorskog odjela u Dubrovniku
- Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture sadržane u Planu (kartografski prikazi broj 2.1., 2.2., 2.3. i 2.4. u mjerilu 1:2000) i prema posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima.
- Ljetnikovac Kaboga zadržava se u postojećem stanju uz dozvoljene zahvate sanacije sukladno mjerama zaštite i uz dozvolu nadležnog konzervatorskog zavoda.
- Uređenje ljetnikovca Kaboga uključuje i izradu hortikulturnog uređenja zahvata ljetnikovca sa rješenjem parkirališta, pristupnih puteva, podzida, šetnica i dr.
- Zahvat u prostoru nalazi se na području PZO 9.2. kako je prikazano na kartografskom prikazu broj 3.1. PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA. Mjere zaštite i očuvanja definirane su u članku 163c. (PZO 9.2.) ovih odredbi
Članak 76.
Za zahvat u prostoru broj 3. Park “Batahovina” primjenjuju se sljedeći uvjeti uređenja:
- površina zahvata iskazana je u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi
- položaj i površina zahvata u prostoru prikazana je na kartografskom prikazu broj 4.2. NAČIN GRADNJE.
- zahvat u prostoru nalazi se na području bivše željezničke pruge, te je potrebno uređenje njene trase u sustav javne gradske šetnice (prikazana na kartografskim prikazima broj 2.1. i 4.1.) te djelomično kao interventni kolni pristup (prikazan na kartografskom prikazu broj 2.1.)
- za cjeloviti zahvat potrebno je provođenje javnog urbanističko arhitektonskog natječaja koji će sadržavati hortikulturno rješenje parka. Natječajem je potrebno regulirati uređenje gradske šetnice, podzida, gradnju manjih paviljona, odmorišta, volarija i sl.
- omogućava se rekonstrukcija postojeće građevine, čest.zgr. 89 k.o. Sustjepan (stara izmjera) uz sanaciju i uređenje interventnog kolnog pristupa do k.č. 12/3 k.o. Sustjepan (nova izmjera) na kojoj je zgrada smještena. Interventni kolni pristup izvesti u skladu s karakterističnim poprečnim profilom 9.1. prikazanim na kartografskom prikazu broj 2.1. PROMETNI SUSTAV Za predmetnu postojeću građevinu izradit će se projekt adaptacije i unutrašnjeg uređenja radi pružanja usluga stambenog zbrinjavanja.
- Zahvat u prostoru nalazi se na području PZO 9.2. kako je prikazano na kartografskom prikazu broj 3.1. PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA. Mjere zaštite i očuvanja definirane su u članku 163c. (PZO 9.2.) ovih odredbi
Članak 77.
Članak je brisan.
Članak 78.
Uvjeti smještaja i prostorni pokazatelji građevine javne i društvene namjene - samostan Sv. Križa zahvat u prostoru broj 13, opisani su u članku 85. ovih odredbi.
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
Članak 79.
(1) Uvjeti i način gradnje stambenih građevina na području obuhvata Plana prikazani su na kartografskom prikazu broj 4.1 OBLICI KORIŠTENJE i 4.2. NAČIN GRADNJE.
(2) Prostorna cjelina C sastoji se od sljedećih zahvata u prostoru:
11. Solska baza”
12. Ex-TUP
13. Pretežno stambene građevine
14. Samostan Sv. Križa
(3) Za uređenje i gradnju prostorne cjeline obvezno je provođenje javnog urbanističko arhitektonskog natječaja u skladu s ovim odredbama i konzervatorskim smjernicama.
Članak 80.
Za zahvat u prostoru broj 11. „Solska baza” primjenjuju se sljedeći uvjeti smještaja i brojčani prostorni pokazatelji:
- Površina zahvata iskazana je u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi
- Položaj i površina zahvata u prostoru prikazana je na kartografskom prikazu broj 4.2. NAČIN GRADNJE
- Postojeći zaštićeni objekt Solske baze prikazan na kartografskom prikazu broj 4.2., moguće je rekonstruirati uvažavajući karakter industrijske arhitekture iz druge polovice XIX stoljeća uz ishođenje posebnih uvjeta zaštite i očuvanja kulturnih dobara
- Zahvat u prostoru nalazi se na području PZO 15.1. kako je prikazano na kartografskom prikazu broj 3.1. PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA. Mjere zaštite i očuvanja definirane su u članku 163d. (PZO 15.1.) ovih odredbi
Članak 81.
Za zahvat u prostoru broj 12. „Ex TUP“ primjenjuju se sljedeći uvjeti smještaja i brojčani prostorni pokazatelji:
- Površina zahvata iskazana je u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi te je prikazana na kartografskom prikazu broj 4.2. NAČIN GRADNJE
- Gradivi dio zahvata u prostoru prikazan je na kartografskom prikazu broj 4.2. –NAČIN GRADNJE. Površina gradivog dijela zahvata i maksimalna GBP iskazane su u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi
- Najveći koeficijent izgrađenosti (kig- nadzemni) iznosi 0,6, a najveći koeficijent iskorištenosti (kis- nadzemni) iznosi 3,5
- Maksimalna visina građevine iznosi 18,0 m
- Oblikovanje građevina uskladit će se sa konzervatorskim uvjetima.
- Do privođenja zahvata u prostoru konačnoj namjeni dopuštena je rekonstrukcija postojećih građevina. Prilikom rekonstrukcije postojećih građevina čije izgrađenost je veća od dozvoljene zadržavaju se vertikalni i horizontalni gabariti građevina, ukoliko uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela nije drugačije određeno.
- Za postojeće građevine dopušteni su zahvati kojima se poboljšavaju energetska svojstva građevine u kojem se slučaju dozvoljava i minimalno povećanje vanjskih gabarita građevine
- Zahvat u prostoru nalazi se na području PZO 15.1. kako je prikazano na kartografskom prikazu broj 3.1. PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA. Mjere zaštite i očuvanja definirane su u članku 163d. (PZO 15.1.) ovih odredbi
- planirana je garaža minimalnog kapaciteta 500 garažnih mjesta
- Unutar gradivog dijela moguće je smještanje jednog ili više objekata
- Više od jedne podrumske etaže omogućava se kad se u drugim podrumskim etažama predviđa uređenje garaže. Potpuno ukopane etaže ne obračunavaju se prilikom izračuna Kis-a. Dopušta se gradnja pristupa u prvu podrumsku etažu, koja se ne računa kao najniža kota uređenog terena uz građevinu, minimalne širine koja je potrebna za funkcioniranje podrumske etaže kao garažnog prostora.
- Građevine unutra zahvata ex Tup se mogu graditi na udaljenosti od najmanje 4 m od susjedne građevne čestice i najmanje 5,0 m od regulacijskog pravca Hebrangove ulice.
- U okviru zahvata obavezno je osigurati minimalno 10% zelenih površina
- Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture sadržane u Planu (kartografski prikazi broj 2.1., 2.2., 2.3. i 2.4. u mj. 1:2000) i prema posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima.
Članak 82.
Za zahvat u prostoru broj 13. Pretežno stambene građevine primjenjuju se sljedeći uvjeti smještaja i brojčani prostorni pokazatelji:
- Površina zahvata iskazana je u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi
- Položaj i površina zahvata u prostoru prikazana je na kartografskom prikazu broj 4.2. NAČIN GRADNJE
- Postojeći objekti prikazani su na kartografskom prikazu broj 4.2. NAČIN GRADNJE
- Rekonstrukcija ljetnikovca Kaboga Zec moguća je uz ishođenje posebnih uvjeta zaštite i očuvanja kulturnih dobara
- Postojeća stambena građevina smještena između ljetnikovca i Solske baze može se rekonstruirati u postojećim gabaritima.
- Zahvat u prostoru nalazi se na području PZO 15.1. kako je prikazano na kartografskom prikazu broj 3.1. PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA. Mjere zaštite i očuvanja definirane su u članku 163d. (PZO 15.1.) ovih odredbi
Članak 83.
Za zahvat u prostoru broj 14. Samostan Sv. Križa primjenjuju se sljedeći uvjeti smještaja i brojčani prostorni pokazatelji:
- Površina zahvata iskazana je u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi
- Položaj i površina zahvata u prostoru prikazana je na kartografskom prikazu broj 4.2. NAČIN GRADNJE
- Samostan Sv. Križa može se rekonstruirati sukladno posebnim uvjetima i prethodnom odobrenju nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara - Konzervatorskog odjela u Dubrovniku.
- Zahvat u prostoru nalazi se na području PZO 15.1. kako je prikazano na kartografskom prikazu broj 3.1. PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA. Mjere zaštite i očuvanja definirane su u članku 163d. (PZO 15.1.) ovih odredbi
Članak 84.
Uvjeti i način gradnje stambene građevine, unutar zahvata broj 28 “Kuća Mladinov” određeni su u članku 135. ovih odredbi.
Članak 85.
U tablici br. 2 prikazani su prostorno planski pokazatelji smještaja po prostornim cjelinama i zahvatima u prostoru:
Tablica br. 2:
PROSTORNA |
ZAHVAT U PROSTORU |
POVRŠINA (m2) |
GRADIVI DIO |
GBP N |
kig N |
kis N |
MAX VISINA |
PM/GM |
NAMJENA |
||||||
KOPNO (1) |
AKVATORIJ (2) |
UKUPNO (1+2) |
|||||||||||||
BR. |
NAZIV |
postojeće |
planirano |
ukupno |
|||||||||||
A |
Ljetnikovci s parkom |
28769 |
28769 |
28769 |
22 |
||||||||||
A |
1 |
Ljetnikovac Stay |
5029 |
5029 |
5029 |
2 |
D6 |
||||||||
A |
2 |
Ljetnikovac Kaboga |
1877 |
1877 |
1877 |
20 |
D6 |
||||||||
A |
3 |
Park Batahovina |
21863 |
21863 |
21863 |
Z3 |
|||||||||
B |
Luka otvorena za međunarodni trajektni promet i brodski promet državnog značaja |
101506 |
22798 |
124304 |
782257 |
906561 |
40435 |
105500 |
0,44 |
3000 |
|||||
B |
4 |
Trajektna i teretna luka |
12232 |
21379 |
33611 |
33611 |
2000 |
6000 |
0,06 |
0,18 |
15 |
600*** |
IS1-1, IS1-4 |
||
B |
5 |
Zona "Kantafig" |
12042 |
109 |
12151 |
12151 |
9619 |
26000 |
0,68 |
2,05 |
15 |
650** |
K4-1 |
||
B |
6 |
Terminal za brodove na kružnim putovanjima |
26627 |
1310 |
27937 |
27937 |
8534 |
24000 |
0,38 |
0,97 |
18 |
550*** |
K4-2 |
||
B |
7 |
Centralna garažno-poslovna građevina |
12058 |
12058 |
12058 |
10832 |
28000 |
0,92 |
2,25 |
18 |
700** |
K4-3 |
|||
B |
8 |
Autobusni kolodvor |
11413 |
11413 |
11413 |
8450 |
21500 |
0,81 |
2 |
18 |
500*** |
K4-4 |
|||
B |
9 |
Zona "Porat" |
22790 |
22790 |
22790 |
|
|
|
|
|
|
K4-5 |
|||
B |
10 |
Auditorij |
4344 |
4344 |
4344 |
|
|
|
|
|
|
||||
C |
Solska baza i Ex-TUP |
18335 |
18335 |
18335 |
5307 |
26337 |
|||||||||
C |
11 |
"Solska baza" |
4280 |
4280 |
4280 |
K2 |
|||||||||
C |
12 |
Ex-TUP |
7636 |
7636 |
7636 |
5307 |
26337 |
0,6 |
3,5 |
18 |
500*** |
M2 |
|||
C |
13 |
Pretežno stambene građevine |
3144 |
3144 |
3144 |
M1 |
|||||||||
C |
14 |
Samostan sv. Križ |
3275 |
3275 |
3275 |
D7 |
|||||||||
D |
Riva i gradski park |
15646 |
2576 |
18222 |
18222 |
||||||||||
D |
15 |
Gradski park |
6135 |
6135 |
6135 |
Z1 |
|||||||||
D |
16 |
Riva u Gružu |
9511 |
2576 |
12087 |
12087 |
|||||||||
E |
Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja |
3750 |
2124 |
5874 |
99653 |
105527 |
480 |
480 |
36 |
||||||
E1 |
17 |
Batala |
2448 |
490 |
2938 |
73396 |
76334 |
360 |
360 |
0,12 |
0,12 |
5 |
20 |
IS2-1 |
|
E1 |
18 |
Batala 2 |
261 |
261 |
2613 |
2874 |
IS2-1 |
||||||||
E2 |
19 |
Ponta Solitudo - KV |
17344 |
17344 |
IS2-2 |
||||||||||
E3 |
20 |
Solitudo - KV |
1302 |
1373 |
2675 |
6300 |
8975 |
120 |
120 |
0,04 |
0,04 |
5 |
16 |
IS2-3 |
|
F |
Luka posebne namjene Marina Gruž |
80 |
262 |
342 |
55469 |
55811 |
206 |
206 |
|||||||
F1 |
21 |
Marina Gruž - Centralni dio |
80 |
262 |
342 |
45811 |
46153 |
206 |
206 |
5 |
* |
LN |
|||
F2 |
22 |
Marina Gruž - Ljetni vezovi |
9658 |
9658 |
LN |
||||||||||
G |
Luka posebne namjene Športska luka Orsan |
3254 |
1848 |
5102 |
14446 |
19548 |
1600 |
1800 |
|||||||
G |
23 |
Orsan |
3254 |
1848 |
5102 |
14446 |
19548 |
1600 |
1800 |
0,4 |
0,4 |
5 - 7,5 |
* |
LS1 |
|
H |
Luka posebne namjene Športska luka Solitudo |
1481 |
4181 |
5662 |
14307 |
19969 |
450 |
450 |
|||||||
H |
24 |
Solitudo - LS |
1481 |
4181 |
5662 |
14307 |
19969 |
450 |
450 |
0,06 |
0,06 |
7 |
* |
LS2 |
|
I |
Hoteli Lapad i Kazbek |
12205 |
12205 |
12205 |
1368 |
14600 |
|||||||||
I |
25 |
Hotel Lapad |
8857 |
8857 |
8857 |
1368 |
14600 |
0,7 |
2,5 |
17 |
* |
T1 |
|||
I |
26 |
Hotel Kazbek |
3348 |
3348 |
3348 |
* |
T1 |
||||||||
J |
Uređena obala (plaža) sa akvatorijem |
9081 |
91 |
9172 |
27473 |
36736 |
120 |
120 |
|||||||
J |
27 |
Uređena obala |
7145 |
91 |
7236 |
27564 |
34800 |
120 |
120 |
0,03 |
0,03 |
4 |
42 |
R3 |
|
J |
28 |
Kuća Mladinov |
1936 |
1936 |
1936 |
2 |
M2 |
* potreban broj PM/GM prema članku 92., tablici broj 3. iz ovih odredbi
** garaže u funkciji planiranih sadržaja i za javno korištenje koje moraju imati dva fizički odvojena kolna ulaza za zasebno korištenje. Unutar zahvata u prostoru broj 5. i zahvata u prostoru broj 7. potrebno je osigurati minimalno 100 GM u javnom korištenju po pojedinom zahvatu u prostoru (ukupno 200 GM). Podjela između pojedinog režima korištenja garaže mora biti jasno naznačena i fizički odvojena.
*** garaže u funkciji planiranih sadržaja
5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
Članak 86.
