Službeni glasnik broj 5. - 17. travnja 2023.Objavljeno: 17.04.23.

53. Generalni urbanistički plan Grada Dubrovnika (pročišćeni tekst)

Na temelju Zaključka o davanju ovlaštenja Odboru za Statut i Poslovnik Gradskoga vijeća Grada Dubrovnika za utvrđivanje pročišćenih tekstova akata Gradskoga vijeća Grada Dubrovnika (''Službeni glasnik Grada Dubrovnika'', broj 5/97.), Odbor za Statut i Poslovnik Gradskoga vijeća Grada Dubrovnika, na sjednici održanoj 16. i 27. ožujka 2023., utvrdio je pročišćeni tekst Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika.

Pročišćeni tekst Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika obuhvaća Odluku o donošenju Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika objavljenu u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 10/05, Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika objavljenu u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 10/07, Odluku o donošenju Ciljanih izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika objavljenu u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 08/12, Odluku o donošenju Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika objavljenu u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 03/14, Pročišćeni tekst Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika objavljen u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 09/14, Odluku o obustavi od primjene članka 44a stavak 2. Odluke o donošenju Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika objavljenu u "Službenom glasniku Grada Dubrovnika" broj 04/16), Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika objavljenu u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 25/18, Odluku o donošenju IV. Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika objavljenu u „Službenom glasniku Grada Dubrovnika“, broj 13/19, Pročišćeni tekst Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika objavljen u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'' broj 8/20, Odluku o donošenju Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika objavljenu u "Službenom glasniku Grada Dubrovnika" broj 5/21, Pročišćeni tekst Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika objavljen u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'' broj 8/21 i Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika objavljenu u “Službenom glasniku Grada Dubrovnika” broj 19/22.

U tim aktima naznačeno je vrijeme njihova stupanja na snagu.

GENERALNI URBANISTIČKI PLAN

GRADA DUBROVNIKA

(pročišćeni tekst)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Generalni urbanistički plan Grada Dubrovnika objavljen u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 10/05, 10/07, 8/12, 03/14, 09/14 – pročišćeni tekst, 04/16 – Odluka, 25/18, 13/19, 08/20 – pročišćeni tekst, 5/21, 08/21 – pročišćeni tekst i 19/22 (u daljnjem tekstu: GUP) kojeg su izradili Urbos d.o.o., Split, Institut IGH d.d., Zagreb, IGH Urbanizam d.o.o., Dubrovnik, Akteracija d.o.o., Zagreb i Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije.

Članak 2.

GUP se sastoji od tekstualnoga i grafičkog dijela:

A TEKSTUALNI DIO

I. UVOD

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

B GRAFIČKI DIO

KARTOGRAFSKI PRIKAZI :

1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA 1:5000

2. MREŽA GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 1:10000

3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

3.1. Promet 1:5000

3.2. Pošta i telekomunikacije 1:10000

3.3. Energetski sustav 1:10000

3.4. Vodno gospodarski sustav – Korištenje voda 1:10000

3.5. Vodno gospodarski sustav – Odvodnja otpadnih voda 1:10000

3.6. Vodno gospodarski sustav – Odvodnja oborinskih voda 1:10000

4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA

4.1. Područja posebnih uvjeta korištenja – prirodna baština 1:10000

4.2. Područja posebnih uvjeta korištenja - graditeljska baština 1:10000

4.3. Područja posebnih ograničenja u korištenju – krajobraz 1:10000

4.4. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite

- Uređenje zemljišta, zaštita posebnih vrijednosti 1:10000

4.5. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite

- Oblici korištenja i način gradnje – urbana pravila 1:5000

4.6. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite

- Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite 1:10000

C OBVEZNI PRILOZI

PRILOG I. Obrazloženje Plana

PRILOG II. Popis propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi Plana

PRILOG III. Dokumentacija o ovlaštenju stručnog izrađivača Plana za izradu prostornih planova

Članak 3.

(1) Generalnim se planom, u skladu sa Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije i Prostornim planom uređenja Grada Dubrovnika, utvrđuje temeljna organizacija prostora, zaštita prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti, korištenje i namjena površina, s prijedlogom uvjeta i mjera njihova uređenja.

(2) Generalni plan sadržava način i oblike zaštite i korištenja, uvjete i smjernice za uređivanje i zaštitu prostora, mjere za unapređivanje i zaštitu okoliša, područja s posebnim i drugim istaknutim obilježjima te druge elemente od značenja za Grad Dubrovnik.

Članak 4.

(1) Generalni plan donosi se za dio područja Grada Dubrovnika utvrđen Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije i Prostornim planom uređenja Grada Dubrovnika, i obuhvaća oko 3.517 ha.

(2) Granice Generalnog plana prikazane su na kartografskim prikazima iz članka 2. točke B. ove odluke.

Članak 5.

Izmjene i dopune GUP-a iz članka 2. ove odluke, ovjerovljene pečatom Gradskog vijeća Grada Dubrovnika i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, sastavni su dio ove Odluke.

Članak 6.

Provedba Generalnog plana temelji se na odredbama za provedbu ove odluke, kojima se definira namjena i korištenje prostorom, načini uređivanja prostora i zaštita svih vrijednih područja unutar obuhvata Generalnog plana. Svi uvjeti kojima se regulira buduće uređivanje prostora u granicama obuhvata Generalnog plana, sadržani su u tekstualnom i grafičkom dijelu Generalnog plana, koji predstavljaju cjelinu za tumačenje svih planskih postavka.

ODREDBE ZA PROVEDBU

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

1.1. Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene

Članak 7.

(1) Radi određivanja namjene površina u okviru obuhvata Generalnog plana te razgraničenja načina i oblika korištenja površina javnih i drugih namjena, a zbog karakteristika gradnje i uređenja prostora, kao i karaktera područja, prostor je podijeljen na dvije prostorno- funkcionalne cjeline:

1. Uže urbano područje obuhvaća prigradsko urbano područje Rijeke dubrovačke i uže urbano područje grada Dubrovnika, površine 1065,24[1] ha tj. kompleksne naseljske strukture uz jadransku turističku cestu, Komolačku dolinu, područje do Šumetske prometnice (‘‘stare štreke’‘) te na dijelu gradskog naselja Dubrovnik područje do Jadranske turističke ceste.

Na užem urbanom području predviđene su zone javne namjene pod kojima se podrazumijevaju površine državnih, županijskih i gradskih institucija, kao i površine infrastrukturnih sustava (prometnice, javna parkirališta, vodovodni sustavi s uređajima, sustavi odvodnje s uređajima, elektroenergetska postrojenja, prometni terminali, groblja) kao i zemljište namijenjeno javnoj upotrebi i korištenju (administrativne institucije, socijalne, zdravstvene institucije, kulturne, prosvjetne, visokoškolske institucije, vjerske institucije), površine za šport i rekreaciju, kupališta, igrališta i javni parkovi, kao i površine od općeg interesa utvrđene posebnim zakonima (pomorsko dobro).

Površine i sadržaji javnih namjena su od općeg (javnog) interesa, moraju biti dostupni svim stanovnicima te uređeni sukladno standardima i kriterijima za gradnju javnih građevina i uređenja javnih zona.

Zone i lokacije sadržaja javne i društvene namjene te koridori prometne infrastrukture (javne prometnice i javni putovi) prikazane su u grafičkom dijelu Generalnog plana, kartografski prikaz broj 1. Korištenje i namjena površina” u mjerilu 1:5.000.

2. Šire urbano područje, površine 2452 ha, je područje pretežito ruralnog karaktera izgradnje i življenja i obuhvaća izdvojene dijelove gradskih naselja, izdvojene gospodarske, rekreacijske i vjerske površine s grobljima te poljoprivredno i šumsko tlo.

(2) Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene u Generalnom planu su:

1. poticanje razvoja i transformacije pojedinih gradskih prostornih cjelina na način da se poseban značaj pridaje javnim prostorima (gradski projekti) i novim pješačkim komunikacijama

2. unapređenje turističke ponude grada formiranjem novih rekreacijskih područja i zona

(3) Granice užeg i šireg urbanog područja prikazane su na kartografskom prikazu br. 2. ‘‘Mreža društvenih i gospodarskih djelatnosti’‘ u mj. 1:10.000.

1.2. Korištenje i namjena površina

Članak 8.

Površine javnih i drugih namjena razgraničene su i označene bojom u grafičkom dijelu Generalnog plana, kartografski prikaz broj 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:5.000, i to:

1. RAZVOJ I UREĐENJE POVRŠINA NASELJA

1.1. STAMBENA NAMJENA (žuta) S

1.1.1. Izgrađene/neizgrađene stambene zone

1.2. MJEŠOVITA NAMJENA (oker) M1

1.2.1. Niske gustoće (do 100 stanovnika/ha)

1.2.1.1. Pretežito stanovanje – izgrađeno/neizgrađeno M1₁

1.2.1.2. Pretežito stanovanje u zelenilu

(povijesnim vrtovima) – izgrađeno M1₄

1.2.1.3. Vile u zelenilu – neizgrađeno M1₅

1.2.1.4. Pretežito stanovanje u ruralnim sklopovima i

ambijentalnim cjelinama – izgrađeno M1₆

1.2.2. Srednja gustoća (od 100 do 200 st/ha)

1.2.2.1. Pretežito stanovanje – izgrađeno/neizgrađeno M1₂

1.2.3. Visoka gustoća (veća od 200 st/ha)

1.2.3.1. Pretežito stanovanje – izgrađeno/neizgrađeno M1₃

1.2.3.2. Pretežito poslovna M2

1.2.3.3. Povijesna jezgra-kulturni centar M5

1.3. JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA (narančasta)

1.3.1. Javna i društvena namjena D

1.3.2. Upravna D1

1.3.3. Socijalna D2

1.3.4. Zdravstvena D3

1.3.5. Predškolska i školska D4

1.3.6. Visoko učilište D5

1.3.7. Kultura D6

1.3.8. Vjerska D7

1.4. GOSPODARSKA NAMJENA

1.4.1. Proizvodna namjena (ljubičasta)

1.4.1.1. pretežno industrijska I1

1.4.1.2. pretežno obrtna I2

1.4.2. Poslovna namjena (narančasta)

1.4.1.3. Pretežito uslužna K1

1.4.1.4. Pretežito trgovačka K2

1.4.1.5. Komunalno servisna K3

1.4.1.6. Garažno-poslovne građevine K4

1.4.3. Ugostiteljsko-turistička namjena (crvena)

1.4.3.1. Hoteli T1

1.4.3.2. Turističko naselje T2

1.5. ŠPORTSKO REKREACIJSKA (tamno zelena)

1.5.1. Športska igrališta R2

1.5.2. Kupališne zone R3

1.5.3. Uređene plaže Pu

1.5.4. Prirodne plaže Pp

1.5.5. Športski centar ''Gospino polje'' R4

1.5.6. Športsko-rekreacijski park R5

1.6. JAVNE ZELENE POVRŠINE (svjetlije zelena)

1.6.1. Javni park Z1

1.6.2. Vrtovi, perivoji Z2

1.6.3. Spomen park Daksa Z3

1.7. ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE (svijetlo zelena)

1.7.1. Zaštitno zelenilo i pejzažne površine Z

1.7.2. PARK ŠUMA PETKA Pš

1.8. POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA IS

1.9. GROBLJA (znak)

2. RAZVOJ I UREĐENJE POVRŠINA IZVAN NASELJA

2.1. ŠPORTSKO REKREACIJSKA (tamno zelena)

2.1.1. Športsko-rekreacijski centar s golfom

(Građevinsko područje izdvojene namjene izvan naselja) R1, R2, R5

2.2. POLJOPRIVREDNO TLO ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE

2.2.1. Osobito vrijedno obradivo tlo (narančasta)

2.2.2. Vrijedno obradivo tlo (oker)

2.2.3. Ostala obradiva tla (žuto)

2.3. ŠUMA ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE

2.3.1. Zaštitna šuma (zelena)

2.3.2. Šuma posebne namjene (zelena)

2.4. OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE(BIJELO)

2.5. GROBLJE (znak)

2.6. INTERVENCIJE NA OBALI (plava crta)

2.7. OBALA U PRIRODNOM OBLIKU (bez oznake)

Članak 8.a

(1) Pojmovnik

1. Dijelovi (etaže) i visina građevine:

1.1. Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad podruma ili iznad suterena. Prizemlje se na ravnom terenu nalazi najviše 1,0 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine, odnosno na kosom terenu najviše 3,5 m mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine. Prizemlje se nalazi iznad podruma ili kao prva nadzemna etaža (u slučaju da nema suterena).

1.2. Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno nalazi se jednim cijelim svojim pročeljem izvan terena, dok su ostale tri strane djelomično ili potpuno ukopane. Građevine mogu imati samo jedan suteren a ostale nadzemne etaže (prizemlje, katovi) također mogu biti djelomično ukopane, poštivajući maksimalnu visinu u metrima propisanu ovim odredbama.

1.3. Potpuno ukopani podrum (Po) je dio građevine čiji je volumen 100% ukopan u konačno uređeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. Potpuno ukopane podrumske etaže ne smiju se namjenjivati stambenim ili poslovnim prostorima za boravak ljudi. Iznimno, kod građevina športsko-rekreacijske namjene unutar športsko-rekreacijskog parka "Gospino polje" moguće je u potpuno ukopanim podrumskim etažama planirati poslovne prostore za boravak ljudi. Potpuno ukopani podrum koji služi isključivo kao garaža, osim u građevinama športsko-rekreacijske namjene unutar športsko-rekreacijskog parka "Gospino polje", može imati tlocrtnu površinu do najviše 70% građevne čestice i biti na udaljenosti najbliže 1,0 m od granice vlastite građevne čestice i na udaljenosti od minimalno 5 m od granice s javnom prometnom površinom ako na tom dijelu nema vrijednog postojećeg zelenila, a na temelju posebnog elaborata vrednovanja postojeće vegetacije. Krovna ploha dijela potpuno ukopanog podruma koji je širi od tlocrtne površine nadzemnih dijelova građevine treba biti uklopljena u uređenje konačno zaravnanog i uređenog terena.

Podrum se može izvesti i dijelom kao djelomično ukopani. Djelomično ukopani podrum je dio građevine koji je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno uređeni zaravnani teren, niti jedno pročelje se u cjelosti ne nalazi izvan terena, nije namjenjen stambenim prostorima i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. Najveća dopuštena visina nadzemnog dijela iznosi 1,2 m. Podrumom ili suterenom neće se smatrati etaža čija su sva pročelja u potpunosti odvojena od okolnog terena, bez obzira da li je u terenu izveden podzid ili je zasjek terena uređen bez podzida.

Ukoliko se u podrumu planira uređenje garaže tada je moguća gradnja rampe i liftova isključivo za kolni ulaz u garažu širine do 5,5 m. Ostatak podruma treba biti potpuno ukopan. Kota rampe za ulaz u podrumsku garažu ne obračunava se kao najniža kota uređenog terena uz građevinu i smatra se podzemnom etažom. Zgrade mogu imati više potpuno ukopanih podrumskih etaža.

1.4. Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva stropa iznad prizemlja.

1.5. Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. Moguće ga je oblikovati i s ravnim krovom i to s etažom koja se upisuje u pretpostavljeni volumen građevine s kosim krovom. Kod tako formiranoga potkrovlja sa ravnim krovom stubišna jezgra (dizalo sa stubištem) mora biti unutar etaže koja se upisuje bez mogućnosti formiranja dodatnih servisnih prostora i kućica na ravnom krovu takve etaže potkrovlja.

2. Formirana ulica predstavlja postojeću ulicu koja zadovoljava minimalne tehničke uvjete za odvijanje prometa.

3. Funkcionalna jedinica

Skup prostorija jednoznačne namjene koje čine samostalnu uporabnu cjelinu.

4. Građevna čestica

Građevna čestica je u načelu jedna katastarska čestica čiji je oblik, smještaj u prostoru i veličina u skladu odredbama za provođenje, te koja ima pristup na prometnu površinu sukladan odredbama za provođenje ovog Plana, ako Zakonom nije propisano drugačije.

U građevnu česticu ne mogu biti uključena javna dobra u općoj uporabi (pomorsko dobro, vodno dobro, cestovna, komunalna infrastruktura itd.).

5. Građevinska (bruto) površina zgrade – GBP

Zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) zgrade (Po,S,Pr,K,Pk) određenih prema vanjskim mjerama svih obodnih zidova s oblogama. U građevinsku (bruto) površinu ne uračunava se površina vanjskog dizala koje se dograđuje na postojeću zgradu, toplinske izolacije kojom se poboljšavaju energetska svojstva zgrade koja se stavlja na postojeću zgradu, dijelovi etaže svijetle visine manje od 2,0 m, galerije unutar funkcionalne jedinice zgrade, otvorenih dijelova zgrade (natkrivene i nenatkrivene terase, nadstrešnice, lođe balkoni, strehe vijenca i drugih istaka, vanjska stubišta, vanjske rampe za ulaz u zgradu, konstrukcije za zaštitu od sunca, rasvjetne dimne i ventilacijske kupole i sl.). Način izračuna građevinske (bruto) površine definiran je posebnim propisima.

6. Građevinski pravac predstavlja obvezni pravac kojim se određuje položaj građevine na građevnoj čestici, a određuje se u odnosu na regulacijski pravac.

7. Hortikulturno uređen teren ( hortikulturno uređena površina)

Teren koji se obračunava kao minimalni postotak zelenila na građevnoj čestici a odnosi isključivo na vrijedno prirodno i uređeno zelenilo, bez popločanja, terasa i parkirališta.

8. Koeficijent iskorištenosti građevne čestice- ukupni (kis)

Odnos građevinske (bruto) površine građevine i površine građevne čestice. Ovim odredbama propisuje se maksimalni ukupni kis.

9. Koeficijent iskorištenosti nadzemni (KisN)

Odnos građevinske (bruto) površine nadzemnih etaža građevine i površine građevne čestice.

10. Koeficijent iskorištenosti podzemni (KisP)

Odnos građevinske (bruto) površine podzemnih etaža građevine i površine građevne čestice.

11. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig)

Odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice (zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže). Nenatkriveni bazeni do 100 m2 ukopani u tlo ne obračunavaju se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice.

12. Konačno zaravnan i uređen teren

Uređeni parter građevne čestice neposredno uz građevinu (zemljana podloga, opločenja i sl.) čija najniža visinska kota uz pročelje građevine u odnosu na visinsku kotu prirodnog terena prije gradnje može varirati do + ili – 1,5 m na kosom terenu. Pod konačno zaravnanim i uređenim terenom ne smatra se i ulazna rampa u podrumsku etažu najveće širine 5,5 m, isključivo za ulaz u garažu, smještena uz pročelje. Kako bi se nedvojbeno mogao dokazati status konačno zaravnanog i uređenog terena, potrebno je prilikom ishođenja akta za gradnju priložiti geodetski snimak s visinskim kotama prirodnog terena prije gradnje.

13. Koridor prometnice - predstavlja prometni pravac, unutar kojeg se može razviti trasa prometnice s pripadajućom infrastrukturom, rezerviran za izgradnju autoceste, brze ceste i ostalih cesta kao i jadranske željeznice.

14. Kosi teren

Teren čiji je nagib veći od 12% u presjecima paralelnim sa smjerom nagiba građevne čestice na dijelu na kojem je planirana gradnja građevine.

15. Nadzemne etaže

Nadzemne etaže su: suteren, prizemlje, etaže katova i potkrovlje (S,P,K,Pk). Nadzemnom etažom se ne smatraju građevinski dijelovi zgrade iznad ravnog krova zgrade, kao što su zatvoreni dijelovi konstrukcije stubišta, strojarnice lifta, klimatizacije, ventilacije i sl., čiji gabariti nisu veći od tehnoloških potreba, maksimalne površine 20 m2 i maksimalne visine 3,5 m i koji ne omogućuju korištenje tog prostora u smislu osnovne namjene građevine. Zbog konfiguracije terena, pored suterena i druge nadzemne etaže mogu biti djelomično ukopane.

Podrum koji nije potpuno ukopan smatra se nadzemnom etažom, u smislu ovih Odredbi.

16. Os ceste - predstavlja polovinu širine poprečnog profila izvedenog stanja ceste.

17. Osnovna građevina

Građevina iste ili pretežite namjene sukladno prostorno-planskoj namjeni.

18. Podzemne etaže

Podzemna etaža je potpuno ukopan podrum (Po) čiji je volumen ukopan 100% u konačno uređen i zaravnan teren. Podzemnom etažom smatra se i potpuno ukopani podrum sa ulaznom rampom u podrumsku etažu najveće širine 5,5m izvedenu isključivo za ulaz u garažu, koja je smještena uz pročelje građevine. Zgrade mogu imati više podzemnih, potpuno ukopanih etaža.

19. Pomoćna građevina

Građevina koja se gradi na građevnoj čestici namijenjenoj gradnji osnovne građevine, a čija je namjena u funkciji osnovne građevine, kao što su: garaža, bazen, spremište, drvarnica, vrtna sjenica, nadstrešnica i slična građevina.

Pomoćnom građevinom smatra se i sabirna jama, spremnik i slična građevina, ukoliko je njena visina na najnižoj točki konačno zaravnanog i uređenog terena uz građevinu viša od 1,0 m.

20. Predvrt je hortikulturno uređen teren minimalne širine 1,0 m od regulacijske linije javnoprometne površine s koje se pristupa građevini.

21. Prirodni teren

Neizgrađena površina zemljišta (građevne čestice), bez promjene kote terena u odnosu na zatečeni teren, koja je uređena kao zelena površina bez podzemne ili nadzemne gradnje i natkrivanja, parkiranja, bazena, sportsko-rekreacijskih igrališta i slično, a prikazana na geodetskom snimku zatečenog stanja, geodetskom situacijskom nacrtu ili drugoj odgovarajućoj geodetskoj podlozi s prikazom visinskih kota. U tehničkoj dokumentaciji za ishođenje akta za građenje potrebno je u presjeku građevine obavezno ucrtati liniju prirodnog (zatečenog) terena.

22. Profil prometnice – predstavlja karakterističan poprečan presjek ceste sa utvrđenim dimenzijama za kolni i pješački promet. U profil prometnice nije uključena širina bankine i odvodnog jarka

23. Regulacijski pravac predstavlja pravac koji razgraničuje površine građevnih čestica i postojećih ili planiranih prometnih površina s kojih se ostvaruje kolni pristup građevini te prema ostalim dodirnim kolnim ili pješačkim površinama (pješačkim stazama, prilazima i sl.). U smislu režima korištenja regulacijski pravac odvaja javnu površinu od privatne površine. Građevna čestica može imati jedan ili više regulacijskih pravaca.

24. Tihi obrt

Tihi obrt u smislu ovih odredbi predstavlja obavljanje gospodarskih aktivnosti koje su kompatibilne stanovanju, tj. koje ne proizvode buku veću od dopuštene sukladno posebnom propisu, ne proizvode neugodne mirise, ne zahtijevaju značajan promet te nemaju utjecaja na zdravlje ljudi kao npr. intelektualne usluge, financijske usluge, servisi, umjetničke djelatnosti i sl., a sve sukladno odluci o komunalnom redu.

25. Visina građevine mjeri se od najniže kote konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njenom najnižem dijelu do vijenca građevine.

26. Vijenac građevine je:

— kod građevina s ravnim krovom kota gornjeg ruba nosive stropne konstrukcije posljednje etaže bez slojeva krova zadnjega kata,

— kod građevina s kosim krovom i građevina s etažom koja se upisuje u pretpostavljeni volumen građevine s kosim krovom vrh nadozida potkrovlja, odnosno kota sjecišta unutarnje plohe nadozida i unutarnje plohe stropne konstrukcije kosog krova.

Kod izvedbe kosog krova visina nadozida mjerena od gotovog poda ne može biti viša od 1,2 m.

Kod izvedbe ravnog krova maksimalna visina krovne atike iznad gornje kote stropne konstrukcije može iznositi 1,2 m.

Pri iskazivanju naziva etaža potrebno je pridržavati se propisanog broja nadzemnih etaža i propisanih visina.

27. Vrste građevina (po tipu)

27.1. Niska

Građevina s najviše tri funkcionalne jedinice, maksimalne visine 8 m na ravnom i 10 m na kosom terenu.

27.2. Srednje visoka građevina

Građevina s najviše osam funkcionalnih jedinica, maksimalne visine 11m na ravnom i 13 m na kosom terenu.

27.3. Visoka

Građevina s najviše dvadeset funkcionalnih jedinica., visine 16 m na ravnom i 18m na kosom terenu.

Generalnim urbanističkim planom moguće je odrediti i drugačiji broj funkcionalnih jedinica za pojedine vrste građevina.

Građevine ostalih namjena (pretežno poslovne (M2), poslovne namjene (K), gospodarske (T) i dr.), ovisno o urbanim pravilima definiranim ovim Odredbama, grade se kao niske, srednje visoke ili visoke.

27.4. Slobodnostojeća građevina (SS)

Građevina koja sa svih strana ima neizgrađen prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu), uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina.

27.5. Dvojna građevina (D)

Građevna cjelina koja se sastoji od dvije fizički spojene građevine (lamele). Svaka lamela dvojne građevine jednom se cijelom stranom ili najmanje jednom polovinom (1/2) duljine jedne strane nalazi na granici građevne čestice i na toj strani se naslanja na susjednu građevinu, dok s ostalih strana ima neizgrađen prostor (vlastitu građevnu česticu). Uz dvojnu građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina. Dvojne građevine se na kosom terenu ne mogu smještati jedna „iza“ druge, već samo prislanjati bočnim stranama jedna uz drugu, paralelno sa slojnicama terena. Visina vijenca obje lamele može odstupati maksimalno 1,0m. Arhitektonsko oblikovanje mora biti ujednačeno arhitektonskim izričajem i tipologijom.

27.6. Niz (N)

Građevna cjelina (sklop) od najmanje tri međusobno prislonjene osnovne građevine približno jednakih gabarita i oblikovanja, odnosno građevina koja se s najmanje dvije cijele strane, i to najmanje jednom polovinom (1/2) duljine svake od tih strana, nalazi na granicama građevne čestice prema susjednim građevinama dok s ostalih strana ima neizgrađen prostor (vlastitu građevnu česticu). Visina vijenca građevina u nizu može odstupati maksimalno 1,0 m. Uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina. Arhitektonsko oblikovanje mora biti ujednačeno arhitektonskim izričajem i tipologijom.

(2) Kada se u pojmovniku u stavku 1. ovog članka navode pojmovi definirani zakonskim propisima i podzakonskim aktima (GBP, Kis, Kig,......) u slučaju promjene zakonskih propisa primjenjivat će se definicije sukladne istima.

I. RAZVOJ I UREĐENJE POVRŠINA NASELJA

1.2.1. Stambena namjena – S

Članak 9.

(1) Površine stambene namjene su one na kojima su postojeće i planirane građevine stambene ili stambeno poslovne. Najviše 30% GBP niske, srednje visoke i visoke stambeno-poslovne građevine može biti poslovne namjene.

(2) Na površinama stambene namjene mogu se uređivati prostori za sljedeće prateće sadržaje:

1. parkovi i dječja igrališta,

2. prodavaonice robe za dnevnu potrošnju i poslovni prostori do 150 m2 građevinske (bruto) površine (GBP).

3. infrastrukturni objekti

4. ostale namjene koje dopunjuju stanovanje kao osobne usluge (krojač, frizer, fotograf, servis kućanskih aparata i sl.) i intelektualne usluge – uredi, javni i društveni sadržaji (dječji vrtići, kapelice) i sl.

(3) Briše se.

(4) Na površinama stambene namjene ne mogu se graditi građevine za proizvodnju, skladišta, servisi i drugi sadržaji koji bukom, mirisom i drugim nepovoljnim utjecajima ometaju stanovanje.

1.2.2. Mješovita - pretežito stambena namjena – M1

Članak 10.

(1) Na površinama mješovite-pretežito stambene namjene postojeće i planirane građevine su pretežito stambene, a mogući su i poslovni sadržaji koji ne ometaju stanovanje. Najviše 30% BRP niske, srednje visoke i visoke stambeno-poslovne građevine može biti poslovne namjene.

(2) Na površinama mješovite – pretežito stambene namjene, mogu se graditi i uređivati sadržaji za:

1. trgovine do 400 m² građevine (bruto) površine (GBP)

2. predškolske ustanove, škole

3. ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

4. tihi obrt i usluge (krojač, frizer, fotograf, servis kućanskih aparata i sl.) i intelektualne usluge – uredi, poslovni prostori i sl.

5. društvene organizacije, sadržaji kulture, uprave, vjerske zajednice i sl. sadržaji javne i društvene namjene

6. pošte, banke i sl.

7. šport i rekreaciju

8. parkove i dječja igrališta

9. ugostiteljstvo i turizam

10. javne garaže

11. infrastrukturne objekte

(3) Na zasebnim građevnim česticama mogu se graditi građevine javne i društvene namjene (predškolske ustanove i škole, socijalne ustanove, vjerske građevine i sl.), uredski prostori, ugostiteljsko-turistička namjena, hoteli, javne garaže, športsko-rekreacijske površine i igrališta te uređivati javne i zaštitne zelene površine.

(4) Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene ne mogu se graditi trgovački centri (sukladno posebnim propisima), bučni obrti i proizvodne građevine, skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način (bukom, prašinom i sl.) ometaju stanovanje.

(5) Postojeći sadržaji iz prethodnog stavka ne smiju se rekonstruirati i širiti, već se moraju prenamijeniti u sadržaje primjerene predmetnoj zoni.

(6) Mješovita – pretežito stambena namjena, razrađena je na podcjeline (niska gustoća -M1₁, M1₄, M1₅, M1₆; srednja gustoća – M1₂; visoka gustoća M1₃), koje se razlikuju u odnosu prema izgrađenosti, načinima i uvjetima gradnje i uređenja prostora.

1.2.3. Mješovita- pretežito poslovna namjena – M2

Članak 11.

(1) Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene mogu se graditi jednonamjenske poslovne građevine i stambeno - poslovne građevine .

(2) Građevine za stanovanje u prizemlju obvezno imaju javne ili poslovne sadržaje.

(3) Površine za pretežno poslovnu namjenu nalaze se ili se planiraju uz značajnije gradske poteze i u središnjim gradskim prostorima.

(4) Na površinama mješovite – pretežito poslovne namjene, mogu se graditi i uređivati sadržaji za:

1. poslovnu i stambenu namjenu

2. javnu i društvenu namjenu

3. ugostiteljsko-turističku namjenu

4. tržnice, robne kuće

5. šport i rekreaciju

6. parkove i dječja igrališta

7. javne garaže

8. infrastrukturne objekte

(5) Na površinama mješovite – pretežito poslovne namjene, ne mogu se graditi trgovački centri, (sukladno posebnim propisima) skladišta i proizvodne građevine.

1.2.4. Povijesna jezgra-kulturni centar – M5

Članak 12.

(1) Povijesna jezgra obuhvaća prostor unutar gradskih zidina i utvrda omeđen gradskim jarkom tj. prostor grada u zidinama s Lazaretima i Lovrijencom registrirana je 1966. godine kao kulturno dobro, a preregistrirana Rješenjem o zaštiti Povijesne cjeline grada Dubrovnika i njene neposredne okoline 2008. godine I upisana u Registar kulturnih dobara pod brojem Z 3818. Od 1979. godine uvrštena je u UNESCO-ov registar Svjetske kulturne baštine.

Potrebno je očuvati izvornu strukturu spomenika i cjeline, u skladu s posebnim uvjetima tijela mjerodavnog za zaštitu spomeničke baštine.

(2) Povijesna jezgra ima polivalentnu namjenu u sklopu koje odgovarajućom organizacijom i strukturom sadržaja treba omogućiti odvijanje sljedećih funkcija:

1. stanovanje

2. kultura

3. turističko-ugostiteljska

4. specijalizirane trgovine

5. administrativno-upravna funkcija

6. vjerska

7. školstvo,

8. prometna (morska luka)

tj. zadržavanje tradicionalnog kulturnog, znanstveno-umjetničkog središta s institucijama gradskog, županijskog, državnog i međunarodnog značenja.

1.2.5. Javna i društvena namjena – D

Članak 13.

(1) Na površinama javne i društvene namjene mogu se graditi građevine za javnu i društvenu namjenu i prateće sadržaje.

(2) Građevine za javnu i društvenu namjenu su:

1. Javna i društvena namjena D

2. Upravne D1

3. Socijalne D2

4. Zdravstvene D3

5. Predškolske i školske D4

6. Visoko učilište D5

7. Kulturne D6

8. Vjerske D7

(3) Pod javnom i društvenom namjenom s oznakom D razumijeva se mogućnost smještaja raznovrsnih sadržaja tj. upravnih i socijalnih sadržaja, sadržaja visokog učilišta, i, osobito, kulturnih sadržaja.

(4) Unutar površina javne namjene za visoka učilišta 30% građevinske (bruto) površine (GBP) može biti u funkciji smještaja studenata i nastavnika (dormitorij i sl.) to jest, mogu se uređivati i graditi prateći smještajni kapaciteti u funkciji odvijanja nastave.

(5) Unutar površina javne i društvene namjene, gradi se prema programu i normativima osnovne namjene.

(6) Vrsta i broj građevina društvenih djelatnosti iz prethodnog stavka prikazani su na kartografskom prikazu br. 2. ‘‘Mreža društvenih i gospodarskih djelatnosti’‘ u mjerilu 1:10000.

1.2.6. Gospodarska namjena – G

Članak 14.

(1) Zonama gospodarske namjene pripadaju proizvodne - pretežito industrijske i obrtne, poslovne – pretežito uslužne, trgovačke, komunalno servisne i garažno-poslovne građevine, ugostiteljsko-turističke građevine – hotelski kompleksi, turistička naselja te luke posebne namjene.

(2) Površine gospodarske namjene određene su za:

1. Proizvodnu namjenu (ljubičasta)

1.1. Pretežito proizvodna namjena I1

1.2. Pretežito obrtna I2

2. Poslovnu namjenu (narančasta)

2.1. Pretežito uslužna K1

2.2. Pretežito trgovačka K2

2.3. Komunalno servisna K3

2.4. Garažno-poslovne građevine K4

3. Ugostiteljsko-turističku namjenu (crvena)

3.1. Hotelski kompleksi T1

3.2. Turističko naselje T2

(3) Proizvodna namjena – I odnosi se na industrijske, obrtne i gospodarske pogone, skladišne prostore, poslovne, uredske i trgovačke građevine.

(4) Poslovna namjena – K obuhvaća poslovne, upravne, uredske, trgovačke i uslužne sadržaje, gradske robne kuće, proizvodnju, komunalno-servisne, garažno–poslovne prostore, poslovne hotele, stanovanje u manjem postotku i sl.

(5) Na površinama proizvodne namjene (I) i poslovne namjene (K) mogu se graditi i :

1. izložbeno-prodajni saloni

2. poslovni i uslužni sadržaji

3. obrtni sadržaji

4. veletrgovine i trgovine

5. prometne građevine, javne garaže, športske površine

6. gradski komunalni servisi

7. građevine za malo poduzetništvo

8. tehnološki parkovi

9. stambeni i turistički sadržaji maksimalno 20% građevinske bruto površine,

10. javni i društveni sadržaji (zdravstveni, predškolski, kulturni, vjerski i sl.) maksimalno 40% građevinske bruto površine

11. infrastrukturni objekti

(6) Ugostiteljsko-turistička namjena – T1 obuhvaća hotele, ugostiteljske, športsko-rekreacijske građevine, specijalizirane trgovine, zaštitne zelene i parkovne površine.

(7) Ugostiteljsko-turistička namjena - T2 su turistička naselja u zelenilu sa pratećim ugostiteljskim i rekreacijskim sadržajima, zaštitnim zelenim i parkovnim površinama.

