Službeni glasnik

Na temelju članka 17. Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda ("Narodne novine", broj 16/19), članka 35. točke 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("Narodne novine", broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 – pročišćeni tekst, 137/15, 123/17, 98/19 i 144/20)  i članka 39. Statuta Grada Dubrovnika ("Službeni glasnik Grada Dubrovnika", broj 2/21), Gradsko vijeće Grada Dubrovnika na 28. sjednici, održanoj 14. prosinca 2023., donijelo je

 

 

PLAN DJELOVANJA

Grada Dubrovnika u području prirodnih nepogoda za 2024. godinu

 

 

 

1.     UVODNO OBRAZLOŽENJE

 

Pojmovi – pojašnjenja

JEDINSTVENE CIJENE su cijene koje donosi, objavljuje i unosi u Registar šteta Državno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda na prijedlog nadležnih ministarstva (Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda ("Narodne novine", broj: 16/19)).

 

KATASTROFA je stanje izazvano prirodnim i/ili tehničko-tehnološkim događajem koji opsegom, intenzitetom i neočekivanošću ugrožava zdravlje i živote većeg broja ljudi, imovinu veće vrijednosti i okoliš, a čiji nastanak nije moguće spriječiti ili posljedice otkloniti djelovanjem svih operativnih snaga sustava civilne zaštite područne (regionalne) samouprave na čijem je području događaj nastao te posljedice nastale terorizmom i ratnim djelovanjem (Zakon o sustavu civilne zaštite ("Narodne novine", broj: 82/15, 118/18, 31/20, 20/21 i 114/22)).

 

OŠTEĆENIK je fizička ili pravna osoba na čijoj je imovini utvrđena šteta od prirodnih nepogoda sukladno kriterijima iz Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda ("Narodne novine", broj: 16/19)).

 

PRIRODNOM NEPOGODOM smatraju se iznenadne okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama, seizmičkim uzrocima i drugim prirodnim uzrocima koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve, štetu na imovini i/ili njezin gubitak te štetu na javnoj infrastrukturi i/ili u okolišu (Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda ("Narodne novine", broj: 16/19)).

 

REGISTAR ŠTETA je digitalna baza podataka svih šteta nastalih zbog prirodnih nepogoda na području Republike Hrvatske (Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda ("Narodne novine", broj: 16/19)).

 

VELIKA NESREĆA je događaj koji je prouzročen iznenadnim djelovanjem prirodnih sila, tehničko-tehnoloških ili drugih čimbenika s posljedicom ugrožavanja zdravlja i života građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša na mjestu nastanka događaja ili širem području, čije se posljedice ne mogu sanirati samo djelovanjem žurnih službi na području njezina nastanka (Zakon o sustavu civilne zaštite ("Narodne novine", broj: 82/15, 118/18, 31/20, 20/21 i 114/22)).

 

ŽURNA POMOĆ je pomoć koja se dodjeljuje u slučajevima u kojima su posljedice na imovini stanovništva, pravnih osoba i javnoj infrastrukturi uzrokovane prirodnom nepogodom i/ili katastrofom takve da prijete ugrozom zdravlja i života stanovništva na područjima zahvaćenim prirodnom nepogodom (Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda ("Narodne novine", broj: 16/19).

 

 

2.     OPĆE ODREDBE

 

Stupanjem na snagu Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda ("Narodne novine", broj: 16/19), sve jedinice lokalne samouprave, dužne su izraditi Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda.

 

Prirodnom nepogodom, u smislu Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda ("Narodne novine", broj: 16/19), smatraju se iznenadne okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama, seizmičkim uzrocima i drugim prirodnim uzrocima koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve, štetu na imovini i/ili njezin gubitak te štetu na javnoj infrastrukturi i/ili u okolišu.

 

Prirodnom nepogodom smatraju se: potres, olujni i orkanski vjetar, požar, poplava, suša, tuča, kiša koja se smrzava u dodiru s podlogom, mraz, izvanredno velika visina snijega, snježni nanos i lavina, nagomilavanje leda na vodotocima, klizanje, tečenje, odronjavanje i prevrtanje zemljišta, te druge pojave takva opsega koje, ovisno o mjesnim prilikama, uzrokuju bitne poremećaje u životu ljudi na određenom području.

 

Svrha samog Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda Grada Dubrovnika je određenje postupanja nadležnih tijela, te određivanje mjera i postupanja djelomične sanacije šteta od prirodnih nepogoda koje su navedene Zakonom o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda ("Narodne novine", broj: 16/19).

 

Nositelji provedbe mjera iz Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda jesu:

-        Povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Grada Dubrovnika i

-        Gradonačelnik Grada Dubrovnika.