(1) Infrastrukturni sustavi unutar obuhvata Plana prikazani su na kartografskim prikazima broj 2 PROMETNA,ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA:
2.1 Prometni sustav
2.2 Energetski sustav
2.3 Vodnogospodarski sustav
2.4 Elektroničke komunikacije i pošta
(2) U prometnicama je obvezno osigurati međusobno usklađeno vođenje ostale infrastrukture (vodoopskrba, odvodnja, EK kanalizacija i energetski kabel).
(3) Planom su osigurane površine i predviđeni osnovni pravci infrastrukturnih sustava i to za:
― prometni sustav
― sustav pošte i elektroničkih komunikacija
― vodnogospodarski sustav
― energetski sustav
Članak 87.
Na kartografskom prikazu broj 4.2. NAČIN GRADNJE, grafički su određeni uvjeti priključenja gradivih dijelova na infrastrukturnu mrežu. Prikazana linijska infrastrukturna mreža položena je u javnim prometnim površinama.
5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE
Članak 88.
Na kartografskom prikazu broj 2.1 PROMETNI SUSTAV u mjerilu 1:2000 određen je cestovni prometni sustav u obuhvatu Plana te su prikazani koridori ulica i karakteristični poprečni presjeci ulica.
Članak 89.
(1) Planirano prometno rješenje unutar obuhvata Plana podrazumijeva najvećim dijelom rekonstrukciju i proširenje postojećih prometnica prvenstveno u funkciji prihvata tranzitnog prometa, te u funkciji prihvata ciljno-izvornog prometa koji će gravitirati zonama nakon njihove izgradnje. Planirana ulična prometna mreža posebnu pažnju posvećuje boljoj protočnosti prometa, uređenju križanja u razini (sa naglaskom na dva planirana rotora), parkirališnih i terminalskih površina te pitanje javnog i pješačkog prometa.
(2) Planom je osiguran kolni pristup do svih postojećih i planiranih sadržaja unutar obuhvata Plana.
(3) Planirane prometnice zadovoljavaju prometno-tehničke elemente za prilaz interventnim vozilima, po pitanju širina prometnica, minimalnih radijusa, te maksimalnih uzdužnih nagiba.
5.1.1. CESTOVNA PROMETNA MREŽA
Članak 90.
(1) Planom je određena osnovna prometna i ulična mreža, koju čine prometne površine unutar kojih su određene glavne gradske, gradske i ostale ulice te pješačke površine, biciklističke staze i trgovi.
(2) Glavne gradske ulice, gradske ulice, i ostale ulice, pješačke ulice i trgovi uređuju se u skladu s urbanim ambijentom, s drvoredom, pješačkim pločnikom, javnom rasvjetom a bez ograda i drugih elemenata karakterističnih za ceste izvan naselja.
(3) Uz zadržavanje postojećih ulica planira se njihova rekonstrukcija i proširenje koridora ulice u skladu s prometnim potrebama i mogućnostima prostora. Nove ulice (ulica kroz povijesne vrtove i ulica na predjelu Solitudo) grade se u skladu sa propisanim elementima poprečnog profila i drugim uvjetima propisanim Planom, odnosno uvjetima određenim posebnim propisima.
(4) Građevna čestica ulice može biti i šira od površine planiranog profila (koridora) ulice, zbog prometno - tehničkih uvjeta kao što su: formiranje križanja, prilaza križanju, autobusnih ugibališta, posebnih traka za javni prijevoz i sl.
(5) Raspored površina unutar profila ulice određuje se u skladu s ovim odredbama i na temelju potreba i mogućnosti.
(6) Osim trgova, ulične mreže te prometnih građevina i površina ucrtanih na kartografskom prikazu broj 2.1 PROMETNI SUSTAV omogućuje se gradnja i uređenje i drugih trgova, ulične mreže te prometnih građevina i površina a što će se detaljnije utvrditi kroz rješenja dobivena javnim arhitektonsko urbanističkim natječajima.
(7) Regulacijski pravac čini puni profil planirane ulice i druge planirane javno prometne površine, odnosno rub planirane prometne površine određene u kartografskim prikazima Plana.
(8) Glavna gradska ulica
- Glavna gradska ulica obavlja temeljnu distribuciju prometa po ovom području. Ulica mora imati javnu rasvjetu i uređena autobusna stajališta. Uz glavnu gradsku ulicu nije dopušteno uređenje parkirališta a križanja se planiraju u jednoj razini.
- Glavnu gradsku ulicu čini (rekonstruirana) trasa državna cesta D - 420 od čvora Sustjepan - križanje Solska baza - „Ulica Ivana Pavla II“) a kako je označeno u kartografskim prikazima Plana. Za glavnu gradsku ulica određena su četiri karakteristična poprečna profila (1-4) koja su detaljnije prikazana na kartografskom prikazu broj 2.1. PROMETNI SUSTAV. Na dijelu prometnice s oznakom karakterističnog poprečnog profila 4 (tunel Gruška obala) dopušten je isključivo promet interventnih vozila te promet prema posebnom režimu korištenja (zona smirenog prometa). Do izgradnje tunela Gruška obala omogućena je rekonstrukcija postojeće prometnice (Obala Stjepana Radića) u minimalnoj širini 9,0 m (2 kolničke trake minimalne širine 3,0 m i obostrani nogostup minimalne širine 1,5 m).
- Ulica kroz povijesne vrtove nova glavna gradska ulica, dijelom u obuhvatu Plana, u konačnici će se definirati kroz izradu Studije prometa Dubrovnika i izradu susjednih urbanističkih planova. Ovim Planom određena je trasa ulice u slučaju gradnje tunela Gruška obala.
(9) Gradska ulica
- Gradska ulica vrši daljnju distribuciju prometa po pojedinim zonama. Gradske ulice se opremaju javnom rasvjetom, autobusnim stajalištima, odmorištima s klupama i drugom urbanom opremom.
- Gradsku ulicu čine Hebrangova ulica i Lapadska obala do križanja kod benzinske postaje na Orsanu. Hebrangova ulica se nalazi izvan obuhvata Plana, osim manjeg dijela u sklopu rotora kod Solske baze.
- Za glavnu gradsku ulica određena su četiri karakteristična poprečna profila (5, 5.1, 6 i 7) koja su detaljnije prikazana na kartografskom prikazu broj 2.1. PROMETNI SUSTAV.
(10) Ostale ulice
- U ostale ulice spada nastavak Lapadske obale do športske luke Orsan, ulica na predjelu Solitudo od vile Mladinov do športske luke te ulica sv. Križ. Za ostale ulice određena su četiri karakteristična poprečna profila (8, 8.1, 9 i 9.1) koja su detaljnije prikazana na kartografskom prikazu broj 2.1. PROMETNI SUSTAV.
- U širinu gradske i ostale ulice dodaju se širine označenih parkirališta (uzdužna, kosa ili okomita parkirališta i površine parkirališta), eventualno zelene površine, drvoredi i sl.
5.1.2. MJESTO I NAČIN PRIKLJUČENJA GRAĐEVNE ČESTICE NA JAVNU PROMETNU POVRŠINU
Članak 91.
(1) Mjesto i način priključka planiranih zahvata u prostoru na javno prometne površine i komunalnu infrastrukturu prikazani su orijentacijski te će se detaljnije utvrditi nakon provedenog javnog arhitektonsko urbanističkog natječaja, u postupku ishođenja odgovarajućeg odobrenja za građenje sukladno Zakonu.
(2) Planom su određene širine prometnica koje se moraju poštivati, ali su iznimno moguće preraspodjele planiranih sadržaja u okviru prometnice a u cilju boljeg prilagođavanja postojećem stanju i planiranim zahvatima. U tom slučaju, idejnim projektom prometnice obavezno je čuvanje planiranih kontinuiranih pješačkih hodnika i zelenila u potezu.
5.1.3. JAVNA PARKIRALIŠTA I GARAŽE
Članak 92.
(1) Planom se na području prostorne cjeline B planira ukupno 3000 garažnih mjesta u funkciji planiranih sadržaja i za javno korištenje , te garaža u funkciji planiranih sadržaja od 500 garažnih mjesta na području zahvata u prostoru broj 12. Ex-TUP.
(2) Položaj garaža je prikazan na kartografskom prikazu broj 4.2 NAČIN GRADNJE u mjerilu 1:2000 te je detaljnije iskazan u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi.
(3) Javne parkirališne površine u funkciji planiranih sadržaja prikazane su na kartografskom prikazu broj 2.1. PROMETNI SUSTAV u mjerilu 1:2000.
(4) Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcijom postojećih građevina, ovisno o vrsti i namjeni, potrebno je urediti parkirališta/garaže na građevnoj čestici. Potreban broj parkirališnih mjesta za pojedine zahvate u prostoru, ovisno o ukupnoj građevinskoj površini građevina utvrđuje se prema slijedećoj tablici:
Tablica 3. Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta
Namjena |
Tip građevine |
Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta (PM) po m2 neto površine građevine (NKP)* |
|
Stanovanje |
stambene građevine (prema broju stambenih jedinica) |
2 PM/1 funkcionalna jedinica
|
dodatnih 10% PM osigurati na javnim parkiralištima ili u javnim garažama. U garažama podjela između pojedinog režima korištenja mora biti jasno naznačena i fizički odvojena. |
Ugostiteljstvo i Turizam |
Restoran, kavana, caffe bar, slastičarnica i sl
Caffe bar, slastičarnica |
1 PM/25 m2
1 PM/ 10 m2
|
|
Smještajni objekti iz skupine hotela |
|
Sukladno vrijedećem «Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti smještajnih objekata iz skupine hotela» |
|
Trgovina i skladišta |
Robna kuća, supermarket
|
1 PM na 15 m2 prodajne površine
|
|
Ostale trgovine |
1 PM na 30 m2 prodajne površine |
najmanje 2 PM, od kojih jedno posebno označeno za vozila opskrbe |
|
Skladišta |
1 PM na 100 m2 |
najmanje 1 PM, za skladišta preko 100 m2 minimalno jedno posebno označeno za vozila opskrbe |
|
Poslovna i javna Namjena |
Banke, agencije, poslovnice (javni dio) |
1 PM na 25 m2 |
najmanje 2 PM |
Uredi i kancelarije |
1 PM na 50 m2 |
|
|
Industrija i obrt |
industrijski objekti obrtnički objekti auto servis |
1 PM na 70 m2 1 PM na 50 m2 1 PM na 20 m2 |
|
Kultura, odgoj i obrazovanje |
Dječji vrtići, jaslice |
1 PM/100 m2 |
|
Instituti |
1 PM /100 m2 |
|
|
Kina, kazalište, dvorane za javne skupove, crkve, muzeji, galerije, biblioteke i kongresne dvorane |
1 PM/50 m2
1 PM /50 m2 1 PM /50 m2 |
minimalno 4 PM, za muzeje 1 PM za autobus |
|
Šport i rekreacija |
Športski objekti otvoreni, bez gledališta |
1 PM/250m2 površine |
|
Športski objekti zatvoreni, bez gledališta |
1 PM/200m2 površine |
|
|
Športski objekti i igrališta s gledalištem |
1 PM/na 10 sjedala |
|
|
Komunalni i prometni sadržaji |
Tržnice |
1 PM/20m2 površine |
|
Tehničko-tehnološke građevine |
1 PM/50 m2 |
minimalno 1PM |
|
Benzinske postaje |
1 PM/25 m2 |
|
|
Terminalni putničkog prijevoza |
Autobusni kolodvor |
|
obvezan prometno – tehnološki projekt s izračunom potrebnog broja PM, posebno za: - stajalište (samo ukrcaj i iskrcaj), - kratkotrajno parkiranje (do 1 h), - dugotrajno parkiranje (preko 1 h). |
Trajektna i putnička luka |
|
*u NKP za izračun PM ne uračunavaju se površine garaža, jednonamjenskih skloništa i potpuno ukopani dijelovi podruma čija funkcija ne uključuje duži boravak ljudi tj. potpuno ukopani dijelovi građevina u svrhu garažiranja vozila ne obračunavaju se u koeficijent izgrađenosti. Ako se gradi više od jedne potpuno ukopane etaže u svrhu garažiranja, moguće je isključivo u tu svrhu povećati koeficijent iskorištenosti (kis) za 0,3. Potreban broj parkirališnih mjesta definiran tablicom primjenjuje se samo na površinu, broj stambenih jedinica i namjenu onog dijela koji se gradi. U slučaju kada se građevina dograđuje, nadograđuje ili se mijenja namjena, primjenjuje se gornja tablica za rečene zahvate ako je dokazano da postojeći prostori građevine imaju već osiguran potreban broj parkirališnih mjesta.
(5) Dopušta se gradnja ulazne rampe u podrumsku etažu, smještene uz pročelje građevine, koja služi isključivo za ulaz u garažu, najveće širine 5,5 m. Opisana rampa ne smatra se konačno zaravnanim i uređenim terenom.
(6) U prometnicama u čijim je koridorima planirano parkiralište, raster parkirališnih mjesta može se prilagoditi ulazima na pojedine čestice na način da u širini ulaza na građevnu česticu nije dozvoljeno parkiranje.
5.1.4. PJEŠAČKE POVRŠINE
Članak 93.
Unutar obuhvata Plana utvrđene su pješačke površine u koridorima svih postojećih i planiranih prometnica i vode do svih zahvata u prostoru. Pješačke površine planirane uz obalu (gradska riva, šetnice i dr.), prikazane su u kartografskim prikazima Plana te opisane u planiranim zahvatima u prostoru.
5.1.5. AUTOBUSNI KOLODVOR I AUTOBUSNI TERMINAL
Članak 94.
(1) Unutar obuhvata Plana planiran je autobusni kolodvor za potrebe Dubrovnika sa 20 perona kao prigradski, međugradski i međunarodni autobusni kolodvor. Na tom autobusnom kolodvoru moraju se osigurati peroni za prihvat autobusne veze sa aerodromom Ćilipi. Predmetni autobusni kolodvor predstavlja terminal javnog međugradskog prometa.
(2) U zoni terminala za brodove na kružnim putovanjima planiran je autobusni terminal sa 20 perona za potrebe funkcioniranja kruzerskog terminala koji se nalazi u istoj zoni – turistički terminal.
5.1.6. JAVNI GRADSKI PRIJEVOZ
Članak 95.
(1) U okviru obuhvata Plana na kartografskom prikazu broj 2.1. PROMETNI SUSTAV načelno su ucrtane lokacije autobusnih stajališta.
(2) Točna pozicija i dimenzije autobusnih stajališta provjerit će se i prema potrebi korigirati tijekom izrade Studije prometa Dubrovnika kao i prilikom izrade projekata za predmetne prometnice. Preporuča se dimenzioniranje stajališta na način da se omogući istovremeno zaustavljanje najmanje dva „solo“ autobusa ili jednog zglobnog i jednog „solo“ autobusa. Autobusna stajališta se grade sukladno posebnim propisima.
5.1.7. TRGOVI I DRUGE VEĆE PJEŠAČKE POVRŠINE
Članak 96.
(1) Unutar obuhvata Plana utvrđene su pješačke površine u profilu svih postojećih i planiranih ulica i vode do svih zahvata u prostoru. Uz pješačke površine omogućava se uređenje biciklističke staze u skladu s konfiguracijom i mogućnostima terena.
(2) Na kartografskom prikazu broj 3.1. PODRUČJA POSEBIH UVJETA KORIŠTENJA prikazan je osnovni pješački pravac (javna gradska šetnica) koja prolazi cijelom dužinom Gruškog zaljeva. U obuhvat Plana javna gradska šetnica formira se na dijelu parka “Batahovina”, uređenjem koridora „Štreke“, te se realizira u svim prostornim cjelinama do područja Solituda.