1.2.7. Športsko-rekreacijska namjena – R

Članak 15.

(1) Športsko-rekreacijska namjena odnosi se na površine za šport i rekreaciju:

1. Športska igrališta R2

2. Kupališne zone R3

3. Športski centar (Gospino polje) R4

4. Športsko-rekreacijski park R5

(2) Športska igrališta – R2

Na tim se površinama mogu uređivati otvorena igrališta, bazeni, prateće građevine i objekti infrastrukture. Prateće građevine obuhvaćaju sadržaje koji upotpunjavaju i služe osnovnoj djelatnosti (društveni i ugostiteljski prostori, garderobe, sanitarije, smještaj opreme i rekvizita i dr.). Prateće građevine mogu biti maksimalne veličine BRP do 150 m2/ha obračunato na ukupnu površinu športsko-rekreacijske namjene s građevinom visine do P+1+Pk (prizemlje, kat i potkrovlje), to jest 8,5 m od najniže kote uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine (uključivo podrum ili suteren).

(3) Kupališne zone – R3

Kupališne zone označene s R3 su plaže na poluotoku Babinu kuku i plaža u Uvali Lapad. Uređenje plaža iz prethodnog stavka obavlja se sukladno odredbama propisanim u prethodnom stavku za športska igrališta – R2.

Uređene plaže – Pu označene su na kartografskom prikazu br. 1. ‘‘Korištenje i namjena površina’‘ i mogu se uređivati za boravak na otvorenom uz obvezno hortikulturno uređenje.

Moguća je gradnja pratećih građevina što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti (garderobe, sanitarije, manji ugostiteljski sadržaji) ukupne građevinske bruto-površine (GBP-e) do 100 m2, visine prizemlja ili najviše 4,0 m od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine. Uređena kupališta obuhvaćaju otvorene površine namijenjene sunčanju i kupanju, nadzirane i pristupačne s morske i kopnene strane, mogu se opremati tuševima, platoima, sunčalištima, prilazima moru za osobe sa smanjenom pokretljivošću. Na području uređenih kupališta nije dopušteno ograđivati plaže, prekidati javnu šetnicu i onemogućavati pristup moru.

Prirodne plaže – Pp označene su na kartografskom prikazu br. 1. ‘‘Korištenje i namjena površina’‘, zadržavaju se u prirodnom obliku, potpuno očuvanoga zatečenog prirodnog obilježja.

(4) Športski centar (Gospino polje) – R4

Na tim površinama mogu se graditi športske dvorane s ili bez gledališta, stadioni, bazeni i druge športske građevine, objekti infrastrukture te drugi prostori što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja na tim površinama i u građevinama (Gospino polje).

(5) Športsko-rekreacijski centar – R5

Glavica/Babin kuk, južni vršni dio poluotoka Babin kuk između ulice I. Dulčića i ulice od Babinog kuka uz mogućnost izgradnje pratećih sadržaja.

(6) Zona parka Montovjerna obuhvaća prostor pejzažno vrijednih zelenih sjevernih padina brda Montovjerna, između Ulice od Montovjerne i ulice M. Hamzića.

Unutar zone planira se uređenje umjetnog penjališta, gradnje vidikovca, uređenja botaničkog vrta, trim staze te gušće pješačke mreže šireg područja.

1.2.8. Javne zelene površine

Članak 16.

(1) Javne zelene površine planirane su na površinama koje se moraju krajobrazno urediti, a unutar kojih je moguće uređenje pješačkih staza, odmorišta, paviljona, dječjih igrališta, javne rasvjete i opremanje urbanom opremom.

(2) Javne zelene površine obuhvaćaju postojeće i planirane parkove, igrališta te ostale javne zelene površine uz prometne koridore, biciklističke ili pješačke staze te zelene površine na područjima koja nisu primjerena gradnji, a u kontaktnom su području s prometnim površinama.

(3) Planom se povećavaju navedene površine s obzirom da unose nove vrijednosti u strukturu naselja te povećavaju njegovu atraktivnost.

Unutar ove zone moguća je rekultivacija i održavanje autohtone vegetacije bez mogućnosti nove izgradnje.

(4) Javni park – Z1 je javni neizgrađeni prostor oblikovan vegetacijom i parkovnom opremom, namijenjen šetnji i pasivnom odmoru građana.

Park Orsula određen je na istočnoj strani obuhvata plana, južno od državne ceste D8. Svi zahvati uređenja terena (pristupi, pješačke staze, javni zahod i sl.) služe javnoj namjeni i moraju se uklopiti u postojeću konfiguraciju terena uz poštivanje smjernica zaštite prirode te konzervatorskih smjernica.

Zahvati se prvenstveno odnose na zaštitu i unapređenju krajobraza, čijim karakteristikama je podređena namjena u cjelini.

(5) Vrtovi, perivoji – Z2 su područja ladanjskih kompleksa Gučetić-Lazarević, Rastić- Đonovina, Bozdari-Škaprlenda i Bunić-Bona-Kaboga u Rijeci Dubrovačkoj te perivoji na Lokrumu. Uređenju ovih područja treba prethoditi suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela te izrada projekta krajobraznog uređenja.

U zoni Botaničkog vrta na Lokrumu moguća je gradnja staklenika, isključivo u svrhu poboljšanja znanstvenog, stručnog i obrazovnog rada, a koja će biti usklađena s Planom upravljanja Rezervatom te smjernicama i uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela i tijela nadležnog za zaštitu prirode i okoliša.

(6) Spomen park (Daksa) – Z3 je neizgrađeni prostor čije su oblikovne karakteristike zadane sadržajem i ima naglašenu vegetacijsku komponentu. U spomen parku predviđa se gradnja spomen obilježja.

Članak 17.

(1) Zaštitne zelene površine čine:

1. Zaštitno i krajobrazno zelenilo Z

2. Spomen park Daksa Z3

3. Park šuma Petka PŠ

(2) Zaštitno i krajobrazno zelenilo – Z je pretežno neizgrađeni prostor oblikovan radi potrebe zaštite krajobraza i okoliša (nestabilne padine, tradicijski krajolici, zaštita od buke, zaštita zraka, zaštita spomenika kulture) u kojem se zadržavaju postojeće a zabranjuje gradnja novih građevina. Uz postojeće građevine čuvaju se i pripadajući perivoji. Postojeće građevine mogu se rekonstruirati na način da se postojeća građevinska (bruto) površina poveća za maksimalno 10%.

(3) U zaštitnom i pejzažnom zelenilu moguće je urediti pristupne putove i staze te stepenice za prilaz moru. Širina pristupnih putova ne može biti veća od 2,0 m.

(4) Prethodni stavak ne odnosi se zaštitne i pejzažne površine koje se nalaze unutar granica Park šume Velika i mala Petka koja je zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode.

(5) Park šuma Velika i Mala Petka – PŠ, je prirodna šuma, velike krajobrazne vrijednosti namijenjena odmoru i rekreaciji. U park-šumi su dopušteni samo oni zahvati i radnje čija je svrha njezino održavanje ili uređenje.

Potrebno je afirmacija zaštitnog zelenila koje tako postaje pristupačnije građanstvu radi pasivnog i aktivnog uživanja u kontaktu sa prirodom.

(6) Mjere zaštite, očuvanja i uređenja odredit će se Pravilnikom o unutarnjem redu i Planom upravljanja. Iste donosi ustanova nadležna za upravljanje zaštićenim područjem.

1.2.9. Površine i koridori infrastrukturnih sustava – IS

Članak 18.

(1) Površine infrastrukturnih sustava su linije i površine na kojima se mogu graditi značajnije komunalne građevine i uređaji te građevine infrastrukture na posebnim prostorima i građevnim česticama te linijske i površinske građevine za promet.

(2) Na površinama namijenjenim za gradnju komunalnih građevina i uređaja i građevina infrastrukture na posebnim prostorima grade se:

1. morska luka otvorena za javni promet osobitog međunarodnog značaja

2. morske luke državnog i županijskog značaja

(3) Na površinama određenim za linijske, površinske i druge infrastrukturne građevine prometa grade se i uređuju:

1. ulična mreža i trgovi

2. autobusni kolodvori, taksi stajališta i druge prometne površine

3. javne garaže

4. pješačke zone, putovi i sl.

5. javna parkirališta

6. benzinske postaje s pratećim sadržajima

7. trafostanice i ostali komunalni objekti i uređaji

(4) Objekti i uređaji komunalne infrastrukture grade se na prostorima svih namjena.

1.2.10. Groblje

Članak 19.

(1) Groblja su površine na kojima se osim uređenja ukopnih mjesta mogu graditi prateći sadržaji koji služe osnovnoj funkciji groblja (crkve, kapele, obredne dvorane, mrtvačnice, cvjećarne i sl.). Groblja moraju biti ograđena.

(2) Površine groblja s mogućnošću proširenja ucrtane su na kartografskom prikazu broj 1. ‘‘Korištenje i namjena površina’‘ u mjerilu 1:5.000.

(3) Generalnim planom Dubrovnika je određena mogućnost da se prošire postojeća groblja, gdje za to ima mogućnosti i da se grade nova groblja.

(4) Novo gradsko groblje Dubrovnika planira se na području izvan obuhvata Generalnog plana i izvan granice Grada Dubrovnika (Dubac u Župi Dubrovačkoj).

(5) Postojeća groblja u Dubrovniku-sv.Mihajla, na Dančama, židovsko, vojno groblje u Gospinom polju nemaju uvjeta za širenje, potpuno su prostorno određena i uglavnom popunjena. I dalje se može koristiti postojećim grobnim mjestima i grobnicama. Groblja je potrebno održavati u sanitarnom smislu sukladno propisima te ih hortikulturno uređivati i održavati u skladu s prirodnim i kulturnim nasljeđem područja.

(6) Do groblja se mora osigurati kolna prometnica minimalne širine 5,0 m. U sklopu parcele groblja potrebno je osigurati parkiralište sukladno normativu propisanom u članku 73. te minimalno 30% površina namijenjenih zelenilu.

(7) Generalnim planom je utvrđena mogućnost proširenja groblja Boninovo.

(8) Postojeće groblje u Mokošici ne može se širiti na postojećoj lokaciji pa se predlaže proširenje/korištenje groblja u susjednim naseljima Rožatu ili Petrovom Selu. Omogućuje se proširenje groblja u Petrovom selu (osim predloženih čest.zem. 636 i 637 k.o. Petrovo Selo) i izvan granica određenih za širenje groblja, ako se za to ukaže potreba a na temelju potrebnih prethodnih istraživanja. U tom je slučaju potrebna rekonstrukcija pristupne ceste a moguće je rekonstruirati i postojeći ‘‘požarni put” od smjera istoka.

(9) Groblje u Sustjepanu omogućuje širenje i gradnju novih grobnica zadnjom (gornjom) grobnom terasom, ili širenjem između te, zadnje terase i ceste na jugu (čest.zem. 67/1, 70/3- dio k.o. Sustjepan).

(10) Mogući smjer širenja groblja u Komolcu je jugoistok, duž slojnice terena na kojoj se nalazi i glavni dio postojećeg groblja, čime se zaposjeda čitava čest.zem 320 k.o. Komolac. Na novoproširenom dijelu, na krajnjem jugoistočnom dijelu potrebno je rezervirati prostor za rješavanje dodatnog kolnog ulaza na groblje.

(11) Groblje u Knežici moguće je širiti jednostavno na čest.zem. 28, 30 i 31 k.o. Knežica (mogućnost rješavanja imovinsko pravnih odnosa) jer postojeće groblje nema zidanu ogradu. U šumarku, koji se prostire južno i zapadno od groblja, treba sačuvati što više stabala u slučaju proširenja groblja.

(12) Vrlo povoljne mogućnosti za širenje prema sjeveru (čest.zem. 601/1,2 k.o. Šumet) ima groblje u Šumetu. Postojeću škrapu je potrebno sanirati (zatrpati i stabilizirati) a ‘‘divlje” grobnice uz nju izmjestiti. Proširenje groblja u novi red prema sjeveroistoku ne zahtjeva posebno saniranje terena.

(13) Pri proširivanju groblja u Rožatu važno je posebno očuvati njegovu specifičnu ‘‘sliku”, grobnih redova poredanih u koncentričnim krugovima duž slojnica brda. Postoji mogućnost širenja groblja prema sjeveru, ali na nižim nivoima terena (čest.zem. 65/2, 67/2 k.o. Rožat). Potrebno je uspostaviti veze među pojedinim grobnim terasama i omogućiti kolni pristup groblju.

(14) Ako je proširenje groblja veće od 20% postojećeg, neophodna je izrada detaljnog plana uređenja.

(15) Mjesna groblja

Grad	Lokacija	Unutar naselja
Dubrovnik	gradsko katoličko groblje Boninovo	da
	gradsko pravoslavno groblje Boninovo	da
	gradsko muslimansko groblje Boninovo	da
	Sv. Mihajla	da
	Danče	da
	staro vojno groblje u Gospinu polju, židovsko groblje	da
	Bosanka (Sv. Spasitelj)	da
	Knežica (Sv. Kuzma i Damjan)	ne
	Komolac (Duh Sveti)	da
	Mokošica (Sv. Spasitelj)	da
	Petrovo selo (Gospa od zdravlja)	ne
	Rožat (Velika Gospa)	da
	Sustjepan (Sv. Stjepan)	da
	Šumet (Sv. Martin)	ne

1.2.11. Luke posebne namjene

Članak 20.

(1) Prema djelatnostima koje se u njima obavljaju, a sukladno posebnim propisima, Generalnim planom su utvrđene sljedeće luke:

1. Luka nautičkog turizma LN

2. Brodogradilište LB

3. Športska luka LS

4. Ribarska luka LR

(2) Da bi se realizirale građevine iz stavka 1. točke 1., 2. i 3. potrebna je izrada prostornog plana užeg područja: urbanističkog plana uređenja.

(3) Sidrište je posebno obilježen morski akvatorij koji omogućuje sigurno sidrenje plovnih objekata i koji može biti opremljen opremom za sidrenje plovnih objekata, a čiji smještaj je objavljen u službenim pomorskim publikacijama.

II. RAZVOJ I UREĐENJE POVRŠINA IZVAN NASELJA

Članak 21.

Površine izvan naselja obuhvaćaju:

1. Športsko-rekreacijska namjena

1.1. Športsko-rekreacijski centar s golfom

(Građevinsko područje izdvojene namjene izvan naselja) R1, R2, R5

2. Poljoprivredno tlo

2.1. Osobito vrijedno obradivo tlo

2.2. Vrijedno obradivo tlo

2.3. Ostala obradiva tla

3. Šumsko tlo

3.1. Zaštitna šuma

3.2. Šuma posebne namjene

4. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

1.3. Uvjeti za detaljno razgraničavanje namjena površina

Članak 22.

(1) Detaljno razgraničenje između pojedinih namjena površina, granice kojih se grafičkim prikazom ne mogu utvrditi nedvojbeno, odredit će se detaljnijim planovima uređenja ili urbanističko tehničkim uvjetima za zahvat u prostoru.

(2) Građevna čestica za određeni zahvat u prostoru može se temeljem razgraničenja oblikovati od jedne ili više katastarskih čestica uz uvjet da je veći dio građevne čestice unutar osnovne namjene.

(3) Iznimno, građevna čestica može biti i manjim dijelom u osnovnoj namjeni, ali ne manjim od polovice minimalne površine građevne čestice određene urbanim pravilom, ako je preostali dio u zoni zaštitnih zelenih površina, uz uvjet da se građevina smjesti na površinu na kojoj je gradnja dopuštena.

(4) Urbanistički parametri za građevnu česticu oblikovanu temeljem detaljnog razgraničenja određuju se prema minimalnoj građevnoj čestici definiranoj urbanim pravilom, ili u odnosu na dio građevne čestice u osnovnoj namjeni ako je on veći od minimuma propisanog urbanim pravilom.

(5) U slučaju kada granica obuhvata ovog plana siječe građevnu česticu, ako su 2/3 te čestice unutar obuhvata, računa se da je cijela građevna čestica unutar obuhvata Plana.

Članak 23.

Za svaku građevinu unutar građevinskog područja obvezno je formirati građevinsku česticu površine i oblika koji omogućuje njeno racionalno korištenje te gradnju sukladno ovim odredbama.

U građevinsku česticu ne može biti uključena neevidentirana komunalna infrastruktura u vanknjižnom vlasništvu jedinice lokalne samouprave.

Članak 24.

Postojećom građevinom drži se ona koja je sagrađena na temelju akta o gradnji ili ima legalan status na temelju posebnoga propisa.

Članak 25.

Zemljište za redovnu uporabu postojeće građevine za koju nije utvrđena građevna čestica čini pojas zemljišta oko građevine minimalne širine 1,0 m, tj. maksimalne širine H/2 visine građevine.

Članak 26.

U zemljište za redovnu upotrebu građevine ne mogu biti uključene javno prometne površine, površine javnog park ili druge uređene zelene javne površine kao ni dijelovi susjedne već formirane građevne čestice.

Članak 27.

Kiosci i pokretne naprave razmještaju se prema Planu korištenja javnih površina Grada Dubrovnika.

Članak 28.

(1) Građevine na građevnim česticama, koje se jednim dijelom naslanjaju na bujice, gradit će se u skladu s vodoprivrednim uvjetima tj. na udaljenosti koja će omogućiti uređenje korita vodotoka i izvedbu inundacije potrebite za najveći protok vode, dakle na udaljenosti koja će omogućiti pravilan pristup vodotoku.

(2) Zabranjuje se podizati ograde i potporne zidove, tj. izvoditi druge radove koji bi mogli smanjiti propusnu moć korita, onemogućiti čišćenje i održavanje ili ga ugroziti na neki drugi način. Za bilo kakve intervencije ili zahvate na česticama ‘‘javnog dobra vode’‘ i u njihovoj blizini koje mogu poremetiti vodni režim, mora se dobiti suglasnost mjerodavnog tijela.

2. UVJETI UREĐENJA PROST ORA ZA GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU /

ŽUPANIJU

Članak 29.

Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku i Županiju - prometne, energetske, vodne, proizvodne, športske, građevine za gospodarenje s otpadom, nepokretna kulturna dobra, građevine javne i društvene namjene i građevine posebne namjene - grade se, dograđuju, nadograđuju i rekonstruiraju u skladu s posebnim propisima i urbanim pravilima ove odluke.

2.1. Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku

Članak 30.

Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku unutar obuhvata plana su sljedeće:

1. Prometne građevine s pripadajućim objektima i uređajima:

1.1. Cestovne građevine:

1.1.1. Autocesta (alternativno brza cesta)

1.2. Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima:

1.2.1. dionica Jadransko-Jonske autoceste (autocesta A1 Zagreb - Dubrovnik) (planirano),

1.2.2. spojne prometnice između Jadransko-Jonske autoceste i prometne mreže nižeg reda sa čvorova (planirano),

1.2.3. dionica brze ceste Dubrovnik (Osojnik) - Čilipi - Debeli Brijeg (planirano),

1.2.4. državne ceste:

1.2.4.1. postojeća državna cesta D8 od granice Grada Dubrovnika – zapad do čvora Ilijina glavica,

1.2.4.2. most preko Rijeke dubrovačke,

1.2.4.3. postojeća državna cesta D420, most preko Rijeke dubrovačke -Sustjepan – Luka Gruž.

1.3. Pomorske građevine:

1.3.1. luka osobitog (međunarodnog) gospodarskog značaja Gruž - putnička luka,

1.3.2. luka nautičkog turizma ACI marina Dubrovnik – Komolac,

1.3.3. luka nautičkog turizma Marina Gruž - Lapad (planirano),

2. Energetske građevine:

2.1. HE Ombla, snage 68,5 MW (planirano),

2.2. DV 220 kV DS HE Dubrovnik – TS Plat (planirano),

2.3. dalekovod 2x220 kV kV DS Plat - Pelješac - Nova Sela s podmorskom kabelskom dionicom ispod Malostonskog zaljeva, alternativno preko BiH (planirano),

3. Građevine za transport plina s pripadajućim objektima, uređajima i postrojenjima

3.1. Jonsko-jadranski plinovod, dionica: čvor Ploče - Dubrovnik - Prevlaka sa prijelazom ispod Malostonskog zaljeva, preko doline Neretve i BiH kod Neuma

4. Vodne građevine

4.1. Građevine za korištenje voda

4.1.1. vodoopskrbni sustav Dubrovnik

2.2. Građevine od važnosti za Županiju

Članak 31.

Građevine od važnosti za Županiju na području obuhvata ovog plana jesu:

1. Prometne građevine s pripadajućim objektima i uređajima

1.1. Pomorske građevine:

1.1.1. luke otvorene za javni promet županijskog značaja,

1.1.2. luke nautičkog turizma kapaciteta do 200 vezova,

1.1.3. brodogradilišna luka Mokošica (Grad Dubrovnik),

1.1.4. ribarska luka Sustjepan

2. Energetske građevine

2.1. Elektroenergetske građevine:

2.1.1. solarne elektrane (toplinske i fotonaponske),

2.1.2. dalekovod 2x110 kV DS HE ''Dubrovnik'' – Komolac,

2.1.3. dalekovod 2x110 kV Komolac - Ston (rekonstrukcija),

2.1.4. dalekovod D110 kV Trebinje – Komolac,

2.1.5. dalekovod 2x110 kV, uvod DS HE ''Dubrovnik'' - Komolac u TS ''Plat'' (planirano),

2.1.6. dalekovod 2x110 kV, uvod DS HE ''Dubrovnik'' - Komolac u TS ''Srđ'', alternativa s kabelskom dionicom 2x110 kV preko golf terena na Srđu (planirano),

2.1.7. podzemni kabel 110 kV K Srđ - Lapad (planirano),

2.1.8. podzemni kabel 110 kV K Komolac - Lapad (planirano),

2.1.9. podzemni kabel 2x110 kV, uvod D Komolac - Ston u TS ''Lapad'' (planirano),

2.1.10. podzemni kabel 2x110 kV K HE ''Ombla'' - Komolac (planirano),

2.1.11. TS 110/35 kV ''Komolac'',

2.1.12. TS 110/20(10) kV ''Srđ'' (planirano),

2.1.13. TS 110/20(10) kV ''Lapad'' (planirano).

3. Vodne građevine

3.1. vodoopskrbni sustav i sustav za odvodnju otpadnih voda Dubrovnika,

4. Regulacijske i zaštitne vodne građevine:

4.1. bujične građevine na području Srđa, Komolačke kotline, Mokošice, kao i na čitavom nizu manje značajnih kopnenih priobalnih bujica i bujica Elafita,

5. Građevine za transport plina s pripadajućim objektima, odnosno uređajima i postrojenjima:

5.1. visokotlačni distribucijski plinovodi,

6. Ostale građevine:

6.1. Opća bolnica Dubrovnik,

6.2. Sveučilište u Dubrovniku.

Članak 32.

Pri utvrđivanju koridora trasa brzih cesta i ostalih državnih cesta potrebno je:

1. gradnjom ne zauzimati područja zaštićenih ili evidentiranih spomenika i spomeničkih cjelina i arheoloških zona,

2. gradnjom ne zauzimati poljoprivredne površine u zaleđu, izgradnjom autoceste ne prekidati postojeću i planiranu cestovnu mrežu kojom se osigurava dostupnost svakom naselju,

3. riješiti odvodnju oborinskih voda zbog poroznosti krškog područja i zaštite izvorišta pitke vode (Palata, Ombla i niz lokalnih vrela),

4. u sklopu izrade stručne podloge u jedinstvenom postupku sagledati i rješenje trasa pristupnih cesta do gradskog i obalnog područja

5. na kartografskom prikazu 3.1. Promet ucrtane su 3 varijante vanjske prometne mreže iz Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije koje se odnose na dionicu čvor Osojnik – čvor Brgat te će se pri projektiranju odrediti ona koja je tehnički i ekonomski najpovoljnija.

6. pri projektiranju brze ceste treba voditi računa da se očuvaju ljetnikovci Rijeke dubrovačke s pripadajućim vrtovima te stara trasa željeznice.

7. pri prolasku državne/brze ceste kroz naselje, oblikovati cestu kao gradsku, što znači obvezno predviđati nogostup odgovarajuće širine, javne rasvjete, oblikovati podzide, cestovne objekte, stepeništa i sl.).

Članak 33.

(1) Širine koridora i minimalnog poprečnog presjeka prometnica određene su u grafičkom dijelu Plana, na kartografskom prikazu 3.1. Promet, u mjerilu 1:5.000. Moguća su manja odstupanja od planirane trase koridora radi boljeg prilagođavanja trase ceste terenskim uvjetima. Akti za gradnju utvrđuju se na temelju stručne podloge za gradnju nove dionice ili rekonstrukcije postojećih dionica prometnica.

(2) U koridoru ceste je moguća gradnja građevina benzinskih postaja, odmorišta, vidikovaca i sl. koji neće ugrožavati sigurnost odvijanja prometa ni krajobrazne vrijednosti područja.

(3) Sve zahvate na terenu koji nastaju gradnjom ili rekonstrukcijom ceste (npr. usjeci i nasipi) potrebno je sanirati radi očuvanja krajobraza. Usjeke je potrebno izvesti u odgovarajućoj širini i uz primjenu mjera zaštite od odronjavanja kamenja i zemlje po kolniku ceste.

Članak 34.

Prilikom izradbe stručne podloge za izgradnju, rekonstrukciju i uređenje pomorskih građevina od državnog interesa, potrebno je:

1. Organizacijom prostora Luke Gruž kao putničke luke omogućiti;

1.1. razvitak Luke kao središta sa cjelovitim putničko-turističkim obilježjem, koje će prerasti u glavno turističko-trgovačko-prometno središte Grada Dubrovnika,

1.2. postići određenje Dubrovnika kao cjelogodišnje luke kružnih putovanja računajući na mogućnost proširenja turističke ponude,

1.3. uređenjem postojećih i gradnjom novih obala omogućiti operativnost za nesmetan pristan linijskih i brodova-hotela.

1.4. izgradnjom pratećih objekata i sadržaja omogućiti Luci pružanje usluge prihvata velikog broja putnika, uz opskrbu i servis brodova,

1.5. izgraditi trajektno pristanište na području Batahovine

1.6. osnivanje slobodne carinske zone

1.7. uređenje terminala javnog gradskog prijevoza i taksi stajališta

1.8. osiguranje parkirališnog prostora (garaže) i javnog parkirališta radi rasterećenja prometa u mirovanju kontaktnog područja te terminala javnog gradskog prijevoza,

1.9. izgradnju novih sadržaja i multifunkcionalnih prostora (tehnički muzej, izložbeno-prodajni prostori, trgovine, ugostiteljstvo)

1.10. osiguranje sadržaja za prihvat i sjecište svih vrsta prometa (cestovni, pomorski i zračni).

1.11. maksimalni koeficijent izgrađenosti područja iznosi 0,5, a minimalni postotak zelenila iznosi 10%.

1.12. proširenjem područja luke od Kaboge do početka odvojka za Sustjepan (u dužini od oko 500 m) omogućiti izgradnju pristana i RO/RO prometovanja te omogućiti manipulacije potrebne potrošačke robe

2. Nautičko-turistički centar (planirani maksimalni kapacitet 400 vezova):

2.1. potrebno cjelovito sagledavanje gruškog akvatorija, a ne samo zone Nautičko- turističkog centra,

2.2. pri planiranju pojedinih sadržaja na području gruškog akvatorija respektira se prirodna konfiguracija zaljeva i ograničena mogućnost manevra brodova, a što će se odrediti detaljnijim analizama i planom užeg područja

2.3. pri uređivanju ili rekonstrukciji pomorskih građevina respektirati krajobraznu i kulturno-povijesnu matricu prostora ta uvjete nadležnog konzervatorskog odjela, jer se radi o području oblikovno vrijedne urbane cjeline Dubrovnika.

2.4. prostor nautičko-turističkog centra ne smije se izdvajati ogradom od ostalog dijela naselja,

2.5. u kontaktnom obalnom dijelu unutar zone NTC-a planira se mogućnost oblikovanja obale u svrhu gradnje nužnih sadržaja marine. Veličina, položaj i način gradnje detaljnije će se odrediti prethodnim konzervatorskim uvjetima

3. ACI marina ''Dubrovnik'' - Komolac

3.1. kapacitet marine je 450 postojećih vezova u moru

3.2. planirano je proširenje obuhvata luke nautičkog turizma u moru, a navedeno proširenje obuhvaća prostor akvatorija unutar dopuštenih 10 ha

3.3. planira se rekonstrukcija ladanjskog kompleksa ''Sorkočević'' u turističko- ugostiteljski objekt visoke kategorije u skladu s posebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela

3.4. izgradnja pratećih komunalnih građevina (hangara, dogradnja za dizalicu i sl.)

Članak 35.

Pri izradbi stručne podloge za gradnju energetskih građevina potrebno je:

1. HE Ombla:

1.1. razraditi način korištenja prostora u funkciji gradnje HE (privremeni objekti), transporta u funkciji gradnje te način dispozicije materijala tijekom gradnje objekta,

1.2. osigurati mjere zaštite okoliša (flore i faune na području Viline špilje i rijeke Omble).

2. DV 2x220 Plat-Zagvozd

2.1. nakon izgradnje dalekovoda potrebno je dovesti okoliš i korištene prometnice u prijašnje stanje, obaviti kontrolna mjerenja utjecaja na druge građevine (metalni cjevovodi i ograde te komunikacijski vodovi).

Članak 36.

(1) Pri uređenju športsko-rekreacijskog centra s golfom na platou Srđa potrebno je zadovoljiti sljedeće uvjete:

1. površina namijenjena športsko-rekreacijskom centru s golf igralištem te pratećim sadržajima iznosi 310 ha,

2. ukupna tlocrtna bruto površina zatvorenih i natkrivenih građevina može iznositi najviše 10 % površine Športskih terena i sadržaja, koji športski tereni i sadržaji iznose maksimalno 40 % ukupnog obuhvata športsko-rekreacijskog centra,

3. najmanje 60% površine tog građevinskog područja mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo,

4. maksimalni smještajni kapacitet u okviru rekreacijskog centra s golfom iznosi 1200 kreveta,

5. Vodu za potrebe ŠRC-a GOLF na Srđu ( voda za potrebe navodnjavanja i rada za potrebe javne vodoopskrbe) osigurava Vodovod Dubrovnik d.o.o. iz vodozahvata Ombla i to u okviru količina koje su im odobrene Ugovorom o koncesiji. U tu svrhu potrebno je izraditi cjevovod od izvora do nove crpne stanice, tlačni cjevovod od nove crpne stanice do platoa Srđ te objekte za akumuliranje vode (vodospreme, umjetna jezera, akumulacije i sl.).

6. Jednako tako, potrebno je zaštititi postojeći kanal sa ukopanim vodospremama u hidrotehničkom tunelu’‘Srđ’‘ (osigurati vodonepropusnost kanala kroz sanaciju ili zacjevljenje) i po potrebi sanirati oblogu tunela. Sve predviđene zahvate potrebno je izvesti uz preciznu koordinaciju i odobrenje Vodovoda Dubrovnik d.o.o.

7. sustav odvodnje treba imati vlastiti sustav za pročišćavanje naprednog stupnja pročišćavanja s ponovnom upotrebom pročišćene vode za navodnjavanje golf terena. Također je pitanje fekalne i atmosferske odvodnje potrebno riješiti neovisno o sustavu javne odvodnje Grada u obliku zatvorenog sustava.

8. faze izgradnje infrastrukture moraju pratiti faze izgradnje svih navedenih sadržaja i biti usklađene s posebnim propisima u smislu zaštite prirode i okoliša.

9. izbjegavati raspršenu izgradnju po istaknutim reljefnim uzvisinama, obrisima i uzvišenjima te vrhovima jer to narušava krajobraznu sliku.

10. planirana izgradnja na platou Srđa ne smije narušiti prirodni krajobraz u vizurama cjeline povijesne jezgre Dubrovnika i njene neposredne okoline, odnosno ne smije biti vidljiva iz prostora obuhvaćenog zaštitom.

11. područje se uređuje tako da ni jedna građevina ne naruši prirodni krajobraz Srđa prema užem gradskom području, tj. ne smije biti vidljiva s obalne strane Grada.

(2) Trase i položaj ostalih ulica su načelni te je moguća njihova promjena u skladu s topografijom terena i tehnološkim zahtjevima u rješavanju golf igrališta i neće se smatrati izmjenom ovoga Plana.

Sustav svih cestovnih prometnica biti će detaljno definiran kroz izradu UPU-a predmetnog područja

(3) Detaljnija prostorna rješenja utvrdit će se planom užeg područja i prethodno donesenim Programom športa i rekreacije.

3. UVJET I SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELAT NOSTI

Članak 37.

Građevine gospodarskih djelatnosti mogu se smjestiti na površinama gospodarske namjene tj. proizvodne namjene – I, poslovne namjene - K, ugostiteljsko-turističke namjene – T, mješovite, pretežno stambene namjene – M1 i mješovite, pretežno poslovne namjene – M2.

3.1 Posebno razgraničene zone - gospodarska namjena pretežno industrijska (I1) i pretežno obrtna (I2)

Članak 38.

(1) Pobrežje (I1, I2) - 14,3 ha

U okviru posebno izdvojene zone Pobrežje planirani su sljedeći sadržaji:

1. prerađivačko-proizvodni pogoni

2. obrtni sadržaji

3. veletrgovački i trgovački sadržaji

4. servisi, obrti i usluge

5. komunalni sadržaji

6. objekti infrastrukture

(2) Komolac (I1) - 0,23 ha

(3) Uvjeti i način gradnje unutar obuhvata zona iz 1. i 2. stavka su:

1. građevna čestica za gradnju gospodarskih građevina mora se nalaziti uz sagrađenu javno-prometnu površinu, minimalne širine kolnika 5,5 metara, ili je za javno- prometnu površinu prethodno izdan akt o gradnji,

2. površina građevne čestice iznosi minimalno 800 m²;

3. širina građevne čestice ne može biti manja od 16,0 m

4. koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi maksimalno 0,4

5. visina gospodarskih građevina mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine te tehnologijom proizvodnog procesa, ali ne više od 13,0 m (osim tehnološki uvjetovanih dijelova građevine, npr. dimnjaci);

6. najmanja udaljenost građevine od međa susjednih građevnih čestica iznosi H/2, a ne manje od 3,0 m

7. najmanje 30% površine građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno, a uz rub obuhvata zone obvezno je osigurati pojas visokog zaštitnog zelenila minimalne širine 5,0 m,

8. do izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda obvezna je izgradnja vlastite kanalizacijske mreže s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda,

9. minimalna udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

10. parkirne i garažne površine, kapaciteta sukladno normativima propisanim ovim Planom moraju biti osigurane na građevnoj čestici. Podzemni dio garaže može se graditi na udaljenosti od minimalno 5 m od granice s javnom prometnom površinom i minimalno 1 m od granice sa susjednom česticom ako na čestici nema vrijednog postojećeg visokog zelenila, a na temelju posebnog elaborata vrednovanja postojeće vegetacije.

11. kroz izradu plana užeg područja za zonu Pobrežje, potrebno je definirati lokaciju reciklažnog dvorišta.

3.2. Posebno razgraničene zone- gospodarska namjena pretežno poslovna (K)

Članak 39.