 

 

3.     MJERE ZAŠTITE ZA VRIJEME TRAJANJA EKSTREMNIH PRIRODNIH UVJETA

 

Određenim izvanrednim događajima uzrokovanih ekstremnim vremenskim uvjetima može se, po pitanju posljedica, upravljati planiranjem i provođenjem odgovarajućih preventivnih mjera, organizacijskih modula i pravovremenih priprema, uključujući informiranje pojedinaca i lokalnih zajednica. Ovisno o specifičnostima svakog pojedinog događaja, relativno se uspješno i s ulaganjima prihvatljivim ekonomskoj moći i interesima lokalnih zajednica, unutar posebno razrađenih i implementiranih uvjeta, mogu kontrolirati posljedice događaja ove vrste.

 

Sukladno Zakonu o sustavu civilne zaštite ("Narodne novine", broj: 82/15, 118/18, 31/20, 20/21 i 114/22), jedinice lokalne samouprave svojim planovima djelovanja civilne zaštite planiraju operativno postupanje u izvanrednim događajima uzrokovanih ekstremnim vremenskim uvjetima, provode pripreme, planiraju sredstva i ostvaruju sve potrebne pretpostavke za učinkovito reagiranje.

 

Planom djelovanja civilne zaštite Grada Dubrovnika propisano je upozoravanje, pripravnost, mobilizacija i narastanje operativnih snaga sustava civilne zaštite, razrađene su mjere civilne zaštite u odnosu na vrstu ugroza koje su relevantne za Grad Dubrovnik, postupanje operativnih snaga sustava civilne zaštite Grada Dubrovnika u otklanjanju posljedica ugroza i način zahtijevanja i pružanja pomoći između različitih hijerarhijskih razina sustava civilne zaštite.

 

3.1.          MJERE U SLUČAJU NASTAJANJA PRIRODNE NEPOGODE

 

Opće mjere za ublažavanje i uklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda jesu:

-       procjena štete i posljedica,

-       sanacija područja zahvaćenog nepogodom,

-       prikupljanje i raspodjela pomoći stradalom i ugroženom stanovništvu,

-       provedba zdravstvenih i higijensko-epidemioloških mjera,

-       provedba veterinarskih mjera,

-       organizacija prometa i komunalnih usluga, radi žurne normalizacije života.

 

Ove mjere provode se organizirano na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini sukladno pravima i obvezama sudionika. U cilju pravovremenog i učinkovitoga ublažavanja i uklanjanja izravnih posljedica i procjena štete od ekstremnih prirodnih uvjeta u pravilu se obavlja odmah ili u najkraćem roku.

 

 

4.     PROVEDBA MJERA UBLAŽAVANJE I UKLANJANJE IZRAVNIH POSLJEDICA PRIRODNIH NEPOGODA NA RAZINI JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE

 

4.1.  PROGLAŠENJE PRIRODNE NEPOGODE

 

Donošenje Odluke o proglašenju prirodne nepogode

 

Odluku o proglašenju prirodne nepogode za jedinice lokalne samouprave na području Dubrovačko-neretvanske županije donosi Župan na prijedlog Gradonačelnika Grada Dubrovnika.

Prirodna nepogoda proglašava se ako je vrijednost ukupne izravne štete najmanje 20% vrijednosti izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu ili ako je prirod (rod) umanjen najmanje 30% prethodnog trogodišnjeg prosjeka na području jedinice lokalne samouprave ili ako je nepogoda umanjila vrijednost imovine na području jedinice lokalne samouprave najmanje 30%.

Prikupljanje prijava o šteti u jedinici lokalne samouprave gdje je šteta nastala

 

Na zahtjev Povjerenstva za procjenu štete od prirodnih nepogoda Grada Dubrovnika, Grad Dubrovnik putem javnog poziva, a po proglašenju prirodne nepogode za područje Grada Dubrovnika, obavještava oštećenike, fizičke ili pravne osobe na čijoj je imovini utvrđena šteta od prirodnih nepogoda da prijave štetu na imovini Povjerenstvu za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Grada Dubrovnika u pisanom obliku, na propisanom obrascu.

 

Javni se poziv objavljuje na oglasnoj ploči i web stranicama Grada Dubrovnika. Javni poziv sadrži osobito:

-       datum donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode,

-       rokove i način dostave obrazaca prijave štete od prirodne nepogode.

 

Obrada podataka o šteti u jedinicu lokalne samouprave gdje je šteta nastala

Po završetku roka od osam (8), iznimno dvanaest (12) dana, Povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Grada Dubrovnika utvrđuje i provjerava visinu štete od prirodne nepogode za područje Grada Dubrovnika temeljem dostavljenih obrazaca od strane oštećenika.