(3) Otvoreni javni prostori unutar obuhvata Plana od kojih su najveći park Batahovina, trg ispred auditorija, gradska riva i park, uređena obala povezani su ovom šetnicom u jedinstveni javno dostupni sklop.
(4) Trasa planirane javne gradske šetnice konačno će se odrediti u postupku izdavanja akta za građenje, u skladu s uvjetima definiranim u članku 96a.
Članak 96a.
(1) Sustav javne gradske šetnice sastoji se od uređenih zelenih površina – koje počinju parkom Batahovina (zahvat u prostoru br. 3), preko otvorenih javnih prostora u zahvatima u prostoru br. 5,6,7 i 8. U njenom sustavu nalazi se javni park (zahvat u prostoru broj 9), trg (zahvat u prostoru broj 10), gradski park i riva (zahvati u prostoru br.15 i 16). Dalje nastavlja lapadskom obalom prema Solitudu, te u svom sustavu ima i gradsku plažu Solitudo. Uspostava javne šetnice duž morske obale treba akcentirati i afirmirati kulturno povijesne vrijednosti dužobalne ladanjske izgradnje, kao najveće kvalitete tog prostora.
(2) Projektom javne gradske šetnice potrebno je:
1. detaljno pozicionirati trasu šetnice sukladno kartografskim prikazima i odredbama ovog Plana
2. detaljno opisati i pozicionirati urbanu opremu:
- uličnu rasvjetu ( tipologiju i modele ulične rasvjete – osnovnu rasvjetu (visoke refleksne ulične svjetiljke, niske ulične svjetiljke) i ambijentalnu rasvjetu (niske svjetiljke postavljene među bilje, svjetiljke postavljene uz vodena tijela, podna rasvjeta)
- tip popločenja (materijali i uzorci popločenja ovisno o tipu javnih prostora – šetnice, dječja igrališta, trgovi...)
- urbani mobiljar (klupe, odmorišta, parking za bicikle...)
- vodne mlaznice, javne slavine, fontane
- posebno definiranu urbanu opremu plaže (tuševe, sunčališta)
- način označavanje povijesne baštine prikazane na karti 3.1.
3. detaljno oblikovati paviljone u parkovima u sustavu šetnice (dozvoljenih odredbama ovog plana na predmetnom području)
4. izraditi hortikulturni projekt uređenja zone (detaljni opis biljnih vrsta, načina održavanja, sistem navodnjavanja)
5.1.8. BENZINSKE POSTAJE
Članak 97.
(1) U zoni križanja u Sustjepanu planirana je kombinirana benzinska postaja za vozila i plovila na kojoj je moguća opskrba gorivom plovila svih veličina.
(2) Planom se zadržava postojeća benzinska postaja u Orsanu sa istom namjenom s tim da će se na njoj opskrbljivati plovila dužine do 9 m i to do izgradnje benzinske postaje na Sustjepanu. Nakon izgradnje benzinske postaje na Sustjepanu prostor benzinske postaje na Orsanu može promijeniti namjenu.
5.2.1. SUSTAV POMORSKOG PROMETA
Članak 98.
Na kartografskom prikazu broj 2.1. PROMETNI SUSTAV, prikazan je sustav pomorskog prometa unutar obuhvata Plana.
Članak 99.
(1) Sustav pomorskog prometa se sastoji od sljedećih postojećih luka i to:
• Luke osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku - Luka Gruž (IS1)
• Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja (IS2)
• Morska luka posebne namjene – luka nautičkog turizma državnog značaja – Marina Gruž (LN)
• Morska luka posebne namjene - sportska luka županijskog značaja Orsan (LS1)
(2) Planirane luke posebne namjene obuhvaćaju sljedeće luke:
• Morska luka posebne namjene - sportska luka županijskog značaja Solitudo (LS2)
Članak 100.
(1) Luka osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku - Luka Gruž, u oblasti pomorskog prometa ima pri konačnoj realizaciji sljedeće pomorske građevine (podgradnja):
• 3 veza za velike kruzere
• 5 vezova u trajektnom i teretnom dijelu luke (na dijelu od mosta dr. F. Tuđmana do križanja u Sustjepanu)
• 25 vezova u dijelu trajektnog, putničkog i izletničkog prometa.
(2) Na dijelu luke iz stavka 1. ovog članka, na području Batahovine, planira se uređenje priveza za prihvat hidroaviona.
Članak 101.
Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja, u četiri zone ima sljedeće kapacitete:
· Batala - 534 komunalna veza i 29 vezova za izletničke brodove (15-18m)
· Batala 2 - 18 vezova za izletničke brodove (18-20 m)
· Ponta Solitudo - 58 komunalnih vezova
· Solitudo - 62 komunalna veza
Članak 102.
(1) Luka nautičkog turizma državnog značaja Marina Gruž ima orijentacijski kapacitet ukupno 224 veza (od čega do 6 m 10 vezova, 6-8 m 45 vezova, 8-10 m 32 veza, 10-12 m 41 vez, 12-15 m 20 vezova, 15-18 m 31 vez, 18-22 m 42 veza i od 22-26 m 3 veza).
(2) Sportska luka županijskog značaja Orsan planira se kapaciteta ukupno 139 vezova (od čega od 6-8 m 41 vez, od 8-10 m 55 vezova, od 10-12 m 23 veza, od 12-15 m 5 vezova i od 15-18 m 15 vezova).
(3) Sportska luka županijskog značaja Solitudo bi trebala imati 125 vezova (od čega do 6 m 100 vezova i od 6-8 m 25 vezova).
Članak 103.
U slijedećoj tablici prikazani su orijentacijski brojevi vezova u obuhvatu Plana:
Tablica broj 4. Orijentacijski broj vezova u lukama
LUKA (orijentacijska struktura brodova/plovila) |
Broj vezova |
LUKA OTVORENA ZA MEĐUNARODNI PROMET DRŽAVNOG ZNAČAJA |
|
Trajektna i teretna luka* |
5 |
Cruiserska luka |
3 |
Luka za trajektni, putnički i izletnički promet |
25 |
LUKA OTVORENA ZA JAVNI PROMET LOKALNOG ZNAČAJA |
|
Komunalni vezovi (6-8 m) |
654 |
Batala |
534 |
Ponta Solitudo |
58 |
Solitudo |
62 |
Izletnički brodovi |
47 |
Batala 2 (18-20 m) |
18 |
Batala (15-18 m) |
29 |
LUKE POSEBNE NAMJENE |
|
Marina Gruž |
224 |
do 6 m |
10 |
6-8 m |
45 |
8-10 m |
32 |
10-12 m |
41 |
12-15 m |
20 |
15-18 m |
31 |
18-22 m |
42 |
22-26 m |
3 |
Športska luka Orsan |
139 |
6-8 m |
41 |
8-10 m |
55 |
10-12 m |
23 |
12-15 m |
5 |
15-18 m |
15 |
Športska luka Solitudo |
125 |
do 6 m |
100 |
6-8 m |
25 |
* U sklopu teretne luke planira se uređenje priveza za prihvat hidroaviona
Članak 104.
(1) Moguća su odstupanja broja vezova od broja prikazanog u članku 103., tablici broj 4. i ovim Odredbama ovisno o dimenzioniranja i načina rješavanja vezova, vrste brodova koji se očekuju u luci, organizacije akvatorija i operativne obale i dr.
(2) Ostali elementi morskih luka opisani su u poglavlju 2. ovih Odredbi (Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti).
5.2. UVJETI GRADNJE MREŽE ELEKTRONIČKIH KOMUNIKACIJA
Članak 105.
Sustav elektroničkih komunikacija gruškog akvatorija oslanja se na UPS Gruž kroz sjeverni dio zaljeva, te UPS Lapad kroz južni dio zaljeva. Udaljeni pretplatnički stupnjevi Gruž i Lapad spojeni su na glavnu centralu AXE Dubrovnik preko svjetlovodnih veza. Na području akvatorija već postoji izgrađena mreža elektroničkih komunikacija kao i položeni korisnički (spojni) vodovi elektroničkih komunikacija za priključak postojećih građevina u sustav elektroničkih komunikacija.
Članak 106.
(1) Planirana mreža elektroničkih komunikacija prikazana je u kartografskom prikazu broj 2.4. ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE I POŠTA u mjerilu 1:2000.
(2) Trase mreže elektroničkih komunikacija načelne su, a konačno će se odrediti u postupku izdavanja lokacijske dozvole, prema važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu. Ovisno o budućim potrebama, pojavi novih elektroničkih komunikacijskih tehnologija, pojavi novih zakonskih odredbi ili nastupanja nepredviđenih okolnosti, moguća su odstupanja od navedenih planiranih pretpostavki.
Članak 107.
(1) Predviđa se dogradnja i proširenje postojeće mreže elektroničkih komunikacija u ovisnosti o prenamjeni prostora i novo planiranim prometnicama.
(2) Sve postojeće i novoplanirane građevine trebaju imati osiguran priključak na telefonsku mrežu. Mjesto priključenja svakog pojedinog korisnika na EK sustav ovog područja odrediti će se idejnim projektom i lokacijskom dozvolom.
Članak 108.
(1) Mreža EK se izvodi podzemno, kroz prometnice, prema rasporedu komunalnih instalacija u trupu ceste. Nove trase EK planiraju se u nogostupu ako se može postići dovoljna udaljenost od elektroenergetskih kabela.
(2) Pri paralelnom vođenju EK s energetskim kabelima treba poštivati sljedeće udaljenosti:
- EK – energetski kabel do 10 kV 0,5 m,
- EK – energetski kabel do 35 kV 1,0 m,
- EK – energetski kabel preko 35 kV 2,0 m.
(3) Ukoliko se ne može postići dovoljna udaljenost od energetskih kabela tada se EK planira na suprotnoj strani prometnice uz rub iste.
Članak 109.
(1) Izgradnju i planiranje elektroničke komunikacijske infrastrukture u potpunosti je potrebno izvesti u skladu s odredbama važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama i Uredbom o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme.
(2) Dinamika izgradnje mreže elektroničkih komunikacija u budućnosti će se prilagoditi prioritetima gospodarskog razvitka uz usklađenje s ostalim objektima komunalne infrastrukture.
Članak 110.
(1) Nova EK infrastruktura za pružanje EK usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, planirana je postavom baznih stanica i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na izgrađenim građevinama bez detaljnog definiranja lokacija (kockastog označavanja) vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom.
(2) Treba poštivati načela zajedničkog korištenja od strane svih operatora-koncesionara, gdje god je to moguće.
(3) Način izgradnje baznih stanica pokretnih komunikacija vršiti će se u skladu s odredbama posebnih zakona.
5.4. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE
VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
5.4.1. VODOOPSKRBA
Članak 111.
Trase postojećih i novih cjevovoda određene su u kartografskom prikazu broj 2.3 VODNOGOSPODARSKI SUSTAV“ u mjerilu 1:2000.
Članak 112.
(1) Vodoopskrbna mreža prostora Gruškog akvatorija sastavni je dio vodoopskrbnog sustava grada Dubrovnika.
(2) Osnovna koncepcija vodoopskrbe oslonjena na izvorište Omble i pomoćni izvor Vrelo u Šumetu. Izvorište Ombla je takvog kapaciteta da može zadovoljiti svu potrošnju grada Dubrovnika i šireg područja Dubrovnika.
(3) Iz izvorišta Omble preko crpne postaje i tlačnog voda, voda se doprema u glavne vodospreme “Dubrovnik - N.Z.”- za uže područje grada Dubrovnika.
(4) Vodosprema “Dubrovnik – niska zona” sadržine 5000,0 m3 s kotom dna 70,50 m.n.m. pokriva područje tzv. niske zone užeg područja grada Dubrovnika (0,0 – 50,0 m.n.m.) od Sv.Jakova do Sustjepana. Od vodospreme “Dubrovnik - N.Z.” u pravcu istoka i zapada glavni vodoopskrbni cjevovodi imaju propusnu moć koja zadovoljava današnje i do sada planirane potrebe.
(5) U slučaju kada se trasa postojeće prometnice izmješta i na njoj se gradi neki objekt biti će potrebno izmjestiti i vodoopskrbni cjevovod u novoplaniranu prometnicu kako bi bio dostupan za slučaj eventualnih puknuća cijevi i potrebe za intervencijom. Prilikom križanja i paralelnog vođenja vodovoda sa ostalim instalacijama treba obratiti pažnju da cijevi vodovoda bude uvijek iznad cijevi odvodnje te da zadrže uvijek minimalni osni razmak ,a prema uvjetima vlasnika ostalih instalacija.
(6) Postojeća vodoopskrbna mreža pokriva veći dio prostora Gruškog zaljeva, a dimenzionirana je i izgrađena na temelju potreba za vodom dosadašnjih korisnika i namjena prostora prema dosad važećem Planu.
(7) Za novoplanirane kapacitete izgradnje na području Gruškog zaljeva u narednim fazama projektne dokumentacije biti će izvršena valorizacija postojećih kapaciteta vodoopskrbe koja će ukazati na moguću potrebu povećavanja količina vode na nekim vodoopskrbnim pravcima, a time i na povećanje profila dovodnih cjevovoda.
(8) Postojeća vodoopskrbna mreža pokriva područje od Batahovine preko postojeće luke Gruž i uvale Batala do sportske luke Orsan. Za potrebe izgradnje novoplaniranih vezova marine Gruž i športske luke Solitudo izvesti će se novi vodoopskrbni cjevovod od sportske luke Orsan gdje završava postojeći cjevovod do granice zahvata UPU-a kod ulaza na plažu Kopakabanu. Isto tako zbog dotrajalosti i nedovoljnog kapaciteta prilikom gradnje i rekonstrukcije prometnica na obali Pape IvanaPavla II i Lapadskoj obali postojeći vodoopskrbni cjevovodi će se izmjestiti u profil nove prometnice na dionici od Sustjepana do ex Radeljevića i na Lapadskoj obali od spoja sa ulicom Nikole Tesle do J.C. Orsan.
Članak 113.
(1) Izgradnja novih te izmještanje i rekonstrukcija postojećih cjevovoda izvoditi će se na način da se vodoopskrbni cjevovodi polažu u iskopane zemljane rovove sa pješčanom posteljicom i zaštitnim nadslojem iznad cijevi te zatrpavanjem ostatka rova i zbijanjem do propisanog modula zbijenosti za određenu vrstu prometnice. Na križanjima vodoopskrbnih cjevovoda i na mjestima ugradnje vodovodnih armatura izvoditi će se armiranobetonska okna sa poklopcima.
(2) U postojećoj i novoplaniranoj vodoopskrbnoj mreži predviđene su količine vode za gašenje požara koje su dostupne sa protupožarnih hidranata kojima je pokriveno spomenuto područje, a sve u skladu sa važećim zakonom o protupožarnoj zaštiti.
ODVODNJA
5.4.2. ODVODNJA OTPADNIH VODA
Članak 114.
Trase postojećih i novih cjevovoda kao i objekata sustava odvodnje otpadnih voda prikazane su na kartografskom prikazu broj 2.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV u mjerilu 1:2000.
Članak 115.
(1) Postojeća odvodnja otpadnih voda područja Gruškog zaljeva dio je sustava odvodnje otpadnih voda grada Dubrovnika, a vrši se putem sustava crpnih stanica te magistralnih tlačnih i gravitacijskih kanalizacijskih cjevovoda.