(1) Građevine unutar gospodarske namjene - poslovne (K) grade se prema sljedećim uvjetima:

1. građevinska čestica za gradnju gospodarskih građevina mora se nalaziti uz sagrađenu javno-prometnu površinu, kolnika najmanje širine 5,5 metara, ili je za javno-prometnu površinu prethodno izdan akt o gradnji,

2. veličina građevinske čestice ne može biti manja od 800 m²,

3. širina građevinske čestice ne može biti manja od 16,0 m

4. koeficijent Izgrađenost građevinske čestice iznosi najviše 0,4

5. visina gospodarskih građevina od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine te tehnologijom proizvodnog procesa, ali ne više od 13,0 m (osim tehnološki uvjetovanih dijelova građevine, npr. dimnjaci);

6. najmanja udaljenost građevine od međa susjednih građevnih čestica iznosi H/2 visine zabata. Ako je polovica visine zabata manja od 3,0 m, najmanja udaljenost do međe susjedne građevne čestice iznosi najmanje 3,0 m;

7. najmanje 30% površine građevinske čestice mora biti hortikulturno uređeno a uz rub obuhvata zone obvezno je osigurati pojas zaštitnog zelenila minimalne širine 5,0 m,

8. do izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda obvezna je izgradnja vlastite kanalizacijske mreže s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda,

9. minimalna udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

(2) Rekonstrukcija (dogradnja i nadogradnja) postojećih građevina i gradnja zamjenskih građevina u zonama gospodarske pretežno poslovne djelatnosti čija je namjena sukladna planiranoj namjeni moguća je uz poštivanje uvjeta iz stavka (1). U slučaju da je veličina građevne čestice manja te izgrađenost i iskorištenost veća od propisane u prethodnom stavku, građevine se rekonstruiraju u postojećim gabaritima uz zadržavanje postojeće udaljenosti.

Članak 40.

(1) Zone gospodarske namjene – poslovne, izvan užeg urbanog područja grada jesu:

Naziv	Lokalitet	Namjena	Površina (ha)	Postojeće / planirano
Petrovo selo	Petrovo selo	I2, K1, K2, K3	3,50	planirano
Komolac	Komolac-Podgaj	K1, K2, K3	8,90	postojeće
Brodogradilište Mokošica	Rt Žalo	K1, K3	1,40	postojeće
Poslovna zone Komolac	sjeverozapadno od bivše D8	K2	0,70	postojeće
Komunalna zona na Žarkovici	Žarkovica	K3	0,95	planirano
Komunalno servisna zona kraj Opće bolnice Dubrovnik	kraj Opće bolnice Dubrovnik	K3	0,51	planirano
Komunalno-servisna zona Komolac	Komolac	K3	1,68	planirano

(2) Petrovo Selo (I2, K1, K2, K3) – 3,5 ha

U okviru zone planirani su sljedeći sadržaji:

1. servisi, skladišta, obrti, usluge,

2. veletrgovine,

3. komunalni,

4. infrastrukturni objekti,

(3) Komolac (I1, K1,K2,K3) – 8,9 ha

U okviru posebno izdvojene zone Komolac planiraju se sadržaji sukladno odredbama članka 14. ovog Plana, a koja se odnose na predmetne namjene.

(4) Brodogradilište Mokošica (K1,K3) – 1,4 ha

U okviru posebno izdvojene zone brodogradilišta Mokošica planirani su sadržaji:

1. poslovni i uslužni,

2. obrtni,

3. servisi, obrti i usluge

4. ugostiteljski,

5. infrastrukturni objekti

6. pumpna stanica za brodove

(5) Poslovna zone Komolac (zona sjeverozapadno od bivše D8) - K2

U okviru posebno izdvojenih, pretežito trgovačkih zona, planirani su sljedeći sadržaji:

1. trgovački,

2. poslovni i uslužni

3. ugostiteljski,

4. komunalno-servisni,

5. infrastrukturni objekti

(6) Komunalna zona na Žarkovici – K3 – 0,95 ha

U okviru posebno izdvojene komunalne zone planirani su sadržaji:

1. sklonište za životinje,

2. higijenski servis sa hotelom za životinje

(7) Komunalno servisna zona kraj Opće bolnice Dubrovnik (K3) – 0,51 ha

U okviru posebno izdvojene komunalno servisne zone planirani su prostori za smještaj Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) – Stanice Dubrovnik, a prema sljedećim uvjetima:

1. maksimalna katnost Po+Pr+1+Pk,

2. maksimalna bruto razvijena površina (BRP) građevine iznosi 800 m²,

3. obvezno krajobrazno uređenje cijele zone.

(8) Komunalno servisna zona Komolac (K3) – 1,68 ha

U okviru posebno izdvojene komunalno servisne zone planirani su sadržaji:

1. gradski komunalni servisi i njihova uprava, garaže, parkirališta i slično, - čija je realizacija prioritetna u okviru ove zone

2. objekt za kondicioniranje pitke vode,

3. punionica,

4. poslovni objekti.

5. maksimalni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,6,

6. maksimalni koeficijent iskorištenosti iznosi 2,6.

7. maksimalna katnost prema uvjetima za srednje visoku gradnju

8. parkiranje za cijelu zonu ce se djelomično riješiti u sklopu izgradnje nove garaže na sjeveru obuhvata, a djelomično na samim parcelama.

9. zatvoreni prostori od oko 12.500 m² GBP (gradski komunalni servisi sa garažom za cca 95 parkirališta osobnih vozila, javna vatrogasna postaja, objekt za pročišćivač, punionica, poslovni objekt, prateći sadržaji),

10. otvoreni prostori: parkirališta za cca 40 osobnih vozila i potrebnih vatrogasnih vozila.

Posebno razgraničene gospodarske zone (K1,K2,K3,K4) u na području grada Dubrovnika od Orsule do Kantafiga

Članak 41.

(1) U okviru posebno razgraničenih gospodarskih zona K1-pretežito uslužna, K2 –pretežito trgovačka, K3 – komunalno servisna, K4 garažno poslovne građevine na užem urbanom području grada Dubrovnika od Orsule do Kantafiga planirani su sljedeći sadržaji:

1. izložbeno-prodajni saloni,

2. poslovni, uslužni i društveni,

3. obrtni,

4. trgovine,

5. prometne građevine, garažno poslovne građevine,

6. gradski komunalni servisi,

7. građevine za malo poduzetništvo,

8. stambeni i turistički sadržaji, maksimalno 20% građevinske (bruto) površine

9. infrastrukturni objekti

(2) Građevine iz prethodnog stavka trebaju se graditi prema uvjetima:

1. djelatnost koja se u njima obavlja ne smije ugrožavati okoliš,

2. građevinska čestica za gradnju gospodarskih građevina mora se nalaziti uz sagrađenu javno-prometnu površinu, kolnika širine najmanje 5,5 metara, ili je za javno prometnu površinu prethodno izdan akt o gradnji,

3. najmanja veličina građevinske čestice iznosi 800 m²;

4. najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,4, ako urbanim pravilima nije propisan veći koeficijent

5. najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 2,5.

6. najmanja udaljenost građevine od međa susjednih građevnih čestica iznosi H/2, a ne manje od 4,0 m.

7. najmanja udaljenost građevine od javno-prometne površine iznosi 5,0 m,

8. najmanje 30% površine građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno,

9. minimalna udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

(3) Rekonstrukcija (dogradnja i nadogradnja) postojećih građevina i gradnja zamjenskih građevina u zonama gospodarske pretežito poslovne čija je namjena sukladna planiranoj namjeni, moguća je uz poštivanje uvjeta iz stavka (2). U slučaju da je veličina građevne čestice manja te izgrađenost i iskorištenost veća od propisane u prethodnom stavku, građevine se rekonstruiraju u postojećim gabaritima.

3.3 Posebno razgraničene zone - gospodarska namjena pretežito turistička (T)

Članak 42.

Građevinsko područje izdvojene namjene izvan naselja - Turističko naselje Bosanka (T2) – sjever – obuhvata 10 ha

(1) Za ugostiteljsko turističku zonu na području Bosanke određuju se ovi uvjeti:

1. maksimalni kapacitet zone iznosi 800 kreveta,

2. minimalna veličina građevne čestice iznosi 1.500 m²,

3. maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske čestice iznosi 0,2,

4. maksimalni koeficijent iskorištenosti građevinske čestice iznosi 0,6,

5. maksimalna je visina građevine podrum ili suteren i dvije nadzemne etaže - dakle najviše 8,0m mjereno od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine

6. najmanje 40% građevinske čestice treba biti hortikulturno uređeno,

7. obvezno je planirati pristupnu prometnicu minimalne širine kolnika 6,0 m, a interne prometnice minimalne širine 5,5 m,

8. parkirne i garažne površine, kapaciteta sukladno normativima propisanim ovim Planom moraju biti osigurane na građevnoj čestici. Podzemni dio garaže može se graditi na udaljenosti od minimalno 5 m od granice s javnom prometnom površinom i minimalno 1 m od granice sa susjednom česticom ako na čestici nema vrijednog postojećeg visokog zelenila, a na temelju posebnog elaborata vrednovanja postojeće vegetacije.

9. površine za izgradnju pratećih sadržaja (ugostiteljskih, zabavnih, športsko rekreacijskih i dr.) moraju iznositi minimalno 30% površine zahvata.

(2) Ako se u sklopu turističkog naselja planira gradnja hotela obvezni su sljedeći uvjeti:

1. minimalna je veličina građevinske čestice 2.000 m²

2. maksimalni koeficijent izgrađenost građevne čestice iznosi 0,3

3. maksimalni je koeficijent iskorištenosti 0,8

4. maksimalna visina građevina iznosi Po(S) + P+3 (podrum ili suteren, prizemlje, tri kata, odnosno najviše 13,0 m mjereno od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine),

5. obvezno je planirati pristupnu prometnicu minimalne širine kolnika 6,0 m, a interne prometnice minimalne širine 5,5 m.

6. parkirne i garažne površine, kapaciteta sukladno normativima propisanim ovim Planom moraju biti osigurane na građevnoj čestici. Podzemni dio garaže može se graditi na udaljenosti od minimalno 5 m od granice s javnom prometnom površinom i minimalno 1 m od granice sa susjednom česticom ako na čestici nema vrijednog postojećeg visokog zelenila, a na temelju posebnog elaborata vrednovanja postojeće vegetacije.

Građevinsko područje izdvojene namjene izvan naselja - Turističko naselje Bosanka (T2) – jug – obuhvata 10 ha

(3) Za ugostiteljsko turističku zonu na području Bosanke određuju se ovi uvjeti:

1. maksimalni kapacitet zone iznosi 800 kreveta

2. minimalna veličina građevinske čestice iznosi 1.500 m²

3. maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,2,

4. maksimalni koeficijent iskorištenosti građevinske čestice iznosi 0,6,

5. maksimalna je visina građevine podrum ili suteren i dvije nadzemne etaže -odnosno najviše 8,0 m mjereno od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine

6. najmanje 40% građevinske čestice treba biti hortikulturno uređeno,

7. obvezno je planirati pristupnu prometnicu minimalne širine kolnika 6,0 m, a interne prometnice minimalne širine 5,5 m,

9. površine za izgradnju pratećih sadržaja (ugostiteljskih, zabavnih, športsko rekreacijskih i dr.) moraju iznositi minimalno 30% površine zahvata.

(4) Ukoliko se u sklopu turističkog naselja planira gradnja hotela primjenjuju se sljedeći uvjeti:

1. minimalna je veličina građevinske čestice 2.000 m²,

2. maksimalni je koeficijent izgrađenost građevinske čestice 0,3,

3. maksimalni je koeficijent iskorištenosti 1,0,

4. maksimalna je visina građevina Po(S)+ P+3 (podrum ili suteren, prizemlje, tri kata), odnosno najviše 13,0 m mjereno od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine,

5. obvezno je planirati pristupnu prometnicu minimalne širine kolnika 6,0 m, a interne prometnice minimalne širine 5,5 m,

(5) Detaljni uvjeti za predmetne zone ugostiteljsko-turističke namjene na području Bosanke odrediti će se kroz izradu plana užeg područja.

3.4. Posebno razgraničene gospodarske zone (T1,T2) na području grada Dubrovnika od Orsule do Kantafiga

Članak 43.

(1) Gospodarske – ugostiteljsko turističke zone (T1-hotelski kompleksi, T2–turistička naselja) na užem urbanom području od Orsule do Kantafiga uređuju se gradnjom novih ugostiteljsko turističkih građevina i pratećih sadržaja te zamjenom, dogradnjom ili nadogradnjom postojećih građevina.

(2) Izgrađene ugostiteljsko turističke zone mogu se rekonstruirati radi povećanja kvalitete ponude (smještajnih kapaciteta i pratećih sadržaja; športsko rekreacijski sadržaji, ugostiteljski objekti, objekti za zabavu, uređenje otvorenih prostora, bazena, kupališta, parkirališta ili garaža i sl.) prema sljedećim uvjetima:

1. prilikom rekonstrukcije, dogradnje, nadogradnje i gradnje zamjenskih građevina u sklopu postojećih (izgrađenih) turističkih zona obvezno je poštivati kriterij zadržavanja postojeće udaljenosti od morske obale u kojem je zabranjena bilo kakva nova gradnja, osim uređenja kupališta, bazena, ugostiteljskih objekata, šetnica, odmorišta, parkova i ostalih uređenih zelenih površina.

2. nije dopuštena prenamjena zona i građevina ugostiteljsko-turističke namjene (T1- hotel, T2- turističko naselje) u stambenu/mješovitu namjenu, to jest u višeapartmanske ili višestambene objekte

3. u okviru izgrađenih ugostiteljsko-turističkih zona za zaštićene građevine i povijesne vrtove, u svrhu rekonstrukcije, zamjene, dogradnje i nadogradnje, potrebno je ishoditi konzervatorske uvjete

4. postojeći koeficijent izgrađenosti moguće je povećati samo ako je zadovoljena minimalna udaljenost od susjedne građevinske čestice od 4,0 m

5. postojeće građevine visine do S+P+4+Pk ne mogu se nadograđivati

6. koeficijent iskorištenosti (kis) moguće je povećati za 1,0 ako postojeći koeficijent izgrađenosti (kig) nije veći od 0,7

7. parkirne i garažne površine, kapaciteta sukladno normativima propisanim ovim Planom moraju biti osigurane na građevnoj čestici. Podzemni dio garaže može se graditi na udaljenosti od minimalno 5 m od granice s javnom prometnom površinom i minimalno 1 m od granice sa susjednom česticom ako na čestici nema vrijednog postojećeg visokog zelenila, a na temelju posebnog elaborata vrednovanja postojeće vegetacije.

(3) Odredbe ovog članka se primjenjuju ukoliko urbanim pravilima nisu propisani posebni uvjeti.

(4) Gospodarske zone ugostiteljsko-turističke namjene (T1- hotelski kompleksi, T2 –turistička naselja) unutar naselja, na užem urbanom području od Orsule do Kantafiga jesu:

Naziv	Lokalitet	Namjena	Koeficijent izgrađenosti (kig)	Koeficijent iskorištenosti (kis)	Kapacitet smještaja	Postojeće/ planirano
Hoteli Valamar	Babin kuk	T1	uvjeti se određuju sukladno ovom Planu odnosno eventualnim izmjenama i dopunama prostornog plana užeg područja			postojeće
Hoteli Valamar	Babin kuk	T2	uvjeti se određuju sukladno ovom Planu odnosno eventualnim izmjenama i dopunama prostornog plana užeg područja			planirano
Hoteli Importanne Resort	Babin kuk	T1	uvjeti se određuju sukladno ovom Planu odnosno eventualnim izmjenama i dopunama prostornog plana užeg područja			postojeće
Hotel More	Babin kuk	T1	uvjeti se određuju sukladno ovom Planu odnosno eventualnim izmjenama i dopunama prostornog plana užeg područja			postojeće
Hoteli Maestral	Lapad	T1	post	post	964	postojeće
Hotel Palace	Lapad	T1	post	post	631	postojeće
Hotel Vis 2	Lapad	T1	post	post	--	postojeće
Hotel Kompas	Lapad	T1	post	post	223	postojeće
Hotel Jadran	Lapad	T1	post	post	--	postojeće
Hotel Vila Wolf	Lapad	T1	post	post	15	postojeće
Hotel Park	Lapad	T1	post	post	488	postojeće
Hotel Vila Rasica¹	Lapad	T2	post	post	238	postojeće
Hotel Sumratin	Lapad	T1	post	post	94	postojeće
Hotel Zagreb	Lapad	T1	post	post	48	postojeće
Hotel Kazbek¹	Lapad	T1	uvjeti se određuju sukladno planu užeg područja			postojeće
Hotel Lapad¹	Lapad	T1	uvjeti se određuju sukladno planu užeg područja			postojeće
Hotel Lero	Montovjerna	T1	post	post	310	postojeće
Hotel Bellevue	Montovjerna	T1	post	post	196	postojeće
Hotel Petka	Gruž	T1	post	post	200	postojeće
Hotel Imperial¹	Pile	T1	post	post	296	postojeće
Hotel Rixos Libertas	Gospino polje	T1	post	post	508	postojeće
Adriatic Luxury hoteli: Excelsior, Argentina, Orsula¹	Ploče	T1	post	post	654	postojeće
Hotel Vila Dubrovnik¹	Ploče	T1	post	post	112	postojeće
Hotel Belvedere	Orsula	T1	uvjeti se određuju sukladno planu užeg područja			postojeće
Hotel Ivka	Lapad	T1	0,60*	post	144	postojeće
Hotel Adria	Gruž	T1	post	post	--	postojeće
Hotel Pucic Palace¹	Stara jezgra	T1	Nalazi se u zoni povijesne jezgre		38	postojeće

¹ nije dopušteno proširenje i dogradnja. Za svaku planiranu obnovu i rekonstrukciju potrebno odobrenje konzervatorskog odjela.

* Postojeće veličine.

(5) Unutar zone ''Mali Stradun'' moguća je rekonstrukcija postojećih građevina poslovne, ugostiteljsko turističke, uslužne i sl. namjene sukladno provedenom urbanističko arhitektonskom natječaju (oznaka: 71-19/DU-AU/N).

Članak 43.a

(1) U sklopu postojećeg hotelskog kompleksa ''Neptun'' radi podizanja kategorije hotela i usluga planira se rekonstrukcija i dogradnja postojećih hotela koja obuhvaća:

1. izgradnju novog smještajnog objekta kapaciteta do 140 ležajeva sjeverozapadno od hotela Neptun, s podzemnom garažom i pratećim sadržajima,

2. izgradnju otvorenih bazena koji se nalaze u kupališnoj zoni R3, a koji su sastavni dio hotelskog kompleksa ''Neptun''.

3. izgradnja kongresne dvorane i wellness centra u sklopu objekata jugoistočno od hotela Neptun (depadansa) unutar zone.

(2) Planirani zahvati izvode se prema uvjetima propisanima urbanim pravilima za ovu zonu (članak 110., točka 2.13.)

Članak 43.b

Na zasebnoj čestici zapadno od postojećeg hotela More predviđa se gradnja depadansa postojećeg hotela ili novi hotel kapaciteta do 80 kreveta. U sklopu planirane građevine će se osim smještajnih kapaciteta smjestiti i podzemna garaža za cijelu zonu te ostali prateći sadržaj.

Članak 43.c

Za hotel Berkeley se dozvoljava nadogradnja jedne etaže na postojeći objekt ugostiteljsko- turističke namjene, bez povećanja kig-a i uz zadržavanje postojeće udaljenosti od granica čestice.

Članak 44.

(1) Planirano turističko naselje - T2 na Babinom Kuku obuhvata 13,8 ha namijenjeno je gradnji ugostiteljsko-turističkih građevina (vila u zelenilu) i manjih hotela (kao slobodnostojećih, dvojnih ili građevina u nizu) sa bazenima, teniskim terenima i sl.

(2) Uvjeti za zonu su sljedeći:

1. maksimalni je kapacitet zone 830 kreveta,

2. minimalna je veličina građevne čestice 800 m²,

3. najmanje 50% zone treba biti u funkciji otvorenih, zelenih i rekreacijskih površina,

4. maksimalni koeficijent izgrađenost građevinske čestice iznosi 0,3

5. maksimalna visina građevina iznosi Po(S)+ P+2+Pk (podrum ili suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje), to jest najviše 13,0 m mjereno od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine

6. obvezno je planirati pristupnu prometnicu minimalne širine kolnika 6,0 m, a interne prometnice minimalne širine 5,5 m.

(3) Ako se u sklopu turističkog naselja planira gradnja hotela obvezni su sljedeći uvjeti:

1. minimalna veličina građevinske čestice iznosi 1.500 m²,

2. maksimalni koeficijent izgrađenost građevinske čestice iznosi 0,3,

3. maksimalna visina građevina iznosi Po(S)+ P+4+Pk (podrum ili suteren, prizemlje, četiri kata i potkrovlje), to jest najviše 19,0 m mjereno od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine.

Članak 44.a

(1) Postojeće zone ugostiteljsko-turističke namjene – hoteli (T1) mogu se sukladno mogućnostima na terenu i posebnim propisima proširivati i rekonstruirati (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.) Navedeno je moguće u svrhu postizanja poboljšanja u poslovanju (''tehnološkom procesu'') što može podrazumijevati i podizanje kvalitete na usluge više kategorije, a kako je regulirano posebnim propisima.

(2) Obustavlja se od primjene.

3.5. Uvjeti smještaja gospodarskih građevina u mješovitim zonama (M1–pretežno stambenim i M2-pretežno poslovnim)

Članak 45.

Ako se u mješovitim zonama grade građevine komplementarne osnovnoj namjeni kao što su uslužni i proizvodni obrti, servisni, trgovački, komunalni i sl. sadržaji, obvezni se sljedeći uvjeti:

1. minimalna je veličina građevinske čestice 400 m² a maksimalna 800 m²,

2. maksimalni je koeficijent izgrađenosti 0,3,

3. maksimalni je koeficijent iskorištenosti 1,0;

4. djelatnost koja se u njima obavlja ne smije ugrožavati okoliš,

5. građevna čestica za gradnju gospodarskih građevina mora se nalaziti uz sagrađenu javno-prometnu površinu, kolnika najmanje širine 5,5 metara, ili je za javno-prometnu površinu prethodno izdan akt o gradnji

6. najmanja udaljenost građevine od međa susjednih građevnih čestica iznosi H/2 (H= visina građevine mjereno od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine), ali ne manje od 3,0 m

7. najmanje 40% površine građevinske čestice mora biti hortikulturno uređeno,

8. parkiranje vozila mora se rješavati na građevnoj čestici prema normativima propisanim u članku 72.

Članak 45.a

(1) Rekonstrukcija postojećih gospodarskih građevina u zonama M1 i M2 kojima je namjena sukladna planiranoj namjeni, a veličina čestice manja od propisane člankom 45. ove Odluke, moguća je uz poštivanje maksimalno propisanih koeficijenata izgrađenosti i iskorištenosti i minimalne udaljenosti od susjednih međa.

(2) Rekonstrukcija postojećih gospodarskih građevina, kojima je namjena sukladna planiranoj namjeni, a veličina čestice je veća od one propisane člankom 45. odredbi za provođenje, moguća je tako da maksimalni kig i kis budu određeni za površinu građevne čestice koja je propisana člankom 45. bez uvjetovanja parcelacije te čestice koja je već definirana građevnom dozvolom ili na drugi zakonski način (npr. rješenje o zemljištu za redovitu upotrebu građevine i dr.).

Članak 45.b

(1) Zbog nedostatka parkirališnih mjesta omogućava se gradnja javnih garaža i na drugim lokacijama od onih propisanih u grafičkom dijelu plana na kartografskom prikazu 3.1. „Prometna i komunalna infrastrukturna mreža – Promet“ u mješovitim zonama namijenjenim pretežito stanovanju (M1) i pretežito poslovnim zonama (M2).,

(2) Izuzetno, zbog velikih potreba i ograničene površine za realizaciju većih garažnih kapaciteta, omogućava se gradnja javne garaže do 250 garažnih mjesta i u okviru poslovne zone oznake K4 u ulici Frana Supila.

(3) Građevina može imati jednu ili više podzemnih etaža. Sve nadzemne i podzemne etaže obvezno je koristiti kao javnu garažu za parkiranje vozila.

(4) Krovnu etažu građevine po mogućnosti izvesti kao prohodnu, koja može služiti kao uređena javna površina s otvorenim rekreacijskim sadržajima (košarkaško igralište, dječje igralište i sl.) s hortikulturnim uređenjem, moguće i u kombinaciji s manjim ugostiteljskim objektom (kafić, restoran). Ukoliko se i krovna etaža koristi za parkiranje, moguće je postavljanje nadstrešnica za zaštitu od sunca uz obvezno ozelenjavnje uz granicu građevne čestice.

(5) Način i uvjeti gradnje:

— građevine se grade kao slobodnostojeće

— najmanja površina građevne čestice iznosi 400 m², a najveća površina 2.500 m²

— koeficijent izgrađenosti (Kig) se određuje kako slijedi:

od 400-800 m2, maksimalni Kig 0,8

od 801-1200 m2, maksimalni Kig 0,7

od 1201- 2500 m2, maksimalni Kig 0,65

— najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 4,5

— najveća katnost iznosi Po + (S) ili P +1 ili podrum, suteren ili prizemlje i kat, maksimalna visina 8,0 m

— omogućava se gradnja više podzemnih, potpuno ukopanih etaža.

(6) Minimalna udaljenost nadzemne etaže od ruba građevne čestice iznosi 4,0m i od ruba javnoprometne površine 5,0 m. Ovisno o kategoriji prometnice s koje je osiguran prilaz javnoj garaži, moguća je i manja udaljenost od javnoprometne površine, uz obveznu suglasnost nadležnog tijela.

(7) Podzemne etaže mogu biti udaljene minimalno 1,0m od ruba građevne čestice ako se zadovolje konstruktivni uvjeti i okolnih građevina, a od javnoprometne površine minimalno 3,0m, sve uz poštivanje preporuka iz geomehaničkog elaborata i uputa ovlaštenog projektanta i revidenta glavnog projekta ukoliko je takva revizija (kontrola) propisana. Iznimno, udaljenost podzemnih etaža od javne prometne površine može biti i manja, ali ne manja od 1m, ukoliko geomehaničke karakteristike tla definirane elaboratom to dopuštaju, a projektno rješenje odobrava ovlašteni revident kada je takva revizija (kontrola) propisana na način da se javna prometna površine ne ugrožava.

(8) Građevna čestica mora se nalaziti uz izgrađenu javno-prometnu površinu, kolnika širine najmanje 5,0 metara,

(9) Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno.

Članak 46.

Ukoliko se u mješovitim zonama namijenjenim pretežito stanovanju (M1) te pretežito poslovnim zonama (M2) grade gospodarske građevine namijenjene turizmu i ugostiteljstvu, kao što su manji hoteli s pratećim ugostiteljskim sadržajima, vrijede sljedeći uvjeti:

1. minimalna je veličina građevne čestice 1.000 m². Maksimalna veličina čestice se ne propisuje, ali se maksimalne vrijednosti koeficijenata izgrađenosti i iskorištenosti izračunavaju na veličinu parcele od 3.000 m².

2. maksimalni je koeficijent izgrađenosti 0,4

3. maksimalni je koeficijent iskorištenosti 1,5;

4. građevinska čestica za gradnju gospodarskih građevina mora se nalaziti uz sagrađenu javno-prometnu površinu, kolnika širine najmanje 5,5 metara,

5. najmanja udaljenost građevine od međa susjednih građevnih čestica iznosi H/2, a ne manje od 4,0m.

6. najmanje 30% površine građevinske čestice mora biti hortikulturno uređeno,

7. parkiranje vozila mora se rješavati na građevnoj čestici prema normativima propisanim u članku 72.

3.6. Gradnja izvan granica građevinskog područja

Članak 46.a

(1) Građenje izvan građevinskog područja mora biti uklopljeno u krajobraz tako da se:

1. očuva kvaliteta i cjelovitost poljodjelskoga zemljišta i šuma,

2. očuva prirodni prostor pogodan za rekreaciju, a gospodarska namjena usmjeri na predjele koji nisu pogodni za rekreaciju,

3. očuvaju kvalitetni i vrijedni vidici,

4. sukladno posebnim propisima riješi odvodnja, pročišćavanje otpadnih voda i zbrinjavanje otpada.

(2) Izvan granica građevinskog područja naselja, a u okviru zaštićenog obalnog područja, moguća je gradnja građevina za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, obrta registriranog za obavljanje poljoprivrede ili pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede poštujući sljedeće uvjete:

1. minimalna površina parcele 3 ha,

2. udaljenost od obalne crte najmanje 100 m

3. može imati prizemlje (P) do 400 m² građevinske (bruto) površine i najveće visine do 5 m (mjereno uz pročelje građevine od najniže točke konačno zaravnanog i uređenog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca) i/ili potpuno ukopan podrum (Po) do 1.000 m² građevinske (bruto) površine.

(3) Izvan granica građevinskog područja naselja, a izvan zaštićenog obalnog područja, moguća je gradnja građevina za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, obrta registriranog za obavljanje poljoprivrede ili pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede poštujući sljedeće uvjete:

1. minimalna površina parcele iznosi 1 ha

2. mogu se izgraditi građevine do ukupne građevinske bruto površine do 300 m² i najveće visine do 5 m (mjereno uz pročelje građevine od najniže točke konačno zaravnanog i uređenog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca) i/ili potpuno ukopan podrum (Po) do 600 m² građevinske (bruto) površine.

(4) Izvan zaštićenog obalnog područja, u funkciji poljoprivredne proizvodnje (spremište i obrada poljoprivrednih proizvoda) može se graditi i gospodarska građevina kao dio sklopa sa stambenom građevinom, ili kao zasebna građevina, najveće tlocrtne bruto površine do 150 m² i najveće visine suteren ili podrum, prizemlje i krov, tj. najveće visine do 5 m (mjereno uz pročelje građevine od najniže točke konačno zaravnanog i uređenog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca).

(5) Čestica treba imati prilazni put i vodu za natapanje, riješeno prema lokalnim prilikama te električnu energiju.

(6) Građevine iz stavaka 2. i 3. ovoga članka moraju se graditi izvan:

1.	koridora prometnica prikazanih na kartografskom prikazu 3.1. u mjerilu	1: 5.000.
2.	područja posebnih uvjeta korištenja
	– prirodna baština prikazanih na kartografskom prikazu 4.1. u mjerilu	1:10.000.
3.	područja posebnih uvjeta korištenja
	– graditeljska baština prikazanih na kartografskom prikazu 4.2. u mjerilu	1:10.000.

(7) Izvan granica građevinskog područja naselja i izvan prostora ograničenja moguća je gradnja Športsko-rekreacijskih igrališta na otvorenom s pratećim zgradama.

(8) Sportsko rekreacijsko igralište na otvorenom može se izgraditi tako da se svi zahvati uređenja terena (pristup, pješačke staze i sl.) moraju uklopiti u postojeću konfiguraciju terena, ne narušavajući prirodne i krajobrazne vrijednosti i to na način da:

— izgrađenost zgradama u obuhvatu zahvata u prostoru sportsko-rekreacijskog igrališta na otvorenom nije veća od 4%,

— najmanje 30% obuhvata zahvata u prostoru sportsko-rekreacijskog igrališta na otvorenom bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

Oprema i rekviziti moraju biti mobilni, montažno – demontažni te uklopljeni u karakteristike krajobraza. Prateća zgrada može biti maksimalne površine 50 m², visine prizemlja, te treba biti locirana na krajobrazno neeksponiranom dijelu zone.

(9) Radi poticanja poljodjelske proizvodnje, izvan granica građevinskog područja naselja i izvan ZOP-a, na poljoprivrednom zemljištu najmanje površine od 1.000 m² omogućuje se gradnja građevina za vlastite gospodarske potrebe. Građevina za vlastite gospodarske potrebe može se graditi kao prizemnica najveće građevinske (bruto) površine do 30 m².

Sljeme krova mora biti usporedno s dužom stranicom građevine i obvezno usporedno sa slojnicama terena. Postojeće građevine za vlastite gospodarske potrebe izgrađene na zemljištu manje površine od površine određene u stavku 1. ovog članka, ne mogu povećavati tlocrtnu površinu.

(10) Građevina za vlastite gospodarske potrebe mora biti građena tako da:

1. bude smještena na najmanje plodnom, tj. neplodnom dijelu poljodjelskog zemljišta,

2. treba rabiti lokalne materijale (kamen) i treba biti izgrađeno po uzoru na tradicijsku gradnju,

3. visina do vijenca ne može biti veća od 2,40 m.

4. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA JAVNIH I DRUŠT VENIH DJELAT NOST I

Članak 47.

(1) U Generalnom planu su osigurani prostorni uvjeti smještaja i razvitka sustava javnih i društvenih djelatnosti:

1. predškolskih ustanova, osnovnih, srednjih škola i visokoškolskih institucija,

2. znanstvenih institucija, građevina kulture i športa,

3. zdravstvenih i socijalnih ustanova,

4. vjerskih građevina,

5. uprave i sudstva

(2) Vrsta i broj građevina javnih i društvenih djelatnosti određuju se mrežom građevina za svaku djelatnost na osnovi posebnih zakona i standarda.

(3) Mreža javnih i društvenih djelatnosti prikazana je na kartografskom prikazu br. 2. ‘‘Mreža društvenih i gospodarskih djelatnosti’‘, 1:10.000.

(4) Javne i društvene sadržaje moguće je smjestiti na površinama javne i društvene(D), stambene (S), mješovite (M) i poslovne (K) namjene sukladno odredbama ovog Plana za odnosnu namjenu.

(5) U zonama javnih i društvenih sadržaja kao i u mješovitim, pretežito stambenim zonama M1 i pretežito poslovnim zonama M2 određeni su normativi za razvoj mreže predškolskih, osnovnih i srednjoškolskih ustanova.

(6) Potrebe za predškolskim ustanovama i osnovnim školama određuju se na temelju pretpostavljenog udjela djece u ukupnom stanovništvu i to:

1. za predškolske ustanove 8%, s tim da je obuhvat djece u predškolskim ustanovama oko 60%,

2. za osnovne škole 10%, obuhvat djece u školama 100%

(7) Pri projektiranju i gradnji predškolskih ustanova primjenjuju se posebni propisi i pedagoški standardi Republike Hrvatske te uzimajući u obzir lokalne uvjete.

(8) Pri projektiranju i gradnji osnovnih škola primjenjuju se posebni propisi i pedagoški standardi Republike Hrvatske te uzimajući u obzir lokalne uvjete.

(9) Pri određivanju lokacija u pretežno mješovitim zonama (M1 i M2) mora se osigurati dostupnost prilaza i prijevoza i njihova sigurnost. Pješački put korisnika od stanovanja do predškolske/školske ustanove ne smije biti prekidan jakim (glavnim) gradskim prometnicama.

(10) Dvorišta i vrtovi kao pripadajući dijelovi zona javne i društvene namjene moraju biti dostupni građanima izuzev za građevine za koje posebni propisi daju posebne uvjete (vrtići, škole i sl.).

Javna i društvena namjena -D

(11) Pod javnom i društvenom namjenom s oznakom D podrazumijeva se mogućnost smještaja raznih javnih i društvenih sadržaja tj. upravnih i socijalnih sadržaja, sadržaja visokog učilišta te osobito kulturnih sadržaja.

Uprava i sudstvo D1

(12) Ove institucije obuhvaćaju sudove, administrativna sjedišta gradskog, županijskog i državnog značaja, političke stranke i organizacije, sindikate i sl.

(13) Smještaj građevina za upravu i sudstvo moguć je i u područjima mješovitih sadržaja.

Socijalna skrb – D2

(14) Ustanove za socijalnu skrb obuhvaćaju skrb za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djecu s poremećajima u ponašanju, osobe s tjelesnim i mentalnim oštećenjima, za starije i nemoćne osobe, za psihički bolesne odrasle osobe, za osobe ovisne o alkoholu, drogama i sl., za djecu i odrasle osobe - žrtve obiteljskog nasilja.

(15) Budući razvoj sustava temelji se na djelomičnoj deinstitucionalizaciji organizacije, koja bi se više oslanjala na stambene zajednice, udomiteljstvo i savjetovališta, a manje na izgradnju građevina za smještaj.