Prva prijava štete u Registar šteta

Povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Grada Dubrovnika dužno je unijeti prve procijenjene štete u Registar šteta.

 

Povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Grada Dubrovnika unosi sve zaprimljene prve procjene štete u Registar šteta najkasnije u roku od petnaest (15) dana od dana donošenja

 

Odluke o proglašenju prirodne nepogode.

Iznimno, rok za unos podataka u Registar šteta od strane Povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Grada Dubrovnika može se, u slučaju postojanja objektivnih razloga na koje oštećenik nije mogao utjecati, produljiti za osam dana (8) dana.

 

Prijava prve procjene štete sadržava:

1.     datum donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode i njezin broj,

2.     podatke o vrsti prirodne nepogode,

3.     podatke o trajanju prirodne nepogode,

4.     podatke o području zahvaćenom prirodnom nepogodom,

5.     podatke o vrsti, opisu te vrijednosti oštećene imovine,

6.     podatke o ukupnom iznosu prijavljene štete iz članaka 25. i 26. Zakona

7.     podatke i informacije o potrebi žurnog djelovanja i dodjeli pomoći za sanaciju i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode.

 

 

Tablica 2:       Mjere, rokovi i nositelji mjera po proglašenju prirodne nepogode na

                        području Grada Dubrovnika

MJERA	ROK	NOSITELJ
DOSTAVA PRIJEDLOGA O PROGLAŠENJU PRIRODNE NEPOGODE NA PODRUČJU GRADA DUBROVNIKA	osam (8) dana od nastanka nepogode	Gradonačelnik Grada Dubrovnika
OBJAVA JAVNOG POZIVA ZA DOSTAVOM OBRAZACA PRIJAVE ŠTETE OD PRIRODNE NEPOGODE NA PODRUČJU GRADA DUBROVNIKA	po objavi Odluke o proglašenju prirodne nepogode	Povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Grada Dubrovnika
PRIKUPLJANJE PODATAKA O ŠTETI NA PODRUČJU GRADA DUBROVNIKA TEMELJEM OBRAZACA PRIJAVE ŠTETE OD PRIRODNE NEPOGODE	osam (8) dana od dana proglašenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode	Povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Grada Dubrovnika
PREMA POTREBI, DOSTAVA ZAHTJEVA ZA PRODULJENJEM ROKA ZA PRVU PRIJAVU ŠTETE U REGISTAR ŠTETA POVJERENSTVU ZA PROCJENU ŠTETA OD PRIRODNIH NEPOGODA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE	osam (8) dana od dana proglašenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode	Povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Grada Dubrovnika
PRVA PRIJAVA U REGISTAR ŠTETA	petnaest (15), iznimno dvadeset i tri (23) dana od dana proglašenja Odluke o proglašenju prirodne Nepogode	Povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Grada Dubrovnika

 

 

4.2.          PROVEDBA MJERA UBLAŽAVANJE I UKLANJANJE IZRAVNIH POSLJEDICA

            PRIRODNIH NEPOGODA – MEĐUSEKTORSKE MJERE

 

Konačna prijava štete u Registar šteta

Konačna procjena štete predstavlja procijenjenu vrijednost nastale štete uzrokovane prirodnom nepogodom na imovini oštećenika izražene u novčanoj vrijednosti na temelju prijave i procjene štete.

 

Konačnu procjenu štete utvrđuje Povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Grada Dubrovnika po izvršenom uvidu u nastalu štetu temeljem prijave oštećenika. Tijekom procjene i utvrđivanja konačne procjene štete od prirodnih nepogoda posebno se utvrđuju:

-       stradanja stanovništva,

-       opseg štete na imovini,

-       opseg štete koja je nastala zbog prekida proizvodnje, prekida rada ili poremećaja u neproizvodnim djelatnostima ili umanjenog prinosa u poljoprivredi, šumarstvu ili ribarstvu,

-       iznos troškova za ublažavanje i djelomično uklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda,

-       opseg osiguranja imovine i života kod osiguravatelja te

-       vlastite mogućnosti oštećenika glede uklanjanja posljedica štete.

 

Konačnu procjenu štete po svakom pojedinom oštećeniku Povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Grada Dubrovnika prijavljuje Povjerenstvu za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Dubrovačko-neretvanske županije u roku od pedeset (50) dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode putem Registra šteta.