(2) Na najsjevernijem dijelu obuhvata UPU-a Gruškog zaljeva nalazi se crpna stanica Batahovina koja prihvaća otpadne vode iz Sustjepana i Mokošice. Iz C.S. Batahovina otpadne vode idu dijelom tlačnim, a dijelom gravitacijskim cjevovodom prema C.S. Gruž. Iz C.S. Gruž otpadna voda ide dijelom tlačnim, a dijelom gravitacijskim cjevovodom prema C.S. Batala.
(3) Iz C.S. Batala otpadna voda ide dijelom tlačnim, a dijelom gravitacijskim cjevovodom prema uređaju za prečišćavanje i podmorskom ispustu. Slijedeća crpna stanica je C.S. Gliman iz koje otpadna voda ide dijelom tlačnim, a dijelom gravitacijskim cjevovodom prema C.S. Lapad te dalje prema uređaju za prečišćavanje i podmorskom ispustu .
(4) Na dovodne gravitacijske cjevovode prema crpnim stanicama spajaju se svi sekundarni kolektori koji gravitiraju određenoj crpnoj stanici.
(5) Za potrebe izgradnje sportske luke Solitudo i marine Gruž te gravitirajućeg dijela naselja Solitudo biti će izvedena još jedna crpna stanica sa pripadajućim gravitacijskim i tlačnim cjevovodima.
(6) Odvodnja novoplaniranih objekata u području zahvata predmetnog UPU-a moći će se priključiti na sustav odvodnje otpadnih voda uz uvjet da predmetne otpadne vode zadovoljavaju standard kućanskih otpadnih voda ili da su određenim predtretmanom dovedene na taj nivo.
Članak 116.
(1) Gravitacijski i tlačni cjevovodi koji odvode otpadne vode sa ovog područja smješteni su uglavnom u javnim prometnicama. Kada se trasa postojeće prometnice izmješta i na njoj se gradi neki objekt biti će potrebno izmjestiti i kanalizacijski cjevovod u novoplaniranu prometnicu.
(2) Izgradnja novih te izmještanje i rekonstrukcija postojećih cjevovoda izvodi se na načina da se kanalizacijski cjevovodi polažu u iskopane zemljane rovove sa pješčanom posteljicom i zaštitnim nadslojem iznad cijevi te zatrpavanjem ostatka rova i zbijanjem do propisanog modula zbijenosti za određenu vrstu prometnice. Na križanjima kanalizacijskih cjevovoda i na mjestima lomova ili promjene profila cjevovoda izvode se armirano¬betonska okna sa poklopcima.
5.5. ODVODNJA OBORINSKIH VODA
Članak 117.
Trase postojećih i novih cjevovoda kao i objekata sustava odvodnje oborinskih voda prikazane su na kartografskom prikazu broj 2.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV u mjerilu 1:2000.
Članak 118.
(1) Oborinska odvodnja uglavnom se temelji na korištenju postojećih kanala i to u priobalnom pojasu Gruža, Lapada i Starog grada.
(2) Odvodnja oborinskih voda na dijelu Gruškog zaljeva temeljem Studije odvodnje oborinskih voda Grada Dubrovnika (Hidroprojekt-ing d.o.o. Zagreb 2006. god.) podijeljena je na nekoliko slivova koji gravitiraju predmetnom području. To su sliv Kantafig, sliv Gruž, sliv Šipčine, sliv Batala i sliv Lapad.
(3) Unutar svakog slivnog područja locirani su glavni kanali na koje se nastavlja sekundarna mreža, te glavni objekti sustava odvodnje sa ispustima u more. Svaki od navedenih slivova će imati jedan ili više ispusta u more ovisno o duljini obalne crte.
(4) Isto kao za otpadne vode gravitacijski cjevovodi koji odvode oborinske vode sa ovog područja biti će smješteni uglavnom u javnim prometnicama jer bi se novoplanirana oborinska odvodnja kao i sva ostala nova infrastrukura morala izgrađivati u sklopu izrade novih prometnica.
(5) Planirana oborinska odvodnja bi trebala prihvatiti sve sekundarne površinske i podzemne kanale koji dolaze do obale i neometano ih sprovesti do mora.
(6) Na mjestima križanja sa ostalim instalacijama oborinska odvodnja bi trebala imati prednost u rješavanju zbog daleko najvećih dimenzija cjevovoda i strogih uvjeta gravitacijske odvodnje.
(7) Iznimno od gornje alineje na lokaciji ispred ispusta sliva Šipčine u dnu Gruškog zaljeva gdje se cjevovodi oborinske odvodnje križaju sa podmorskim tunelom izvesti sifonski prijelaz oborinske odvodnje.
(8) Prilikom projektiranja i izvođenja objekata oborinske odvodnje treba posebnu pažnju obratiti na objekte za uvođenje oborinskih voda sa vanjskih površina u oborinske kanale.
Članak 119.
(1) Izgradnja novih te izmještanje i rekonstrukcija postojećih cjevovoda izvodi se na način da se cjevovodi oborinske odvodnje polažu u iskopane zemljane rovove sa pješčanom posteljicom i zaštitnim nadslojem iznad cijevi te zatrpavanjem ostatka rova i zbijanjem do propisanog modula zbijenosti za određenu vrstu prometnice. Na križanjima cjevovoda oborinske odvodnje i na mjestima lomova ili promjene profila cjevovoda izvode se armiranobetonska okna sa poklopcima.
(2) Za zaštitu morskog akvatorija od onečišćenja na svim oborinskim kolektorima prije ispusta u more treba ugraditi separatore masti i ulja koji će odvajati zauljene oborinske vode sa prometnica i parkirališta.
(3) Lokacije i broj separatora prikazanih u grafičkom dijelu ovoga plana su načelne i aproksimativne a točno će se odrediti kada se postavi niveleta oborinskih kanala, na način da se lokacija separatora mora pomaknuti uzvodno kako ne bi bilo poremećeno pravilno funkcioniranje separatora.
ENERGETSKI SUSTAV
5.6. ELEKTROOPSKRBA I JAVNA RASVJETA
Članak 119a.
Elektroenergetska distribucijska infrastruktura obuhvaća transformatorske stanice, rasklopne stanice, srednjenaponske i niskonaponske podzemne i nadzemne vodove i kabele, nosače vodova, stupove, distribucijske ormare, srednjenaponske i niskonaponske priključke te pripadajuću infrastrukturu elektroničkih komunikacija potrebnu za vođenje elektroenergetske distributivne mreže.
Članak 120.
(1) Područje obuhvata UPU-a opskrbljuje se električnom energijom iz transformatorske stanice Komolac 110/35/10 kV u kojoj su instalirane dvije transformatorske jedinice prijenosnog omjera 110/35 kV, ukupne snage 126 MVA (63 MVA + 63 MVA).
(2) Za elektroopskrbu potrošača na području obuhvata UPU-a u širem području Gruža nalaze dvije distributivne transformatorske stanice prijenosnog omjera 35/10 kV, TS Šipčine (2×16 MVA) i TS Lapad (2×16 MVA).
(3) Iz predmetnih distributivnih transformatorskih stanica energija se dalje distribuira putem postojeće kabelske srednjonaponske 10 kV mreže do distributivnih transformatorskih stanica prijenosnog omjera 10/0.4 kV odakle se dalje nakon transformacije električna energija distribuira do potrošača putem niskonaponske 0.4 kV mreže.
(4) U kartografskom prikazu br. 2.2. ENERGETSKI SUSTAV, u mjerilu 1:2000 prikazani su položaji distribucijskih trafostanica i spojnih vodova.
(5) Planom su osigurani potrebni koridori za polaganje podzemnih vodova elektroopskrbe za potrebe potrošača i javne rasvjete, uglavnom unutar koridora prometnica, a prikazani su na kartografskom prikazu iz gornjeg stavka.
Članak 121.
(1) U skladu sa koncepcijom razvoja elektroenergetske mreže koja temelji na postepenom napuštanju 35 kV i 10 kV distributivne mreže sa pripadajućim transformatorskim stanicama prijenosnog omjera 35/10 kV, te uvođenjem 110 kV mreže sa pripadnim transformatorskim stanicama 110/10(20) kV na uže područje grada Dubrovnika ovim planom se osiguravaju potrebni koridori.
(2) Izgradnjom nove transformatorske stanice Lapad 110/20 kV na lokalitetu postojeće transformatorske stanice Lapad 35/10 kV, koja se nalazi izvan obuhvata Plana poboljšati će se u opskrba električnom energijom područja i Gruža uključujući pritom i Gruškog akvatorija.
(3) Za elektroopskrbu planiranih sadržaja u Gruškom akvatoriju planom se planira izgradnja novih elemenata srednjonaponske 10(20) kV mreže, rekonstrukcija odnosno zamjene postojećih elemenata srednjonaponske mreže (prvenstveno se to odnosi na postojeće 10 kV kabelske vodove) kao i izgradnju novih te rekonstrukciju postojećih distributivnih transformatorskih stanica prijenosnog omjera 10(20)/0.4 kV. Istodobnom izgradnjom srednjonaponske distributivne mreže nužno je izgraditi i niskonaponsku kabelsku mrežu.
(4) Dinamiku izgradnje nove srednjonaponske mreže i distributivnih transformatorskih stanica potrebno je uskladiti sa lokalnim distributerom DP Elektrojug – Dubrovnik.
Članak 122.
(1) Planirana je izgradnja novih srednjonaponskih kabelskih vodova, kao i zamjena postojećih vodova 6/10 kV novim vodom 12/20 kV kako je prikazano na kartografskom prikazu broj 2.2. ENERGETSKI SUSTAV.
(2) Vođenje 10(20) kV kabela izvesti će se podzemno uglavnom po javnim prometnim površinama (ceste, nogostupi), zajedno sa ostalim podzemnim instalacijama.
(3) Smjernice i planove izgradnje iste na predmetnom području nužno treba uskladiti sa planovima razvoja primarne distributivne mreže HEP Operatora distribucijskog sustava d.o.o.
(4) Planira se polaganje podmorskih kabela 10(20) kV Luka Gruž – lučica „Mandrač“
(5) Planom se određuju sljedeći infrastrukturni koridori za podzemne elektroenergetske vodove:
Podzemni vod |
Postojeći |
Planirani |
KB 110 kV |
5 m |
10 m |
KB 35 kV |
2 m |
5 m |
KB 10 kV |
2 m |
5 m |
(6) Zaštitni pojas podmorskih kabela utvrđuje se projektnom dokumentacijom.
(7) Za sve zahvate u prostoru unutar zaštitnog pojasa postojećeg ili planiranog kabela moraju se ishoditi suglasnosti nadležnih institucija.
(8) Prilikom izgradnje novih ili rekonstrukcije postojećih javnih i prometnih površina potrebno je osigurati koridor za polaganje podzemnih elektroenergetskih kabela sukladno uvjetima nadležnog tijela.
(9) Niskonaponska mreža planirana je od podzemnih i nadzemnih kabelskih izvoda iz TS do krajnjih korisnika. Povezivanje krajnjih korisnika odvija se preko distributivnih ormara u sklopu niskonaponske mreže. Distributivni ormari mogu biti samostojeći ili ugradbeni ugrađeni u ogradne ili potporne zidove i sl. Polaganje kabelskih izvoda i smještaj distributivnih ormara vrši se načelno na javnim i prometnim površinama te iznimno na privatnim parcelama.
(10) Kod planiranja vodova ostalih komunalnih sustava potrebno je poštivati tehničkim propisima određen minimalni razmak između postojećih VN, SN i NN elektroenergetskih kabela i ostalih komunalnih instalacija.
(11) Moguća odstupanja u pogledu rješenja trasa elektroenergetskih vodova i lokacije elektroenergetskih građevina utvrđenih ovim planom, radi usklađenja s planovima i preciznijim geodetskim izmjerama, tehnološkim inovacijama i dostignućima, neće se smatrati izmjenama Plana.
(12) Odstupanja projektiranih trasa elektroenergetskih vodova od trasa prikazanih u grafičkom dijelu Plana mogu se pojaviti i kao rezultat:
- prilagodbe optimalnim tehničkim rješenjima
- usklađenja sa trasama autocesta ili brzih cesta, plinovoda i sl.
- prilagodbe promjenama nastalim kao rezultat tehnoloških inovacija i dostignuća neće se smatrati neusklađenošću s Planom.
Članak 123.
(1) Transformatorske stanice mogu biti:
- tipski samostojeći objekti s jednim ili dva energetska transformatora (tipska rješenja)
- zidani samostojeći objekti s jednim ili dva energetska transformatora (netipska rješenja)
- u sklopu drugih građevina sukladno potrebama
- podzemni objekti u iznimnim slučajevima
(2) Svaka transformatorska stanica treba biti smještena na vlastitoj čestici, osim u slučaju stvaranja tehničkih uvjeta priključenja u slučaju gradnje, rekonstrukcije ili dogradnje objekata za koje se zahtjeva veću snagu koju nije moguće ostvariti iz postojećih ili planom određenih transformatorskih stanica.
(3) Dopušta se mogućnost izgradnje novih transformatorskih stanica i na lokacijama koje nisu definirane ovim Planom, ukoliko se tehničkim rješenjima poboljšava kvaliteta opskrbe električnom energijom korisnika. Transformatorske stanice mogu biti smještene i u zonama javnih i zaštitnih zelenih površina sukladno posebnim propisima.
(4) Lokacijama transformatorskih stanica treba biti omogućen neometan pristup s javne površine u poslužne prostore. Za potrebe gradnje novih TS 10(20)/0,4 kV nije nužno osigurati parkirno mjesto niti kolni pristup. Krajobrazno uređenje okoliša nije obvezno. Dopušta se mogućnost projektiranja transformatorskih stanica s pješačkim pristupom za slučaj da se predviđaju unutar pješačkih površina/zona, zaštitnih zelenih, šumskih i sportsko-rekreacijskih površina/zona ili zaštićenih spomeničkih površina/zona. Udaljenost samostojećih transformatorskih stanica od susjednih parcela treba biti najmanje 1 m, a udaljenost od ruba javne površine najmanje 3 m.
Članak 124.
(1) Niskonaponsku mrežu iz distributivnih transformatorskih stanica sačinjavati će distributivni kabelski vodovi sa pripadnim distributivnim razvodnim ormarima. Predmetni distributivni ormari samostojeći su distributivni ormari montirani na odgovarajuće temelje. Distributivni ormari ujedno su i priključne točke za spajanje potrošača na elektroenergetski sustav.
(2) Niskonaponska mreža koja će se graditi unutar obuhvata Plana izvoditi će se isključivo podzemnim 0,4/1 kV kabelima tipiziranim od strane HEP-a (nadležne elektrodistribucije), iz niskonaponskog razdjelnika u trafostanici. Priključci građevina izvoditi će se također podzemnim kabelima.
Članak 125.
(1) Javna rasvjeta kolnih, pješačkih i parkirnih površina izvoditi će se na stupovima. Odabir rasvjetnih armatura i izvora svjetlosti, tip stupova, njihove visine i razmještaj u prostoru te njeno napajanje i način rada -upravljanje definirati će se kroz projektnu dokumentaciju. Rješenje javne rasvjete potrebno je planirati u skladu s normom HRN EN 13201, kao i važećim Zakonom o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja. U svrhu uštede električne energije u svjetiljkama javne rasvjete primijeniti će se izvori svjetlosti u LED tehnologiji visoke energetske učinkovitosti. Noćna rasvjeta mora biti diskretna i nenametljiva.
(2) Napajanje javne rasvjete predviđeno je podzemnim 0,4/1 kV kabelima iz ormara javne rasvjete smještenog u blizini TS.
(3) Rasvijetljenost prometnih površina treba uskladiti s klasifikacijom rasvijetljenosti u Preporukama za rasvjetu cesta s motornim i pješačkim prometom.