(16) Smještaj građevina za socijalnu skrb moguć je i u područjima mješovitih sadržaja.

Zdravstvo – D3

(17)Ustanove za zdravstvo obuhvaćaju javne zdravstvene ustanove – bolnički kompleks Opće bolnice Dubrovnik i Dom zdravlja.

(18) Ambulante i ostale zdravstvene ustanove se mogu uređivati i u sklopu zona stambene (S), mješovite (M), gospodarske - poslovne (K) i ugostiteljsko-turističke namjene (T).

Predškolski odgoj – D4

(19) Predškolska ustanove (dječji vrtići i jaslice) smjestit će se na način da pokriju potrebe određenog područja, u pravilu gradskog kotara i da se stvori optimalna gravitacija područja za svaku građevinu.

(20) Dječji vrtići i jaslice smještaju se u posebnim građevinama ili u prizemljima stambenih i drugih građevina. Potrebno je osigurati dovoljne površine unutrašnjih i vanjskih prostora sukladno važećim pedagoškim standardima i propisima.

Ako se vrtić smješta u prizemlju stambene ili stambeno-poslovne građevine, potrebno je osigurati poseban ulaz te ograđeni i uređeni prostor za igru djece na otvorenom, sukladno važećim pedagoškim standardima i propisima.

(21) Smještaj građevina za djelatnosti predškolskog odgoja moguć je i u drugim područjima mješovitih sadržaja.

Osnovne škole – D4

(22) Osim na definiranim lokacijama koje su prikazane u Generalnom planu, osnovne škole moguće je locirati na područjima namijenjenim mješovitim sadržajima.

(23) Osnovne škole smjestit će se na način da pokriju potrebe određenog područja, u pravilu gradskog kotara i da se stvori optimalna gravitacija područja za svaku građevinu.

(24) Potrebno je osigurati dovoljne površine unutrašnjih i vanjskih prostora sukladno važećim osnovnoškolskim standardima i propisima.

Radi rješavanja dijela problema osnovnog i srednjeg školstva na užem gradskom području potrebno je prostor za Osnovnu školu Marina Getaldića osigurati prenamjenom odgovarajuće građevine u staroj jezgri, čime bi se oslobodio prostor potreban za normalno funkcioniranje Gimnazije Dubrovnik.

Članak 47.a

Srednje škole (D4)

(1) Osim na definiranim lokacijama koje su određene Planom, srednje škole moguće je locirati i unutar zona mješovite namjene (M).

Potrebno je osigurati dovoljne površine unutrašnjih i vanjskih prostora sukladno važećim srednjoškolskim standardima i propisima.

(2) Optimalan broj učenika škole je 400 do 500 učenika u 16-20 razrednih odjela, a svaka škola treba imati vlastitu športsku dvoranu:

1. do 16 razrednih odjela dvodijelnu dvoranu,

2. preko 16 razrednih odjela trodijelnu dvoranu.

(3) Zbog zadovoljavanja zakonskih pretpostavki te propisanih pedagoških standarda potrebno je predvidjeti način rješavanja prostorne problematike srednjih škola unutar obuhvata Plana, a navedene potrebe realizirati će se na osnovu projektne dokumentacije i sukladno odredbama ovog plana, ovisno o namjeni svake pojedine lokacije.

Turistička i ugostiteljska škola

(4) Zbog neodgovarajućih uvjeta na sadašnjoj lokaciji predlaže se nova lokacija, Babin kuk – Glavica za izmještanje postojeće škole. Unutar planirane zone predviđena je i gradnja trodijelne športske dvorane.

Za širi obuhvat predmetne zone je zbog istaknute lokacije te planiranih sadržaja (škola, trodijelna športska dvorana, hotelijersko-ugostiteljski praktikum, javne površine) određena obveza provođenja javnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja iz područja prostornog uređenja kojim će se inzistirati na očuvanju panoramskih vrijednosti ovog dijela Grada što je izrazito važno s obzirom na postojeću konfiguraciju terena i njegovu izloženost. Spomenuti dio prostora štiti se namjenom (Z) komplementarnoj javnoj i društvenoj namjeni (D), a koja osigurava slobodan pristup i aktivnosti građana.

Nova gradnja ne smije visinom konkurirati postojećoj reljefnoj topografiji.

Na navedenoj zoni (cca 4,2 ha) moguće je smjestiti:

— školu za 800 učenika,

— trodijelnu športsku dvoranu,

— hotelijersko-ugostiteljski praktikum,

— javne površine,

— vanjske sadržaje – sportske terene, ulazni trg i dr.,

— pomoćne i zajedničke objekte (uprava, zajednički prostori, višenamjenska dvorana, biblioteka i sl.),

— parkovne površine,

— parkiralište koje će zadovoljiti potrebe prometa u mirovanju za školu, sportsku dvoranu i ugostiteljsko-turističke sadržaje

Omogućava se izgradnja novih građevina temeljem ovog Plana: visinu građevine uskladiti s prevladavajućom visinom građevina iste tipologije i lokalnim uvjetima, najveća izgrađenost kig=0,4, maksimalni kis=1,0.

Navedeni uvjeti će detaljnije razraditi sukladno posebnim propisima kroz Program koji će poslužiti kao osnova za raspis obveza provođenja javnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja iz područja prostornog uređenja koji će obuhvatiti kompletan obuhvat Plana kako bi se dobilo cjelovito i funkcionalno rješenje.

Propisanim raspisivanjem javnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja će se osim projekta zone u cjelini te projekta krajobraznog uređenja definirati i popločenje vodoravnih površina, razina urbane opreme kao i mogućnosti za realizaciju otvorenih, parkovnih i pješačkih površina.

Način i uvjeti gradnje građevina unutar obuhvata moraju biti sukladni posebnim propisima Republike Hrvatske jer se radi o sadržajima javne i društvene namjene, a u potpunosti će se definirati kroz obvezu provođenja javnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja iz područja prostornog uređenja.

Pitanje rješavanja prometa u mirovanju predviđeno je osiguravanjem parkirališta ili/i garaže unutar građevinske čestice, a ako se promet u mirovanju osigurava podzemnom garažom, ista se izuzima iz izračuna koeficijenta iskorištenosti (kis).

Potrebno je u sklopu obuhvata ili u neposrednoj blizini osigurati okretište za javni gradski prijevoz.

Za ostale sadržaje planirane unutar cjelokupnog obuhvata uvjeti će se određivati prema mogućnostima na terenu maksimalno vodeći računa o mjerilu i međusobnom odnosu volumena građevina, odnosu prema uličnoj mreži, pristupu objektima, orijentaciji i oblikovanju objekata te hortikulturnom rješenju i organizaciji otvorenih površina, a sukladno zadanim standardima za objekte javne i društvene namjene.

Potrebno je posebno voditi računa o veličini, izgledu te položaju planiranih objekata i infrastrukture unutar zone, a da ne bi došlo do narušavanja postojećih krajobraznih vrijednosti. U tom smislu preporuča se gradnja garaže.

Obrtnička škola

(5) Optimalna lokacija za izmještanje Obrtničke škole, a koja će imati potrebne uvjete i za smještaj radionica i praktikuma je dio postojeće građevine u ulici Ćira Carića koju koristi Sveučilište u Dubrovniku (kraj Pomorsko-tehničke škole).

Previđeno izmještanje s trenutne lokacije što ujedno rješava i problem nedostatka prostora Ekonomske škole moguć je nakon što Sveučilište napusti spomenute prostore.

Ekonomska i trgovačka škola

(6) Postojeća lokacija zadovoljava uz uvjet preseljenja Obrtničke škole. Time bi se ostvarili uvjeti za održavanje jednosmjenskog rada dok bi se nastava tjelesne i zdravstvene kulture održavala u športskoj dvorani u Gospinom polju ili u novoplaniranoj školskoj športskoj dvorani na istoj lokaciji.

Pomorsko-tehnička škola

(7) Kao reprezentativan objekt moderne arhitekture postojeća građevina zaštićena je od strane Konzervatorskog odjela. Obzirom da je za osiguravanje uvjeta za jednosmjenski rad potrebno osigurati osam dodatnih učionica isto je moguće osigurati nakon što Sveučilište napusti postojeću zgradu. Tako bi se u navedenim prostorima osigurao smještaj Obrtničke škole te dijela Pomorsko-tehničke škole. Da bi se ostvarili svi zakonski uvjeti i pedagoški standardi potrebno je izgraditi i djelomično ukopanu trodijelnu športsku dvoranu unutar građevne čestice Pomorsko-tehničke škole na prostoru sadašnjeg parkirališta, a istu bi koristile i Obrtnička i Pomorsko-tehnička škola.

Medicinska škola

(8) Zbog povećanja broja odjela, uvođenja petogodišnjeg obrazovanja medicinskih sestara te osnovnih zakonskih pretpostavki nužno je povećanje školskog prostora.

Povećanje se planira rekonstrukcijom građevine na postojećoj lokaciji.

Gimnazija Dubrovnik

(9) Za osiguravanje potrebnih uvjeta potrebno je osigurati lokaciju za preseljenje Osnovne škole Marina Getaldića te izgraditi novu školsku športsku dvoranu na građevnoj čestici škole.

Umjetnička škola Luke Sorkočevića

(10) Potreban prostor za odvijanje nastave likovnog i baletnog odjela moguće je smjestiti unutar sveučilišnog kampusa kao prvostupanjsko obrazovanje uz studije vizualnih i glazbenih umjetnosti te u prostor ex. Tiskare (ulica braće Andrića 4-6) za potrebe baletnog odjela.

Visoko obrazovanje i znanost (D5)

(11) Razvoj i širenje s temeljiti će se na dugoročno utvrđenim potrebama pojedinih struka i ustanova u skladu s njihovim razvojem i potrebama stanovnika.

(12) Kroz proces razvijanja Sveučilišta u Dubrovnika predviđena je i gradnja studentskog doma na području Montovjerne (bivša Stanica za južne kulture)

Kultura (D6)

(13) Kulturne institucije obuhvaćaju muzejsko-galerijske i izložbene djelatnosti, kazališne i glazbeno-scenske djelatnosti, knjižnice, multimedijalne i kulturne centre.

(14) Osim na definiranim lokacijama koje su prikazane u Planu, kulturne djelatnosti moguće je locirati i unutar zona mješovite namjene (M).

(15) Obvezni kulturni sadržaj na razini gradskog kotara je knjižnica s čitaonicom te centrom za slobodno vrijeme, koju je potrebno locirati u sastavu ili blizini ostalih društvenih sadržaja (škola, vjerski objekt, park i sl.).

Vjerski sadržaji (D7)

(16) Vjerski sadržaji podrazumijevaju crkve, druge bogomolje, samostane, župne dvorove i sl. Postojeći sakralni objekti definirani su na lokacijama koje su prikazane u Planu te je za njih što se tiče oblika korištenja predviđeno održavanje te sanacija.

Potrebno je adekvatno urediti okućnice i okoliš navedenih lokacija s obzirom da se radi o lokacijama koje predstavljaju i turističke znamenitosti.

(17) Na područjima koja kroz novu stambenu izgradnju nastanjuje više od 5.000 stanovnika, a nema odgovarajućeg prostora za crkvu, predviđa se gradnja nove župne crkve.

Osim na definiranim lokacijama koje su prikazane u ovom planu vjerske sadržaje moguće je locirati unutar zona mješovite namjene (M).

(18) U svrhu realizacije građevina javnih i društvenih djelatnosti obvezno je provođenje javnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja iz područja prostornog uređenja ukoliko urbanim pravilima nije propisano drugačije, osim za rekonstrukciju postojećih objekata.

Crkva sa pastoralnim centrom SOLITUDO

(19) Za širi obuhvat zone Solitudo te planiranih sadržaja (crkva s pastoralnim centrom i pratećim sadržajima, javne površine) određena je obveza provođenja arhitektonsko- urbanističkog natječaja.

Na navedenoj zoni (cca 0,8 ha) moguće je smjestiti:

— crkvu s pripadajućim trgom i otvorenim parkingom te pratećim sadržajima;

— Caritas Dubrovačke biskupije i njemu pripadajući prostor te

— školu i dječiji vrtić s pripadajućim otvorenim prostorima i igralištima.

— zelene površine.

Promet u mirovanju planira se u podzemnim etažama planiranih građevina.

Građevine na južnom dijelu svojom će pozicijom i oblikovanjem zatvoriti urbanistički pravac zadan postojećim stambenim građevinama.

Kod projektiranja navedenog objekta treba posebno voditi računa o mjerilu i gabaritima građevine, odnosu prema uličnoj mreži, pristupu, orijentaciji i oblikovanju te hortikulturnom rješenju i organizaciji otvorenih površina, a sukladno zadanim standardima za vjerske objekte.

Obzirom da je unutar područja obuhvata predviđena izgradnja vanjskih sadržaja s otvorenim trgom za okupljanje, druženje i odmor, treba naglasiti da spomenuti vanjski prostor/trg treba imati mogućnost za okupljanja stanovništva, vjerske i kulturne manifestacije te biti uređen kao ne samo vjerski nego i urbani prostor.

Urbanistički parametri:

Min. i max. površina građevinske čestice: 1.000 – 4.000 m2

Koeficijent izgrađenosti: (Kig)= 0,4

Koeficijent iskorištenosti: (Kis)= 1,8

Katnost: Po+S+P+2+PK

Max. visina vijenca: 15 m

S obzirom na specifične arhitektonske elemente vjerskih građevina za zvonik se dozvoljava veća maksimalna dopuštena visina vijenca. Točna visina će se odrediti kroz propisani javni arhitektonsko-urbanistički natječaj iz područja prostornog uređenja.

Navedeni uvjeti će detaljnije razraditi sukladno posebnim propisima kroz Program koji će poslužiti kao osnova za raspis javnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja iz područja prostornog uređenja koji će obuhvatiti kompletan obuhvat kako bi se dobilo cjelovito i funkcionalno rješenje.

Članak 48.

(1) Ako se u mješovitim zonama namijenjenim pretežito stanovanju (M1) i pretežito poslovnoj zoni (M2) grade građevine komplementarne osnovnoj namjeni na zasebnoj građevnoj čestici kao što su upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske, školske, kulturne i vjerske građevine primjenjuju se sljedeći uvjeti:

1. građevna čestica mora imati pristup na javno-prometnu površinu minimalne širine 5,5m,

2. udaljenost građevina iz stavka 1. ovog članka od granica građevne čestice ne može biti manja od polovine visine građevine (H/2),

3. minimalna je veličina građevne čestice 800 m²,

4. maksimalni je koeficijent izgrađenosti 0,4,

5. maksimalni je koeficijent iskorištenosti 3,0

(2) Za gradnju novih građevina društvenih djelatnosti obvezna je provedba arhitektonsko- urbanističkog natječaja.

(3) Smještaj građevina društvenih djelatnosti određeni su u grafičkom dijelu Generalnog plana, kartografski prikazi broj 2. ‘‘Mreža gospodarskih i društvenih djelatnosti’‘.

(4) Pri potrebi rekonstrukcije i dogradnje postojećih građevina namijenjenih osnovnom i srednjem školstvu koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti mogu biti i veći od propisanih u drugom stavku ovog članka.

(5) Pri rekonstrukciji postojećih građevina drugih društvenih djelatnosti na površinama javne i društvene namjene , stambene (S), mješovite, pretežno stambene (M1), mješovite, pretežno poslovne namjene (M2) koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti mogu biti 30% veći od navedenih u stavku 1.ovog članka.

(6) Iznimno se dozvoljava nadogradnja postojećih domova umirovljenika prema smjernicama nadležnog ministarstva i konzervatorskog odjela.

5. UVJET I I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

5.1. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

Članak 49.

(1) Stanovanje, kao osnovna gradska namjena, planira se u zonama stambene - S, mješovite - pretežito stambene - M1, mješovite - pretežito poslovne namjene - M2, dok je u nekim od ostalih namjena stanovanje zastupljeno iznimno kao prateći sadržaj.

(1a) Kapacitet stambenih i stambeno poslovnih građevina definira se brojem funkcionalnih jedinica.

(2) Stambene građevine grade se kao niske, srednje visoke i visoke. Niska građevina u smislu ovih odredbi je građevina stambene ili stambeno poslovne namjene s najviše tri funkcionalne jedinice. Srednje visoka građevina je građevina stambene ili stambeno-poslovne namjene s najviše osam funkcionalnih jedinica. Visoka građevina je građevina stambene ili stambeno- poslovne namjene s najviše 20 funkcionalnih jedinica

(3) Niske građevine mogu se graditi na ravnom terenu do maksimalne visine Po+P+1+Pk (podrum, prizemlje, kat i potkrovlje), tj. maksimalne visine 8,0 m.

(4) Niske građevine na kosom terenu mogu se graditi do maksimalne visine Po(S)+P+1+Pk (podrum ili suteren, prizemlje, jedan kat i potkrovlje), tj. maksimalne visine 10,0 m.

(5) Srednje visoke građevine na ravnom terenu mogu se graditi do maksimalne visine Po+P+2+Pk (podrum, prizemlje, dva kata i potkrovlje), tj. do maksimalne visine 11,0m.

(6) Srednje visoke građevine na kosom terenu mogu se graditi do maksimalne visine Po(S)+P+2+Pk (podrum ili suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje), dakle do maksimalne visine 13,0m.

(7) Visoke građevine na ravnom terenu mogu se graditi do maksimalne visine Po+P+4 (podrum, prizemlje, četiri kata) tj. do maksimalne visine 16,0m.

(8) Visoke građevine na kosom terenu mogu se graditi do maksimalne visine (Po)S+P+4 (podrum ili suteren, prizemlje, četiri kata) tj. do maksimalne visine 18,0 m.

(9) U okviru obuhvata planova užeg područja i propisanih arhitektonsko-urbanističkih natječaja na prostoru Gruškog polja, visina visokih građevina može biti i veća od propisane ovim Planom, ali ne veća od 22,0 m.

(10) Za građevine s bačvastim, kombiniranim, ravnim, kosim i sličnim krovom vrijedi pravilo da se volumen takve građevine mora moći upisati u volumen pretpostavljene građevine s ravnim ili kosim krovom iste katnosti.

(11) Briše se.

(12) Briše se.

(13) Briše se.

(14) Briše se.

(15) Briše se.

(16) Briše se.

(17) Pri gradnji dvojnih ili građevina u nizu moguće je spajati potpuno ukopane podzemne, isključivo parkirališne etaže.

Podzemni dio garaže može se graditi na udaljenosti od minimalno 5 m od granice s javnom prometnom površinom i minimalno 1 m od granice sa susjednom česticom ako na čestici nema vrijednog postojećeg visokog zelenila, a na temelju posebnog elaborata vrednovanja postojeće vegetacije

(18) Suteren se ne smije graditi na ravnom terenu.

(19) Građevine mogu imati ravni, kosi, bačvasti ili slični i kombinirani krov. Nagib ravnog krova uvjetovan je potrebnim padom za odvodnju oborinske vode s krova. Kosi, bačvasti ili slični i kombinirani krov kao i tradicijski kosi krov s pokrovom od kupe kanalice moraju imati nagib od 20 do 30 stupnjeva.

Belvederi se mogu postavljati u potkrovnoj etaži uz zadovoljenje uvjeta da zbroj širina belvedera ili abaina na svakom pročelju građevine ne prelazi 30% ukupne duljine tog pročelja. Belvederima se ne smije prekidati krovni vijenac. Širina pojedinog belvedera ne smije biti veća od 1,50 m. Iznimno širina pojedinog belvedera može biti veća od 1,50 m te zbroj širina belvedera ili abaina na svakom pojedinom području građevine može biti i veći od 30 % ukupne duljine tog pročelja, a na temelju konzervatorskih smjernica, odnosno uz prethodnu suglasnost Konzervatorskog odjela. Ne dopušta se izvedba terasa „urezanih“ unutar kosog krova.

(20) Prostor ispod kosog krova i zadnje ploče (bez nadozida) može se koristiti kao stambeni prostor.

(21) Briše se.

Članak 49.a

Briše se.

Članak 50.

(1) Na užem gradskom području gdje se mogu graditi građevine, mora postojati sljedeća komunalna opremljenost zemljišta: pristupna ulica ili pristupni put, priključci na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom te priključak na mrežu odvodnje otpadnih voda.

(2) Iznimno, do izgradnje javnog sustava odvodnje, samo za niske građevine sa maksimalno 3 funkcionalne cjeline predviđena je izgradnja vodonepropusne sanitarno ispravne sabirne jame s osiguranim odvozom prikupljenog efluenta u sustav s adekvatnim uređajem za pročišćavanje i ispuštanje otpadnih voda, osim za uže područje Grada Dubrovnika.

5.2. Smještaj građevina u zonama stambene (S) i mješovite (M) namjene

Članak 51.

(1) Stambene i stambeno poslovne i poslovne građevine se mogu graditi kao:

1. samostojeće građevine

2. dvojne građevine

3. niz

(2) Građevna čestica može biti i veće površine od maksimalnih propisanih u članku 52. ove Odluke ali se u tom slučaju koeficijent izgrađenosti (kig) i koeficijent iskorištenosti (kis) ne mogu obračunavati na cijelu površinu građevne čestice već na maksimalnu površinu čestice kako je propisano u tablici 1. iz članka 52.

Članak 52.

(1) Način gradnje stambenih i stambeno-poslovnih građevina razlikuje se prema sljedećim uvjetima:

5.2.1. Uvjeti i način gradnje u zonama stambene (S) i mješovite namjene niske gustoće (M1₁)

U ovim zonama predviđena je gradnja niskih građevina ukoliko za pojedine zone urbanim pravilima nije određeno drugačije.

Zone na koje se odnose posebna urbana pravila označene su u grafičkom dijelu Plana na kartografskom prikazu 4.5. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite - Oblici korištenja i način gradnje – Urbana pravila, u mjerilu 1:5.000.

Uvjeti gradnje za građevine stambene (S) i mješovite namjene niske gustoće (M1₁)

Način izgradnje		Minimalna i maksimalna površina građevinske čestice (m²)	Maksimalni koeficijent izgrađenosti (kig)	Maksimalni koeficijent iskorištenosti (kis)
Pretežito izgrađeni dijelovi naselja	Samostojeće građevine	300 - 600	0,40	1,2
	Dvojne građevine	250 - 500	0,50	1,2
	Niz	200 – 400	0,60	1,2
Pretežito neizgrađeni dijelovi naselja	Samostojeće građevine	400 – 600	0,30	1,2
	Dvojne građevine	300 – 500	0,40	1,2
	Niz	250 - 500	0,50	1,2

Navedeni koeficijenti vrijede za pojedinačne zahvate u prostoru, na jednoj građevnoj čestici (jedna lamela dvojne ili građevine u nizu).

5.2.2. Uvjeti i način gradnje u zonama mješovite namjene srednje gustoće (M1₂)

(2) U ovim zonama predviđena je gradnja srednje visokih građevina ukoliko za pojedine zone urbanim pravilima nije određeno drugačije.

Uvjeti gradnje za građevine mješovite namjene srednje gustoće (M1₂₎

Način izgradnje		Minimalna i maksimalna površina građevinske čestice (m²)	Maksimalni koeficijent izgrađenosti (kig)	Maksimalni koeficijent iskorištenosti (kis)
Pretežito izgrađeni i neizgrađeni dijelovi naselja	Samostojeće građevine	400 - 800	0,40	1,5
	Dvojne građevine	300 - 600	0,40	1,5
	Niz	250 - 500	0,50	1,5

U zonama mješovite namjene srednje gustoće, kada se radi o česticama koje su manje od propisanih ovim člankom, dopušta se gradnja niske gustoće prema uvjetima za tu (nižu) gustoću i urbanim pravilima.

5.2.3. Uvjeti i način gradnje u zonama mješovite namjene visoke gustoće (M1₃₎

(3) U ovim zonama predviđena je gradnja visokih građevina ukoliko za pojedine zone urbanim pravilima nije određeno drugačije.

Uvjeti gradnje za građevine mješovite namjene visoke gustoće (M1₃)

Način izgradnje		Minimalna i maksimalna površina građevinske čestice (m²)	Maksimalni koeficijent izgrađenosti (kig)	Maksimalni koeficijent iskorištenosti (kis)
Pretežito izgrađeni i neizgrađeni dijelovi naselja	Samostojeće građevine	1.000 – 5.000	0,30	2,0

U zonama mješovite namjene visoke gustoće, kad se radi o česticama koje su manje od propisanih ovim člankom, dopušta se nova gradnja prema uvjetima za srednju gustoću, te rekonstrukcija postojećih srednje visokih i niskih građevina prema uvjetima za srednju i nisku gustoću i urbanim pravilima.

Uvjeti gradnje za građevine mješovite namjene visoke gustoće (M1₃*) – Naš dom (Nova Mokošica)

(4) Urbanistički parametri za akte o gradnji izdaju se za svaki objekt prema izvedenom stanju.

5.2.4. Uvjeti i način gradnje u zonama mješovite namjene – pretežno stanovanje u zelenilu -povijesnim vrtovima (M1₄)

(5) Uvjeti rekonstrukcije postojećih građevina i gradnja novih građevina u zonama pretežnog stanovanja u povijesnim vrtovima - M1₄:

1. pretežito izgrađeno, specifičan oblik stanovanja u dubrovačkim povijesnim vrtovima,

2. nove građevine grade se kao niske, samostojeće i mogu se interpolirati na minimalnoj građevnoj čestici od 400m², maksimalan koeficijent izgrađenosti iznosi 0,3.

3. minimalna udaljenost nove građevine od susjedne međe mora iznositi 3,0 m

4. Briše se.

5. garaže se obvezno grade u gabaritu osnovne građevine, ako nije moguće rješavanje parkiranja na građevinskoj čestici i mjestima gdje nije moguće ostvariti kolni pristup, zadovoljavajući broj parkirališnih mjesta osigurati će se uplatom u skladu s posebnom odlukom Grada Dubrovnika,

6. Briše se.

7. Briše se.

8. Briše se.

9. Rekonstrukcija postojećih građevina (samostojećih, dvojnih i građevina u nizu) moguća je ukoliko zadovoljajvaju urbanističke parametre za neizgrađeni dio građevinskog područja naselja propisane u članku 52. točka 5.2.1. (površinu građevne čestice, Kig i Kis), te propisanu udaljenost od minimalno 3,0 m od granice građevne čestice, maksimalnu visinu propisanu u članku 49. točkama 3. i 4. za niske građevine. U svim ostalim slučajevima postojeće građevine se mogu rekonstruirati isključivo u postojećim gabaritima bez mogućnosti otvaranja otvora na onoj strani građevine koja ne zadovoljava propisanu udaljenost.

10. minimalni postotak hortikulturno uređenog terena na građevnoj čestici je 40%.

11. za gradnju i rekonstrukciju građevina u zoni povijesnih vrtova porebno je ishoditi konzervatorske uvjete.

5.2.5. Uvjeti i način gradnje u zonama mješovite namjene – vile u zelenilu (M1₅)

(6) U ovim zonama grade se stambeni i stambeno-poslovni objekti s pratećim i pomoćnim sadržajima sukladno zadanim urbanim pravilima.

Uvjeti gradnje novih građevina za zone niske izgradnje u zelenilu - M1₅

1. gradnja vila (jedna stambena jedinica s pratećim sadržajima) u zelenilu moguća je na građevnim česticama većima od 2.000 m², uz rekultivaciju vrtova,

2. građevine se grade kao niske, samostojeće,

3. maksimalni je koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice 0,2,

4. visina građevina odgovara visini propisanoj za niske građevine,

5. maksimalna građevinska (brutto) površina iznosi 1.000 m²,

6. najmanje 50% površine građevne čestice mora biti krajobrazno uređeno i vodopropusno, bez betoniranja i popločavanja.

7. potrebno je građevinu/e maksimalno uklopiti u teren

5.2.6. Uvjeti i način gradnje u zonama mješovite namjene – pretežno stanovanje u ruralnim sklopovima i ambijentalnim cjelinama (M1₆)

(7) U ovim zonama moguća je izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih stambenih i stambeno poslovnih objekata i sklopova s pratećim i pomoćnim sadržajima sukladno uvjetima za nisku stambenu izgradnju.

(8) Rekonstrukcija postojećih građevina (samostojećih, dvojnih i građevina u nizu) moguća je ukoliko zadovoljajvaju urbanističke parametre za neizgrađeni dio građevinskog područja naselja propisane u članku 52. točka 5.2.1. (površinu građevne čestice, Kig i Kis), te propisanu udaljenost od minimalno 3,0 m od granice građevne čestice, maksimalnu visinu propisanu u članku 49. točkama 3. i 4. za niske građevine. U svim ostalim slučajevima postojeće građevine se mogu rekonstruirati isključivo u postojećim gabaritima bez mogućnosti otvaranja otvora na onoj strani građevine koja ne zadovoljava propisanu udaljenost.

(8a) Kod rekonstrukcije građevina moguće je zadržati postojeću udaljenost građevinskog pravca prema regulacijskom pravcu.

(8b) Minimalni postotak hortikulturno uređenog terena na građevnoj čestici je 30%.

(8c) Za zaštićene ruralne sklopove potrebno je ishoditi konzervatorske uvjete.

5.2.7. Uvjeti i način gradnje u zonama mješovite - pretežito poslovne namjene (M2)

(9) U ovim zonama predviđena je rekonstrukcija postojećih građevina i gradnja srednje visokih i visokih građevina sukladno odredbama iz točke 5.2.2. (M1₂) i 5.2.3. (M1₃) kao i urbanim pravilima za dotičnu zonu, prostornim planovima užeg područja te arhitektonsko-urbanističkim natječajima,

(10) Za zone mješovite-pretežito poslovne (M2) i mješovite-pretežito poslovne (M2)/garažno-poslovne (K4) namjene planirane na neizgrađenim površinama u izgrađenom dijelu naselja, površine 5.000-20.000 m², a koje su infrastrukturno opremljene, moguće je akte o gradnji ishoditi bez plana užeg područja prema sljedećim uvjetima:

1. maksimalni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,75,

2. maksimalni nadzemni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 3,5

3. parkirne i garažne površine, kapaciteta sukladno normativima propisanim ovim Planom moraju biti osigurane na građevnoj čestici. Podzemni dio garaže može se graditi na udaljenosti od minimalno 5 m od granice s javnom prometnom površinom i minimalno 1 m od granice sa susjednom česticom ako na čestici nema vrijednog postojećeg visokog zelenila, a na temelju posebnog elaborata vrednovanja postojeće vegetacije.

4. unutar zone predviđen je sadržaj koji će se definirati posebnim projektnim zadatkom

4.1. turističko-ugostiteljska namjena

4.2. stambena namjena

4.3. uredska

4.4. trgovačka

4.5. javna i društvena namjena

4.6. za predmetne zone obvezno se provodi arhitektonsko-urbanistički natječaj prema programu koji prethodno mora odobriti posebno povjerenstva Grada Dubrovnika.

(10a) Minimalni postotak hortikulturno uređenog terena na građevnoj čestici je 30%.

5.2.8. Uvjeti i način gradnje u zoni povijesne jezgre i kontaktnog područja (M5)

(11) Povijesna jezgra obuhvaća prostor unutar gradskih zidina i utvrda omeđen gradskim jarkom tj. prostor grada u zidinama s Lazaretima i Lovrijencom registrirana je 1966. godine kao kulturno dobro, a preregistrirana Rješenjem o zaštiti Povijesne cjeline grada Dubrovnika i njene neposredne okoline 2008. godine I upisana u Registar kulturnih dobara pod brojem Z 3818. Od 1979. godine uvrštena je u UNESCO-ov registar Svjetske kulturne baštine. Potrebno je očuvati izvornu strukturu spomenika i cjeline, u skladu s posebnim uvjetima tijela mjerodavnog za zaštitu spomeničke baštine.

U okviru rješenja o registraciji povijesne jezgre je i neposredna, kontaktna zona grada. Kontaktna zona povijesne jezgre obuhvaćena je također režimom stroge zaštite. Međutim, obzirom na površinu zone kao i na karakter prostora i postojeće izgradnje, na pojedinim mjestima su moguće građevne intervencije interpolacijom novih građevina

Povijesna jezgra ima polivalentnu namjenu u sklopu koje odgovarajućom organizacijom i strukturom sadržaja treba omogućiti odvijanje sljedećih funkcija:

1. stanovanje,

2. kultura,

3. školstvo,

4. turističko-ugostiteljska,

5. vjerska,

6. specijalizirane trgovine,

7. administrativno-upravna funkcija,

8. prometna (morska luka),

tj. zadržavanje tradicionalnog kulturnog, znanstveno umjetničkog središta s institucijama gradskog, županijskog, državnog i međunarodnog značenja.

U svrhu revalorizacije namjene i planiranih sadržaja za zonu povijesne jezgre i kontaktne zone (sukladno smjernicama Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Dubrovniku) predviđena je izrada prostorno programske studije s ciljem redefiniranja namjene, a što će poslužiti kao podloga za eventualnu izradu DPU-a ''Grad'' odnosno za izradu Plana upravljanja povijesne jezgre.

(12) Povijesna jezgra – kulturni centar – M5:

1. zaštita i revitalizacija kulturno-povijesne baštine u skladu s Planom upravljanja Povijesne jezgre grada Dubrovnika,

2. čuvanje primarne namjene, zaštita stanovanja (do usvajanja Plana upravljanja, nije moguća prenamjena kvalitetnog stambenog prostora u neku drugu namjenu u prizemljima građevine kao i na višim etažama) uz isključivanje sadržaja koji nisu u skladu s vrijednostima prostora,

3. očuvanje javnih prostora i sadržaja, zaštita svih pojedinačnih stabala i zelenih površina,

4. parkirališne potrebe za stanovništvo povijesne jezgre treba osigurati u javnim garažama izvan područja povijesne jezgre,

5. sve intervencije na ovom prostoru moguće su isključivo uz posebne uvjete i suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela.

Članak 52.a

Briše se.

Članak 53.

(1) Niske i srednje visoke građevine mogu se graditi na udaljenosti najmanje 3,0 m od susjedne međe u izgrađenom i neizgrađenom dijelu naselja.

Otvori se mogu postavljati na svim dijelovima pročelja građevine koji su od susjedne međe udaljeni najmanje 3,0 m. Isto se odnosi na sve vanjske prohodne površine (balkoni, loggie i sl.), osim terasa na tlu.

(2) Visoke građevine mogu se graditi na udaljenosti od najmanje H/2 od susjedne međe.

(3) Briše se.

Članak 54.

(1) Regulacijska linija odvaja javnu površinu od privatne (u smislu režima korištenja). Minimalna udaljenost regulacijske linije od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja od one određene zakonskim propisima.

Minimalna udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

Minimalna udaljenost regulacijskog pravca od osi ceste treba iznositi minimalno polovinu širine poprečnog profila prometnice definirane ovim planom.

Udaljenost regulacijskog pravca od osi kolnika ulice ne može biti manja od 4,5 m, osim u već izgrađenim dijelovima grada s formiranim ulicama, ali ne manje od 1,5 m.

(2) Iznimno, udaljenost iz stavka 1. ovog članka može biti i manja ako se interpoliraju građevine između postojećih građevina u pretežno izgrađenom dijelu građevinskoga područja. Predmetne građevine se interpoliraju tako da se građevinski pravac interpolirane građevine uskladi s građevinskim pravcem postojećih građevina, po mogućnosti onim koji je više udaljen od regulacijske linije. Navedeno se ne odnosi na građevine uz državne ceste.

(3) Udaljenost građevine od regulacijskog pravca ne vrijedi u zonama stroge zaštite ili za pojedinačne zaštićene građevine.