 

Iznimno, ako se šteta na dugotrajnim nasadima utvrdi nakon isteka roka za prijavu konačne procjene, oštećenik ima pravo zatražiti nadopunu prikaza štete najkasnije četiri (4) mjeseca nakon isteka roka za prijavu štete.

 

Povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Dubrovačko-neretvanske županije prijavljene konačne procjene štete dostavlja Državnom povjerenstvu i nadležnim ministarstvima u roku od šezdeset (60) dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode putem Registar šteta.

 

Pri konačnoj procjeni štete procjenjuje se vrijednost imovine prema jedinstvenim cijenama, važećim tržišnim cijenama ili drugim pokazateljima primjenjivim za pojedinu vrstu imovine oštećene zbog prirodne nepogode.

 

Državno povjerenstvo priznaje samo vrijednosni iznos prijavljene štete koja je potvrđena (verificirana) od strane matičnog ministarstva, odnosno znanstvene ili stručne institucije koju odredi Državno povjerenstvo (npr. u slučaju potresa).

 

Državno povjerenstvo može odlučiti o primjeni različitih cijena od već objavljenih od strane Državnog zavoda za statistiku za pojedina dobra, ili pojedina područja ako za to ima opravdanog razloga. Ako neke cijene nisu objavljene primjenjuju se prosječne maloprodajne tržne cijene prethodne godine, ili aktualne, za područja za koje se šteta procjenjuje, uz potvrdu Državnog povjerenstva.

 

 

Tablica 3: Mjere, rokovi i nositelji mjera po proglašenju prirodne nepogode na području Grada Dubrovnika – međusektorske mjere

 

 

MJERA	ROK	NOSITELJ
PRIJAVA KONAČNE PROCJENE ŠTETE U REGISTAR ŠTETA	pedeset (50) dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode (iznimno, najkasnije četiri (4) mjeseca od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode)	Povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Grada Dubrovnika
DOSTAVA KONAČNE PROCJENE ŠTETE U REGISTAR ŠTETA	pedeset (50) dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode (iznimno četiri (4) mjeseca od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode)	Povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Dubrovačko-neretvanske županije
POTVRDA KONAČNE PROCJENE ŠTETE		Državno povjerenstvo za procjenu šteta u suradnji s nadležnim ministarstvima i drugim znanstvenim ili stručnim institucijama

 

 

4.3.          RASPODJELA I DODJELA SREDSTAVA POMOĆI ZA UBLAŽAVANJE I DJELOMIČNO UKLANJANJE POSLJEDICA PRIRODNIH NEPOGODA

 

Ako posljedice štete ne zahtijevaju žurni postupak i odobrenje žurne pomoći, šteta se procjenjuje u redovitom postupku.

 

Povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Dubrovačko-neretvanske županije prijavljene konačne procjene štete dostavlja Državnom povjerenstvu i nadležnim ministarstvima u roku od šezdeset (60) dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode putem Registar šteta.

 

Državno povjerenstvo pristupa provjeri i obradi podataka o konačnim procjenama šteta na temelju podataka iz Registra šteta i ostale dokumentacije te utvrđuje iznos pomoći za pojedinu vrstu štete i oštećenike tako da određuje postotak isplate novčanih sredstava u odnosu na iznos konačne potvrđene štete na imovini oštećenika.

 

Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Državnog povjerenstva donosi odluku o dodjeli pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda.

 

4.4.          RASPODJELA I DODJELA SREDSTAVA ŽURNE POMOĆI

 

Žurna pomoć dodjeljuje se u svrhu djelomične sanacije štete od prirodnih nepogoda u tekućoj kalendarskoj godini za pokriće troškova sanacije šteta na javnoj infrastrukturi, troškova nabave opreme za saniranje posljedica prirodne nepogode, za pokriće drugih troškova koji su usmjereni saniranju šteta od prirodne nepogode za koje ne postoje dostatni financijski izvori usmjereni na sprječavanje daljnjih šteta koje mogu ugroziti gospodarsko funkcioniranje i štetno djelovati na život i zdravlje stanovništva te onečišćenje prirodnog okoliša i oštećenicima fizičkim osobama koje nisu poduzetnici, a koji su pretrpjeli štete na imovini, posebice ugroženim skupinama, starijima i bolesnima i ostalima kojima prijeti ugroza zdravlja i života na području zahvaćenom prirodnom nepogodom.

 

Žurna pomoć Vlade Republike Hrvatske donosi se na temelju odluke o dodjeli žurne pomoći, na prijedlog Državnog, županijskog i gradskog povjerenstva.

 

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu isplatiti žurnu pomoć iz raspoloživih sredstava svojih proračuna. Prijedlog dodjele žurne pomoći predstavničkom tijelu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave upućuje Župan ili Gradonačelnik.