(4) Rasvjeta ostalih površina, pješačkih, parkirališta, manipulativne obale, gatova i pristana izvesti će se prema izvedbenoj dokumentaciji.
Članak 126.
Članak je brisan.
Članak 127.
Članak je brisan.
Članak 128.
Članak je brisan.
6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak 129.
(1) Uvjeti uređenja javnih zelenih površina na području obuhvata Plana prikazani su na kartografskom prikazu broj 4.2. NAČIN GRADNJE, te na kartografskom prikazu broj 3.1 PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA.
(2) Radi osjetljivosti obalnog područja propisuju se slijedeće mjere uređenja otvorenih površina:
― očuvati prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog krajolika
― planirati cjelovito uređenje i zaštitu na osnovi kriterija očuvanja prirodnih vrijednosti i cjelovitosti pojedinih morfoloških cjelina
― osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu te javni interes u korištenju, osobito pomorskog dobra
― sanirati vrijedna i ugrožena područja prirodne, kulturne i povijesne baštine
Članak 130.
(1) Prostorna cjelina D Riva i gradski park sastoji se od sljedećih zahvata u prostoru:
15. Gradski park
16. Riva u Gružu
(2) Za uređenje i gradnju unutar zahvata u prostoru broj 15. obvezno je provođenje javnog urbanističko arhitektonskog natječaja u skladu s ovim odredbama i konzervatorskim smjernicama. Natječaj mora sadržavati hortikulturno rješenje, parkovnu i urbanu opremu, javnu gradsku šetnicu, javnu rasvjetu i dr.
(3) Obuhvat prostorne cjeline i zahvata u prostoru prikazan je na kartografskom prikazu broj 4.2. Brojčani prostorni pokazatelji za ove zahvate u prostoru prikazani su u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi.
Članak 131.
Za zahvat u prostoru broj 15. Gradski park primjenjuju se sljedeći uvjeti smještaja i prostorni pokazatelji:
― Površina zahvata iskazana je u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi
― Realizira se na temelju javnog urbanističko arhitektonskog natječaja
― Zahvat u prostoru nalazi se na području PZO 15.1. kako je prikazano na kartografskom prikazu broj 3.1. PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA. Mjere zaštite i očuvanja definirane su u članku 163d. (PZO 15.1.) ovih odredbi
Članak 132.
Za zahvat u prostoru broj 16. Riva u Gružu primjenjuju se sljedeći uvjeti smještaja i prostorni pokazatelji:
- Površina zahvata iskazana je u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi
- Omogućava se oslobađanje ovog vrijednog gradskog prostora od kolnog prometa, planiranim zahvatom podzemnog tunela prikazanog na kartografskom prikazu broj 2.1. Dopušten je isključivo promet interventnih vozila te promet prema posebnom režimu korištenja u skladu s odredbama članka 90. ovih odredbi,
- Realizira se na temelju javnog urbanističko arhitektonskog natječaja
- Zahvat u prostoru nalazi se na području PZO 15.1. kako je prikazano na kartografskom prikazu broj 3.1. PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA. Mjere zaštite i očuvanja definirane su u članku 163d. (PZO 15.1.) ovih odredbi
Članak 133.
(1) Prostorna cjelina J Uređena obala (plaža) sastoji se od sljedećih zahvata u prostoru:
27. Uređena obala
28. Kuća Mladinov
(2) Obuhvat prostorne cjeline i zahvata u prostoru prikazan je na kartografskom prikazu broj 4.2. Brojčani prostorni pokazatelji za ove zahvate u prostoru prikazani su u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi.
Članak 134.
(1) Uređenje obale (plaže) provodi se učvršćivanjem postojeće obale radi zaštite od utjecaja mora povećanjem šljunkovitih površina, uređenjem površina u pozadini plaže za boravak, interpolacijom manjih prostora boravka u stjenovitim dijelovima te izgradnjom manjih pratećih ugostiteljskih, skladišnih i sličnih prostora.
(2) Za zahvat u prostoru broj 27. Uređena obala (plaža) primjenjuju se sljedeći uvjeti smještaja i prostorni pokazatelji:
- Površina zahvata iskazana je u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi te je prikazana na kartografskim prikazima broj 4.1. i 4.2. .
- Gradivi dio zahvata u prostoru prikazan je na kartografskom prikazu broj 4.2. NAČIN GRADNJE. Površina gradivog dijela zahvata i maksimalna GBP iskazane su u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi
- Maksimalna visina građevine iznosi 4,0 m
- Unutar ovog zahvata u prostoru moguće je osigurati parkiranje za 42 vozila
- Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture sadržane u Planu (kartografski prikazi br. 2.1., 2.2., 2.3. i 2.4. u mj. 1:2000) i prema posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima.
- Obalna linija mora imati karakter javne gradske površine.
- Liniju mogućeg oblikovanja obale i položaj gradivog djela moguće je bolje prilagoditi terenu i maritimnim uvjetima, ukoliko se za tim ukaže potreba tijekom izrade idejnog projekta.
Članak 135.
Za zahvat u prostoru broj 28. Kuća Mladinov primjenjuju se sljedeći uvjeti smještaja i brojčani prostorni pokazatelji:
- Površina zahvata iskazana je u članku 85., tablici broj 2. ovih odredbi
- Položaj i površina zahvata u prostoru prikazana je na kartografskom prikazu broj 4.2. NAČIN GRADNJE
- Kuća Mladinov može se rekonstruirati sukladno posebnim uvjetima i prethodnom odobrenju nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara - konzervatorskog odjela u Dubrovniku
U svim parkovima unutar obuhvata plana, kao i trgovima, te na pješačkim površinama moguće je smještanje skulptura većih dimenzija uz prethodne uvjete i suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela.
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO –POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
7.1. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH CJELINA
Članak 137.
(1) Plan se dijelom svog obuhvata nalazi unutar prirodne vrijednosti zaštićene temeljem važećeg Zakona o zaštiti prirode u kategoriji značajni krajobraz.
(2) Prilikom ishođenja odobrenja za građenje i izvođenje radova potrebno je ishoditi posebne uvjete zaštite prirode.
(3) Na posebno osjetljivim mjestima (ulazni dio u područje Rijeke dubrovačke) treba provoditi propisane mjere uređenja zemljišta i mjere zaštite okoliša .
(4) Za gradnju i izvođenje radova na posebno osjetljivim područjima i zahvatima koji mogu utjecati na kvalitetu okoliša planirana je provedba postupka procjene utjecaja na okoliš i prirodu u skladu s posebnim propisima.
Članak 138.
(1) Za vrt renesansnog ljetnikovca Stay na Batahovini i vrt gotičkorenesansnog ljetnikovca Kaboga na Batahovini zabranjeno je zadiranje u gradbenu komponentu izvorne i zatečene uređajne osnove vrtnog prostora, kao što je razgrađivanje i mijenjanje:
― ogradnih zidova vrtnih prostora
― terasiranosti zemljišta i potpornih zidova vrtnih terasa i vidikovaca
― predvorja, vrtnih staza, vrtnih stepeništa i opločenja
― odrina, stuporeda i stupova za odrinu te obrubnih zidića
― gustijerna, vrtne plastike i kamenog namještaja
― drugih vrtnih uređaja (kanali za navodnjavanje i dr.)
(2) Zabranjeno je uklanjanje zelenila prve, druge i treće kategorije boniteta.
7.2 MJERE ZAŠTITE FLORE I FAUNE
Članak 139.
Područje obuhvata Plana svojim obuhvatom ne ulazi u područje ekološke mreže, prema važećoj Uredbi o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže.
7.3 MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA, GRAĐEVIN I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak 140.
Zaštita kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina prikazana je na kartografskom prikazu broj 3.1. Područja posebnih uvjeta korištenja.
Članak 141.
U očuvanju i unaprjeđenju urbanističkih i pejzažnih osobitosti Gruškog zaljeva nameće se nužnost očuvanja visoko valoriziranog obalnog prostora koji zahtijeva pažljiv pristup u planiranju svakom segmentu, bilo da se radi o pojedinačnom kompleksu ili grupi koja formira poteze najkvalitetnije ladanjske izgradnje:
― Lapadska strana zaljeva treba očuvati prepoznatljivost vizure i specifičnu topografiju ladanjske izgradnje
― Ozelenjeni prostori - Glavica Giman i sjeverozapadni ulaz u gruški zaljev zbog svog značaja u artikulaciji obale zaljeva imaju značenje cezura kojom se tvore segmenti specifične ambijentalnosti i naglašava arhitektonska vrijednost pojedinih zdanja.
― Potrebno je zadržati prepoznatljivu i slojevitu urbanu i krajobraznu strukturu u formaciji obaju obala Gruškog zaljeva.
― U vizurama sačuvati važnu pročelnu, uzobalnu liniju zaljeva, na način uvažavanja zadatosti prostora, njegove konfiguracijske i fizionomske koncepcije utemeljene u povijesti.
― Nije prihvatljivo nametanje novih vizura, posebno ukoliko agresivno konkuriraju zatečenoj situaciji.
7.3.1 PRAVNA ZAŠTITA
Članak 142.
(1) Zaštićena i preventivno zaštićena kulturna dobra u obuhvatu Plana su:
1.1. Ljetnikovac Stay
Zaštićeno kulturno dobro (Z-3630)
1.2. Ljetnikovac Bunić – Kaboga
Zaštićeno kulturno dobro (Z-3993)
1.3. Solska baza
Zaštićeno kulturno dobro (Z-3277)
1.4. Kompleks Dominikanskog samostana s crkvom sv. Križa
Zaštićeno kulturno dobro (Z-4114)
1.5. Ljetnikovac Kaboga - Zec
Zaštićeno kulturno dobro (Z-4387)
1.6. Ljetnikovac Bunić – Gradić
Zaštićeno kulturno dobro (Z-4383)
- djelomično u obuhvatu Plana (dio čest. zgr. 189 k.o. Gruž (s.i.))
1.7. Povijesna cjelina gradskog predjela Giman
Preventivno zaštićeno kulturno dobro (KLASA: UP/I-612-08/21-05/0018)
- djelomično u obuhvatu Plana
(2) U skladu s odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, zahvati na kulturnim dobrima u obuhvatu Plana provode se u skladu s propisanim sustavom mjera zaštite te u skladu s posebnim uvjetima zaštite i očuvanja koje utvrđuje nadležno tijelo.
Članak 142a.
(1) Evidentirana dobra u obuhvatu Plana su:
2.1. Željezničke zgrade
k.č. 12/2, 12/3 k.o. Sustjepan
2.2. Ljetnikovac Giorgi – „Orsan“
čest. zgr. 389/1, 389/2 k.o. Gruž (s.i.)
2.3. Ljetnikovac Ghetaldi – Gondola – „Solitudo“
čest. zgr. 390, 391, 392, čest. zem. 1054, 1055/1, 1357 k.o. Gruž (s.i.)
- djelomično u obuhvatu Plana (čest. zem. 1054, 1357 k.o. Gruž (s.i.))
2.4. Vila Mladinov
čest. zgr. 1170, 1171. čest. zem. 1059/14 k.o. Gruž (s.i.)
2.5. Luka Gruž – novovjekovni brodolom
Podvodni arheološki lokalitet, koordinate položaja (GPS):
N = 42° 39´ 31,8“; E = 18° 05´ 03,8“
2.6. Batahovina – antički brodolom
Podvodni arheološki lokalitet, koordinate položaja (GPS):
N = 42° 40´ 08,4“; E = 18° 05´ 08,8“
(2) Zahvati na evidentiranim dobrima provode se u skladu s odredbama ovog Plana.
7.3.2. REŽIMI ZAŠTITE PROSTORA
Članak 143.
U cilju zaštite graditeljske baštine, a sukladno njihovoj vrijednosti utvrđeni su sustavi mjera zaštite.
7.3.2.1 POJEDINAČNA KULTURNA DOBRA
Članak 144.
(1) Obuhvaća zaštićene/registrirane i preventivno zaštićene građevine s pripadajućom česticom i neposrednim kontaktnim prostorom.
(2) Sustav mjera zaštite u ovoj zoni uvjetuje:
― zaštitu i očuvanje izvornosti kulturnog dobra, njegovog povijesnog i prostornog okoliša s mogućnošću rekonstrukcije na temelju prethodnih istražnih radova i detaljne konzervatorske dokumentacije.
― prilagođavanje postojećih povijesnih funkcija i sadržaja suvremenim potrebama može se prihvatiti uz minimalne fizičke intervencije u povijesne strukture.
― prihvatljive su metode sanacije, konzervacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije.
7.3.2.2 ARHEOLOŠKI LOKALITETI
Članak 145.
(1) Unutar obuhvata Plana u podvodnom dijelu evidentirana su dva arheološka lokaliteta s ostacima brodoloma u luci Gruž (novi vijek) te kod rta Batahovina (antika) za koje se primjenjuju sljedeće mjere zaštite:
- na pozicijama evidentiranih arheoloških lokaliteta određenih GPS koordinatama, nije dopušteno sidrenje plovila, diranje, premještanje ili oštećivanje artefakata te kopanje dna radi otkrivanja artefakata ili brodske konstrukcije;
- bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela nije dopuštena nikakva ronilačka aktivnost;
- prije početka radova na uređenju i proširenju operativne obale na predjelu Batahovine, potrebno je provesti sustavno arheološko istraživanje i adekvatnu zaštitu antičkog brodoloma koji se nalazi u zoni izravnog utjecaja
(2) Arheološki istražni radovi mogu se poduzeti samo uz prethodno odobrenje nadležnog tijela, a temeljem članka 47. i 49. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/4, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18, 32/20, 62/20, 117/21 i 114/22) te članka 5. Pravilnika o arheološkim istraživanjima (NN 102/10, 2/20).
(3) Radovi na sanaciji, čišćenju ili rekonstrukciji gruškog akvatorija potrebno je provoditi uz odgovarajuća arheološka istraživanja (prethodni terenski pregled, arheološka istraživanja ili nadzor građevinskih radova) ovisno o karakteru i obimu predviđenih zahvata, a prema zakonskoj proceduri navedenoj u stavku 2. ovog članka.
(4) Ukoliko se prilikom obavljanja građevinskih radova na kopnu i u podmorju naiđe na nove i do sada nepoznate arheološke nalaze prema članku 45. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/4, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18, 32/20, 62/20, 117/21 i 114/22) osoba koja izvodi građevinske ili koje druge radove, dužna je iste prekinuti i bez odgađanja obavijestiti nadležni konzervatorski odjel koji će dalje postupati sukladno zakonskim ovlastima.“
Članak 146.
Članak je brisan.
7.3.2.3. EVIDENTIRANA KULTURNA DOBRA
Članak 147.
Sustav mjera zaštite uvjetuje:
• očuvanje izvornih karakteristika dobra s ograničenim mogućnostima građevnih intervencija
• pri radovima na uređenju prostora prihvatljive su metode rekonstrukcije postojećih struktura, uz uvjet očuvanja njihovih dominantnih oblikovnih i strukturnih obilježja te očuvanje krajobraznog karaktera (ukoliko je prisutan).
7.3.2.4 POVIJESNA CJELINA PREDJELA GIMAN
POTPUNA ZAŠTITA POVIJESNIH STRUKTURA (ZONA A)
Članak 148.
(1) Unutar povijesne cjeline predjela Giman nalaze se pojedinačna kulturna dobra visoke kulturno povijesne vrijednosti, već odavno prepoznate i valorizirane u stručnoj literaturi.
(2) Za te građevine zahtjeva se potpuno očuvanje izvornosti, matrice povijesne izgradnje, stilsko morfoloških karakteristika, kao i njihovog povijesnog i prostornog okoliša.