Članak 54.a

(1) Postojeće građevine (samostojeće, dvojne, niz) u stambenim zonama (S), mješovitim, pretežno stambenim zonama M1₁,i M1₂, mješovitim, pretežno poslovnim zonama M2, izgrađene na građevnim česticama manjim od onih propisanih u članku 52. ove Odluke, ali ne manjim od 200 m², mogu se rekonstruirati uz poštivanje zatečenog koeficijenta izgrađenosti (ako je veći od propisanog), propisanog koeficijenta iskorištenosti, propisane visine, uz propisanu udaljenost od susjednih građevina.

(2) Kad je površina čestice zgrade ujedno i površina građevinske čestice, omogućuje se rekonstrukcija u okviru postojećih gabarita.

(3) Ako je postojeća građevina (ruševina) identična građevnoj čestici, ako se radi o samostojećim, dvojnim ili građevinama u nizu pa one ne mogu formirati građevinsku česticu (između ostaloga objekti i sklopovi ambijentalne vrijednosti postojećih zgrada ili ruševina), mogu se rekonstruirati u postojećim horizontalnim gabaritima, visine prema materijalnim dokazima o nekadašnjoj katnosti ili prema zatečenoj izvornoj katnosti, za što je potrebno konzultirati Konzervatorski odjel u Dubrovniku.

(4) Građevine koje ne zadovoljavaju propisanu udaljenost rekonstruiraju se u okviru postojećih gabarita.

(5) Kod rekonstrukcije građevina moguće je zadržati postojeću udaljenost građevinskog pravca prema regulacijskom pravcu i dopušta se izvedba otvora na tom pročelju, osim kad je urbanim pravilima propisano drugačije.

5.3. Način gradnje pomoćnih građevina

Članak 55.

(1) Na građevnoj čestici može se graditi samo jedna stambena ili stambeno poslovna građevina i pomoćne građevine kao garaže, spremišta, ljetne kuhinje, radne prostorije, bazeni i sl., koje funkcionalno služe stambenoj građevini i zajedno čine jednu stambeno-gospodarsku cjelinu. Pomoćne građevine mogu se graditi:

1. u gabaritu osnovne građevine;

2. kao izdvojene tlocrtne površine na građevnoj čestici.

(2) Pomoćne građevine mogu imati najveću visinu podrum, prizemlje i ravni ili kosi krov nagiba 20˚-30˚, odnosno najviše 4,0 m mjereno od najniže točke konačno uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine i najveću tlocrtnu površinu od 50 m² ako se grade kao izdvojene tlocrtne površine na građevnoj čestici. Mogu se smjestiti na udaljenosti od najmanje 3,0 m od granice građevne čestice i mogu se postavljati na građevnom pravcu ili iza građevnog pravca.

(3) Garaže se u pravilu grade u gabaritu stambene građevine, ali mogu se graditi i odvojeno kao zasebne tlocrtne površine. Ako se garaža gradi kao zasebna građevina tada mora biti udaljena najmanje 3,0 m od ruba kolnika, ali ne prema državnoj cesti. Udaljenost garaže prema državnoj cesti je najmanje 5,0 m od ruba kolnika ceste.

(4) Garaže nije moguće postavljati na pročelju građevnih čestica uz more (prvi red građevina uz more) osim ako se s te strane nalazi javna pristupna prometnica.

(5) Nije dopuštena prenamjena postojećih garaža.

(6) Pri gradnji dvojnih ili građevina u nizu moguće je spajati potpuno ukopane podzemne, isključivo parkirališne etaže koje mogu imati zajednički ulaz.

(7) Briše se.

Članak 56.

(1) Ako je površina bazena ukopanog u tlo maksimalno 100 m² onda se ne uračunava u ukupni koeficijent izgrađenosti kig na građevinskoj čestici na kojoj se nalaze i ostali objekti. Ako je bazen veći od 100 m²uračunava se u ukupni koeficijent izgrađenosti (kig) s ostalim pomoćnim građevinama. Katnost pomoćnih građevina iznosi maksimalno Po + P, najveće dopuštene visine 4 m.

(2) Minimalna udaljenost bazena s pripadajućim pomoćnim prostorijama (strojarnica, instalacijska etaža i sl.) je 3,0 m od granice građevinske čestice.

(3) Briše se.

5.4. Uređenje građevne čestice

Članak 57.

(1) Građevinska čestica mora imati kolni ili pješački pristup na javno-prometnu površinu minimalne širine 3,0 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m.

(2) Iznimno, ako se zbog konfiguracije terena ne može omogućiti kolni pristup građevinskoj čestici, obvezno je urediti pješački pristup minimalne širine 1,5 m.

(3) Građevinska čestica koja graniči s ulicama različitog značaja obvezno se priključuje na ulicu nižeg značaja.

(4) U izgrađenom i neizgrađenom uređenom dijelu građevinskog područja naselja, omogućuje se uređenje kolnog pristupa za niske građevine minimalne širine 3,0 m na kojeg se vežu najviše tri građevne čestice te pješačkog pristupa minimalne širine od 1,5 m. Kolni pristup u svim ostalim slučajevima iznosi minimalno 5,5m. Duljina takvog pristupa može iznositi maksimalno 50,0 m. Udaljenost građevina od takvih pristupnih prometnica može iznositi minimalno 3,0 m. Građevinska čestica može imati samo jedan kolni pristup s jedne strane granice građevinske čestice. Priključci na javnu cestu izvode se na temelju posebnih uvjeta mjerodavnih tijela ili na temelju dokumenta prostornog uređenja užeg područja.

(5) Građevna čestica namijenjena pretežito stanovanju uređivat će se poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike urbanog prostora, uz upotrebu autohtonog biljnog materijala.

(6) Izgradnja ograda pojedinačnih građevinskih čestica treba biti sukladna tradicionalnom načinu građenja. Ograde se mogu izvoditi do 1,5 m visine, osim između dvojnih građevina i građevina u nizu gdje mogu biti visine maksimalno 2,0 m.

(7) Između ceste (ulice) i kuće obvezno treba urediti predvrtove minimalne širine 1 metar.

(8) Teren oko građevina, potporni zidovi, terase i sl. moraju se izvesti tako da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjedne čestice i građevina.

(9) Predvrtovi se hortikulturno uređuju. Postojeće i planirano zelenilo mora biti prikazano u lokacijskoj i građevnoj dozvoli.

(10) Prilikom definiranja tlocrta građevine, potrebno je na građevinskoj parceli zadržati zelenilo prve i druge kategorije boniteta. Za eventualno uklonjena stabla niže kategorije boniteta na građevinskoj čestici obvezna je nadosadnja stabala iste ili više kategorije boniteta.

(11) Najmanje 30% površine građevne čestice mora biti hortikulturno uređeni teren.

(12) Briše se.

(13) Dozvoljava se gradnja niskih građevina na građevnim česticama u zonama stambene (S) i mješovite namjene (M) do 5 % manjim od minimalnih graničnih vrijednosti površina određenih ovim Planom.

Članak 58.

(1) U svrhu zaštite visokovrijednog zelenila obavezno je sačuvati i ukomponirati visokovrijedno zelenilo u buduću kompoziciju građevinske čestice.

Obvezno je prikazivanje postojećih i planiranih zelenih površina u svim vrstama akata o gradnji.

(2) Geodetskim metodama potrebno je snimiti i vrednovati sva odrasla stabla te ih prikazati na situaciji pri podnošenju zahtjeva za dokumente kojima se regulira građenje i uporaba građevina kako bi građevine bile maksimalno uklopljene u postojeću vegetaciju te kako ne bi narušavale krajobrazne i panoramske vrijednosti prostora u kojem se nalaze.

(3) Na građevnoj čestici je potrebno zadržati zelenilo prve i druge kategorije boniteta, a u slučaju potrebe uklanjanja zelenila niže kategorije boniteta, obvezna je nadosadnja iste ili više kategorije boniteta.

(4) Čestice zemljišta kojima veličina i oblik ne omogućuju izgradnju građevina, a koje nemaju direktan pristup sa javne površine, tretiraju se kao zelene površine.

Članak 59.

(1) Pri gradnji građevine obvezno je čuvati prirodnu konfiguraciju terena građevinske čestice tako da se iskopi izvode samo radi gradnje ukopanih i dijelom ukopanih etaža i temelja, a kosi se teren uređuje kaskadno ili ostavlja u prirodnom ili zatečenom nagibu. Visina potpornih zidova ne smije preći 3,0 m a ukoliko ima više potpornih zidova kojima se kaskadno uređuje kosi teren tada je njihov međusobni razmak najmanje 1,0 m. Površina građevne čestice između potpornih zidova obvezno se mora hortikulturno urediti. Iznad potpornog zida moguće je postaviti ogradni zid, arle, pižule i sl. Visina tih elemenata ne smije prelaziti 1,0 m.

(2) Pri gradnji velikih podzemnih garaža, kapaciteta većih od 100 parkirnih mjesta, te gradnji i rekonstrukciji nerazvrstanih cesta, visina potpornih zidova može biti i veća, ali ne veća od 6,0 m uz obvezno ozelenjavanje i zaštitu vizura.

Članak 60.

Sve građevine moraju unutar građevne čestice osigurati prostor za odlaganje kućnog otpada. Mjesto za odlaganje treba vozilima za odvoz smeća biti lako pristupačno s javne prometne površine, s maksimalnim nagibom od 8% i treba biti zaklonjeno od izravnoga pogleda s ulice.

5.5. Oblikovanje stambenih, stambeno poslovnih i poslovnih građevina

Članak 61.

(1) Površina terena iznad podruma izvan površine nadzemne građevine mora biti uređena kao terase, uređene zelene površine (travnjaci, nisko zelenilo, zelene ograde i sl.).

(2) Teren oko građevina, potporni zidovi, terase i slično moraju se izvesti tako da bitno ne mijenjaju postojeću konfiguraciju terena i bez velikih iskopa i potpornih zidova, ne narušavaju izgled naselja te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjedne čestice i građevina.

Članak 62.

(1) Sve građevine mogu imati ravni, kosi, bačvasti ili slični i kombinirani krov. Nagib ravnog krova uvjetovan je potrebnim padom za odvodnju oborinske vode s krova. Kosi, bačvasti ili slični i kombinirani krov kao i tradicijski kosi krov s pokrovom od kupe kanalice moraju imati nagib od 20 do 30 stupnjeva.

(2) Ravni krov, sukladno suvremenom arhitektonskom oblikovanju može biti projektiran kao terasa ili ozelenjen, a na ravnim krovovima (prohodnim i neprohodnim) moguće je izvođenje ogradnih zidova sukladno posebnim sigurnosnim propisima, a visina se mjeri od gornje kote završnog sloja ravnog krova.

Članak 63.

Omogućuje se ugradnja sunčanih kolektora na svim građevinama, osim u zaštićenim dijelovima naselja.

Članak 64.

(1) Obrada pročelja prema ulici izvodi se kao kamena ili žbukana uz izvođenje kamenog ili betonskog oluka s konzolama.

Ako se izvodi istak krovnog vijenca građevine, onda je on armiranobetonski ili kameni s uklesanim žlijebom na kamenim konzolama. Vijenac je moguće izvesti i kao prepust crijepa. U ovom drugom slučaju vijenac je minimalan.

(2) Ostale fasadne površine izvode se u kamenu ili žbukane ili kao njihova međusobna kombinacija.

Kod fugiranja fasade u kamenu preporuča se ne isticati fuge već ih svijetlo tonirati.

(3) Ako se obrada pročelja izvodi kao žbukana potrebno je koristiti svjetlije nijanse (koje odgovaraju tonovima kamena vapnenca) do maksimalno bež boje.

(4) Moguća su manja odstupanja od formulacija u prethodnim stavcima i suvremena interpretacija tradicionalnih oblikovnih elemenata.

(5) Na pročeljima objekata nije dopušteno plakatiranje i oglašavanje neovisno o dimenzijama reklame ili oglasa.

U tu svrhu predviđeno je u sklopu postavljanja urbane opreme postavljanje oglasnih prostora (publiciteta) na javne površine, prema posebnoj Odluci Grada Dubrovnika.

6. UVJETI ZA UTVRĐIVANJE TRASA I POVRŠINA PROMETA, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE

Članak 65.

(1) Generalnim planom osigurane su površine i koridori za gradnju i rekonstrukciju infrastrukturnih sustava:

1. prometnoga,

2. telekomunikacije i pošte,

3. komunalne infrastrukturne mreže,

4. vodoopskrbe,

5. odvodnje,

6. elektroopskrbe,

(2) Infrastrukturni sustavi grade se prema posebnim propisima, pravilima struke i ovim odredbama.

6.1. Trase i površine prometne infrastrukturne mreže

Članak 66.

(1) Na površinama infrastrukturnih sustava namijenjenih prometu dopušteno je graditi i uređivati građevine, instalacije i uređaje:

1. Cestovni promet

1.1. ulična mreža, trgovi,

1.2. parkirališta i garaže,

1.3. biciklističke staze,

1.4. pješačke zone, putovi,

1.5 benzinske postaje,

1.6. ostali prometni sadržaji i građevine.

2. Pomorski promet

2.1. morska luka otvorena za javni promet,

2.2. ostale luke,

2.3. plovni putovi,

2.4. granični pomorski prijelaz (međunarodni, stalni I. kategorije).

3. Zračni promet

3.1. helidrom

(2) U grafičkom dijelu Generalnog plana, kartografski prikaz broj 3.1 ‘‘Promet’‘ u mjerilu 1:(1:5.000) određene su trase, koridori i zone za cestovni promet, luke i plovne putove, helidrom. Detaljni prostorni odnosi i razgraničenja prema drugim namjenama odredit će se detaljnijim planovima ili idejnim rješenjima.

6.1.1. Cestovni promet

6.1.1.1. Cestovna i ulična mreža

Članak 67.

(1) Generalnim planom predviđa se gradnja i uređivanje osnovne cestovne i ulične mreže, trgova i ostalih ulica, tako da se osigura usklađen razvoj javnog prijevoza i osiguraju uvjeti za afirmaciju postojeće i formiranje nove mreže javnih urbanih prostora.

(2) Pri planiranju, projektiranju, gradnji i uređenju trgova, cestovne i ulične mreže osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša i uvjeti za kretanje osoba sa smanjenom pokretljivošću.

(3) Generalnim planom predviđa se gradnja i uređivanje trgova kao važnih fokusa prometnih tokova te žarišta otvorenog javnog urbanog prostora.

(4) Planirana cestovna i ulična mreža funkcionalno je razvrstana sukladno današnjem stanju i očekivanoj funkciji određenih trasa u budućoj mreži.

(5) Generalnim planom određena je gradnja novih dionica gradskih ulica i rekonstrukcija postojećih prometnica do izgradnje prometnica planiranih GUP-om. Moguća su manja odstupanja od planirane trase koridora radi boljeg prilagođavanja trase ceste terenskim uvjetima.

(6) Pri gradnji novih dionica, kao i rekonstrukciji postojećih cesta i ulica, potrebno je obaviti sanaciju površina tako da se planiraju drvoredi uz prometnicu gdje god tehničke mogućnosti uporabe i održavanja trase to dozvoljavaju.

(7) Određene su funkcije pojedinih cestovnih i uličnih dionica, a u skladu s tim su utvrđene sljedeće razine cesta i ulica:

1. A - brza državna cesta,

2. B - državna cesta

3. C – lokalna cesta (izvan obuhvata)

4. D - glavna gradska ulica,

5. E - gradska ulica,

6. F - sabirna ulica,

7. G - ostale ulice,

8. alternativna trasa ceste (koridor za istraživanje),

9. pješačke staze

(8) Sukladno kategoriji cesta u hijerarhijskom sustavu određene su trase, koridori i poprečni profili i prikazani u grafičkom dijelu Generalnog plana, kartografski prikaz broj 3.1 ‘‘Promet’‘ u mjerilu 1:1:5.000. U okviru prikazanih koridora nije moguća gradnja novih građevina.

(9) Popis nerazvrstanih cesta na području Grada Dubrovnika sa nazivima ceste, opisom, duljinom i katastarskim česticama, naveden je u Odluci o nerazvrstanim cestama na području Grada Dubrovnika.

Članak 68.

(1) Na kartografskom prikazu 2.1. Promet ucrtane su 3 varijante vanjske prometne mreže iz Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije koje se odnose na dionicu čvor Osojnik – čvor Brgat te će se pri projektiranju odrediti ona koja je tehnički i ekonomski najpovoljnija.

(2) Pri projektiranju brze ceste treba voditi računa da se očuvaju ljetnikovci Rijeke dubrovačke s pripadajućim vrtovima, stara trasa željeznice, trasa povijesnog dubrovačkog vodovoda te da se zahvatima u prostoru ne naruši vizura povijesne cjeline grada Dubrovnika i njene neposredne okoline.

(3) Sva križanja na brzoj cesti izvode se u više razina.

(4) Projektna dokumentacija za rekonstrukciju i proširenje prometne mreže uz obalu Rijeke dubrovačke treba se temeljiti na detaljnoj konzervatorsko – krajobraznoj studiji i valorizaciji značajnog krajobraza Rijeke dubrovačke. Za realizaciju zahvata potrebna je provedba urbanističko – arhitektonskog natječaja.

(5) Prilikom izrade projektne dokumentacije za rekonstrukciju postojeće prometnice u svrhu rješavanja kolnog pristupa tvrđavi Imperijal na Srđu, potrebno je voditi računa o svjetlosnom onečišćenju kao i o mogućem vizualnom utjecaju na svjetsku baštinu grada Dubrovnika i kontaktnog područja.

Članak 69.

(1) Glavne gradske ulice obavljaju temeljnu distribuciju prometa po gradskom području. Glavna gradska ulica mora imati javnu rasvjetu i uređena autobusna stajališta. Uz glavnu gradsku ulicu nije dozvoljeno uređenje parkirališta.

(2) Križanja glavnih gradskih ulica redovito su u razini, a križanja gradskih ulica s državnim mogu biti denivelirana.

(3) Gradske ulice provode daljnju distribuciju prometa po zonama.

Gradske ulice je potrebno urbano opremiti i to: javnom rasvjetom, autobusnim stajalištima, odmorištima s klupama i kantama za otpad, oglasnim panoima i sl.

Svako stajalište treba imati uređeno autobusno ugibalište sukladno posebnim propisima, opremljeno urbanom opremom te adekvatnom čekaonicom.

(4) Sabirne ulice unutar naselja moraju imati širinu koja omogućuje nesmetano odvijanje dvosmjernog prometa. Ostale ulice su prikazane do pojedinih zona bez daljnje razrade mreže unutar same zone. Ulična mreža, parkirališta i drugo unutar tih zona se razrađuje putem izrade daljnje dokumentacije (urbanistički plan uređenja, detaljni plan uređenja), odnosno akata o gradnji.

(5) Najmanja širina kolnika prometnica u naselju (ostalih i sabirnih prometnica) je 5,5 metara (za dvije vozne trake), odnosno 3,5 m (za jednu voznu traku). Iznimno, najmanja širina može biti i manja u slučaju već izgrađenih postojećih građevina.

Na planiranim i postojećim prometnicama u naselju mora se osigurati razdvajanje pješaka od prometa vozila gradnjom nogostupa ili trajnim oznakama i zaštitnim ogradama na kolovozu, ukoliko postoje mogućnosti u prostoru.

Ulica Kardinala Stepinca na dijelu od Svačićeve ulice do križanja sa ulicom Iva Dulčića u kategoriji ostale ceste određena je sa karakterističnim poprečnim profilom G1. Na dijelovima na kojima širina izvedenog stanja Ulice Kardinala Stepinca ne zadovoljava karakteristični poprečni profil G1 poprečni presjek će se sastojati od kolne trake širine 3,50 m i jednostranog pješačkog hodnika minimalne širine 1,50 m, dok će se na dijelovima na kojima postoji prostor u izvedenom stanju prometnice dodavati nogostup ili uzdužna parkirališna mjesta.

Predmetnim projektom ne smije doći do sužavanja postojećeg izvedenog stanja ulice Kardinala Stepinca.

(6) Javno-prometne površine i prilazi građevinama moraju imati elemente kojima se osigurava nesmetano kretanje osobama s poteškoćama u kretanju.

Pri izgradnji invalidskih prolaza rampi sukladno posebnim propisima obavezno koristiti uočljive boje podloge radi optičkog vođenja, odnosno bolje uočljivosti.

(7) Unutar minimalnih koridora planiranih cesta ne dopušta se gradnja drugih građevina do ishođenja akta o gradnji za cestu (ili njezin dio na koji je orijentirana građevina). Nakon zasnivanja građevinske čestice ceste, odredit će se zaštitni pojasevi sukladno posebnom zakonu, a možebitni prostor izvan zaštitnog pojasa priključit će se susjednoj planiranoj namjeni.

(8) Kolni pristup građevnoj čestici smještenoj uz javnu prometnu površinu može zauzeti minimalnu širinu 3 m.

(9) Građevna čestica može imati samo jedan kolni pristup s jedne strane građevinske čestice. Ostale mogućnosti utvrdit će se posebnim uvjetima iz oblasti prometa utvrđenih od strane mjerodavnih tijela.

(10) Briše se.

(11) Ako je na građevnu česticu onemogućen pristup vozilima moguće je osigurati potreban broj parkirnih mjesta unutar gravitacijskog područja ne većeg od 100 m od predmetne građevne čestice uz uvjet da su u istom vlasništvu.

(12) Aktom za gradnju ili rekonstrukciju ceste obvezno treba odrediti način rješavanja odvodnje oborinskih voda radi sprječavanja štetnih utjecaja na okoliš.

Članak 69.a

(1) Trasa spojne ceste, priključka gradskog naselja Nuncijata na državnu cestu D8, na nijedan način ne smije ugroziti povijesne strukture dubrovačkog renesansnog vodovoda iz prve polovice 15. stoljeća.

Iako predmetna lokacija dosada nije istraživana, poznato je da gravitacijski vodovodni sustav uključuje kanal pravokutnog presjeka (dimenzija oko 30x40cm), izveden od polu obrađenog kamena. Unutarnje strane su mu obrađene mortom od crvenice i gašenog vapna te je prekriven kamenim poklopnicama. Osiguranje trase kanala bilo je ostvareno uspostavom puta duž njegovog pružanja, prosječne širine 1,5m i podizanjem potpornih zidova koji su slijedili konfiguraciju terena.

(2) U svrhu izrade što kvalitetnijeg prometnog rješenja, predlažu se prethodna probna arheološka sondiranja u trupu ceste Ulice od Nuncijate, kojima bi se definirale/očuvale izvorne nivelete gravitacijskog vodovodnog sustava.

(3) Pozivajući se na preporuke Misije UNESCO-a iz 2015. godine, koja je zapadne padine Srđa proglasila od vitalnog značaja za postav dobra svjetske baštine, kod planiranog zahvata spojne prometnice od naselja Nuncijata do državne ceste D8 uključujući sve ceste unutar planiranog zahvata (Idejno rješenje, Proposta d.o.o.) nužno je onemogućiti veliko zasijecanje ili nasipanje terena izbjegavajući pritom negativan utjecaj na izvanrednu univerzalnu vrijednost dubrovačke cjeline i krajobraznu vrijednost područja.

(4) Uz prometnicu oblikovati podzide koji visinom slijede konfiguraciju terena, a izborom materijala neće dominirati u gradskim vizurama; predvidjeti nužnu sanaciju zasječenog terena i krajobraznu rekultivaciju.

(5) Trasa predložene spojne prometnice nalazi se u obuhvatu proširene kontaktne „buffer“ zone kulturnog dobra Svjetske baštine (odluka Odbora za svjetsku baštinu od 2. srpnja 2018. godine). Stoga je nužno procijeniti utjecaj planiranog zahvata na iznimnu univerzalnu vrijednost dobra Svjetske baštine (OUV). Smjernice za izradu Procjene utjecaja na dobra Svjetske kulturne baštine (HIA) izdalo je Međunarodno vijeće za spomenike i spomeničke cjeline (ICOMOS, 2011.).

(6) Kod planiranog zahvata spojne prometnice od naselja Nuncijata do državne ceste D8, prometna mreža unutar zahvata određena je sa karakterističnim poprečnim profilom G3. Prilikom rekonstrukcije prometnica unutar naselja Nuncijata profil je moguće prilagoditi situaciji na terenu te omogućiti uži profil na mjestima gdje karakteristični profil G3 nije moguće izvesti.“

Članak 70.

(1) Priključenje na cestu državnog i županijskog značaja moguće je na temelju prethodnog odobrenja tijela ovlaštenoga za ceste u postupku ishođenja akta o gradnji ili na temelju plana užeg područja.

(2) Priključenje na ostale (nerazvrstane) ceste moguće je temeljem prethodnog odobrenja ovlaštenoga tijela gradske uprave u postupku ishođenja akta o gradnji ili na temelju plana užeg područja.

Članak 71.

(1) Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja prometne i komunalne infrastrukture potrebno se pridržavati posebnih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

Komunalna infrastruktura smješta se u pojas prometnice sukladno posebnim propisima te uvjetima nadležnih službi.

(2) Pri rekonstrukciji određene cestovne i ulične dionice obavezna je i rekonstrukcija pripadajućeg dijela telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže koja se nalazi/ili je planirana u cestama ili ulicama uz uspostavu zaštitnog zelenila minimalne širine 2,0 m s obje strane dionice koja se rekonstruira, ako to dopuštaju prostorni uvjeti.

(3) Regulacijska linija odvaja javnu površinu od privatne (u smislu režima korištenja). Minimalna udaljenost regulacijske linije od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja od one određene zakonskim propisima.

Minimalna udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

Minimalna udaljenost regulacijskog pravca od osi ceste treba iznositi minimalno polovinu širine poprečnog profila prometnice definirane ovim planom.

Udaljenost regulacijskog pravca od osi kolnika ulice ne može biti manja od 4,5 m, osim u već izgrađenim dijelovima grada s formiranim ulicama, ali ne manje od 1,5 m.

Kolni pristup u svim ostalim slučajevima iznosi minimalno 5,5m.

(5) Iznimno, pristupnim putom mogu se smatrati postojeće pješačke stube.

(6) Slijepa ulica može biti najveće dužine do 180 m uz uvjet da na kraju ima obvezno okretište za komunalna i druga vozila.

(7) Iznimno, za postojeće slijepe ulica može se zadržati postojeća dužina te postojeća širina ako nije manja od 5,5 m.

(8) Građevna čestica ulice može biti i šira od površine planirane za gradnju ulice, zbog prometno - tehničkih uvjeta kao što su: formiranje križanja, prilaza križanju, autobusnih ugibališta, posebnih traka za javni prijevoz, podzida, nasipa i sl.

(9) Nije dopušteno razgraditi i uklanjati povijesne ulice i njihove obrubne zidova i vrtne ogradne zidove.

(10) Na kosom terenu i u izgrađenim dijelovima naselja (povijesna jezgra i kontaktno područje, Gruž i sl.), pristupnim putom za nisku i srednje visoku stambenu građevinu mogu se smatrati postojeće pješačke stepenice.

6.1.1.2. Parkirališta i garaže

Članak 72.

(1) Promet u mirovanju rješava se javnim ili privatnim parkirališnim/garažnim prostorom. Parkirne i garažne površine, kapaciteta sukladno normativima propisanim ovim Planom moraju biti osigurane na građevnoj čestici. Podzemni dio garaže može se graditi na udaljenosti od minimalno 5 m od granice s javnom prometnom površinom i minimalno 1 m od granice sa susjednom česticom ako na čestici nema vrijednog postojećeg visokog zelenila, a na temelju posebnog elaborata vrednovanja postojeće vegetacije. Ako se gradi više od jedne potpuno ukopane etaže u svrhu garažiranja, moguće je isključivo u tu svrhu povećati koeficijent iskorištenosti (kis) za 0,3. Postojeći deficiti parkirališnog prostora nadoknađuju se postupnom gradnjom javnih parkirališta/garaža, uglavnom u središnjim dijelovima naselja i na gradskom području naselja Dubrovnik.

(2) Uz svako novo parkiralište potrebno je urediti drvored.

(3) Položaj osnovnih javnih parkirališta i javnih garaža prikazan je u grafičkom dijelu elaborata Generalnog plana, kartografski prikaz broj 3.1 ‘‘Promet’‘, u mjerilu 1:5.000.

(4) Za parkiranje se koristi i dijelovima ulica, osim glavnih gradskih ulica, ako se time ne ugrožava sigurnost odvijanja prometa i, posebno, kretanje pješaka. Parkirališna se mjesta na cesti postavljaju uzdužno, koso ili okomito na kolnik ceste, ovisno o mogućnostima, uz obvezno osiguranje zadanog poprečnog profila ceste, posebno pješačkog pločnika. Parkirališna se mjesta organiziraju na udaljenosti od najmanje 5,0 m od pješačkog prijelaza preko ulice. Ako se parkirališta grade uz kolnik gradske ulice, dopuštena brzina kretanja za motorna vozila ne smije biti veća od 50 km/h.

(5) Problem prometa u mirovanju rješavati će se mrežom garažnih građevina, sukladno ovom Planu te planovima užeg područja.

(6) Potrebni broj parkirališnih mjesta određen je sukladno odredbama ovog Plana. Kada se zbog prostornih mogućnosti ne može ostvariti kolni pristup građevnoj čestici ili kada na građevnoj čestici nije moguće osigurati propisani parkirališni prostor, obveza investitora je platiti odgovarajući iznos koji će se namjenski koristit za gradnju javnih parkirališta i garaža. Plaćanje se regulira posebnom odlukom Grada Dubrovnika.

(7) Pri gradnji novih ili rekonstrukciji postojećih građevina, ovisno o vrsti i namjeni potrebno je osigurati parkirališta/garaže na građevnoj čestici.

(8) U postupku izdavanja akata za gradnju za izgradnju građevina stambene, javne, gospodarske, turističke, športsko-rekreacijske i druge namjene potrebno je osigurati parkirališna mjesta na građevnoj čestici ili u sklopu jedinstvenog zahvata koji se određuje prostornim planom užeg područja.

(9) Omogućuje se odstupanje od potrebnog broja parkirališnih mjesta iz tablice ako se planirana građevina ili zahvat u prostoru gradi u zaštićenoj jezgri i kontaktnom području. Posebnom odlukom utvrdit će se obveza plaćanja tržišne cijene za svako parkirališno mjesto za koje se traži odstupanje, i ta sredstva namjenski će se trošiti za gradnju javnih parkirališta i garaža najbližih lokaciji za koju se traži odstupanje.

(10) Postojeće garaže ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje.

(11) Iznimno je moguće graditi garaže i urediti ili graditi parkirališne površine u svim zonama, kao zasebnih građevina, na građevinskim česticama koje svojim oblikom i veličinom ne udovoljavaju parametrima za gradnju stambenih i javnih građevina uz ispunjavanje sljedećih uvjeta:

1. za pristup ishoditi odobrenje mjerodavnog tijela ovisno o kategoriji prometnice s koje se rješava pristup,

2. maksimalna udaljenost do građevine kojoj parkiralište ili garaža služe treba biti 100m.

Pod uređenjem parkirališnih površina podrazumijeva se uređenje sukladno smjernicama, standardima i propisima koji se odnose na projektiranje parkirališta. S parkirališnih površina obvezno je omogućiti brzo i efikasno odvođenje oborinskih voda, koje ne smiju narušiti okolne građevine. Ukoliko se na parkiralištu omogućava smještaj 5 (ili više) vozila oborinsku odvodnju obvezno je riješiti putem separatora masti/ulja.

(12) U gradskim dijelovima gdje je izražen nedostatak parkirališta, a posebno u zonama visoke gustoće omogućuje se uređenje parkirališta i gradnja zajedničkih podzemnih garaža na dijelovima građevinskih čestica na kojima su izgrađene stambene i stambeno-poslovne građevine prema lokalnim prilikama.

(13) Ako je na građevnu česticu onemogućen pristup vozilima moguće je osigurati potreban broj parkirnih mjesta unutar gravitacijskog područja ne većeg od 100 m od predmetne građevne čestice uz uvjet da su u istom vlasništvu.

(14) Nije dopušteno formiranje gotovih parking sustava na otvorenim parkiralištima već samo u zatvorenim garažnim prostorima.

Potreban broj parkirališnih mjesta

Namjena	Tip građevine	Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta (PM) po m² neto površine građevine
Stanovanje	stambene građevine	2PM/1 funkcionalna jedinica	kod izrade detaljnijih planova minimalno dodatnih 10% planira se na zasebnom javnom parkiralištu
Ugostiteljstvo i turizam	restoran, kavana	1 PM/25 m²
	caffe bar, slastičarnica i sl.	1 PM/10 m²
	hoteli	Sukladno posebnim propisima RH kojima se definira broj parkirnih mjesta za smještajne objekte iz skupine hotela, kampova i drugih vrsta ugostiteljskih objekata za smještaj
	apart hoteli, pansioni
Trgovina i skladišta	robna kuća, supermarket	1 PM na 15 m² prodajne površine
	ostale trgovine	1 PM na 30 m² prodajne površine	najmanje 2 PM, od kojih jedno posebno označeno za vozila opskrbe
	skladišta	1 PM na 100 m²	najmanje 1 PM, za skladišta preko 100 m²minimalno jedno posebno označeno za vozila opskrbe
Poslovna i javna namjena	banke, agencije, poslovnice (javni dio)	1 PM na 25 m²	najmanje 2 PM
Poslovna i javna namjena	uredi i kancelarije	1 PM na 50 m²
Industrija i obrt	industrijski objekti	1 PM na 70 m²
	obrtni objekti	1 PM na 50 m²
	autoservis	1 PM na 20 m²
Kultura, odgoj i obrazovanje	dječji vrtići i jaslice	1 PM/100 m²
	osnovne i srednje škole	1 PM/100 m²
	fakulteti	1 PM/70 m²
	instituti	1 PM/100 m²
	kina, kazalište, dvorane za javne skupove	1 PM/50 m²
	crkve	1 PM/50 m²
	muzeji, galerije, biblioteke	1 PM/50 m²	minimalno 4 PM, za muzeje 1 PM za autobus
	kongresne dvorane	1 PM/50 m²
	studentski domovi	1 PM/200 m²	minimalno 2 PM za autobus
Zdravstvo i socijalna skrb	bolnice i klinike	1 PM/100 m²
	ambulante, poliklinike, dom zdravlja	1 PM/20 m²
	domovi za stare	1 PM/200 m²
Šport i rekreacija	športski objekti otvoreni, bez gledališta	1 PM/250 m² površine
	športski objekti zatvoreni, bez gledališta	1 PM/200 m²površine
	športski objekti i igrališta s gledalištem	1 PM/10 sjedećih mjesta
Komunalni i prometni sadržaji	Tržnice	1 PM/20 m² površine
	tehničko-tehnološke građevine	1 PM/50 m²	minimalno 1 PM
	benzinske postaje	1 PM/25 m²
Terminalni putničkog prijevoza	autobusni kolodvor		obvezan prometno-tehnološki projekt s izračunom potrebnog broja PM, posebno za: - stajalište (ukrcaj i iskrcaj) - kraće parkiranje (do 1h) - duže parkiranje (preko 1h).
Terminalni putničkog prijevoza	trajektna i putnička luka
Groblja			sukladno posebnim propisima

* u NKP za izračun PM ne uračunavaju se površine garaža, jednonamjenskih skloništa i potpuno ukopani dijelovi podruma čija funkcija ne uključuje duži boravak ljudi.

Potreban broj parkirališnih mjesta definiran tablicom primjenjuje se isključivo na površinu, broj stambenih jedinica i namjenu onog dijela koji se gradi. U slučaju kada se građevina dograđuje, nadograđuje, odnosno mijenja namjenu primjenjuje se gornja tablica za rečene zahvate ako je dokazano da postojeći prostori građevine imaju već osiguran potreban broj parkirališnih mjesta.