 

Žurna pomoć u pravilu se dodjeljuje kao predujam i ne isključuje dodjelu pomoći u postupku redovne dodjele sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda.

 

4.5.          IZVJEŠĆE O UTROŠKU SREDSTAVA ZA UBLAŽAVANJE I DJELOMIČNO UKLANJANJE POSLJEDICA PRIRODNIH NEPOGODA

 

Povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Grada Dubrovnika putem Registra šteta podnosi Povjerenstvu za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Dubrovačko-neretvanske županije izvješće o utrošku sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda dodijeljenih iz državnog proračuna Republike Hrvatske.

 

Izvještaj o uklanjanju posljedica prirodne nepogode i utrošku sredstava pomoći Povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Grada Dubrovnik podnosi u roku od šezdeset (60) dana od dana primitka pomoći.

 

Tablica 4:       Mjere, rokovi i nositelji mjera po proglašenju prirodne nepogode na                                            području Grada Dubrovnika

 

MJERA	ROK	NOSITELJ
DOSTAVA IZVJEŠĆA O UTROŠKU SREDSTAVA ZA UBLAŽAVANJE I DJELOMIČNO UKLANJANJE POSLJEDICA PRIRODNIH NEPOGODA	šezdeset (60) dana primitka sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda	Povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Grada Dubrovnika

 

 

5.     PROCJENA OSIGURANJA OPREME I DRUGIH SREDSTAVA ZA ZAŠTITU I SPRJEČAVANJE STRADANJA IMOVINE, GOSPODARSKIH FUNKCIJA I STRADANJA STANOVNIŠTVA

 

5.1.  OSIGURANJE OPREME ZA ZAŠTITU I SPRJEČAVANJE STRADANJA IMOVINE, GOSPODARSKIH FUNKCIJA I STRADANJA STANOVNIŠTVA

 

Grad Dubrovnik izradio je Procjenu rizika od velikih nesreća kojom su utvrđeni rizici na području Grada Dubrovnika na temelju kojih će se planirati preventivne mjere, educirati stanovništvo, odnosno pripremati eventualni odgovor na prirodnu nepogodu, katastrofu ili veliku nesreću.

 

Grad Dubrovnik kontinuirano unaprjeđuje sustav civilne zaštite na području Grada i to kontinuiranim osposobljavanje snaga civilne zaštite, educiranjem stanovništva o mogućim opasnostima od evidentiranih rizika, provođenjem vježbi kako bi svi sudionici civilne zaštite bili upoznati sa svojim aktivnostima u slučaju mogućih rizika na području Grada Dubrovnika. Također Grad ulaže u snage civile zaštite, osiguravajući im financijsku pomoć pri nabavci opreme i drugih sredstava za zaštitu i sprječavanje stradanja imovine, gospodarskih funkcija i stradanja stanovništva.

 

Grad Dubrovnik izradio je i Plan djelovanja sustava civilne zaštite radi utvrđivanja organizacije, aktiviranja i djelovanja sustava civilne zaštite, zadaća i nadležnosti, ljudskih snaga i potrebnih materijalno-tehničkih sredstava te mjera i postupaka za provedbu zaštite i spašavanja u katastrofi i velikoj nesreći.

 

5.2.  OSIGURANJE SREDSTAVA ZA ZAŠTITU I SPRJEČAVANJE STRADANJA IMOVINE, GOSPODARSKIH FUNKCIJA I STRADANJA STANOVNIŠTVA

 

Sukladno članku 65. Zakona o proračunu ("Narodne novine", broj: 144/21) sredstva proračunske zalihe mogu se koristiti za nepredviđene namjene za koje u Proračunu nisu osigurana sredstva ili za namjene za koje se tijekom godine pokaže da nisu utvrđena dovoljna sredstva jer ih pri planiranju Proračuna nije bilo moguće predvidjeti, za financiranje rashoda nastalih pri otklanjanju prirodnih nepogoda, epidemija, ekoloških nesreća ili izvanrednih događaja i ostalih nepredvidivih nesreća te za druge nepredviđene rashode tijekom godine. Nadalje, člankom 66. istog Zakona utvrđeno je da o korištenju sredstava proračunske zalihe odlučuje Gradonačelnik Grada Dubrovnika.

 

KLASA: 240-01/23-02/19

URBROJ: 2117-1-09-23-03

Dubrovnik, 14. prosinca 2023.

 

Predsjednik Gradskog vijeća:                                                                                             

mr. sc. Marko Potrebica, v. r.

----------------------------------------