(3) Sustavom mjera zaštite uvjetuje se:
― cjelovita zaštita i očuvanje svih kulturno povijesnih vrijednosti uz najveće moguće poštivanje izvornog sustava gradnje, funkcije prostora i sadržaja
― na ovim kulturnim dobrima strogo se kontrolira unošenje novih sadržaja neprikladnih sačuvanim kulturno-povijesnim vrijednostima
― prihvatljive su metode sanacije, konzervacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije
― sukladno vrijednosti i stanju očuvanosti u ovim dijelovima povijesne cjeline predjela Giman u postupku obnove uvjetuje se izrada konzervatorske dokumentacije s arhitektonskim snimkom postojećeg stanja, izrađenog po usvojenoj metodologiji dokumentiranja kulturnih dobara (“Sadržaj i obrada arhitektonskog snimka postojećeg stanja graditeljskog naslijeđa“ Split,1983.g.) te provedba konzervatorskih istražnih radova, neophodnih za njegovu kvalitetnu obnovu i revitalizaciju. Konzervatorska dokumentacija nužno treba obuhvatiti detaljnu analizu zatečenog stanja kojom će ispitati mogućnost planiranih zahvata u prostoru.
― zaštitni i drugi radovi na kulturnom dobru unutar prostornih međa određenih rješenjem o zaštiti mogu se poduzeti samo uz prethodno odobrenje nadležnog Konzervatorskog odjela.
DJELOMIČNA ZAŠTITA POVIJESNIH STRUKTURA (ZONA B)
Članak 149.
(1) Obuhvaća dijelove kulturno – povijesne cjeline koji sadrže pojedinačno zaštićena kulturna dobra i vrijedne elemente povijesnih struktura različitog stupnja očuvanosti.
(2) Sustavom mjera zaštite u ovoj zoni unutar prostornih međa uvjetuje se:
― zaštita i očuvanje osnovnih elemenata povijesne planske matrice i karakterističnih skupina građevina, pojedinih građevina i drugih važnih vrijednosti bitnih za održivost određene kulturno – povijesne cjeline
― može se intervenirati u smislu prilagođavanja funkcija i sadržaja suvremenim potrebama, ali bez bitnih fizičkih izmjena sačuvanih elemenata povijesnih struktura
― prihvatljive su metode konzervacije, rekonstrukcije, interpolacije, rekompozicije i integracije u cilju povezivanja povijesnih s novim strukturama i sadržajima koji proizlaze iz suvremenih potreba
AMBIJENTALNA ZAŠTITA (ZONA C)
Članak 150.
(1) Ambijentalna zaštita uvjetuje se u dijelovima kulturno-povijesne cjeline (zona C) s prorijeđenim povijesnim strukturama ili bez značajnih primjera povijesne izgradnje, koji osiguravaju kvalitetnu i funkcionalnu prezentaciju kulturno-povijesnih vrijednosti zona potpune ili djelomične zaštite (zona A i B).
(2) Sustav mjera zaštite:
― na području ove zone prihvatljive su sve intervencije, uz pridržavanje osnovnih načela zaštite kulturno-povijesne cjeline
― pri radovima na uređenju prostora prihvatljive su metode obnove postojećih struktura i izgradnja novih, uz uvjet očuvanja ambijentalnih karakteristika kulturno-povijesne cjeline, napose tradicijskih oblika, krajobraznog karaktera i harmoničnog sklada cjeline.
7.3.3 KONZERVATORSKE SMJERNICE
Članak 151.
(1) Konzervatorske smjernice kulturno povijesnih cjelina i građevina opisane od članka 163a. do članka 163h. ove Odluke, potrebno je poštivati prilikom ishođenja odobrenja za građenje pojedinih prostornih cjelina i zahvata u prostoru prikazanih u članku 85., tablici broj 2. članka 85. ove Odluke.
(2) Zbog mogućeg značajnog utjecaja na područje Gruža te neizravnog utjecaja na svjetsko dobro izrađena je Procjena utjecaja na kulturna dobra svjetske baštine (Heritage Impact Assessments for Cultural World Heritage Properties) čije je propisane mjere ublažavanja potrebno implementirati prilikom projektiranja, izgradnje i korištenja.
(3) Zahvati na evidentiranim dobrima unutar obuhvata Plana provode se u skladu s člankom 147. ovih Odredbi te s implementiranim mjerama zaštite i očuvanja i konzervatorskim smjernicama „Konzervatorske podloge za kontaktnu zonu svjetskog dobra Starog Grada Dubrovnika“ (članak 163a.-163h. ovih Odredbi).
Članak 152.
Na području Gruškog zaljeva, svi zahvati u prostoru uvjetovani su obvezom uvažavanja i afirmacije:
― cjelovitosti slike zaljeva,
― očuvanjem elemenata urbanog koncepta i povijesne matrice izgradnje.
― očuvanje vizura predjela iz određenih kritičnih pozicija, koje ne smiju biti ničim narušene i ometene, osobito one sa zapada, iz pravca otoka Dakse i rta Kantafig, te s istočne strane iz pravca Grada.
Članak 153.
Članak je brisan.
Članak 154.
Članak je brisan.
Članak 155.
Članak je brisan.
Članak 156.
Članak je brisan.
Članak 157.
Članak je brisan.
Članak 158.
Članak je brisan.
Članak 159.
Članak je brisan.
Članak 160.
Članak je brisan.
Članak 161.
Članak je brisan.
Članak 162.
Članak je brisan.
Članak 163.
Članak je brisan.
Članak 163a.
Planom su temeljem „Konzervatorske podloge za kontaktnu zonu svjetskog dobra Starog Grada Dubrovnika“ (Ministarstvo kulture i medija, 2020.) definirana područja zajedničkih obilježja (PZO) prikazana na kartografskom prikazu broj 3.1. PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA te su definirane mjere zaštite i očuvanja istih i to za:
TIP 6 – 6.5. Suvremena individualna izgradnja – Lapad i Lazaret
TIP 9 – 9.2. Povijesni predjel Batahovina
9.3. Prirodni predjel Solitudo
TIP 15 - 15.1. Povijesni predjel Gruškog zaljeva – Gruž i Batala
15.2. Povijesni predjel Grškog zaljeva – Giman
TIP 16 - 16.1. Povijesni predjel naselja Kantafig
TIP 17 - 17.1. Lučica Orsan, škole i stambene zgrade
TIP 18 - 18.1. Luka Gruž
TIP 23 - 23.2. Akvatorij Luke Gruž
Članak 163b.
Mjere zaštite i očuvanja za zahvate u prostoru koji se nalaze unutar područja zajedničkih obilježja TIP 6 (6.5. Suvremena individualna izgradnja – Lapad i Lazaret):
I. Smjernice prema tipovima urbanih područja:
- Za područje suvremene individualne izgradnje – Lapad, Lazaret smjernice se odnose na održavanje postojećeg prostornog reda uz povećanje udjela visokog zelenila
II. Konzervatorske smjernice:
- Zadržavanje postojećeg prostornog reda
- Očuvanje postojećeg udjela vrtnog zelenila uz povećanje udjela visokog zelenila
- Ublažavanje negativnog utjecaja oblikovanja luke nautičkog turizma – uklanjanje nadstrešnica na gatovima
- Zadržavanje postojećeg načina korištenja, pretežito stanovanje srednje i niske gustoće.
Članak 163c.
Mjere zaštite i očuvanja za zahvate u prostoru koji se nalaze unutar područja zajedničkih obilježja TIP 9 (9.2. Povijesni predjel Batahovina i 9.3. Prirodni predjel Solitudo):
I. Smjernice prema tipovima urbanih područja:
- Na području Batahovine, definiranom ljetnikovcima Bunić-Kaboga i Stay s pripadajućim vrtovima potrebno je u potpunosti zadržati prostorni red. Obavezno je održavanje povijesnih sklopova ladanjske arhitekture uz konzervatorsko-restauratorski pristup te očuvanje, održavanje i rekultivaciju povijesnih vrtova i perivoja s elementima vrtne arhitekture. Stambene zgrade u zapadnom dijelu područja zadržavaju se u postojećim gabaritima.
- Na predjelu Solitudo, zbog značaja očuvanog krajobraznog karaktera područja na ulazu u Gruški zaljev i potrebe prostornog razgraničenja između izgradnje Lapadske obale i turističke izgradnje na Babinom kuku, nova gradnja nije prihvatljiva. Obavezno je očuvanje postojećeg urbanog i prirodnog uzorka uz moguće manje prilagodbe bez promjene obilježja te zadržavanje pretežito prirodnog karaktera obale.
II. Konzervatorske smjernice:
- Osigurati očuvanje vizura na sklop ljetnikovaca Bunić – Kaboga i Stay u pogledu s mora
- Očuvanje postojećeg prostornog reda
- Očuvanje, održavanje i rekultivacija vrtova i perivoja, očuvanje prirodnog krajolika
- Očuvanje i unaprjeđenje stanja povijesnih arhitektonskih sklopova te vrtnog i prirodnog zelenila
- Planirani zahvati u obalnom pojasu ne smiju imati degradirajući učinak na sklop ljetnikovaca Bunić – Kaboga i Stay
- Nije dopuštena nova gradnja
- Očuvanje trase uskotračne željeznice i trase renesansnog vodovoda.
Članak 163d.
Mjere zaštite i očuvanja za zahvate u prostoru koji se nalaze unutar područja zajedničkih obilježja TIP 15 (15.1. Povijesni predjel Gruškog zaljeva – Gruž i Batala i 15.2. Povijesni predjel Gruškog zaljeva - Giman):
I. Smjernice prema tipovima urbanih područja:
- U ovom prostoru visoke vrijednosti te heterogenih uzoraka obavezno je održavanje i poboljšanje stanja zaštićenih kulturnih dobara i drugih povijesnih građevina i sklopova.
- Nužno je očuvanje postojećeg vrtnog i javnog zelenila, povećanje udjela javnog zelenila, rekultivacija povijesnih vrtova.
- U sklopu očuvanja postojećeg urbanog uzorka prihvatljive su ograničene dogradnje i nadogradnje, osim u obalnom potezu izgradnje (ulice Obala Ivana Pavla II., Obala Stjepana Radica, Ulica Nikole Tesle). Nova gradnja mjerilom i gabaritima mora biti usklađena s povijesnom izgradnjom u neposrednom okruženju te nenametljivog arhitektonskog oblikovanja.
- Povijesna cjelina Gruškog zaljeva zahtijeva sustavan, cjelovit i planski utemeljen pristup, imajući u vidu njene kulturno-povijesne i krajobrazne vrijednosti, dijelove područja neusklađene ili neregulirane izgradnje te pritiske na prostor. Stoga se za područja Gruž, Batala i Giman (PZO 15.1 i 15.2) predlaže izrada arhitektonsko-urbanističke studije prihvatljivih modela urbane sanacije i poboljšanja stanja područja. U tom smislu posebno se izdvaja sklop industrijskih građevina Solske baze i TUP-a, koje je kao cjelinu moguće obnoviti i revitalizirati uz odgovarajuću prenamjenu.
II. Konzervatorske smjernice:
- Zadržavanje vrijednosti postojećeg prostornog reda
- Očuvanje i održavanje javnog i vrtnog zelenila te povećanje udjela zaštitnog zelenila
- Očuvanje i unaprjeđenje stanja povijesnih arhitektonskih sklopova, zgrada i ambijentalnih vrijednosti
- Uklanjanje nadstrešnica na gatovima luke nautičkog turizma
- Nova gradnja mjerilom i gabaritima mora biti usklađena s povijesnom izgradnjom u neposrednom okruženje te nenametljivog arhitektonskog oblikovanja
- Očuvanje postojećeg urbanog uzorka, prihvatljive ograničene dogradnje i nadogradnje osim u obalnom potezu izgradnje (ulice Obala Ivana Pavla II., Obala Stjepana Radića, Ulica Nikole Tesle, Lapadska obala). Zamjenska izgradnja mora biti usklađena s mjerilom povijesne izgradnje te nenametljivog arhitektonskog oblikovanja. Očuvanje postojećeg vrtnog i javnog zelenila, povećanje udjela javnog zelenila, rekultivacija povijesnih vrtova. Nije prihvatljiva ugradnja solarnih panela na kosim krovovima.
- Za rekonstrukciju i duge zahvate na postojećim zgradama uvjeti gradnje utvrdit će se posebnim uvjetima nadležnog tijela, na temelju vrednovanja pojedine zgrade, odnosno konzervatorskog elaborata.
- Planiranu rekonstrukciju Lapadske obale provesti uz obavezno poštivanje postojećih niveleta terena uz povijesne građevine. Projektno rješenje ne smije imati štetan utjecaj na integritet ljetnikovca Petra Sorkočevića i ostalih povijesnih građevina u obalnom potezu izgradnje.
Članak 163e.
Mjere zaštite i očuvanja za zahvate u prostoru koji se nalaze unutar područja zajedničkih obilježja TIP 16 (16.1. Povijesni predjel naselja Kantafig):
I. Smjernice prema tipovima urbanih područja:
- Naselje Kantafig kao cjelina još uvijek prepoznatljivog prostornog reda i uzorka gradnje nadovezuje se na povijesnu izgradnju Gruškog zaljeva te svojim položajem predstavlja krajnje, sjeverozapadno područje povijesne urbane aglomeracije Dubrovnika.
- Potrebno je zadržati glavna obilježja postojećeg prostornog reda povijesnog lučkog naselja, osobito stepenasti položaj samostojećih kuca s vrtovima, mjerilo i orijentaciju zgrada i krovova paralelno sa slojnicama te ostala ambijentalna obilježja kao što su ogradni zidovi, vrtno zelenilo, mreža pješačkih komunikacija.
- Potrebno je održavati i obnavljati kamene kuće s vrtovima, a nadogradnje planirati prema odredbama za nisku izgradnju na kosom terenu. Nova gradnja mora poštivati povijesno mjerilo i način gradnje na kosom terenu.
II. Konzervatorske smjernice:
- Zadržavanje vrijednosti postojećeg prostornog reda, čuvanje orijentacije zgrada i krovova paralelno sa slojnicama. Nova gradnja ne smije visinom prelaziti kotu uzdužne nivelete Jadranske magistrale. Očuvanje ambijentalnih obilježja - ogradni zidovi, vrtno zelenilo, mreža pješačkih komunikacija
- Očuvanje i održavanje područja zaštitnog zelenila. Povećanje udjela vrtnog, osobito visokog zelenila.
- Očuvanje ambijentalnih vrijednosti kamenih kuća i crkve sv. Nikole od Škara s neposrednim okruženjem
- Nova gradnja mora se planirati cjelovitim pristupom uređenju čestice, što uključuje međusobnu usklađenost zgrade, pomoćnih građevina, ograda, podzida i krajobraznog/vrtnog uređenja
- Očuvanje i obnova povijesne izgradnje s vrtovima, nadogradnje planirati prema odredbama za nisku izgradnju na kosom terenu
- Infrastrukturni zahvati ne smiju negativno utjecati na prostornu sliku područja.
Članak 163f.
Mjere zaštite i očuvanja za zahvate u prostoru koji se nalaze unutar područja zajedničkih obilježja TIP 17 (17.1. Lučica Orsan, škole i stambene zgrade):
I. Smjernice prema tipovima urbanih područja:
- Potrebno je zadržati postojeći prostorni red definiran samostojećom izgradnjom u zelenilu. Očuvanje postojećeg urbanog uzorka podrazumijeva zadržavanje postojećih glavnih gabarita izgradnje, a osobito arhitekture zgrada Pomorskog praktikuma i Orsana koje karakteriziraju područje. Građevinski zahvati moraju biti usklađeni s postojećim obilježjima građevina. Obavezno je očuvanje i održavanje postojećeg visokog zelenila.