(14) Izuzetno se kod složenih funkcionalnih cjelina kod garaža preko 600 mjesta može umanjiti ukupni planirani kapacitet garažno-parkirnih mjesta primjenom koeficijenta istovremenosti korištenja, ali ne više od 20 % što se posebno mora obrazložiti.

(15) Parkirališna mjesta na javnim površinama potrebno je projektirati sukladno pravilima struke i posebnim propisima.

Članak 73.

(1) Javne garaže su predviđene na 18 lokaliteta na užem urbanom području Dubrovnika te na 3 lokaliteta na području Mokošice. Predmetne lokacije prikazane na kartografskom prikazu odnose se na zonu, a ne na pojedine čestice na kojima se nalazi oznaka.

(2) Preporuča se gradnja građevina koje će u podzemnim etažama služiti za parkiranje, a u nadzemnom dijelu će se moći koristiti za javne, poslovne, stambene i ugostiteljsko-turističke sadržaje. Javna garaža sadržava i dvonamjensko sklonište za sklanjanje stanovništva.

KAPACITET JAVNIH GARAŽA

R.b.*	Lokacija	Potreban broj PGM
2.	Centar iza Grada	600 PGM
4.	Ilijina glavica	700 PGM
7.	Nadvožnjak zapad	min. 100 PGM
8.	Pumpa	min. 100 PGM
9.	Put Republike. V. Nazora	120 PGM
11.	Mercante	150 PGM
13.	Pemo	150 PGM
14.	Radeljević-Libertas	200 PGM
15.	Jug bazen i OTP banka	200 PGM
16.	Montovjerna	min. 100 PGM
18.	Gospino polje zapad	min. 50 PGM
19.	Lapad stadion	min. 100 PGM
20.	Dvori lapad	200 PGM
22.	Babin kuk - turistička	200 PGM
25.	Luka Gruž***	min. 100 PGM
27.	Kolodvor ***	min. 50 PGM
28.	Nova luka Gruž***	min. 50 PGM
29.	Mokošica - Naš dom	150 PGM
31.	Mokošica - garaže	200 PGM
32.	Mokošica - iza Tamarića	200 PGM
33.	Šire područje IUC – Gradac**	min. 100 PGM

* redni brojevi odgovaraju oznakama u grafičkom dijelu plana

** Za planirani zahvat u prostoru potrebno je izraditi studiju utjecaja na okoliš, konzervatorsku dokumentaciju te prometnu studiju, kojima će se ispitati mogućnosti smještaja i kapaciteta planirane garaže kao podlogu za izradu prostorno planske dokumentacije. Garažu je potrebno predvidjeti kao potpuno ukopanu i usklađenu s visokim kriterijima krajobraznog uređenja kako površine iznad nje tako i neposrednog prostora. Uvažiti povijesnu matricu gradnje kao i preispitati prihvatni kapacitete zone.

*** konačan kapacitet i položaj javnih garaža će biti određen rezultatima arhitektonsko-urbanističkog natječaja.

(3) U gradskim dijelovima gdje je izražen nedostatak parkirališta, a posebno u zonama visoke gustoće omogućuje se uređenje parkirališta i gradnja zajedničkih podzemnih garaža na dijelovima građevinskih čestica na kojima su izgrađene stambene i stambeno-poslovne građevine prema lokalnim prilikama.

(4) Omogućuje se i gradnja garažno-poslovnih građevina koje u nižim etažama imaju javnu garažu propisanog minimalnog kapaciteta, a u višim etažama mogu imati javne, poslovne, stambene, ugostiteljsko-turističke te športsko-rekreacijske sadržaje. U tom slučaju, propisani minimalni kapacitet garaže se povećava za potrebe parkiranja za predviđenu namjenu sadržanu u dijelu građevine.

U predmetnim građevinama moguće je sukladno posebnim propisima omogućiti opskrbu energijom za električne automobile.

(5) Po potrebi, javne garaže moguće je graditi i na drugim lokacijama, ako to nije u suprotnosti s odredbama ove Odluke.

(6) Na osnovu posebnih projekata a na česticama koje su dostupne kolnom prometu i koje čestice nisu bilo po obliku ili veličini adekvatne potrebama drugih namjena, moguće je graditi male garaže kapaciteta manjeg od 100 PGM prema posebnom propisu i posebnom odobrenju nadležne institucije. Navedene male garaže služe za potrebe parkiranja/garažiranja zone u kojoj se nalaze. Uvjeti za gradnju propisani su u članku 45b. ovih Odredbi.

Članak 73.a

(1) Integrirani projekt Rijeka dubrovačka odnosi se na uređenje obalnog pojasa i rive s pripadajućom prometnicom kao i pristaništima za brodski prijevoz te pratećim sadržajima. U sklopu projekta planira se rekonstrukcija i proširenje prometne mreže.

(2) Projektna dokumentacija za rekonstrukciju i proširenje prometne mreže uz obalu Rijeke dubrovačke treba se temeljiti na detaljnoj konzervatorsko – krajobraznoj studiji i valorizaciji značajnog krajobraza Rijeke dubrovačke. Za realizaciju zahvata potrebna je provedba urbanističko – arhitektonskog natječaja.

(3) U obuhvatu projekta planiran je profil oznake F1 i prikazan je na kartografskom prikazu 3.1. „Promet“. Raspored površina unutar planiranog profila može biti i drugačiji sukladno urbanističko- arhitektonskom natječaju (kolnički traci, nogostup, biciklistička staza, šetnica).

6.1.1.3. Pješačke zone i pravci

Članak 74.

(1) Za kretanje pješaka osim pločnika, trgova i ulica gradit će se i uređivati pješački putovi, pothodnici, nathodnici, stubišta i prečaci te prolazi i šetališta. Osim pješačke zone u staroj gradskoj jezgri i na Babinom Kuku, nove će se pješačke zone urediti u Gruškom polju i manje pješačke zone u drugim dijelovima grada.

(2) Značajni pješački smjerovi i potezi uredit će se uz obalu Rijeke Dubrovačke (dijelom nasipanjem i uređenjem obale) te u koridoru prometnice uz rekonstruiranu ulicu Stjepana Radića u Gružu. Novim rješenjem Gruškog polja kao značajne pješačke zone s trgom, pješačko će se kretanje produžiti ulicom A. Stračevića do stare gradske jezgre. Kontinuiran pješački smjer će se urediti od gradskih zidina prema Sv. Jakovu i Orsuli. Pješačke komunikacije moraju se osigurati i na Lapadskoj obali duž cijele obale i oko poluotoka Babin Kuk i Lapad.

(3) Na području Gruškog zaljeva omogućuje se nasipanje obale radi gradnje/rekonstrukcije obalne ulice uz osiguranje dužobalne šetnice i odgovarajućeg pojasa zelenila kojim se odvaja kolni od pješačkog prometa.

(4) Važno je očuvati pješačke putove na Donjem, Srednjem i Gornjem konalu kao i trasu stare željeznice.

(5) Planira se rekonstrukcija važnoga pješačkog smjera prema Srđu (križni put) osiguravajući prijelaz preko državne ceste D8.

(6) Kod postojećih pješačkih puteva dopuštena su odstupanja od propisanih širina radi omogućavanja nesmetanog pristupa i kretanja osobama s teškoćama u kretanju sukladno posebnim propisima.

(7) Pješačke ulice moraju biti širine najmanje 1,5 m.

(8) Pri planiranju i uređivanju pješačkih zona i smjerova kretanja obvezno je polaziti od potreba osoba smanjene pokretljivosti.

(9) Pješački smjerovi određeni u grafičkom dijelu plana, kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:5.000, predstavljaju postojeće pješačke smjerove, a Planom su utvrđene lokacije za istraživanje pješačkih tunela.

Moguća je njihova izmjena te gradnja novih pješačkih smjerova, tunela, pothodnika i nathodnika te izgradnja pokretnih stepenica, u skladu s potrebama.

6.1.1.4. Biciklističke staze

Članak 75.

Unutar obuhvata Plana je sukladno mogućnostima na terenu moguća izgradnja biciklističkih staza.

Biciklističke staze i trake mogu se sukladno posebnim propisima graditi i uređivati odvojeno od ulica, kao zasebna površina unutar profila ulice te kao dio kolnika ili pješačke staze obilježen prometnom signalizacijom.

6.1.1.5. Benzinske postaje

Članak 76.

(1) Benzinske postaje (postaje za opskrbu gorivom motornih vozila) planirane su na više lokaliteta u gradu. Omogućuje se gradnja benzinskih postaja i na drugim, pogodnim i preglednim mjestima uz ceste i uz očuvanje sigurnosti odvijanja kolnog i pješačkog prometa. Benzinske postaje se ne mogu graditi unutar zona stroge zaštite spomenika kulture.

(2) Benzinska postaja može se graditi na udaljenosti od najmanje 20,0 m od raskršća kolnih cesta i obavezno se odvaja od punog profila javne ceste zaštitnim otokom širine najmanje 50 cm.

(3) Nadstrešnica na benzinskoj postaji može biti svijetle visine minimalno 4,5 m.

(4) Maksimalna visina benzinske postaje iznosi 4,0 m od najniže točke uređenog terena uz građevinu do njezina vijenca i mora biti udaljena minimalno 3,0 m od granice međe.

(5) Benzinska postaja može osim dijelova nužnih za opskrbu gorivom motornih vozila imati i ugostiteljski i trgovački prostor, sanitarni čvor te ostale prateće sadržaje u funkciji cestovnog prometa.

Na benzinskoj postaji mora biti osiguran odgovarajući prostor za parkiranje vozila.

(6) U grafičkom dijelu elaborata Generalnog plana, kartografskom prikazu broj 3.1 ‘‘Promet’‘ u mjerilu 1:5.000, prikazane su postojeće i planirane benzinske postaje.

(7) Postojeće i planirane benzinske postaje mogu se rekonstruirati ili graditi tako da se osigura:

1. sigurnost svih sudionika u prometu,

2. najmanje 20 % građevinske čestice potrebno je hortikulturno urediti,

3. najveći koeficijent izgrađenosti građevinske čestice iznosi 0,3,

4. minimalna veličina građevinske čestice iznosi 500 m²,

5. minimalna udaljenost građevine od ruba građevinske čestice iznosi 3,0 m.

(8) Benzinske postaje mogu imati prateće sadržaje u funkciji cestovnog prometa.

(9) Benzinske postaje unutar obuhvata plana

Lokacija	Vrsta prometa	Postojeća / planirana
Komolac	cestovni	postojeća
Aci marina Dubrovnik	morski	postojeća
Sustjepan I	morski/cestovni	planirana
Sustjepan II – Shell*	morski	planirana
Orsan	morski/cestovni	postojeća
Vladimira Nazora	cestovni	postojeća
Hladnica/ Gospino polje	cestovni	planirana

*postojeće pretakalište goriva i planirana benzinska postaja

(9a) Benzinska postaja Sustjepan II. - Shell za potrebe morskog prometa planira se uz postojeće pretakalište goriva u obuhvatu luke otvorene za javni promet Sustjepan – Shell.

Na području luke namijenjenoj benzinskoj postaji reorganizirat će se prostor pretakališta da bi se omogućio smještaj novih sadržaja. Moguća je izgradnja pratećih sadržaja (npr. objekata usluge, spremnika goriva, prometnice, parkirališta i sl.). Proširenje obale za potrebe benzinske postaje i pretakališta može se izvesti gradnjom obalne konstrukcije na pilotima ili postavljanjem plutajućih pontona ili njihovom kombinacijom.

(10) Odredbe ove odluke koje se odnose na gradnju benzinskih postaja, primjenjuju se i za gradnju plinskih postaja za snabdijevanje motornih vozila.

(11) Benzinske postaje mogu imati i mogućnost opskrbe energijom za električne automobile.

Članak 76.a

Briše se.

6.1.1.6. Javni prijevoz

Članak 77.

(1) Daljnji razvoj javnog gradskog prijevoza zasniva se na uređenju prometnog terminala (Luka Gruž) u Dubrovniku. Uz autobusni kolodvor planira se glavno taksi-stajalište i javno parkiralište, ugostiteljski, trgovački i drugi prateći sadržaji.

(2) Stajališta autobusa se formiraju uz krajnji desni prometni trak, izvan kolnika postojeće ceste. Širina posebnog kolnog traka stajališta autobusa iznosi najmanje 3,0 m a iznimno može biti jednaka širini kolnog traka na javnoj cesti ili se može dopustiti smještanje autobusnog stajališta i na kolniku javne ceste. Stajalište se autobusa postavlja za svaki prometni smjer iza križanja (na udaljenosti od najmanje 20,0 m iza križanja u smjeru vožnje). Stajalište autobusa na cesti treba redovito postaviti na razmak da pješačenje ne bude dulje od 5 do 10 min, dakle u međusobnom razmaku od 400 do 600 m.

6.1.1.7. Ostale prometne građevine i sadržaji

Članak 78.

Trasa žičare od luke Gruž prema Srđu, kao jedan od elemenata šire prometne mreže, ovim planom utvrđena je kao koridor za istraživanje.

6.1.2. Pomorski promet

Članak 79.

(1) Prostori za razvoj pomorskog prometa označeni su u grafičkom dijelu elaborata plana na kartografskom prikazu 3.1. Promet, u mjerilu 1:5.000.

(2) Pomorski promet odvija se putem morskih luka otvorenih za javni promet, morskih luka posebne namjene državnog značaja i morskih luka posebne namjene županijskog značaja.

(3) Morske luke otvorene za javni promet:

Naselje	Naziv / Lokalitet	Nazivi luka	Vrsta	Značaj
Dubrovnik	Gruž – putnička luka	Luka Gruž – putnička luka	putnička, teretna	međunarodna
	Gradska luka Dubrovnik	Gradska luka Dubrovnik – putnička luka	putnička	županijska
	Gruž*	Luka Gruž	putnička	lokalna
Komolac	Komolac	Luka Komolac	putnička	lokalna
Dubrovnik	Lokrum	Luka Lokrum	putnička	lokalna
Mokošica	Mokošica	Luka Mokošica	putnička	lokalna
Sustjepan	naselje	Luka Sustjepan	putnička	lokalna
Sustjepan	Shell	Luka Sustjepan	ribarska**	lokalna /županijska***

* na potezu most dr. Franja Tuđmana - Sustjepan, do izgradnje planirane čvrste obale, moguće je postaviti

plivajuće pontone kao privremeno rješenje.

** ribarska infrastruktura i suprastruktura u luci otvorenoj za javni promet

*** trenutno po Naredbi o razvrstaju luka otvorenih za javni promet na području Dubrovačko-neretvanske županije luka lokalnog značaja ali po izgradnji ribarske infrastrukture i suprastrukture županijskog značaja

(4) Morske luke posebne namjene državnog značaja – luke nautičkog turizma:

Grad

Naselje

Lokalitet

Kapacitet (broj vezova)

Postojeća/plani rana

Dubrovnik

Dubrovnik

Marina Gruž-Lapad

do 400

planirana

Komolac

ACI marina Dubrovnik

350/ do 450

postojeća/planir

ana

(5) Morske luke posebne namjene županijskog značaja:

Brodogradilište

Grad	Naselje	Lokalitet	Veličina navoza	Veličina doka	Postojeća / planirana
Dubrovnik	Mokošica	Mokošica	do 50 m	do 1.000 t nosivosti	postojeća

(6) Športske luke

Grad

Naselje

Lokalitet

Veličina navoza

Veličina doka

Dubrovnik

Dubrovnik

Orsan

do 200

postojeća

Solitudo (LS i centar za

vodene športove

do 200

planirana

(7) Ribarska luka

Grad

Naselje

Lokalitet

Veličina navoza

Veličina doka

Postojeća / planirana

Dubrovnik

Sustjepan

Sustjepan*

preko 50 m

veća od 3 m

planirana

* moguća lokacija čija će se potreba ocijeniti nakon realizacije ribarske infrastrukture i suprastrukture unutar luke otvorene za javni promet Sustjepan - Shell.

(8) Morska luka osobitog međunarodnog značaja je luka Gruž, koja se razvija u složenu putničko-turističku luku. Stara luka u povijesnoj jezgri ima status županijske luke otvorene za javni promet. Ostale luke imaju status morskih luka za javni promet lokalnog značaja (luka Gruž, Sustjepan, Mokošica, Komolac i Lokrum).

Planom su određeni plovni putovi (međunarodni i unutarnji plovni put).

(9) Javni pomorski putnički prijevoz:

Planom su predložene lokacije postaja javnog pomorskog putničkog prijevoza (JPP).

Postaje javnog pomorskog putničkog prijevoza (JPP) – morski autobus

R.b.	LOKALITET
1.	Mokošica (stara ambulanta)
2.	Rožat (samostan)
3.	Čajkovići
4.	Luka Gruž
5.	Orsan
6.	Rt Vranac (Solitudo)
7.	Hotel President
8.	Uvala Sumartin (hotel Splendid)
9.	Gradska jezgra (Porat)
10.	Sv. Jakov

Javni gradski pomorski prijevoz organizirao bi se prema posebnim propisima, između postojećih luka lokalnog i županijskog značaja, kako na užem području Grada Dubrovnika (u granicama GUP-a) tako i na širem području.

(10) Privez:

Planom su utvrđuju lokacije priveza:

Privez

Grad	Naselje	Lokalitet	Postojeći / planirani
Dubrovnik	Dubrovnik	Hotel Belveder	postojeći
		Uvala Gustijernica (Vila Elita)	postojeći
		Uvala Sumartin (Piplić)	postojeći
		Hotel President	postojeći
		Hotel Minčeta	planirani

(11) Sukladno mogućnostima na terenu i maritimnim uvjetima određene su lokacije priveza za zone ugostiteljsko-turističke namjene (T) gdje broj vezova jednog ili više priveza plovila iznosi najviše 20 % ukupnog broja smještajnih jedinica zone za koju se planira.

Po istom kriteriju je moguće odrediti priveze i na drugim lokacijama koje zadovoljavaju gornji uvjet.

Članak 80.

Luka Gruž

U sklopu Luke Gruž stječu se sve vrste prometa (cestovni, pomorski i zračni) i tu se organizira terminal gradskog i međugradskog javnog prijevoza, prijevoza turoperatora i ostalih pratećih sadržaja, javna parkirališta i sl.

U luci Gruž nalazi se granični pomorski prijelaz – stalni, međunarodni I. kategorije.

Uvjeti uređenja određeni su planom užeg područja. Planom užeg područja Luke Gruž potrebno je predvidjeti mogućnost uređenja prihvatilišta za beskućnike rekonstrukcijom željezničkog objekta na području Batahovine.

Članak 81.

Luka u povijesnoj jezgri

Uređenje županijske luke u staroj povijesnoj jezgri, preko koje se ostvaruju linije put Lokruma i Cavtata te sidrenje brodova na turističkim kružnim putovanjima, u funkciji je vrijedne povijesne baštine.

Članak 81.a

Luka Sustjepan-Shell

(1) U okviru luke otvorene za javni promet Sustjepan je na kartografskom prikazu 1. i 3.1. označeno lučko područje Sustjepan-Shell kao infrastukturno područje na kopnu i u moru, a namijenjeno je za izgradnju ribarske infra i suprastrukture te pretakališta goriva i benzinske postaje.

(2) Dio kopna prema jugozapadu namjenjuje se za sadržaje gradnje infrastrukture i suprastrukture ribarske luke, a dolazi do manje izmjene postojeće obalne linije tj. formira se obala i infrastruktura za privez ribarskih brodova koji ribare na području ribolovnog mora južnog Jadrana sa svim pratećim sadržajima: veletržnica ribe, opskrba brodova, uslužne djelatnosti i ostalo. Izmijenjena obalna linija utvrditi će se u postupku izdavanja akata za provedbu sukladno projektu.

(3) Gradnja operativne obale podrazumijeva rekonstrukciju postojećeg gata te izgradnju nove privezne obale.

Rekonstrukcija postojećeg gata i izgradnja nove obale planira se izvesti kao armirano- betonska konstrukcija položena preko armirano-betonskih pilota. Nova obala će biti opremljena potrebnim instalacijama za predviđene sadržaje tj. strujom, vodom i javnom rasvjetom.

(4) Planirani zahvat unutar luke Sustjepan - Shell namijenjen ribarskoj infrastrukturi i suprastrukturi sa svim pratećim sadržajima obuhvaća:

— kopneni dio površine cca 6145m2 (otvoreni i zatvoreni prostori) i

— morski dio.

Zatvoreni prostori kopnenog dijela luke obuhvaćaju:

— građevinu u službi ribarske luke – hladnjače ribe i ostalog morskog ulova, skladište ribarskog i ostalog materijala s pratećim uredskim prostorima uprave ribarske luke

— tipske objekte / kontejnere - spremišta i nadstrešnice za potrebe ribara uz internu prometnicu na jugozapadnom dijelu predmetnog zahvata (mogu biti montažne)

Otvoreni prostori kopnenog dijela luke obuhvaćaju:

— interne prometnice za potrebe ribarske luke,

— parkirališta za osobna vozila i kamione i

— zelene površinena na rubnim područjima obuhvata luke i prema javnoj cesti.

(5) Planirane strukture infra i suprastrukture ribarske luke mogu se graditi tako da se osigura:

1. najveći koeficijent izgrađenosti građevinske čestice iznosi 0,2,

2. katnost građevine P+1,

3. minimalna udaljenost građevine od ruba građevinske čestice iznosi 3,0 m,

4. najmanje 20 % građevinske čestice potrebno je hortikulturno urediti,

5. uklopljenost planiranih struktura u karakterističan krajolik Rijeke dubrovačke.

(6) Infrastruktura,

1. Promet, ceste

— Prometno rješenje obuhvaća uređenje internih prometnica za potrebe ribarske luke.

— Unutar obuhvata ribarske luke planiraju se dvosmjerna prometnica koja vodi u smjeru jugozapad-istok od spoja na javnu nerazvrstanu cestu do glavnog objekta luke i parkirališnih površina, te završava okretištem i jednosmjerna prometnica položena uz novu operativnu obalu u smjeru istok -zapad do spoja na javnu nerazvrstanu cestu.

— Križanje dvosmjerne interne prometnice s nerazvrstamom cestom Lozica (D8) - Mokošica-Komolac-Sustjepan (D420) planirano je kao ulaz u ribarsku luku, dok je izlaz moguć jedino u interventnim slučajevima.

— Kao izlaz sa platoa ribarske luke koristiti će se križanje jednosmjerne interne prometnice s javnom nerazvrstanom cestom.

2. Telekomunikacija -

— U zoni obuhvata predviđa se elektroničko-komunikacijska infrastruktura sa zdencima na glavnoj trasi raspoređenim na određenoj udaljenosti prikladnoj za jednostavno provlačenje instalacija.

— Ista će se graditi sa PEHD cijevima promjera Ø50mm i montažnim zdencima (MZ) tipa D0, a na mjestu spoja na javnu elektroničku komunikacijsku mrežu se predviđa MZ D1 zdenac.

— Mjesto konekcije na javnu elektroničko komunikacijsku infrastrukturu je na rubu zapadnog dijela obuhvata na poziciji planiranog zdenca.

— U zoni obuhvata, u blizini kabelskih zdenaca predviđa se mogućnost postavljanja vanjskog kabineta-ormarića za uvođenje novih tehnologija odnosno operatora ili rekonfiguraciju mreže.

— Obuhvat ribarske luke pokriven je signalom mobilne radijske mreže sa dvije bazne postaje u bližoj okolici.

3. Elektroopskrba

— Priključak ribarske luke na elektroenergetski sustav je postojeći. Elektroopskrba se osigurava spojem planirane interne elektromreže na postojeći priključno- mjerni ormar.

4. Javna rasvjeta

— Javna rasvjeta mora u noćnim satima i uvjetima smanjene vidljivosti omogućiti pješacima i automobilima pouzdanost prepoznavanja potencijalnih zapreka u njihovom vidnom polju u pravcu kretanja.

— U cilju zaštite ekosustava podmorja koristiti usmjereno noćno osvjetljenje.

5. Vodoopskrba i odvodnja

— Za potrebe vodoopskrbe potrebno je izvesti priključak na javnu vodovodnu mrežu u postojećem spojnom oknu. Vodovodna instalacija se polaže paralelno s protupožarnom instalacijom.

— Za potvrebe odvodnje otpadnih voda potrebno je izvesti priključak na postojeću javnu kanalizacijsku mrežu, sve prema uvjetima nadležnog komunalnog poduzeća; mogućnost spajanja na kanalizacijski sustav na postojeće okno u neposrednoj blizini internom crpnom stanicom ili gravitacijski, ovisno o kotama izlazne cijevi otpadnih voda s lokacije ribarske luke.

— Utvrđuje se obveza predtretmana otpadnih voda čija je kvaliteta različita od standarda komunalnih otpadnih voda do standarda komunalnih otpadnih voda

— Za potrebe odvodnje oborinskih voda sa parkirališta i internih prometnica planira se mreža oborinskih kolektora sa sabirnim oknima, te izgradnja (postavljanje) separatora ulja i masti za tretman prikupljenih oborinskih voda prije upuštanja u recipijent (ispust u more).

— Vodove oborinske kanalizacije i fekalnih voda potrebno je ugraditi na nižoj koti od protupožarne i vodoopskrbne mreže.

(7) Gospodarenje otpadom

— U zoni obuhvata planira se postavljenje komplet kontejnera kojeg sačinjava po jedan spremnik za staklo, papir, PET ambalažu, MET ambalažu, stare baterije i stare ljekove. Prethodno navedeni kontejneri, zajedno sa kontejnerom za stara ulja te IBC kontejnerom će se smjestiti u sklopu dvorišta ograđenog zidom visine 1,6 m. U sklopu zahvata postavit će se pocinčane kante za otpad pravilno raspoređene.

(8) Gradnja Luke Sustjepan-Shell vrši se izdavanjem akta za gradnju neposrednom primjenom ovog Plana.

(9) Mjere zaštite prirode

Tablica 1.Strogo zaštićene vrste na području obuhvata Luke Sustjepan - Shell

VRSTA – znanstveni naziv	VRSTA – hrvatski naziv
MAMMALIA – SISAVCI
Rhinolophus hipposideros (Bechstein, 1800)	Mali potkovnjak
REPTILIA – GMAZOVI
Podarcis melisellensis (Braun, 1877)	Krška gušterica

Mjere zaštite u cilju očuvanja strogo zaštićenih vrsta

— U što većoj mjeri očuvati prirodnost i povoljne stanišne uvjete na područjima i u neposrednoj blizini recentnih nalazišta strogo zaštićenih vrsta,

— Ne planirati objekte koji uzrokuju svjetlosno onečišćenje I štetno djeluju na floru i faunu područja.

Tablica 2. Ugroženi i rijetki stanišni tipovi na području obuhvata Luke Sustjepan - Shell

*NKS kod	Naziv
G.2.4.1.	Biocenoza gornjih stijena mediolitorala
G.2.4.2.	Biocenoza donjih stijena mediolitorala
G.3.6.	Infralitoralna čvrsta stijena dna I stijene

*NKS – Nacionalna klasifikacija staništa (Anonymus, 2018.)

Mjere zaštite u cilju očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova

— Ugrožene i rijetke stanišne tipove očuvati na što većoj površini I u što prirodnijem stanju, ne planirati zahvate kojima se unose strane (alohtone) vrste,

— Osigurati propisno zbrinjavanje otpada te sakupljenje I pročišćavanje otpadnih voda.

Tablica 3. Zaštićena područja na području obuhvata Luke Sustjepan - Shell

Kategorija zaštite	Naziv područja	Godina proglašenja zaštite
Značajni krajobraz	Rijeka Dubrovačka	1964.g.

Mjere zaštite u cilju očuvanja temeljnih vrijednosti zaštićenih područja

— Izgradnju objekata prilagoditi okolnim prirodnim uvjetima I osobitostima krajobrazne slike odnosno ne narušiti karakteristične prirodne značajke zaštićenog područja

— Infrastrukturne koridore (prometna, komunalna i dr.) u što većoj mjeri planirati duž prirodne reljefne morfologije.

Članak 82.

Luke posebne namjene

(1) Morske luke posebne namjene su državnog, županijskog i lokalnog značaja, a omogućuju razvitak pomorstva i turizma kao temeljnog gospodarskog usmjerenja.

Luke nautičkog turizma državnog značaja (sa više od 200 vezova) jesu:

1. postojeća ACI marina Dubrovnik u Komolcu za koju se planira proširenje obuhvata luke nautičkog turizma u moru do maksimalno 10 ha. Novi sadržaji Marine su: poslovni objekt po posebnom propisu, objekt radione, pomorski objekt-bazen travel lifta, plato suhog veza, uredski prostori i dr. te rekonstrukcija i uvođenje infrastrukture najvišeg ekološkog standarda.

2. planirana marina Gruž-Lapad u Gruškom zaljevu, maksimalnog kapaciteta od 400 vezova, koji se formira od komunalne luke Batala do predjela Solitudo sukladno planu užeg područja.

(2) Prema djelatnostima koje se u njima obavljaju, a sukladno posebnim propisima, planom su utvrđene sljedeće luke posebne namjene:

1. Brodogradilište LB

2. Športska luka LS

3. Ribarska luka LR

(3) Morska luka posebne namjene – brodogradilište određena je u Rijeci dubrovačkoj u veličini od oko 1,4 ha na kopnenom dijelu. Uz sadržaje skladištenja i popravka/gradnje brodova omogućuje se i uređenje akvatorija radi poboljšanja funkcionalnosti i uređenje manjeg broja komercijalnih vezova uz obalu. Potrebno je očuvati kontinuitet javnog prolaza uz obalu (obalna šetnica).

(4) Morske luke posebne namjene-športske luke su:

1. postojeća luka Orsan kapaciteta do 200 vezova kojom upravlja JK Orsan,

2. planirana luka Solitudo kapaciteta do 200 vezova unutar koje je i centar za vodene športove.

(5) Mogućnost priveza unutar zona ugostiteljsko-turističke namjene (T) gdje broj vezova jednog ili više priveza plovila iznosi najviše 20 % ukupnog broja smještajnih jedinica zone u kojoj se planira, moguće je sukladno posebnim propisima predvidjeti i unutar luke otvorene za javni promet lokalnog značaja.

(6) Pristan (za brodice domicilnog stanovništva) je planiran u morskim lukama lokalnog značaja u Rijeci dubrovačkoj (Mokošica i Komolac) i u staroj gradskoj luci. Kapacitet se pristana prilagođuje obilježju obale, potrebi zaštite obale i krajolika tj. posebnim uvjetima svakog lokaliteta te potrebama domicilnog stanovništva.

(7) Ispred zaštićenih kulturnih dobara – ljetnikovaca Rijeke dubrovačke te Franjevačkog samostana u Rožatu, nije moguće planirati bilo kakve intervencije koje mijenjaju karakter i konfiguraciju obale. Postojeće priveze ispred zaštićenih kulturnih dobara potrebno je ukloniti i obalu vratiti u izvorno stanje.

(8) Gradnja i uređenje luka podrazumijeva intervenciju na obali gradnjom pomorskih građevina u skladu sa značajem luke i položajem u prostoru.

Članak 83.

(1) Međunarodni je plovni put označen s obzirom na luku Gruž. Unutarnji plovni put povezuje Dubrovnik s morskim lukama lokalnog značaja i drugim lukama izvan područja Grada Dubrovnika. Na području luke Gruž osiguran je prostor za sadržaje graničnog pomorskog prijelaza (stalni, međunarodni I. kategorije) i ostalih pomorskih funkcija (carina, polaganje ispita u pomorstvu i sl.).

(2) U grafičkom dijelu plana, na kartografskom prikazu 3.1 Promet u mjerilu 1:5.000 označen je dio akvatorija koji se namjenjuje za različite sadržaje gradnje na obali i u moru u cilju uređenja luka i oblikovanja obalne linije. Veličina zahvata u moru se određuje planovima užeg područja i postupkom procjene utjecaja na okoliš.

6.1.3. Zračni promet

Članak 84.

(1) Zračni promet za potrebe Grada Dubrovnika odvija se preko zračne luke u Čilipima, smještena izvan područja Grada. U Gruškom zaljevu, na području luke uređuje se prostor autobusnog terminala i terminala turoperatora, parkirališta i drugih potrebnih sadržaja u funkciji zračnog prometa.

(2) Za interventne potrebe (hitna pomoć, zaštita od požara i sl.) moguća je gradnja heliodroma za dnevno-noćno slijetanje sukladno posebnim propisima.

Postojeći heliodrom nalazi se u sklopu bolničkog kompleksa OB Dubrovnik.

(3) Sukladno posebnim propisima moguće je na odgovarajućim lokacijama predvidjeti prostor za prihvat hidroaviona koji bi održavali veze između otoka i kopna odnosno dužobalne i prekoobalne veze.

Moguća je gradnja čvrste obale ili pontona u pomorskim lukama na otocima radi ostvarenje hidroavionskih veza s kopnom i određivanje primjerenih područja u moru i na kopnu za amfibijske mogućnosti.

Lokaciju pristaništa za hidroavione nije moguće smjestiti ispred pojedinačno zaštićenih ladanjskih sklopova Stay i Bunić – Kaboga.

Prostor za prihvat hidroaviona u gruškom akvatoriju potrebno je odrediti planom užeg područja.

6.2. Telekomunikacijska mreža i pošta

6.2.1. Telekomunikacijska mreža

Članak 85.

(1) Elektronički komunikacijski sustav, postojeće stanje i planirani razvoj, prikazan je na kartografskom prikazu 3.2. Prometna i komunalna infrastrukturna mreža - Pošta i elektroničke komunikacije, u mjerilu 1:10.000.

(2) Planom se predviđa rekonstrukcija i gradnja EKI (elektronička komunikacijska infrastruktura) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka. Svaka postojeća i planirana građevina unutar građevinskog područja trebala bi imati osiguran priključak na TK mrežu, koja se izvodi podzemno i kroz prometnice, a prema rasporedu komunalnih instalacija u trupu ceste. U slučaju eventualnog projektiranja i izvođenja izvan prometnica i njenog zemljišnog pojasa, mora se izvoditi na način da se omogući gradnja na građevinskim parcelama u skladu s planiranom namjenom, odnosno izvođenjem drugih instalacija.

(3) Na svim prometnicama ili nogostupima predvidjeti koridore za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu.

(4) Nastaviti sa decentralizacijom mreže i montažama uličnih kabineta (FTTC ili FTTN) sa svrhom skraćenja pretplatničke petlje i prebacivanja što većeg broja pretplatnika sa ADSL tehnologije na VDSL. Lokacije kabineta predvidjeti na većim raskrižjima ili u zelenim površinama u centrima naselja.

(5) Rekonstrukcijama mreže graditi novu DTK (distributivnu kabelsku kanalizaciju) sa upotrebom mini i mikro tehnologije cijevi i kabela, te zamjenom postojećih bakrenih kabela sa vodičima upredenim u četvorke sa novim xDSL kabelima gdje su vodiči upredeni u parice.

(6) Gdje je god moguće mijenjati zračnu (samonosivu) mrežu u podzemnu, te time postići veću sigurnost i kvalitetu elektroničkog komunikacijskog prometa i popraviti vizuru Grada.

(7) Iskoristiti izgradnju drugih infrastrukturnih instalacija, bilo da se grade nove ili rekonstruiraju postojeće (vodovod, odvodnja, kanalizacija, elektroopskrba), te se priključiti u izgradnji sa elektroničkim komunikacijskim koridorima sastavljenim od PEHD cijevi (upotrebljavajući i mikro i mini tehnologiju) i određenim brojem distributivnih zdenaca.

(8) U predviđanjima elektroničkih komunikacijskih koridora i prostora za elektroničke komunikacijske čvorove računati i na druge operatere (pored najvećeg, HT-a), te ih aktivno uključiti u planove građenja, kako bi mogli ponuditi svoje komunikacijske usluge.