II. Konzervatorske smjernice:
- Očuvanje postojećeg prostornog reda – samostojeća izgradnja u zelenilu
- Očuvanje i održavanje vrtnog, osobito visokog zelenila
- Uklanjanje nadstrešnica na gatovima luke nautičkog turizma
- Očuvanje postojećeg urbanog uzorka, građevinske intervencije moraju biti usklađene s postojećim obilježjima građevina
Članak 163g.
Mjere zaštite i očuvanja za zahvate u prostoru koji se nalaze unutar područja zajedničkih obilježja TIP 18 (18.1. Luka Gruž):
I. Smjernice prema tipovima urbanih područja:
- S obzirom na namjenu područja očekuju se značajnije promjene koje donosi planirana nova izgradnja. Zbog značaja područja i potrebe njegove cjelovite regulacije, predlaže se provedba arhitektonsko urbanističkog natječaja za nove zgrade i uređenje prostora. Moduli nove izgradnje gabaritima i položajem moraju osigurati kvalitetan prostorni odnos s povijesnom obalnom izgradnjom.
- Planirana izgradnja novih i uređenje postojećih operativnih obala i korekcija trase prometnica ne smiju imati štetan utjecaj na cjelovitost povijesnog predjela Batahovina sa sklopovima ljetnikovaca Bunić-Kaboga i Stay te trase povijesne uskotračne željeznice.
II. Konzervatorske smjernice:
- Poboljšanje prostornog reda, urbanističko i arhitektonsko usklađivanje izgradnje i uređenja prostora vezanog za lučke funkcije, uspostavljanje kvalitetnijeg prostornog odnosa sa sklopovima povijesne izgradnje u pozadini (povijesni obalni potez izgradnje istočne obale Gruškog zaljeva i ljetnikovaca na Batahovini, PZO 15.1, 15.3, 16.1). Očuvanje trase povijesne uskotračne željeznice i pripadajuće povijesne izgradnje
- Povećanje udjela javnog zelenila
- Planirane nove zgrade lučkih i komunalnih sadržaja moraju predstavljati arhitektonsko-urbanistički doprinos području Gruškog zaljeva. Moduli nove izgradnje gabaritima i položajem moraju osigurati kvalitetan prostorni odnos sa povijesnom obalnom izgradnjom.
- Planirana izgradnja novih i uređenje postojećih operativnih obala i korekcija trase prometnica ne smiju imati štetan utjecaj na integritet povijesnog predjela Batahovina sa sklopovima ljetnikovaca Bunić – Kaboga i Stay te trase povijesne uskotračne željeznice (PZO 15.3, 16.1)
- Očekivano povećanje intenziteta prometa ne smije imati štetan utjecaj na integritet povijesnih struktura u okruženju (PZO 15.1, 15.3, 16.1)
Članak 163h.
Mjere zaštite i očuvanja za zahvate u prostoru koji se nalaze unutar područja zajedničkih obilježja TIP 23 (23.2. Akvatorij Luke Gruž):
I. Smjernice prema tipovima urbanih područja:
- Akvatorij Gruškog zaljeva kao prihvatno područje svjetskog dobra, opterećen lučkom funkcijom i jakim urbanim okruženjem, zahtijeva primjenu najviših ekoloških standarda s ciljem očuvanja prirodnosti mora. Potrebno je s punom pažnjom provoditi postupke vezane za planiranu izgradnju u obalnoj zoni uz očuvanje i poboljšanje vizualnog i fizičkog kontakta povijesne urbane strukture i mora.
II. Konzervatorske smjernice:
- Zadržavanje prevladavajućeg prirodnog uzorka neizgrađenog morskog područja
- Očuvanje i poboljšanje svih obilježja prirodnosti područja
- Ublažavanje svjetlosnog i zvučnog onečišćenja
- Uklanjanje nadstrešnica na gatovima luke
- Nova gradnja smještajem, gabaritima i oblikovanjem mora doprinijeti prostornom redu obalnog područja. Nova gradnja ne smije narušiti integritet obližnjih ljetnikovaca
- Očuvanje preostalih obilježja prirodnosti morskog područja
- Infrastrukturni zahvati moraju biti podređeni očuvanju prirodnih vrijednosti i obilježja područja (more, obalna zona)
- Usklađivanje s ekološkim standardima održivosti
7.4. POSEBNA OGRANIČENJA U KORIŠTENJU
Članak 164.
Područja posebnih ograničenja u korištenju prikazani su na kartografskom prikazu broj 3.2., izrađenog na temelju studije sigurnosti prometa; Sveučilište u Dubrovniku, Veleučilište u Dubrovniku, pomorski odjel-Studija sigurnosti plovidbe i opterećenja plovnog puta u gruškom zaljevu te simulacija sigurnosnih uvjeta sukladno planovima razvoja i izgradnje novih sadržaja u zaljevu -Dubrovnik, ožujak 2008. godine.
Članak 165.
(1) U cilju povećanja sigurnosti prometa u gruškom zaljevu potrebno je odrediti prioritete i prolazak kako slijedi:
1. linijski brodovi:
a. lokalni linijski promet,
b. nacionalni linijski promet,
c. međunarodni linijski promet;
2. brodovi na kružnim putovanjima;
3. ostala plovila
(2) Razlog takvoj podjeli prioriteta prolazaka proizlazi iz činjenice da manevar okreta velikoga putničkog broda u području posebnog opreza zaustavlja sav promet. Zato treba omogućiti linijskim brodovima nesmetano uplovljavanje/isplovljavanje prema utvrđenom redu plovidbe, a manovru broda na kružnom putovanju uskladiti prema itinereru linijskog prometa. Da bi se to ostvarilo, potrebno je uspostaviti službu za nadzor, upravljanje i kontrolu prometa u gruškoj luci.
Članak 166.
Potrebno je odrediti prioritete pri vezivanju/sidrenju brodova, pri čemu u redovito veće brodove treba vezivati u luci, a manja plovila sidriti, prvenstveno zbog znatno manjeg broja putnika i plovila pri tenderingu.
Članak 167.
(1) U cilju povećanja sigurnosti prometa potrebno je uspostaviti Lučki kontrolni centar za nadzor i kontrolu prometa. Osnovna pretpostavka nadzora i kontrole prometa u gruškom akvatoriju je uspostava službe za nadzor, upravljanje i kontrolu.
(2) Radi sigurnije plovidbe gruškim akvatorijem predlaže se uspostavljanje sustava nadzora, upravljanja i kontrole pomorskom plovidbom (VTS). Služba za nadzor, upravljanje i kontrolu ima za cilj uspostaviti obvezu javljanja svih plovila, kako bi uspješno regulirala pomorski promet, i odrediti točke javljanja.
Članak 168.
Kod planiranja radova u Luci Dubrovnik, odnosno kod izvođenja infrastrukture i suprastrukture sa stajališta sigurnosti potrebno je voditi računa o slijedećem:
― područje luke trebalo bi biti podijeljeno na dio ograničenog kretanja i dio gdje kretanje nije ograničeno, područje gdje je kretanje ograničeno treba biti ograđeno, uz kontrolirani pristup (pomorski granični prijelaz),
― pristup svim vezovima za brodove treba biti ograničen,
― parkiralište treba biti za slobodno parkiranje sa neograničenim pristupom i parkiralište sa ograničenim pristupom gdje je dopušten pristup samo vozilima koja će se ukrcavati na brodove (čekališta) ili koji odvoze/dovoze putnike,
― dio luke gdje je ograničen pristup treba biti ograđen na primjeren način (preporuka da bude ograđen kao granični prijelaz),
― u ogradi treba predvidjeti nekoliko ulaza/izlaza koji bi bili u funkciji samo povremeno po potrebi, na takvim ulazima treba predvidjeti i mogućnost obavljanja graničnih formalnosti,
― video nadzor cjelokupnog područja (otvoreni i zatvoreni prostori),
― postaviti takve barijere za osobe i vozila koja će ih usmjeravati i omogućavati pristup određenim područjima,
― ukoliko objekti (npr. putnički terminal) čine dio perimetra ograničenog prostora (granični prijelaz) tada na toj strani objekata ne smije biti nikakvih nenadziranih otvora (prozori, vrata i sl.) ili mogućnosti pristupa sa otvorenih terasa, galerija, balkona i sl.,
― kod ulaznih rampi na čekališta predvidjeti primjerene objekte za zaštitare (redare i sl.),
― ukoliko se planiraju vezovi za brodove u području mosta na Rijeci Dubrovačkoj tada treba predvidjeti poduzimanje zaštitnih mjera na mostu (ugradnju barijera koje neće dopustiti da se s mosta nešto baci na brod),
― završetkom svake faze izgradnje treba završavati i određenu razinu sigurnosne zaštite.
― domaći brodski promet treba biti fizički odvojen od međunarodnog,
8. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 169.
(1) Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi važećeg Zakona o gospodarenju otpadom i propisa donesenih temeljeni Zakona. Pri postupanju s otpadom potrebno je prije svega izbjegavati nastajanje otpada, smanjivati količine proizvedenog otpada, organizirati sortiranje komunalnog otpada u svrhu smanjivanja količina i volumena otpada, te organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje svih iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika i dr.), a odvojeno sakupljati neopasni industrijski, ambalažni, građevni, električni i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume, te opasni otpad.
(2) Komunalni otpad s područja obuhvata Plana zbrinjavat će se kroz sustav zbrinjavanja otpada Grada Dubrovnika. Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad Dubrovnik, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba.
(3) Vrste otpada koje će nastajati na području obuhvata Urbanističkog plana dijeli se na tehnološki i komunalni otpad.
(4) Neopasni komunalni otpad nastat će iz postojećih i planiranih stambenih, poslovnih, ugostiteljsko turističkih i ostalih sadržaja, a čine ga ostaci hrane, papir, plastika, ambalaža i sl. Cjelokupan otpad će se sakupljati odvojeno, odnosno razvrstavati po vrstama i njegov odvoz će se obavljati putem nadležne komunalne službe.
(5) Tehnološki otpad koji će nastajati na ovom području dijeli se na opasni i neopasni.
(6) Provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom osigurava Vlada Republike Hrvatske, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe. Opasni otpad mora se odvojeno skupljati. Proizvođač opasnog otpada obvezan je osigurati propisno skladištenje i označavanje opasnog otpada, do konačnog zbrinjavanja od strane ovlaštenih pravnih osoba.
(7) Kante/kontejnere treba postavljati na kolno lako pristupačna mjesta koja neće ugrožavati korištenje okolnog prostora niti ugrožavati krajobrazne i urbane vrijednosti područja.
Članak 170.
(1) Uspostaviti Sustav zbrinjavanja otpada na cijelom području zahvata, i to:
― komunalnog otpada
― odvojeno prikupljanje korisnih dijelova otpada
― opasnog otpada sukladno važećoj zakonskoj regulativi i podzakonskim akata koji uređuju ovu problematiku.
(2) Redovito čistiti taložnike i separator na sustavu oborinske odvodnje s ciljem zaštite kakvoće mora i tla, a tako nastali otpad odlagati na sanitarno odlagalište.
(3) Poželjno je, već na mjestu nastanka otpada, vršiti primarnu selekciju otpada i u tom cilju postaviti kante/kontejnere za različite vrste otpada. Kante/kontejnere treba postavljati na kolno lako pristupačna mjesta koja neće ugrožavati korištenje okolnog prostora niti ugrožavati krajobrazne i urbane vrijednosti područja.
9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 171.
(1) Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša, i to čuvanjem i poboljšanjem kvalitete voda, zaštitom i poboljšanjem kakvoće zraka, smanjenjem prekomjerne buke i mjerama posebne zaštite.
(2) Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš utvrdit će se u postupku procjene utjecaja na okoliš, a ovim se Planom iste daju načelno.
A. Opće mjere zaštite okoliša
Članak 172.
(1) Projektiranje lukobrana i pristana u građevinskom i položajnom rješenju uvažit će:
― rezultate analize energije valova na ulazu u Gruški zaljev s analizom valovanja
― rezultate hidrauličkog ili matematičkog modeliranja promjene valovanja izgradnjom lukobrana i pristana
(2) Ukupni broj vezova orijentacijski je određen ovim Planom.
(3) Pristani okomiti na obalu izgradit će se na pilotima spojenima prenosnicom iznad razine mora
(4) Pristani će se graditi na način da ne ometaju slobodnu cirkulaciju mora ili da utječu na sigurnost plovidbe.
(5) Izradit će se snimka zelenila kao podloga za idejno-arhitektonska rješenja i potrebnu sanaciju
(6) Idejno-arhitektonska rješenja građevina prilagodit će se visokovrijednom vegetacijskom krajoliku te uskladiti s postavljenim urbanističkim uvjetima.
(7) Raslinje koje će se tijekom izgradnje ukloniti zamijenit će se odgovarajućim zelenilom autohtonih vrsta kojih će se izbor temeljiti na projektu krajobraznog uređenja.
(8) Izradit će se hortikulturni projekt ozelenjavanja novoizgrađenih površina. Minimalno se unutar svakog zahvata (koji ima značajan kopneni dio) predviđa 10 % zelenih površina
(9) Izgradnja na području obuhvata Plana organizirati će se na način:
― da se glavnina građevinskog materijala provozi do mjesta ugradnje morskim putem,
― da se osigura koordinacija radova na moru s drugim djelatnostima na moru (uplovljavanje i isplovljavanje plovila iz luke),
― da se tijekom radova u uvali Batala osigura privremeni smještaj čamaca na drugom mjestu,
― da se izgradnja. lukobrana obavi u dijelu godine izvan turističke sezone
(10) Izgradit će se, postaviti, prilagoditi ili nabaviti sljedeći objekti ili sredstva:
― Lukobran i pristan na način uz točke 1.
― Kanalizacijski sustav za prikupljanje svih sanitarnih otpadnih voda s priključcima za pražnjenje spremnika fekalnih voda s plovila, sanitarne čvorove prema kriteriju minimalno udaljenosti od plovila (najviše 100 m) te uređaje za prihvat sadržaja kemijskih zahoda,
― dodatno napajanje crpnih stanica za crpljenje otpadnih voda u području Gruške i Lapadske obale što će garantirati da fekalne vode ni u kojem slučaju prelijevanja ne dospiju u more,
― odvojeni kanalizacijski sustav za prikupljanje oborinskih voda s lučkog i područja luka posebne namjene sa uređajem za uklanjanje ulja i masti,
― planirane prometnice i parkirališne prostore za normalno funkcioniranje prometa
― kontejneri. za prikupljanje istrošenih ulja,
― dovoljan broj kontejnera za kruti otpad,
― potreban broj uređaja za gašenje požara te vatrogasnih hidranata za djelotvorno gašenje požara,
― potrebno sredstvo (vozilo ili plovilo) za prikupljanje zauljenih kaljužnih otpadnih voda s brodova i čamaca,
― pokretna brana za zaustavljanje širenja naftne mrlje duljine od najmanje 500 m
― odgovarajuće plovilo za prikupljanje naftnih derivata i drugih plivajućih onečišćujućih tvari s površine mora.