(9) Cilj unapređenja elektroničke komunikacijske mreže prema naputcima EU-a, je da se do godine 2020 postane digitalno društvo sa najmanje 50% stanovništva u urbanim područjima koji imaju pristup fiksnom internetu brzinom od 100 Mbit/s, a najmanje 80% kućanstava bi trebalo imati priključke koji omogućavaju 30 Mbit/s. U skladu s tim potrebno je pratiti Program za razvoj pristupne širokopojasne infrastrukture slijedeće generacije (NGA-Next Generation Access), gdje se predviđa izgradnja infrastrukture od strane jedinica lokalne samouprave (JLS), a bit se sufinancirani od strane EU.

(10) I dalje širiti FTTH mrežu (fiber to the home-optičko vlakno do kuće)

(11) Gradnja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme pokretne EK mreže na samostojećim antenskim stupovima utvrđena je prostorno-planskom dokumentacijom šireg područja te posebnim propisima Republike Hrvatske.

(12) Gradnja i smještaj baznih postaja novih mreža i sustava pokretnih elektroničkih komunikacija određuje se Županijskim prostornim planom.

Potrebno je postići kvalitetnu pokrivenost područja pokretnom mrežom, tj. sustavom baznih postaja. Bazne stanice pokretne mreže se postavljaju:

izvan užeg obalnog pojasa namijenjenog rekreaciji,

na udaljenosti od postojećih građevina u skladu s propisima i normativima, izvan zona zaštite prirode i spomenika kulture.

(13) Antenski stupovi za pokretne elektroničke komunikacijske mreže moraju biti izvedeni tako da ih mogu koristiti svi pružatelji komunikacijskih usluga, sukladno posebnim propisima, a svojim položajem ne smiju remetiti vizure, osobito tradicijske vizure krajobraza, u blizini spomenika kulture te ne smiju ugrožavati vrijednosti krajobraza.

(14) Pri određivanju detaljnijeg položaja samostojećeg antenskog stupa potrebno je izbjegavati gradnju na područjima namijenjenima pretežito stanovanju. Iznimno, izgradnja samostojećih antenskih stupova na spomenutim područjima moguća je ukoliko se drugačije ne može osigurati kvalitetna pokrivenost signalom elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme.

Samostojeći antenski stupovi ne mogu se graditi na područjima namijenjenim za zdravstvene, predškolske i školske sadržaje i javne parkove.

Ukoliko je neophodno graditi samostojeći antenski stup unutar građevinskog područja, prioritetno odabrati smještaj unutar područja gospodarske, komunalno-servisne, infrastrukturne i slične namjene.

(15) Kolni pristup do stupova pokretne elektroničke komunikacijske mreže rješava se na način da se koriste postojeće prometnice, a iznimno je moguće, ako nema postojećih prometnica, graditi novi pristupni put, ali na način da se planirana prometnica u cijelost uklopi u krajobraz. Potrebno je potpuno sanirati sve usjeke ili nasipe bilo lokalnim kamenom ili zelenim pokrovom tako da nova prometnica ne predstavlja devastaciju krajobraza.

6.2.2. Pošta

Članak 86.

Prostori za gradnju poštanskih središta i ureda određuju se unutar građevinskog područja naselja opremljenog kompletnom komunalnom infrastrukturom, u skladu s potrebama i prema posebnim propisima.

6.2.3. Prijam TV signala

Članak 87.

Na širem gradskom području instalirano je šest (postojećih) repetitora, Komolac, Lopud, Mokošica, Srđ, Velika Petka i Zaton.

Planom razvoja i predviđenom gradnjom glavni cilj je praćenje tehnološkog razvoja u ovoj djelatnosti.

6.3. Infrastrukturna mreža

6.3.1. Energetski sustav

Članak 88.

(1) Postojeće i planirane građevine i mreža energetskog sustava prikazani su grafičkom dijelu plana na kartografskom prikazu 3.3 Energetski sustav, u mjerilu 1:10.000.

(2) Osnovno napajanje električnom energijom šireg područja Grada Dubrovnika ostvaruje se preko postojeće TS 110/35/10kV Komolac, instalirane snage 126 MVA (2x63 MVA), smještene na sjeverozapadnim prilazima Gradu Dubrovniku na samom ušću rijeke Omble u zaljev Rijeke dubrovačke.

(3) Jedan od glavnih prioriteta za šire područje Dubrovnika, je da se na prijenosnoj razini (110kV) osigura dodatna veza TS 110/35kV Komolac s ostatkom elektroenergetskog sustava, odnosno da se osigura alternativa za sada jedinoj i energetski limitiranoj vezi čime bi se osjetno povećala pouzdanost i sigurnost funkcioniranja cjelokupnog elektroenergetskog sustava na širem području.

(4) U tom smislu grade se dvije trafostanice, TS 110/20(10)kV Srđ i TS 220/110/20(10)kV Plat te dalekovod 2x220 kV za vezu TS Plat s energetskim sustavom RH. Time će se znatno popraviti elektroenergetska mreža i sa većom snagom uključiti HE Plat te omogućiti dvostrano napajanje električnom energijom šireg područja Dubrovnika.

(5) Na izvorištu Omble planirana je gradnja podzemne hidroelektrane instalirane snage 68,5 MW. Uz energetsko iskorištavanje voda rijeke Omble, poboljšat će se uvjeti vodoopskrbe Dubrovnika i šireg područja s mogućnošću transporta vode na veće udaljenosti (bez uporabe crpke). HE Ombla će se povezati na elektroenergetsku mrežu putem dva 110 kV podzemna kabela do TS 110/35 kV Komolac.

(6) Planira se izgraditi kvalitetniju elektroenergetsku vezu na 110 kV i 400 kV-nom naponskom nivou (u I. fazi 220 kV), čine se trajno osigurava kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom Dubrovačko-neretvanske županije, a višak se energije iz HE Dubrovnik usmjeruje u elektroenergetski sustav Hrvatske.

(7) U planskom periodu predviđene su sljedeće aktivnosti u oblasti elektroopskrbe:

1. izgradnja TS Srđ 110/20/(10) kV na lokaciji iznad ulice Bruna Bušića na Pločama (transformatorska stanica bit će smještena u tunelu).

2. povezivanje TS Srđ 110/20/(10) kV na postojeći 110 kV vod Komolac - Plat dvostrukim 110 kV vodom; predmetni vod sastojati će se od dviju dionica - prva dionica od TS Srđ 110/20/(10) kV do platoa Bosanke bit će kabelskog tipa kroz odgovarajući tunel, dok će druga dionica od platoa Bosanke do postojećeg 110 kV voda Komolac - Plat biti izgrađena kao podzemni vod

3. izgradnja TS Lapad 110/20/(10) kV na lokaciji neposredno do postojeće TS Lapad 35/10kV

4. izgradnja 110 kV kabelskog voda TS Srđ Lapad 110/20(10) kV – Solitudo –Lozica - TS Komolac 110/35/10(20)kV

5. izgradnja KB/DV 110 kV voda TS Lapad 110/20(10)kV-TS Komolac 110/35/10(20) kV (preko Srđa)

6. izgradnja nove srednjenaponske kabelske 10(20) kV distributivne mreže iz TS Lapad 110/20(10) kV i TS Srđ 110/20(10) kV; pri izgradnji spomenute srednjenaponske kabelske mreže iz predmetnih transformatorskih stanica potrebno je predvidjeti kabele nazivnog napona 12/20 kV, čime se stvaraju predispozicije za prelazak na 20 kV naponski nivo i ukidanje postojećeg 10 kV naponskog nivoa,

7. izgradnja dvostruke podmorske 20 kV kabelske veze Solitudo – Lozica – Mokošica,

8. izgradnja novih distributivnih transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV, kojih se dinamika izgradnje treba usuglasiti s dinamikom uređenja prostora i gradnjom novih sadržaja.

(8) Napajanje samih potrošača električnom energijom ostvaruje se preko distributivnih transformatorskih stanica (TS 10/0.4kV), a nužna je rekonstrukcija ili zamjena postojećih transformatorskih stanica novim tipskim transformatorskim stanicama sukladno važećim normama i propisima.

(9) Planirane nove distributivne transformatorske stanice 10(20)/0.4kV,

1. TS Vrbica 10(20)/0.4kV,

2. TS Vrbica 2 10(20)/0.4kV,

3. TS Lozica 2 10(20)/0.4kV,

4. TS Lozica 3 10(20)/0.4kV,

5. TS Termoterapija 10(20)/0.4kV (na lokalitetu između Stare Mokošice i mosta dr. Franja Tuđmana),

6. TS Stara Mokošica 2 10(20)/0.4kV,

7. TS Tamarić 10(20)/0.4kV,

8. TS Solitudo 10 (20)/0.4kV,

9. TS Solitudo 3 10(20)/0.4kV,

10. TS Solitudo 4 10(20)/0.4kV,

11. TS Solitudo 5 10(20)/0.4kV,

12. TS Babin Kuk 10(20)/0.4kV,

13. TS Glavica Babin Kuka 10(20)/0.4kV,

14. Nove TS na lokalitetu naselja Tamarić sukladno planu užeg područja,

15. TS Ombla 10(20)/0.4kV (na izvoru rijeke Omble),

16. TS Čajkovica 10(20)/0.4kV (Komolac),

17. TS Gorica 3 10(20)/0.4kV,

18. TS Gorica 4 10(20)/0.4kV,

19. TS Palčica 10(20)/0.4kV (neposredno uz dječji vrtić Palčica),

20. TS Žarkovica 10(20)/0.4kV,

21. TS Kardinala Stepinca 10(20)/0.4kV (u blizini hotela More).

(10) Mjesne TS 10(20)/0,4 kV trebaju biti postavljene uz kolnu javno-prometnu površinu, kao samostalne ili u sklopu drugih građevina. Ako se grade kao samostalne građevine trebaju biti udaljene od kolnika ulice minimalno 3,0 m i 1,0 od granice parcele. Obavezno je krajobrazno uređenje okoliša.

Mogu biti smještene i u zonama javnih i zaštitnih zelenih površina sukladno posebnim propisima i i posebnim uvjetima krajobraznog uređenja pod uvjetom da ne narušavaju osnovne karakteristike zone unutar koje se planira smještaj.

Za potrebe izgradnje novih TS 10(20)/0.4kV nije nužno osigurati parkirno mjesto.

Prilikom projektiranja i izgradnje elektroenergetskih građevina naponskog nivoa 10(20) kV pridržavati se sljedećih odredbi:

— sva planirana srednjenaponska mreža treba biti građena za 20 kV napon

— svi srednjenaponski kabelski vodovi biti će sa izolacijom od umreženog polietilena (XHE)

— sve nove transformatorske stanice srednji/niski napon do uvođenja 20 kV napona treba planirati sa transformacijom 10(20)/0,4 kV , a nakon uvođenja 20 kV napona sa transformacijom 20/0,4 kV.

— kod svih postojećih transformatorskih stanica s 10 kV opremom trebat će kod prijelaza na pogon s 20 kV naponom zamijeniti 10 kV opremu s odgovarajućom 20 kV opremom.

Sukladno navedenim zahtjevima prilikom planiranja srednjonaponske mreže potrebno je:

— koristiti jednožilne srednjenaponske kabele koji će neposredno nakon puštanja u rad raditi pod 10 kV naponom, a nakon što distributer stvori sve nužne preduvjete za prelazak na 20 kV naponski nivo na cjelokupnom području predmetni kabelski vodovi omogućuju rad istih pod 20 kV naponom

— predvidjeti ugradnju PEHD cijevi duž trasa srednjenaponskih vodova s potrebnim zdencima (T – spoj pokraj svih transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV)

— srednje naponsku mrežu planirati na način da sve transformatorske stanice na predmetnom lokalitetu imaju mogućnost dvostranog napajanja (dvostrano napajanje osigurava urednu opskrbu električnom energijom i u slučajevima kvarova na pojedinim srednjenaponskim kabelskim vodovima)

— smještaj elektrodistribucijskih vodova odrediti koridorom širine 2m za planirane 10(20) kV srednjenaponske kabele.

(11) Za sve transformatorske stanice potrebno je predvidjeti koridor za srednjenaponske priključne 10(20)kV vodove.

(12) Sukladno posebnim propisima moguća je izgradnja novih distributivnih stanica 10(20)/0.4 kV i srednjenaponskih 10(20) kV kabelskih vodova za potrebe priključenja na EES novih infrastrukturnih objekata neovisno o tome jesu li prikazani u grafičkom dijelu Plana.

Izgradnju novih distributivnih transformatorskih stanica planirati sukladno potrebama. Transformatorske stanice mogu biti:

— Tipski samostojeći objekti s jednim ili dva energetska transformatora (tipska rješenja)

— Zidani samostojeći objekti s jednim ili dva energetska transformatora (netipska rješenja)

Lokacije transformatorskih stanica trebaju omogućiti neometan pristup u poslužne prostore i pristup s lokalnog puta. Građevine moraju zadovoljiti bitne zahtjeve u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost, sigurnost u slučaju požara, higijenu, zdravlje i okoliš, sigurnost u korištenju, zaštitu od buke, uštedu energije i toplinsku zaštitu.

(13) Trase zračnih visokonaponskih vodova koje prolaze kroz obuhvat zaštićenog krajobraza potrebno je planirati kao podzemne. Postojeće zračne vodove potrebno kablirati na užem području grada.

(14) Na gradskom području Dubrovnika određena je daljnja gradnja i rekonstrukcija javne rasvjete uz sve javno-prometne površine s posebnim rješenjima osvjetljenja spomenika kulture.

(15) Javna rasvjeta obuhvaćena je u liniji zahvata uređenja terena. Napajanje javne rasvjete izvodi se iz postojećih i planiranih TS 10(20)/0,4kV.

(16) Moguće je, do izgradnje visokotlačnih magistralnih plinovoda, plinifikacija većih urbanih središta miješanim odnosno isparenim ukapljenim naftnim plinom (tzv. ''satelitska plinska opskrba'' – za veća konzumna područja) na području Grada Dubrovnika.

Članak 88.a

(1) Na gradskom području Dubrovnika moguće je korištenje i drugim, alternativnim energetskim izvorima - sunčeve energije, mora i sl.

U skladu s planom višeg reda potrebno je poticati izgradnju obnovljivih izvora energije. Građevine koje služe iskorištavanju obnovljivih izvora energije smiju se smještati unutar građevnog područja pod uvjetom da ne ugrožavaju okoliš te vrijednosti kulturne baštine i krajobraza.

(2) Postavljanje sunčanih kolektora ne dopušta se unutar povijesne jezgre Dubrovnika, na kontaktnom području povijesne jezgre i na pojedinačnim zaštićenim i evidentiranim spomenicima kulture.

(3) Utvrđuju se smjernice za određivanje lokacija sunčanih elektrana (toplinske i fotonaponske):

elektrane je moguće smjestiti:

1. izvan građevinskih područja,

2. izvan infrastrukturnih koridora,

3. izvan područja širine 1.000 m od morske obalne crte,

4. izvan poljoprivrednog zemljišta I. i II. bonitetne klase,

5. izvan zaštićenih i predloženih za zaštitu dijelova prirode i područja graditeljske baštine,

6. izvan vizura osobito vrijednog krajobraza i zaštićenih kulturno-povijesnih cjelina,

7. veličinu i smještaj postrojenja odrediti sukladno analizi vizualnog utjecaja,

8. uskladiti smještaj elektrana sa elektroničkom komunikacijskom mrežom radi izbjegavanja elektromagnetskih smetnji,

9. udaljenost solarnih postrojenja od granica građevinskog područja naselja i turističkih zona mora iznositi minimalno 500 m zračne udaljenosti,

10. nakon isteka roka amortizacije postrojenja se moraju zamijeniti ili ukloniti te zemljište privesti prijašnjoj namjeni.

Članak 88.b

Plinoopskrbni sustav je definiran na kartografskom prikazu 3.3. Prometna i komunalna infrastrukturna mreža – Energetski sustav.

6.3.2. Vodnogospodarski sustav

Vodoopskrba

Članak 89.

(1) Postojeći i planirani vodoopskrbni cjevovodi unutar područja obuhvata prikazani su na kartografskom prikazu 3.4. Vodnogospodarski sustav - korištenje voda, u mjerilu 1:10.000.

(2) Vodoopskrbni sustav Dubrovnika temelji se na glavnom izvorištu Ombli, a nadopunjuje se pomoćnim izvorom Vrelo u Šumetu i Račevica. Na krajnjem zapadnom dijelu obuhvata (k.o. Zaton) omogućuje se povezivanje vodoopskrbnog sustava Dubrovnika s vodoopskrbnim sustavom Primorja i Elafita. Na vodoopskrbni sustav Dubrovnik vezani su Osojnik, Pobrežje i Petrovo Selo.

(3) Trase glavnih i opskrbnih cjevovoda moraju se štititi sanitarnim koridorom širine 5 m sa svake strane počevši od osi cjevovoda, a za svako uređivanje prostora u tom koridoru potrebna je prethodna suglasnost javnog isporučitelja vodne usluge.

(4) Budućim zahvatom na gradnji podzemne hidrocentrale Ombla, podizanjem uspora podzemne akumulacije na kotu 130 mnm, omogućuje se ekonomičnija i sanitarno sigurnija buduća opskrba grada Dubrovnika i šireg područja.

(5) Vodoopskrbni sustav Grada Dubrovnika je definiran i zadovoljava sagledive potrebe gradskih naselja Dubrovnika i naselja uz Rijeku dubrovačku. Vodoopskrbni sustav opskrbljuje pitkom vodom Grad Dubrovnik u tri odijeljena područja:

1. uže gradsko područje naselja Dubrovnik, od Orsule do Sustjepana, s Bosankom,

2. područje Rijeke dubrovačke, od Komolca do Mokošice, uključujući Petrovo Selo, Pobrežje i Osojnik,

3. područje Šumeta.

(6) Navedeni vodozahvati na kojima je korisnik koncesije komunalno poduzeće '''Vodovod Dubrovnik'' d.o.o. čine osnovu postojeće vodoopskrbe Grada Dubrovnika.

(7) Postojeća mreža predstavlja funkcionalni dio vodoopskrbnog sustava na ovom dijelu područja. Planiranom izgradnjom u potpunosti se zadržava usvojena koncepcija vodoopskrbe, kao i izvedeni vodovodni objekti.

(8) Potrebni su znatni zahvati na rekonstrukciji i izgradnji sustava:

1. izvedba uređaja za kondicioniranje vode sa izvorišta Ombla i Palata

2. izgradnja vodoopskrbnog cjevovoda Sustjepan - Komolac

3. stavljanje u pogon vodospreme Zlatni potok,

4. opskrba vodom naselja koja nemaju izgrađen odgovarajući sustav,

5. širenje sustava u skladu s dinamikom uređivanja prostora,

6. cjelovita rekonstrukcija vodovoda stare jezgre Dubrovnika,

7. gradnja vodosprema Nuncijata, Babin kuk 2 i vodoopskrbnog sustava Srđ,

8. osuvremenjivanje upravljanja, održavanja i kontrole sustava,

9. uspostavljanje monitoringa za praćenje kakvoće vode na izvorištima,

10. sanacija i rekonstrukcija, tj. osuvremenjivanje vodovodne mreže i objekata. Planiraju se urediti i zaštititi izvorišne zone Omble, Palate, Vrela, Račevice i utvrditi zone sanitarne zaštite tih izvorišta.

11. izgradnja i rekonstrukcija vodoopskrbnih sustava sukladno vodoopskrbnom planu Dubrovačko-neretvanske Županije

(9) Za gradnju novih ili rekonstrukciju postojećih vodoopskrbnih građevina valja osigurati kolni pristup do parcele građevine te zaštitnu, transparentnu ogradu visine do najviše 2,0 m. Najmanja udaljenost građevine do ruba parcele iznosi 2,0 m. Sve značajnije građevine u sustavu vodoopskrbe potrebno je osvijetliti.

(10) Vodoopskrbne cijevi se postavljaju, redovito, u javno-prometnu površinu usklađeno s rasporedom ostalih komunalnih instalacija. Glavne vodovodne cijevi se polažu na dubinu od 90 – 120 cm, a ostale na dubinu od oko 60 cm.

Vodovodne se cijevi, u pravilu, polažu s nizbrdne strane ulice ili ceste. Na istoj su strani i TK- kabeli (odmaknut min 1,0 m), dok je uzbrdna strana ostavljena za odvodnju i elektrokabele.

(11) Prilikom rekonstrukcije vodovodne mreže ili rekonstrukcije ceste treba istovremeno izvršiti rekonstrukciju ili gradnju ostalih komunalnih instalacija u profilu ceste. Ukoliko gradnja ili rekonstrukcija ceste ili druge komunalne instalacije (DTK, elektroenergetska instalacija i sl.) zadire u vodoopskrbnu mrežu troškove rekonstrukcije vodovodne mreže snosi investitor

rekonstrukcije ili gradnje ceste odnosno druge komunalne instalacije (DTK, elektroenergetska instalacija i sl.).

(12) Magistralni cjevovodi i cjevovodi većih profila polažu se na dubinu sukladno propisima i normama.

(13) Moguća su odstupanja od koridora, prometnica i ostale infrastrukture, nastala usklađivanjem s preciznijim geodetskim izmjerama ili tehnološkim izmjenama, preporukama i tehničkim rješenjima izrađenim po nalozima komunalnog društva za vodoopskrbu i komunalnu hidrotehniku te izmjenama nastalim na temelju detaljne dokumentacije (UPU, DPU i akti o gradnji), uz uvjet da odstupanja ne mijenjaju koncept dotičnog infrastrukturnog sustava.

(14) Moguća su odstupanja od predviđenih trasa kanalizacijskih cjevovoda i lokacija vodnih građevina zbog stvarne situacije na terenu, ukoliko se na temelju preciznih geodetskih izmjera te tehničkom razradom dokaže racionalnije i prihvatljivije rješenje kojim bi se većini korisnika prostora omogućilo spajanje na sustav javne odvodnje, uz uvjet da odstupanja ne mijenjaju koncept javne odvodnje te da su u suglasnosti s nadležnim komunalnim društvom za vodoopskrbu i komunalnu hidrotehniku, odnosno javnim isporučiteljem vodnih usluga.

(15) Svaka postojeća i nova građevina mora imati osiguran priključak na vodovodnu mrežu. Pojedini kućni priključci i hidrantska mreža se izvode kroz pristupne putove do građevinskih parcela.

(16) Priključni vod od priključka do vodovodne mreže smatra se cjevovod dužine maksimalno 50 m te se kao takav izvodi u sklopu postupka za priključenja na komunalne instalacije vodoopskrbe

(17) Na područjima gdje nije izgrađen vodoopskrbni sustav ukoliko su vlasnici građevina na odgovarajući način pojedinačno riješili vodoopskrbu voda u skladu s odredbama Zakona o vodama, vodopravnim i sanitarnim uvjetima smatra se da buduća građevina ima osiguran priključak na vodoopskrbu.

(18) Vodoopskrbna mreža, osim magistralne i glavne za koje su planom određeni koridori, sa svim potrebnim pratećim sadržajima, u pravilu se izvodi kroz prometnice.

(19) Sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji, Zakona o vodama a vezano za pribavljanje posebnih uvjeta nadležnih tijela (javni isporučitelj vodne usluge), ukoliko je istim uvjetima navedena potreba izgradnja dijela infrastrukture vodoopskrbe, ugovornim preuzimanjem obaveze projektiranja i financiranja izgradnje iste od strane investitora buduće građevine smatra se da buduća građevina ima osiguran priključak na javnu vodoopskrbu

(20) Obzirom na urbanu specifičnosti Grada Dubrovnika s pripadajućim gradskim naseljima na cijelom području, pri izvedbi vodoopskrbne mreže u prometnim površinama (vozila,) ugrađuju se podzemni hidranti, a u posebnim slučajevima gdje je predviđena izgradnja nogostupa kao sastavnog dijela prometnice mogu se ugrađivati i nadzemni hidranti ukoliko su locirani na javnoj površini.

(21) Sve građevine na vodoopskrbnom sustavu projektiraju se i izvode sukladno propisima i uvjetima kojima je regulirano projektiranje i gradnja tih građevina.

(22) Nije dozvoljeno projektirati i izvoditi vodoopskrbnu mrežu na način kojim bi se onemogućilo građenje na građevnim česticama (npr. dijagonalno postavljenje cijevi i sl.), kako bi se spriječilo naknadno izmještanje, uvjetovano gradnjom planirane građevine.

(23) Prema Vodoopskrbnom planu Dubrovačko-neretvanske županije planira se magistralni cjevovod za opskrbu Župe dubrovačke s vodoopskrbnog sustava Dubrovnika, s mogućnošću opskrbe i područja Ivanice.

Druga varijanta opskrbe područja Ivanice je zasebnim cjevovodom povezanim na CS Ombla, a koju je potrebno istražiti.

Članak 89.a

(1) Zaštita od požara temelji se na posebnim propisima o zaštiti od požara.

(2) Vanjski javni protupožarni hidranti osiguravaju propisanih Q = 10,0 l/s vode uz tlak >= 2,5 bara na svakom hidrantu.

(3) Predviđeni cjevovodi osiguravaju potrebne protupožarne količine vode i tlak na hidrantima.

(4) Unutarnja i vanjska protupožarna zaštita građevine od požara rješavat će se projektom svake građevine, a sve sukladno posebnim propisima.

Odvodnja otpadnih voda

Članak 90.

(1) Planirani cjevovodi za odvodnju otpadnih i oborinskih voda unutar područja obuhvata prikazani su na kartografskom prikazu 3.5. Vodnogospodarski sustav - odvodnja otpadnih voda i 3.6. Vodnogospodarski sustav - odvodnja oborinskih voda, u mjerilu 1:10.000.

(2) Odvodnja otpadnih voda na gradskom području Dubrovnika riješena je jedinstvenim sustavom s uređajem za pročišćavanje i podmorskim ispustom.

(3) Odvodnja otpadnih voda na gradskom području Dubrovnika riješena je jedinstvenim sustavom s uređajem za pročišćavanje i podmorskim ispustom. Planom se ostavlja mogućnost razdvajanja na više zasebnih sustava sa posebnim uređajima za pročišćavanje i ispustima u more, ukoliko se to pokaže tehnoekonomski opravdano. U skladu s Planom provedbe vodnokomunalnih direktiva, uređaj za pročišćavanje otpadnih voda CUPOV Lapad potrebno je nadograditi do drugog stupnja pročišćavanja do 31.12.2018. godine.

(4) Planirani sustavi odvodnje redovito su razdjelni sustavi sa zasebnim vođenjem fekalnih i oborinskih voda. Mješoviti sustav postoji u staroj gradskoj jezgri Dubrovnika, dok je gradski sustav Dubrovnika (uže područje Grada Dubrovnika) polurazdjelni sustav u kojemu je prijeko potreban zasebni sustav odvodnje oborinskih voda.

(5) Odvodnja otpadnih voda Komolca i gravitirajućih naselja može se riješiti spajanjem na postojeći sustav javne odvodnje Grada Dubrovnika bilo sjevernom ili južnom obalom Rijeke dubrovačke.

(6) Za otok Lokrum planira se zasebni sustav odvodnje s uređajem za pročišćavanje i podmorskim ispustom u otvoreno more.

(7) Kanalizacija se, u pravilu postavlja u prometnu površinu, usklađeno s rasporedom ostalih komunalnih instalacija. Cijevi odvodnje u pravilu se polažu na uzbrdnu stranu ulice ili ceste. Na istoj su strani i električni kabeli, dok je nizbrdna strana ostavljena za vodovod i TK-kabele. Pri rekonstrukciji odvodnje ili rekonstrukcije ceste, ukoliko je potrebno, izvršiti rekonstrukciju ili gradnju ostalih komunalnih instalacija u profilu ceste.

(8) Ukoliko gradnja ili rekonstrukcija ceste ili druge komunalne instalacije (DTK, elektroenergetska instalacija i sl.) zadire u kanalizacijsku mrežu troškove rekonstrukcije kanalizacijske mreže snosi investitor rekonstrukcije ili gradnje ceste odnosno druge komunalne instalacije (DTK, elektroenergetska instalacija i sl.).

(9) Priključni se spojevi građevina mogu polagati u pristupne putove.

Priključni vod od priključka do kanalizacijske mreže smatra se cjevovod dužine maksimalno 50 m te se kao takav izvodi u sklopu postupka za priključenja na komunalne instalacije fekalne odvodnje.

(10) Sve građevine na kanalizacijskoj mreži izvode se u skladu s posebnim propisima. Ukoliko postoji tehničko rješenje, nije dopušteno projektirati i graditi kolektore i ostale građevine u sustavu odvodnje otpadnih voda tako da se nepotrebno ulazi u prostore drugih građevinskih čestica, i to radi sprječavanja eventualnih naknadnih izmještanja uvjetovanih gradnjom ili rekonstrukcijom tih građevina.

(11) Moguća su odstupanja od predviđenih trasa kanalizacijskih cjevovoda i lokacija vodnih građevina zbog stvarne situacije na terenu, ukoliko se na temelju preciznih geodetskih izmjera te tehničkom razradom dokaže racionalnije i prihvatljivije rješenje kojim bi se većini korisnika prostora omogućilo spajanje na sustav javne odvodnje, uz uvjet da odstupanja ne mijenjaju koncept javne odvodnje te da su u suglasnosti s nadležnim komunalnim društvom za vodoopskrbu i komunalnu hidrotehniku, odnosno javnim isporučiteljem vodnih usluga.

(12) Sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji, Zakona o vodama a vezano za pribavljanje posebnih uvjeta nadležnih tijela (isporučitelj vodne usluge), ukoliko je istim uvjetima navedena potreba izgradnja dijela infrastrukture fekalne odvodnje, ugovornim preuzimanjem obaveze projektiranja i financiranja izgradnje iste od strane investitora buduće građevine smatra se da buduća građevina ima osiguran priključak na fekalnu odvodnju

(13) Iznimno, do izgradnje javnog sustava odvodnje, za niske građevine predviđena je izgradnja vodonepropusne sanitarno ispravne sabirne jame s osiguranim odvozom prikupljenog efluenta u sustav s adekvatnim uređajem za pročišćavanje i ispuštanje otpadnih voda, osim za uže područje Grada Dubrovnika.

(13a) Do izgradnje sustava javne odvodnje za pojedine javne sadržaje izvan užeg gradskog područja (vrtići, manji športski objekti, boćališta i sl.) obvezno je skupljanje otpadnih voda putem sanitarno ispravne sabirne jame ili vlastitog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda sa upuštanjem pročišćenih voda u upojni bunar ili drenažnu cijev na građevnoj čestici, a sve prema uvjetima Hrvatskih voda.

Prilikom gradnje sabirne jame potrebno je:

1. izvesti jamu kao višedijelnu i nepropusnu,

2. smjestiti jamu izvan zaštitnog pojasa prometnice i javnog pomorskog dobra,

3. udaljiti jamu najmanje 3,0 m od granice susjedne građevinske čestice.

4. Udaljiti je od vodovodnog cjevovoda najmanje 3,0 m

5. omogućiti do jame kolni pristup radi njezina čišćenja.

(14) Na području Grada Dubrovnika ispuštanje oborinskih voda putem javnog oborinskog kolektora u prirodni recipijent (more), vrši se bez posebnih građevina za obradu/ pročišćavanje (ulja i masti)

(15) Ispuštanje oborinskih voda u javni oborinski kolektor sa otvorenih parkirališta i garaža sa brojem parkirnih mjesta 15 i više, uvjetovano je ugradnjom separatora ulja i masti, tako da isti ne mogu dospjeti u javni oborinski kolektor.

(16) Odvodnja velikih oborina (bujice i potoci) znatan su problem zbog nereguliranja postojećih bujica. Prioritetno je potrebno u Gradu započeti postupno graditi sustav oborinske odvodnje, regulirati neodržavani potok Slavjan u Komolačkoj dolini, urediti dva bujična korita u Mokošici, s taložnicama te regulirati bujicu od zaseoka Pobrežje do Stare Mokošice.

(17) Postojeće bujice i otvorene kanale potrebno je očistiti od raslinja i mulja, a naročito u donjem toku je potrebno popraviti dno i strane korita, odnosno izvesti novu betonsku ili kamenu oblogu gdje nije izvedena.

(18) Ukoliko ne postoji izgrađeni sustav odvodnje oborinskih voda, a otjecanje po terenu nije zadovoljavajuće, odvodnja oborinskih voda s građevne čestice rješava se izgradnjom upojnog bunara, uz prethodno stručno dokazanu upojnost terena i uz tehničko rješenje, kojim se onemogućava negativni utjecaj na okolne građevne čestice.

Zaštita voda i mora

Članak 91.

(1) Svi izvori pitke vode Grada Dubrovnika (više manjih izvora, jedan glavni i jedan pomoćni izvor, koji služe za organiziranu vodoopskrbu) nalaze se na južnim padinama brda prema BiH. Donesena je odluka o zaštiti izvorišta Ombla te je potrebno donijeti odluke o zaštiti izvorišta Račevica i Vrelo u Šumetu.

(2) Za zaštitu akvatorija Grada Dubrovnika predlaže se svrstavanje obalnog mora u kategoriju osjetljivo područje (prema Državnom planu za zaštitu voda, more u zoni utjecaja ispuštanja otpadnih voda, izvan kruga difuzora radijusa 300 m).

(3) Stupanj pročišćavanja u uređajima za pročišćavanje otpadnih voda, prije ispuštanja u more podmorskim ispustima, utvrđuje se spregom informacija o maksimalnom opterećenju otpadnim vodama i o prijemnoj moći akvatorija, što se utvrđuje oceanografsko - hidrografskim mjerenjima.

(4) Difuzor podmorskog ispusta treba locirati na područjima s većom učestalošću pojava morskih struja paralelnih s obalom, uz određivanje optimalnog rješenja vrednovanjem pokazatelja troškova gradnje i rizika.

(5) Otpadne vode gospodarskih objekata moraju se prije ispuštanja u javnu kanalizaciju pročistiti na vlastitim uređajima do stupnja komunalnih otpadnih voda.

(6) Oborinske vode prikupljene s parkirnih površina potrebno je prije upuštanja u planirani sustav oborinske odvodnje pročistiti na separatoru ulja i masti. Ispuste u more je potrebno izvesti tako da se uklapa u postojeći ambijent.

Članak 91.a

Uređenje voda i zaštita vodnog režima

(1) Postojeći vodotoci i odvodni kanali imaju status javnog vodnog dobra, status vodnog dobra ili nemaju nikakav status. Samo na osnovu mišljenja Hrvatskih voda i nadležnih tijela te na osnovu projektnog rješenja uređenja bujica Grada Dubrovnika, dio ovih vodotoka će izgubiti status javnog vodnog dobra kada odvodnju preuzme odgovarajuća urbana oborinska odvodnja, a dio vodotoka zadržava ovaj status ili ga tek treba dobiti. Ovakvi vodotoci i bujice osim provođenja slivnih voda do mora služe i kao recipijenti ''čistih'' oborinskih voda područja.

(2) Zaštita od štetnog djelovanja povremenih bujičnih vodotokova (bujično područje Rijeke dubrovačke) i oborinskih odvodnih kanala, kada može doći do plavljenja, ispiranja, podrivanja ili odronjavanja zemljišta i drugih sličnih štetnih pojava te posredno do ugrožavanja života i zdravlja ljudi i njihove imovine te poremećaja u vodnom režimu, će se provoditi izgradnjom zaštitnih i regulacijskih vodnih građevina, odnosno tehničkim i gospodarskim održavanjem vodotoka, vodnog dobra i regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina koje se provodi prema programu uređenja vodotoka i drugih voda u okviru Plana upravljanja vodama.

(3) U svrhu tehničkog održavanja te radova građenja, uz bujične vodotoke treba osigurati inundacijski pojas minimalne širine od 3,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra.