(11) Provodit će se sljedeće organizacijske mjere tijekom korištenja zahvata:
― Izradit će se pravila ponašanja svih korisnika akvatorija koja će sadržavati postupanje s kaljužnim vodama, istrošenim uljima, korištenje sanitarnih uređaja, pražnjenje brodskih spremnika fekalnih voda, pražnjenje sadržaja kemijskih zahoda, odlaganja krutog otpada te osigurati kontrola provedbe istog,
― Organizirat će se služba održavanja čistoće na javnim površinama, površini mora,
― Razradit će se plan djelovanja u izvanrednim situacijama koji uključuje djelovanje kod pojave mogućih uzročnika ekološke nesreće: požari, razlijevanje naftnih derivata te istjecanje otpadnih i fekalnih voda,
― Organizirat će se služba za kontrolu i održavanje svili tehničkih uređaja s posebnom odgovornošću za održavanje uređaja namijenjenih zaštiti okoliša,
― Organizirat će se sustav nadzora “učinkovitosti svih navedenih službi,
― Izradit će se plan za regulaciju režima prometa u centru koji će uzimati u obzir postojeći promet na Lapadu s ciljem sprječavanja zagušenja prometa,
― Izradit će se plan regulacije plovidbe u luci nautičko-turističkog centra sukladan planu plovidbe u Gruškom zaljevu .
B. Mjere za smanjenje onečišćenja mora
Članak 173.
(1) Izmjena ulja tijekom gradnje na vozilima provodit će se samo u servisima izvan gradilišta dok će se za građevinske strojeve izmjena ulja dozvolit samo ukoliko se na gradilištu urede mjesta gdje se istrošena ulja mogu prihvatiti, a manje količine isteklog ulja u cijelosti pokupiti.
(2) Redovno će se kontrolirati ispravnost svih vozila i strojeva na gradilištu te će se pravodobno ukloniti svi oni koji nisu tehnički ispravni,
(3) Kod radova nasipavanja mora prilikom izgradnje koristit će se čisti kamen iz kamenoloma,
(4) Kameni materijal većeg onečišćenja može se koristiti za nasipavanje samo kada je napravljen krajnji zid kojim je ograđen prostor za nasipavanje.
(5) Odlaganje izvađenog morskog mulja iz radova izgradnje ili održavanja obavljat će se na mjestu, koje će se izabrati odgovarajućim upravnim postupkom koji uključuje izradu elaborata zaštite okoliša ili procjenu utjecaja na okoliš.
Članak 174.
Zbrinjavanje otpada s brodova
(1) Osigurati sustav pražnjenja i pranja tankova sa sanitarno - potrošnim otpadnim vodama. Efluent sakupljati u zajednički tank i odvoziti i prazniti putem ugovornih odnosa s ovlaštenom tvrtkom.
(2) Kaljužne otpadne vode zbrinjavati u skladu s odredbama sadržanim u prilogu I konvencije MARPOL 73/78. Kaljužne vode s brodova zbrinjavati putem ovlaštene tvrtke na temelju sklopljenog ugovora vodeći računa o vrsti brodova te o dinamici uplovljavanja u marinu.
(3) Kruti otpad s brodova zbrinjavati u skladu s zakonskim propisima RH i smjernicama navedenim u Prilogu V međunarodne konvencije MARPOL 73/78, uz vođenje očevidnika i ispunjavanja prateće dokumentacije.
C. Mjere za smanjenje utjecaja buke i prašine
Članak 175.
(1) Glavnina građevinskih radova izvodit će se izvan turističke sezone te u vremenu kada se ne remeti odmor lokalnog stanovništva i turista.
(2) Maksimalno će se izbjegavali prijevoz materijala teškim kamionima.
(3) Na dijelovima prometnica na kojima će dolaziti do rasipanja materijala, provodit će se redovito čišćenje i uklanjanje rasipanog materijala.
(4) Kontrolirat će se čistoća guma, i prekrcanost teretnih vozila te provoditi odgovarajuće mjere sprječavanja onečišćenja prometnica.
D. Zaštita povijesnih spomenika
Članak 176.
(1) Prije početka radova pregledat će se nalaze li se na morskom dnu arheološki ostaci
(2) Sve nove građevine u obuhvatu Plana trebaju respektirati konzervatorske smjernice iz točke 7.3.3. ove Odluke.
E. Mjere zaštite na kopnu
Članak 177.
Zbrinjavanje tehnološkog opasnog otpada:
(1) Sve vrste otpada privremeno skladištiti u natkrivenim eko punktovima u krugu luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene i predavati ovlaštenom sakupljaču temeljem sklopljenog ugovora.
(2) Pranje brodova u svrhu uklanjanja starog sloja protuobraštajnih boja obavljati isključivo na uređenom pralištu. Nastale otpadne vode, pročistiti na taložnici i separatom ulja i ispustiti kroz podmorski ispust u more. Odrediti vrstu i sadržaj teških metala u otpadnoj vodi nakon prolaska kroz separator ulja i po potrebi poduzeti dodatne tehničke mjere.
Članak 178.
Postupanje s otpadnim vodama:
(1) Prikupljanje i dispoziciju otpadnih voda (fekalno - tehnološke i oborinske) riješili razdjelnim sustavom kanalizacije.
(2) Fekalne i tehnološke vode odgovarajućom obradom dovesti na kvalitetu gradskih otpadnih voda.
(3) Otpadne kuhinjske vode treba upuštati u internu kanalizaciju marine u skladu s vodopravnim uvjetima.
(4) “Čiste” oborinske vode upustiti u oborinski kolektor bez ugrožavanja okolnih objekata ili površina.
(5) Oborinske vode s površina na kojima bi mogle pokupiti masnoće i ulja prije konačne dispozicije propustiti kroz separator ulja i masti.
(6) Oborinske vode po prolasku kroz separator ulja i masti ispuštati u more obalnim ispustom.
(7) Separator ulja i masti treba imati metalne poklopce zbog povremenog čišćenja i održavanja.
Članak 179.
Postupanje s tehnološkim neopasnim otpadom:
(1) Ambalažni otpad zbrinjavati u skladu s propisima za postupanje s ambalažnim otpadom te predavati ovlaštenom sakupljaču.
(2) Ostali neopasni otpad, koji je po svojim svojstvima sličan komunalnom zbrinjavali putem komunalnog poduzeća na temelju sklopljenog ugovora.
Zaštita zraka
Članak 180.
Radove na popravku trupa plovila, kao i bojenje plovila izvoditi isključivo u za tu svrhu predviđenim hangarima opremljenim usisnom ventilacijom.
Zaštita od buke
Članak 181.
(1) Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno važećem Zakonu o zaštiti buke i provedbenim propisima koji se donose temeljem Zakona.
(2) Za nove građevine primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije, osigurati što manju emisiju zvuka.
(3) Planiranom izgradnjom prometne mreže osigurat će se smanjenje intenziteta prometa, a time i smanjenje onečišćenja zvukom.
(4) Koristiti noviju mehanizaciju koja je prošla testiranje na buku pri tehničkom pregledu,
Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti
Članak 182.
(1) Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti temelje se na polazištima i ciljevima Plana, pri čemu je organizacija i namjena prostora planirana integralno s planiranjem zaštite.
(2) U postupku provođenja plana potrebno je poštivati važeći: Zakon o zaštiti i Zakon o policiji , Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora , Pravilnik o tehničkim normativima za skloništa, Pravilnik o kriterijima za gradove i naseljena mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi zaštitni objekti) te Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva (NN 47/06).
Zaštita od požara
Članak 183.
(1) U slučaju da će se u objektu stavljati u promet, koristiti i skladištiti zapaljive tekućine i plinovi potrebno je postupiti sukladno odredbama važećeg Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima.
(2) Mjere zaštite od požara obuhvaćaju sljedeće:
- Prilikom gradnje novih građevina, izbjegavati gradnju zatvorenih blokova i omogućiti pristup vatrogasnim vozilima do pojedinih građevina. Uz te građevine je obavezno osigurati površine za operativni rad vatrogasnih vozila u skladu s posebnim propisima,
- nove građevine javne namjene potrebno je maksimalno zaštititi izvedbom stabilnog sustava za dojavu i gašenje požara,
- nove trafostanice, gdje je to moguće, graditi kao izdvojene građevine,
- graditi novu hidrantsku mrežu, sukladno uređenju zemljišta i novoj gradnji.
(3) Mjere zaštite od požara projektirati u skladu s pozitivnim hrvatskim i preuzetim propisima koji reguliraju ovu problematiku, posebno s obzirom na važeći:
- Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe ;
- Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara;
- Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata.
(4) Za gradnju pojedinih građevina, planiranih sadržaja i uređenje prostora potrebno je poštivati sljedeće:
- luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene s pratećim sadržajima (npr. servisne radionice) projektirati u skladu s američkim smjernicama NFPA 303 – Fire Protection Standard for Marinas and Boatyards (2000. godine) i NFPA 307 Standard for the Construction and Fire Protection of Marine Terminals, Piers and Wharves (2000 godine);
- Građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4,0 m ili manje ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzina širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevine i dr. da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 min., koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 min.) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.
- Izlazne putove iz građevina projektirati u skladu s američkim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2003. godine);
- Elemente građevinskih konstrukcija i materijala, protupožarne zidove, prodore cjevovoda, električnih instalacija te okna i kanala kroz zidove i stripove, ventilacijske vodove, vodootporna i dimnonepropusna vrata i prozore, zatvarače za zaštitu od požara, ostakljenja otporna prema požaru, pokrov, podne obloge i premaze projektirati i izvesti u skladu s hrvatskim normama HRN DIN 4102;
- Garaže projektirati prema austrijskom standardu za objekte za parkiranje TRVB N 106, a sprinkler uređaj projektirati shodno njemačkim smjernicama VDS;
- Za složene građevine potrebito je izraditi «Prikaz predviđenih mjera zaštite od požara» iz kojeg će biti moguće ocijeniti odabrani sustav zaštite od požara te ishoditi posebne uvjete građenja u pogledu osiguranja posebnih mjera zaštite od požara od nadležne službe.
- Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni pristup prema posebnim propisima, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti vanjska hidrantska mreža. Ovo se posebno odnosi na zaštićene dijelove prirode za koje je potrebno donijeti procjene ugroženosti i planove zaštite sukladno posebnim propisima i na iste zatražiti suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova. Ovu zaštitu je potrebno planirati na šumskim i poljoprivrednim područjima koja neposredno okružuju gradska naselja, da se tijekom požarne sezone onemogući zahvaćanje istih s otvorenih prostora. Na ovim površinama je potrebno predvidjeti provođenje svih preventivnih mjera zaštite od požara, sukladno pozitivnim hrvatskim propisima, uvažavajući sve specifičnosti ove županije.
- U slučaju planiranja skladišta i postrojenja zapaljivih tekućina i plinova, te eksploziva, pridržavati se pozitivnih hrvatskih propisa.
- Kod gradnje i projektiranja srednjih i velikih garaža obvezno primijeniti austrijske smjernice TRVB N106 za zaštitu od požara u srednjim i velikim garažama koji se koriste u nedostatku domaćih smjernica kao pravilo tehničke prakse temeljem članka 2. stavka 1. Zakona o zaštiti od požara.
- Nadalje, kod određenih objekata, gdje se radi o turističkom području, potrebno je ispoštovati propise važećeg Pravilnika o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata.
- Kod gradnje i projektiranja visokih objekata obvezno primijeniti važeći Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu visokih objekata od požara, u kojem se primjenjuje čl. 20 važećeg Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni suglasnosti.
Mjere zaštite od potresa
Članak 184.
(1) U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih građevina planiranih za gradnju uskladiti s posebnim propisima za predmetnu seizmičku zonu.
(2) Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protivpotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.
10. MJERE PROVEDBE PLANA
10.1. OBVEZA IZRADE DETALJNIJIH PLANOVA
Članak 185.
Za područje obuhvata Plana nije određena obveza izrade detaljnog plana uređenja.
Članak 186.
Članak je brisan.
Članak 187.
(1) Za sljedeće zahvate u prostoru propisuje se obveza provođenja javnog arhitektonsko urbanističkog natječaja:
- park Batahovina (zahvat broj 3.)
- zona „Kantafig“ (zahvat broj 5)
- terminal za brodove na kružnim putovanjima (zahvat broj 6)
- centralna garažno-poslovna građevina (zahvat broj 7)
- autobusni kolodvor (zahvat broj 8)
- zona „Porat“ (zahvat broj 9.)
- auditorij (zahvat broj 10)
(2) Za zahvate u prostoru broj 5-10. omogućava se provedba jedinstvenog javnog arhitektonsko urbanističkog natječaja ili više natječaja po podjeli koja će se odrediti sukladno potrebama.
(3) Javni arhitektonsko urbanistički natječaj propisuje se i za:
- prostornu cjelinu C: „Solska baza“ (zahvat u prostoru broj 11), Ex-TUP (zahvat u prostoru broj 12), pretežno stambene građevine (zahvat u prostoru broj 13) i Samostan Sv. Križ (zahvat u prostoru broj 14)
- prostornu cjelinu D: Riva u Gružu (zahvat u prostoru broj 16) i Gradski park (zahvat u prostoru broj 15)
Članak 187a.
Sustav gradske šetnice u obuhvatu zahvata u prostoru koji nisu navedeni u članku 187. realizira se sukladno uvjetima definiranim u članku 96a. ovih odredbi, bez obveze provođenja javnog urbanističko arhitektonskog natječaja.
Članak 188.
Postupak procjene utjecaja na okoliš provest će se za sve zahvate u prostoru, građenje i uređenje prostora za koje je to određeno posebnim propisima uz sagledavanje kumulativnih efekata s ostalim postojećim i planiranim zahvatima koji mogu imati negativan utjecaj.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja „Gruški akvatorij“ objavljene u „Službenom glasniku Grada Dubrovnika“ 7/11
Članak 189.
Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom Glasniku Grada Dubrovnika“.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja „Gruški akvatorij“ objavljene u „Službenom glasniku Grada Dubrovnika“ 5/21
Članak 12.
Stupanjem na snagu ovih Izmjena i dopuna ne primjenjuje se dio kartografskog prikaza 4.2. Način i uvjeti gradnje – Način gradnje u mj. 1:2000 Urbanističkog plana uređenja „Gruški akvatorij“ („Službeni glasnik Grada Dubrovnika broj 7/11) koji je predmet ovih Izmjena i dopuna. Predmet ovih Izmjena i dopuna određen je u članku 3. ove Odluke.
Članak 13.
Elaborat Izmjena i dopuna izrađen je u pet (5) izvornika + CD (pdf, doc, dwg). Izvornici su ovjereni pečatom Gradskog vijeća i potpisom predsjednika Gradskog vijeća. Elaborat Izmjena i dopuna je sastavni dio ove Odluke.
Članak 14.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Dubrovnika“.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja „Gruški akvatorij“ objavljene u „Službenom glasniku Grada Dubrovnika“ 1/24
Članak 137.
Elaborat iz članka 3. ove Odluke izrađen je u pet (5) tiskanih izvornika Plana koji su potpisani od predsjednika Gradskog vijeća Grada Dubrovnika i ovjereni pečatom Grada Dubrovnika te u pet (5) primjeraka na CD zapisu.
Članak 138.
Danom stupanja na snagu ove Odluke stavljaju se izvan snage odredbe za provedbu koje su predmet ovog Plana.
Članak 139.
Po stupanju na snagu ove Odluke izradit će se i objaviti pročišćeni tekst odredbi za provedbu sukladno članku 113. Zakona o prostornom uređenju.
Članak 140.
Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Dubrovnika“.
KLASA: 350-02/21-01/03
URBROJ: 2117-1-09-24-185
Dubrovnik, 27. i 28. svibnja 2024.
Predsjednik Odbora za statut i poslovnik
Gradskog vijeća Grada Dubrovnika:
Jasmin Deraković, v. r.
--------------------------------------------------------