U inundacijskom pojasu zabranjena je svaka gradnja i druge radnje kojima se može onemogućiti izgradnja i održavanje vodnih građevina, na bilo koji način umanjiti protočnost korita i pogoršati vodni režim te povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja vodotoka. U iznimnim slučajevima se inundacijski pojas može smanjiti, ali to bi trebalo utvrditi posebnim vodopravnim uvjetima za svaki objekt posebno.

(4) Svaki vlasnik, odnosno korisnik objekta ili parcele smještene uz korito vodotoka ili česticu javno vodno dobro dužan je omogućiti nesmetano izvršavanje radova na čišćenju i održavanju korita vodotoka, ne smije izgradnjom predmetne građevine ili njenim spajanjem na komunalnu infrastrukturu umanjiti propusnu moć vodotoka niti uzrokovati eroziju u istom te za vrijeme izvođenja radova ne smije niti privremeno odlagati bilo kakvi materijal u korito vodotoka.

(5) Postojeća neregulirana korita povremenih bujičnih vodotoka i oborinskih kanala potrebno je regulacijskim radovima povezati (sabirni kanal u Rijeci dubrovačkoj) i urediti na način da se u kontinuitetu sprovedu oborinske i druge površinske vode do uljeva u more, a sve u skladu s vodopravnim uvjetima i ostalim aktima i planovima predviđenim Zakonom o vodama.

(6) Projektno rješenje uređenja korita sa svim potrebnim objektima, maksimalno smjestiti na česticu ''javno vodno dobro'' iz razloga izbjegavanja imovinsko - pravnih sporova kao i razloga prilagodbe uređenja važećoj prostorno - planskoj dokumentaciji, a koje će istovremeno omogućiti siguran i blagovremen protok voda vodotoka te održavanje i čišćenje istog. Dimenzioniranje korita treba izvršiti za mjerodavnu protoku dobivenu kao rezultat hidroloških mjerenja ili kao rezultat primjene neke od empirijskih metoda.

(7) U iznimnim slučajevima, u svrhu osiguranja i formiranja što kvalitetnijeg prometnog koridora, ne isključuje se regulacija ili izmještanje vodotoka u obliku odgovarajuće natkrivene armirano-betonske kinete (min. propusne moći 100-god. velika voda) i na način koji će omogućiti njeno što jednostavnije održavanje i čišćenje (natkrivanje izvesti pomičnim armiranobetonskim pločama duž što više dionica i sa što više revizijskih okana).

(8) Trasu regulirane natkrivene kinete u sklopu prometnice u pravilu postaviti uz jedan od rubova prometnice ili ispod samog pločnika kako bi ostao osiguran pojas za česticu javnog vodnog dobra.

Izradu projektnog rješenja treba uskladiti sa stručnim službama Hrvatskih voda.

(9) Na mjestima gdje trasa prometnice poprečno prelazi preko bujičnih vodotoka i odvodnih kanala predvidjeti mostove ili propuste takvih dimenzija koji će nesmetano propustiti mjerodavne protoke.

Potrebno je predvidjeti i rekonstrukciju postojećih propusta male propusne moći ili dotrajalog stanja. Također treba predvidjeti oblaganje uljeva i izljeva novoprojektiranih ili rekonstruiranih propusta u dužini min. 3,0 m, odnosno izraditi tehničko rješenje eventualnog upuštanja ‘‘čistih’‘ oborinskih voda u korito vodotoka radi zaštite korita od erozije i nesmetanog protoka. Detalje upuštanja oborinskih voda investitor treba usuglasiti sa stručnim službama Hrvatskih voda. Tijekom izvođenja radova potrebno je osigurati neometan protok kroz korito vodotoka.

(10) Na mjestima gdje prometnica prelazi preko reguliranog korita vodotoka (trapezno obloženo korito, betonska kineta i sl.) konstrukciju i dimenzije osnovnih elemenata mosta ili propusta sa svim pripadnim instalacijama treba odrediti na način kojim se ne bi umanjio projektirani slobodni profil korita, kojim će se osigurati statička stabilnost postojeće betonske kinete, zidova ili obaloutvrde, odnosno kojim se neće poremetiti postojeći vodni režim.

(11) Os mosta ili propusta postaviti što okomitije na uzdužnu os korita, a širina istog treba biti dovoljna za prijelaz planiranih vozila. Konstrukcijsko se rješenje mosta ili propusta treba funkcionalno i estetski uklopiti u sadašnje i buduće urbanističko rješenje tog prostora. Polaganje objekata linijske infrastrukture (kanalizacija, vodovod, električni i telekomunikacijski kablovi itd.) zajedno sa svim oknima i ostalim pratećim objektima uzdužno unutar korita vodotoka, odnosno čestice javnog vodnog dobra ako korito nije regulirano nije dopušteno.

(12) Vođenje trase paralelno sa reguliranim koritom vodotoka izvesti na minimalnoj udaljenosti kojom će se osigurati statička i hidraulička stabilnost reguliranog korita te nesmetano održavanje ili buduća rekonstrukcija korita. Kod nereguliranih korita, udaljenost treba biti minimalno 3,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra zbog osiguranja inundacijskog pojasa za buduću regulaciju. U samo određenim slučajevima udaljenost polaganja se može smanjiti, ali to bi trebalo utvrditi posebnim vodopravnim uvjetima i za svaki objekt posebno.

(13) Poprečni prijelaz pojedinog objekta linijske infrastrukture preko korita vodotoka po mogućnosti je potrebno izvesti iznad u okviru konstrukcije mosta ili propusta. Mjesto prijelaza izvesti poprečno i po mogućnosti što okomitije na uzdužnu os korita.

(14) Ukoliko instalacije prolazi ispod korita, investitor je dužan mjesta prijelaza osigurati na način da je uvuče u betonski blok čija će gornja kota biti 0.50 m ispod kote reguliranog ili projektiranog dna vodotoka.

(15) Kod nereguliranog korita, dubinu iskopa rova za kanalizacijsku cijev treba usuglasiti sa stručnom službom Hrvatskih voda. Na mjestima prokopa obloženog korita vodotoka ili kanala, izvršiti obnovu obloge identičnim materijalom i na isti način.

(16) Teren devastiran radovima na trasi predmetnih instalacija i uz njihovu trasu, dovesti u prvobitno stanje kako se ne bi poremetilo površinsko otjecanje.

Članak 91.b

Za navodnjavanje poljoprivrednih površina oko Dubrovnika planira se poseban vodozahvat na izvoru Ombla.

Članak 91.c

(1) Slivno područje izvorišta pitke vode rijeke Omble podijeljeno je prema stupnju opasnosti od onečišćenja i radi smanjenja rizika od onečišćenja na sljedeće zone sanitarne zaštite:

zona ograničenja – IV. zona,

zona ograničenja i nadzora – III. zona,

zona strogog ograničenja i nadzora – II. zona i

zona strogog režima zaštite i nadzora – I. zona.

Prva zona podijeljena je na I.a i I.b zonu.

(2) Granice zona sanitarne zaštite prikazane su na kartografskom prikazu 4.4. “Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite - Uređenje zemljišta, zaštita posebnih vrijednosti “1:10000.

(3) IV. zona sanitarne zaštite Izvorišta obuhvaća sliv Izvorišta izvan III. zone sanitarne zaštite s mogućim tečenjem kroz pukotinsko i pukotinsko - kavernozno podzemlje u uvjetima velikih voda, do vodozahvata u razdoblju od 40 do 50 dana. Iznimno IV. zona obuhvaća sliv Izvorišta izvan III. zone sanitarne zaštite na kojem su utvrđene prividne brzine podzemnog tečenja manje od 1 cm/s, kao i ukupno priljevno područje koje sudjeluje u obnavljanju voda Izvorišta. Područje obuhvaćeno IV. zonom nalazi se većinom na teritoriju Bosne i Hercegovine, a manjim dijelom na području Crne Gore.

(3) III.zona sanitarne zaštite Izvorišta obuhvaća dio sliva od vanjske granice II. zone sanitarne

zaštite do granice s koje je moguće tečenje kroz podzemlje do vodozahvata u razdoblju od 1 do 10 dana u uvjetima velikih voda, odnosno područja s kojih su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja od 1 do 3 cm/s, odnosno područje koje obuhvaća pretežiti dio slivnog područja. Područje obuhvaćeno III. zonom nalazi se na teritoriju Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

(4) U III. zoni, zabranjuje se:

1. skladištenje i odlaganje otpada, gradnja odlagališta otpada osim sanacija postojećeg u cilju njegovog zatvaranja, građevina za zbrinjavanje otpada uključujući spalionice otpada te postrojenja za obradu, oporabu i zbrinjavanje opasnog otpada,

2. građenje cjevovoda za transport tekućina koje mogu izazvati onečišćenje voda bez propisane zaštite voda,

3. izgradnja benzinskih postaja bez spremnika s dvostrukom stjenkom, uređajem za automatsko detektiranje i dojavu propuštanja te zaštitnom građevinom (tankvanom),

4. podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina osim geotermalnih voda i mineralnih voda.

(5) Iznimno od stavka 4. točke 1. u III. zoni dopušta se izgradnja centra za gospodarenje otpadom, sukladno posebnim propisima o otpadu, pod sljedećim uvjetima:

— da je zahvat centra planiran odgovarajućim planskim dokumentima gospodarenja otpadom usklađenim s planskim dokumentima upravljanja vodama,

— da su za lokaciju centra, odnosno uži prostor zone sanitarne zaštite u kojem se isti namjerava izgraditi, provedeni detaljni vodoistražni radovi kojima je ispitan mogući utjecaj zahvata centra na stanje vodnog tijela iz kojeg se zahvaća ili je rezervirano za zahvaćanje vode namijenjene ljudskoj potrošnji, uključujući i vodna tijela mineralne i termomineralne vode, te da je na temelju istih moguće utvrditi i provesti odgovarajuće mjere zaštite voda koje će osigurati najmanje dobro stanje toga vodnog tijela u skladu sa standardima propisanim posebnim propisom o standardu kakvoće voda,

— da je lokacija centra izvan poplavnog područja ili zaštićena od štetnog djelovanja voda,

— da je osigurana privremena i trajna zaštita od prodora oborinskih voda u građevinu za trajno odlaganje nakon obrade i/ili oporabe otpada u sklopu centra, te spriječeno istjecanje iz nje u okolni prostor (vodonepropusnost), a posebno u vode,

— da se tijekom rada centra provodi stalni pojačani monitoring emisija otpadnih voda kao i stanja voda u priljevnom području Izvorišta za koje postoji rizik od onečišćenja koje potječe iz centra u skladu s odgovarajućim vodopravnim aktom na teret pravne osobe koja upravlja centrom,

— da se provodi pojačani monitoring vodonepropusnosti svih građevina u sustavu centra prema odgovarajućem vodopravnom aktu

(6) U poljoprivrednoj proizvodnji poljoprivredna gospodarstva dužna su provoditi mjere propisane odgovarajućim programom zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla i pridržavati se načela dobre poljoprivredne prakse.

(7) U III. zoni zabranjuje se i:

1. ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,

2. građenje postrojenja za proizvodnju opasnih i onečišćujućih tvari za vode i vodni okoliš,

3. građenje građevina za oporabu, obradu i odlaganje opasnog otpada,

4. uskladištenje radioaktivnih i za vode i vodni okoliš opasnih i onečišćujućih tvari, izuzev uskladištenja količina lož ulja dovoljnih za potrebe domaćinstva, pogonskog goriva i maziva za poljoprivredne strojeve, ako su provedene propisane sigurnosne mjere za građenje, dovoz, punjenje, uskladištenje i uporabu,

5. izvođenje istražnih i eksploatacijskih bušotina za naftu, zemni plin kao i izrada podzemnih spremišta, skidanje pokrovnog sloja zemlje osim na mjestima izgradnje građevina koje je dopušteno graditi prema odredbama ove Odluke,

6. građenje prometnica, parkirališta i aerodroma bez građevina odvodnje, uređaja za prikupljanje ulja i masti i odgovarajućeg sustava pročišćavanja oborinskih onečišćenih voda i

7. upotreba praškastih (u rinfuzi) eksploziva kod miniranja većeg opsega.

(8) U III. zoni propisuju se slijedeće mjere zaštite:

1. Sve građevine moraju se priključiti na sustav javne odvodnje, uključujući pročišćavanje otpadnih voda. U iznimnim slučajevima kada priključenje na sustav javne odvodnje nije opravdano jer bi dovelo do nesrazmjernih materijalnih troškova u odnosu na ciljeve zaštite podzemnih voda, sanitarne otpadne vode iz individualnih objekata moguće je rješavati izgradnjom vodonepropusne sabirne jame ili uređajem s drugim stupnjem pročišćavanja, dok će se način ispuštanja industrijskih otpadnih voda definirati izdavanjem vodopravnih uvjeta.

2. Oborinske vode s manipulativnih površina gospodarskih i pravnih subjekata, a koje mogu biti onečišćene naftnim derivatima prethodno na lokaciji pročistiti u separatoru - taložniku te priključiti na sustav javne oborinske odvodnje ili ispuštati neizravno u podzemne vode putem upojnih građevina.

3. Transport opasnih tvari mora se obavljati uz propisane mjere zaštite sukladno propisima o prijevozu opasnih tvari.

4. Državne i županijske ceste u ovoj zoni moraju imati sustav za sprječavanje razlijevanja goriva i drugih opasnih tekućina u slučaju izlijetanja ili prevrtanja vozila, te sustav njihovog prikupljanja, pročišćavanja te odvođenja izvan zone.

5. Redovito provoditi ispitivanje vodonepropusnosti sabirnih jama te obvezne kontrole ispravnosti građevina za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda u propisanim rokovima sukladno važećim propisima.

6. Komina od prerade maslina ne smije se odlagati direktno na tlo, već ju je dozvoljeno kompostirati na vodonepropusnoj podlozi, bez procjeđivanja u okoliš. Nakon kompostiranja može se koristiti ravnomjerno raspoređena na poljoprivrednim površinama.

7. Spremnici lož ulja za potrebe domaćinstava, spremnici pogonskog goriva i maziva za poljoprivredne strojeve moraju biti dvostjeni u zaštitnoj građevini (vodonepropusnoj tankvani volumena dostatnog za prihvat ukupne količine goriva).

8. Trafostanice s uljnim transformatorom moraju imati vodonepropusnu uljnu jamu volumena dostatnog za prihvat ukupne količine ulja iz transformatora.

9. Upotreba gnojiva mora biti kontrolirana u skladu s potrebom biljaka za hranjivima.

10. Upotrebljavati biorazgradive nepostojane i/ili imobilne pesticide koristeći preporučene doze i metode primjene. Ne primjenjivati pesticide za nepovoljnih vremenskih uvjeta (kiša, jaki vjetar).

11. Objekti i prostori za držanje stoke i peradi moraju biti natkriveni. Izgradnjom jaraka i kanala mora se spriječiti dotok vanjske vode na područje za držanje životinja.

12. Pri izradi novih i reviziji postojećih programa - osnova gospodarenja šumama planirati preborno gospodarenje šumama bez oplodnih sječa. Radove i aktivnosti vezane uz gospodarenje šumama - izgradnju šumskih cesta i vlaka, izvoditi uz primjenu mjera zaštite voda, isključivo u suhom periodu i uz prethodnu prijavu službama nadležnim za vodno gospodarstvo.

13. Ograditi sva registrirana mjesta (ponori, jame i dr.) za koje se tijekom istraživačkih radova utvrdi ili se osnovano smatra da je moguća neposredna komunikacija s podzemnim vodama. Na ogradi je potrebno istaknuti upozorenja o propisanim zabranama.

(9) II. zona sanitarne zaštite Izvorišta (u daljnjem tekstu: II. zona) obuhvaća glavne podzemne drenažne smjerove u neposrednom slivu Izvorišta, s mogućim tečenjem kroz pukotinski sustav vodonosnika do zahvata vode u trajanju do 24 sata, odnosno područja s kojih su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja, u uvjetima velikih voda, veće od 3,0 cm/s, odnosno unutarnji dio klasičnog priljevnog područja. Područje obuhvaćeno II. zonom nalazi se na teritoriju Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

(10) U II. zoni, uz zabrane navedene za III zonu zabranjuje se i sljedeće:

1. poljoprivredna proizvodnja, osim ekološke proizvodnje uz primjenu dozvoljenih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja prema posebnom propisu,

2. stočarska proizvodnja, osim poljoprivrednog gospodarstva odnosno farme do 20 uvjetnih grla uz provedbu mjera zaštite voda propisanih odgovarajućim programom zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla i načela dobre poljoprivredne prakse,

3. ispuštanje pročišćenih i nepročišćenih otpadnih voda s prometnica,

4. gradnja groblja i proširenje postojećih,

5. građenje svih industrijskih postrojenja koje onečišćuju vode i vodni okoliš,

6. građenje drugih građevina koje mogu ugroziti kakvoću podzemne vode,

7. sječa šume osim sanitarne sječe,

8. skladištenje i odlaganje otpada, gradnja odlagališta otpada, osim sanacija postojećih u cilju njihovog zatvaranja, građevina za zbrinjavanje otpada uključujući spalionice otpada, regionalnih i županijskih centara za gospodarenje otpadom, reciklažnih dvorišta i pretovarnih stanica za otpad ako nije planirana provedba mjera zaštite voda te postrojenja za obradu, uporabu i zbrinjavanje opasnog otpada.

(11) U II. zoni, uz mjere propisane za III zonu provode se i sljedeće mjere zaštite:

1. Otpadne vode zbrinjavati izgradnjom sustava javne odvodnje s odvođenjem otpadnih voda izvan zone. Sve građevine moraju se priključiti na sustav javne odvodnje, uključujući pročišćavanje otpadnih voda. U iznimnim slučajevima kada priključenje na sustav javne odvodnje nije opravdano jer bi dovelo do nesrazmjernih materijalnih troškova u odnosu na ciljeve zaštite podzemnih voda sanitarne otpadne vode iz individualnih objekata moguće je rješavati preko sabirne jame ili odgovarajućeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda sa ispuštanjem u prijemnik, prema uvjetima Hrvatskih voda.

2. Oborinske vode s državnih i županijskih cesta ili kod značajnijih rekonstrukcija istih, riješiti zatvorenim sustavom odvodnje izvan zone gdje će se nakon odgovarajućeg pročišćavanja kontrolirano ispustiti (vodotok, upojni bunar) ili spojiti na sustav oborinske odvodnje.

3. Trafostanice moraju imati suhe transformatore ili transformatore koji za izolacijsku tekućinu ne koriste konvencionalna mineralna ulja, već se za hlađenje transformatorskog postrojenja koriste drugi biorazgradivi ili za vodu i vodni okoliš neškodljivi materijali. U trafostanici je potrebno projektirati vodonepropusni bazen za prihvat rashladnog medija transformatorskog postrojenja. Vodonepropusni bazen mora biti volumena dovoljnog za prihvat kompletnog sadržaja rashladnog medija u trafostanici

4. Pri izradi novih i reviziji postojećih programa - osnova gospodarenja šumama planirati isključivo prebornu sječu, njegu sastojina i sječu sanitara, a radi održivog gospodarenja uz očuvanje prirodne strukture bez oplodnih sječa; radi zaštite šumskog tla od erozije i zamuljivanja vode kroz krško podzemlje dozvoliti izvlačenje sortimenta isključivo lakim traktorima, u sušnom razdoblju.

(12) I. zona sanitarne zaštite Izvorišta utvrđuje se radi zaštite Izvorišta i njegove neposredne okolice od bilo kakvog onečišćenja i zagađenja vode, te drugih slučajnih ili namjernih negativnih utjecaja. I. zona obuhvaća neposredno naplavno područje zahvata vode, izvor vodonosnika sa pukotinskom i pukotinsko - kavernoznom poroznosti, crpne stanice, građevine za čuvanje mjesta umjetnog napajanja vodonosnika sa pukotinskom poroznosti, bez obzira na udaljenost od zahvata vode. Područje obuhvaćeno I. zonom nalazi se na teritoriju Republike Hrvatske. I. zona dijeli se na I.a i I.b zonu.

I.a zona obuhvaća cijele k.č.: 443/9,449/4, 4/1 i 3; cijelu čest.zgr.1; dijelove katastarskih čestica 4/2,2/2,1/2 i 1/1, a sve u K.O. Komolac te cijele katastarske čestice 313/2,313/1, 504/19, 312/4 i dijelove k.č. 518/3, 314/3, 498/2, 312/3, 312/4, sve u K.O. Rožat.

I.b. zona obuhvaća područje s kojeg je moguć neposredan utjecaj s površine na izvorište i obuhvaća: dijelove k.č.1/1, 1/2 i 2/2 sve u K.O.Komolac te dijelove katastarskih čestica 312/4,312/2, 312/1, 312/3, 312/5, 314/3, 311 i 306 sve u K.O.Rožat.

(13) U I. zoni zabranjuju se sve aktivnosti osim onih koje su vezane uz zahvaćanje, kondicioniranje i transport vode u sustav javne vodoopskrbe.

(14) U I.a zoni sanitarne zaštite mjere zaštite provode se na način da je potrebno:

1. Područje zone mora biti ograđeno i označeno natpisima, a pristup dozvoljen samo osobama koje obavljaju djelatnosti vezane uz javnu vodoopskrbu.

2. Uspostaviti danonoćnu stražarsku službu.

3. Uspostaviti sigurnu komunikacijsku vezu (telefonsku i radijsku) sa središnjom upravom za vodoopskrbu i policijskom ispostavom.

4. Uspostaviti monitoring kakvoće vode.

5. Građevine i sadržaji unutar zone koji su neophodni za pogon vodozahvata moraju biti građeni i održavani s najvišim stupnjem sigurnosti u odnosu na zaštitu voda.

(15) Iznimno se mogu dopustiti određeni zahvati u prostoru odnosno određene djelatnosti u zonama sanitarne zaštite:

— ako se izradi projekt za pojedini zahvat koji nije dozvoljen te provedu detaljni i namjenski vodoistražni radovi kojima se ispituje utjecaj užega prostora zone sanitarne zaštite u kojem se namjerava izvesti zahvat u prostoru odnosno obavljati određena djelatnost (mikrozona) na vodonosnik,

— ako se na temelju detaljnih vodoistražnih radova izradi poseban elaborat mikrozoniranja,

— ako se elaboratom mikrozoniranja predvide odgovarajuće mjere zaštite vodonosnika u mikrozoni.

Elaborat mikrozoniranja u zoni sanitarne zaštite Izvorišta mora dokazati da su značajke u mikrozoni bitno drukčije od značajki utvrđenih elaboratom o zonama sanitarne zaštite na temelju kojeg je utvrđena zona sanitarne zaštite u kojoj se mikrozona nalazi. Sva daljnja postupanja koja su utvrđena u elaboratu mikrozoniranja,trebaju se provesti sukladno važećim propisima.

7. UVJET I UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH PODRUČJA

Članak 92.

Generalnim planom, radi zaštite i očuvanja okoliša te kvalitete života, utvrđena su posebno vrijedna i osjetljiva područja i cjeline, i to: zaštićene prirodne vrijednosti, vode, more i obala te posebno vrijedna izgrađena područja pa su određeni uvjeti i mjere za njihovu zaštitu.

7.1. Posebno vrijedna područja prirode

Članak 93.

(1) Sve zaštićene prirodne i krajobrazne vrijednosti navedene su i označene u grafičkom dijelu Plana na kartografskom prikazu 4.1. Područja posebnih uvjeta korištenja – prirodna baština, u mjerilu 1:10.000.

(2) Posebno vrijedna područja u obuhvatu plana su zaštićene prirodne vrijednosti:

1. Otok Lokrum, posebni rezervat šumske vegetacije,

2. Mala i Velika Petka, park-šuma,

3. Rijeka dubrovačka, značajni krajobraz,

4. Močiljska špilja – geomorfološki spomenik prirode

5. Stablo azijske platane (Platanus orientalis L.) na Brsaljama u Dubrovniku – spomenik parkovne arhitekture (pojedinačno stablo)

(3) Za zaštićene prirodne vrijednosti iz prethodnog stavka primjenjuju se mjere zaštite utvrđene Zakonom o zaštiti prirode i drugim posebnim zakonima.

(4) Predlaže se dodatno vrednovati te ovisno o rezultatima eventualno zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode potencijalno vrijedna područja:

1. Posebni rezervat u moru – akvatorij otoka Lokruma

2. Spomenik parkovne arhitekture - Kompleks vrtnog prostora Pile-Boninovo

(5) Predlaže se izvršiti ponovno vrednovanje te ovisno o rezultatima vrednovanja razmotriti eventualnu promjenu obuhvata ili promjenu kategorije sljedećih područja:

1. Značajni krajobraz – Rijeka dubrovačka

Osobito vrijedan predjel – prirodni krajobraz

Članak 94.

(1) Sukladno prostorno-planskoj dokumentaciji višeg reda, osobito vrijedan predjel – prirodni krajobraz obuhvaća:

1. Akvatorij otoka Lokruma

2. Akvatorij Rijeke Dubrovačke i predjel Golubovog kamena

3. Spomen park otočić Daksa

4. Srđ

5. Zapadni dio poluotoka Lapad-Babin Kuk

6. Skupina stabala kod Kuće starog kapetana u Lapadu

7. Zeleni pojas od rta Milinac do Orsule, uključujući akvatorij

8. Prirodni krajobraz na Lapadskoj obali,

9. Akvatorij uvale Lapad s Grebenima

(2) Sukladno prostorno-planskoj dokumentaciji višeg reda, osobito vrijedan predjel – kulturni krajobraz obuhvaća:

1. Estuarij rijeke Omble

2. Elafitski otoci

(3) Prema ovom planu osobito vrijedan predjel – prirodni krajobraz obuhvaća:

1. stjenovite obronke Rijeke dubrovačke,

2. zelene padine Babinog Kuka, Gimana, Hladnice, Montovjerne i Gorice,

3. prostor povijesne vrtne zone,

4. Giman.

(4) Osobito vrijedni predjeli - prirodni krajobrazi prikazani su u grafičkom dijelu plana na kartografskom prikazu 4.3. Područja posebnih ograničenja u korištenju – krajobraz, u mjerilu 1:10.000.

(5) Za navedene predjele u stavku 1. i 2. ovog članka potrebna je izrada stručnih podloga te njihova zaštita u smislu Zakona.

Dijelovi ekološke mreže

Članak 94.a

(1) Ekološka mreža je sustav funkcionalno povezanih područja važnih za ugrožene vrste i staništa. Funkcionalnost ekološke mreže osigurana je zastupljenošću njezinih sastavnica. Područja ekološke mreže sukladno EU ekološkoj mreži NATURA 2.000 podijeljena su na područja važna za ptice te područja važna za divlje svojte i stanišne tipove. Unutar ekološke mreže njezini dijelovi povezuju se prirodnim ili umjetnim ekološkim koridorima. Ekološki koridor je ekološka sastavnica ili niz takvih sastavnica koje omogućuju kretanje populacijama živih organizama od jednog lokaliteta do drugog.

U Hrvatskoj je ekološka mreža propisana Zakonom o zaštiti prirode i Uredbom o proglašenju ekološke mreže, a obuhvaća ekološki važna područja od međunarodne i nacionalne važnosti koja su međusobno povezana koridorima.

(2) Sukladno mehanizmu EU Direktive o staništima, Zakon propisuje da se dijelovi ekološke mreže mogu štititi kao posebno zaštićena područja ili provedbom planova upravljanja, kao i kroz postupak ocjene prihvatljivosti za prirodu svakog ugrožavajućeg zahvata. Negativno ocijenjen zahvat se može odobriti samo u slučajevima prevladavajućeg javnog interesa i uz Zakonom utvrđene kompenzacijske uvjete. Važan mehanizam je i mogućnost sklapanja ugovora s vlasnicima i ovlaštenicima prava na područjima ekološke mreže, uz osiguranje poticaja za one djelatnosti koje doprinose očuvanju biološke raznolikosti.

(3) Važna područja za divlje svojte i stanišne tipove unutar obuhvata plana

Važna područja za divlje svojte i stanišne tipove
Grad	Naselje	Naziv	Smjernice
Dubrovnik	Dubrovnik	Lokrum	29, 121, 124, 126, 129, 17
		Srđ	18, 30, 120
		Mrtvo more	11, očuvati povoljne stanišne uvjete
		Špilja kod Dubrovnika	6000
		Srđ-Dubrave	121, 123, 126, 127, 128, 129
	Komolac	Vilina špilja – Ombla	6000
	Komolac	Mala špilja između Dubrovnika i Komolca	6000
	Lokrum	Lokrum I	25, 31, 32, 132, 133
	Lokrum	Lokrum II	132, 133
	Mokošica	Sumporna špilja u Mokošici	11, očuvati povoljne stanišne uvjete
	Prijevor-Čajkovica	Ombla	100, 107
	Rožat	Vilina špilja	6000

(4) Smjernice za mjere zaštite za područja ekološke mreže

Smjernice za mjere zaštite za područja ekološke mreže
R.b.
1	Osigurati poticaje šaranskim ribnjacima za očuvanje ornitološke vrijednosti
2	U pravilu zadržati razinu vode potrebnu za biološki minimum i očuvati stanište
3	Provoditi mjere očuvanja biološke raznolikosti u šumama (P)
4	Pažljivo provoditi melioraciju
5	Pažljivo provoditi regulaciju vodotoka
6	Revitalizirati vlažna staništa uz rijeke
7	Regulirati lov i sprječavati krivolov
8	Ograničiti širenje područja pod intenzivnim poljodjelstvom
9	Osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo
10	Osigurati pročišćavanje otpadnih voda
11	Pažljivo provoditi turističko rekreativne aktivnosti
12	Restaurirati vlažne travnjake
13	Prilagoditi rad HE zbog ublažavanja velikih dnevnih kolebanja vodostaja
14	Restaurirati stepske travnjake i reintroducirati stepske vrste
15	Održavati pašnjake
16	Očuvati seoske mozaične krajobraze
17	Moguće je provoditi šumske zahvate uključujući i vodozaštitnu sječu uz posebno dopuštenje Ministarstva zaduženog za zaštitu prirode
18	Sprječavati zaraštavanje travnjaka
19	Osigurati poticaje za načine košnje koji ne ugrožavaju kosce (Crex crex)
20	Zabrana penjanja na liticama na kojima se gnijezde značajne vrste
21	Zaštititi područje temeljem Zakona o zaštiti prirode
22	Kontrolirati ili ograničiti gradnju objekata i lučica na muljevitim i pjeskovitim morskim obalama
23	Sprječavati nasipavanje i betonizaciju obala
24	Osigurati poticaje solanama za očuvanje ornitološke vrijednosti
25	Ograničiti sidrenje
26	Svrsishodna i opravdana prenamjena zemljišta
27	Pažljivo planirati izgradnju visokih objekata (osobito dalekovoda i vjetroelektrana)
28	Prilagoditi ribolov i sprječavati prelov ribe
29	Odrediti kapacitet posjećivanja područja
30	Osigurati poticaje za očuvanje biološke raznolikosti (POP)
31	Regulirati akvakulturu
32	Regulirati ribolov povlačnim ribolovnim alatima
33	Zaštititi područje u kategoriji posebnog rezervata

Smjernice za mjere zaštite u svrhu očuvanja stanišnih tipova, propisanih Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova
1000	A. Površinske kopnene vode i močvarna staništa
100	Očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi izvršiti revitalizaciju
101	Osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta
102	Očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta
103	Održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa
104	Očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništa
105	Očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr)
106	Očuvati povezanost vodnoga toka
107	Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme
108	Sprječavati zaraštavanje preostalih malih močvarnih staništa u priobalju
109	Izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog režima vodenih i močvarnih staništa ukoliko to nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja
110	U zaštiti od štetnog djelovanja voda dati prednost korištenju prirodnih retencija i vodotoka kao prostore za zadržavanje poplavnih voda odnosno njihovu odvodnju
111	Vađenje šljunka provoditi na povišenim terasama ili u neaktivnom poplavnom području a izbjegavati vađenje šljunka u aktivnim riječnim koritima i poplavnim ravnicama
112	Ne iskorištavati sedimente iz riječnih sprudova
2000	B. Neobrasle i slabo obrasle kopnene površine
113	Očuvati povoljnu strukturu i konfiguraciju te dopustiti prirodne procese, uključujući eroziju
114	Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme
3000	C-D. Travnjaci, cretovi, visoke zeleni i šikare
115	Gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenim stanišnom tipu, uz prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva
116	Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme
117	Očuvati povoljni omjer između travnjaka i šikare, uključujući i sprječavanje procesa sukcesije (sprječavanje zaraštavanja travnjaka i cretova i dr.)
118	Očuvati povoljnu nisku razinu vrijednosti mineralnih tvari u tlima suhih i vlažnih travnjaka
119	Očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima cretova, vlažnih travnjaka i zajednica visokih zeleni
120	Poticati oživljavanje ekstenzivnog stočarstva u brdskim, planinskim, otočnim i primorskim travnjačkim područjima
4000	E. Šume
121	Gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma
122	Prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene površine
123	U gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove
124	U gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice
125	U gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava ('control agents'); ne koristiti genetski modificirane organizme
126	Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme
127	U svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama
128	U gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring)
129	Pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi
5000	F.-G. More i morska obala
130	Očuvati povoljna fizikalna i kemijska svojstva morske vode ili ih poboljšati tamo gdje su pogoršana
131	Osigurati pročišćavanje gradskih i industrijskih voda koje se ulijevaju u more
132	Očuvati povoljnu građu i strukturu morskoga dna, obale, priobalnih područja i riječnih ušća
133	Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme
134	Provoditi prikladni sustav upravljanja i nadzora nad balastnim vodama brodova, radi sprječavanja širenja invazivnih stranih vrsta putem balastnih voda
135	Sanirati oštećene dijelove morske obale gdje god je to moguće
136	Ne iskorištavati sedimente iz sprudova u priobalju
6000	H. Podzemlje
137	Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme
138	Očuvati sigovine, živi svijet speleoloških objekata, fosilne, arheološke i druge nalaze
139	Ne mijenjati stanišne uvjete u speleološkim objektima, njihovom nadzemlju i neposrednoj blizini
140	Sanirati izvore onečišćenja koji ugrožavaju nadzemne i podzemne krške vode
141	Sanirati odlagališta otpada na slivnim područjima speleoloških objekata
142	Očuvati povoljne uvjete (tama, vlažnost, prozračnost) i mir (bez posjeta i drugih ljudskih utjecaja) u speleološkim objektima
143	Očuvati povoljne fizikalne i kemijske uvjete, količinu vode i vodni režim ili ih poboljšati ako su nepovoljni

(5) Na području Dubrovačko-neretvanske županije utvrđena su ugrožena i rijetka staništa:

Staništa
Kopnena staništa	Stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija crnike
	Primorske, termofilne šume i šikare medunca
	Bušici (Razred ERICO-CISTETEA Trinajstić 1985)
	Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci
	Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana
	Mozaici kultiviranih površina
	Javne neproizvodne kultivirane zelene površine
Točkasta kopnena staništa	Grebenjača savitljive mrižice
	Makija divlje masline i drvenaste mlječike
	Makija velike resike i kapinika
	Zajednica drvolike stole
	Zajednica gorostasne šašike i kalabrijske pogačine
Morski bentos	Cirkalitoralni muljevi
	Infralitoralna čvrsta dna i stijene
	Infralitoralni sitni pijesci s više ili manje mulja
	Naselja posidonije
Kopnene vode	Povremeni vodotoci
Podzemna staništa	Intersticijska vodena staništa
	Kamenice
	Limnokreni izvori/intersticijska vodena staništa

(6) Za ugrožena i rijetka staništa treba provoditi sljedeće mjere očuvanja:

1. očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip te zaštićene i strogo zaštićene divlje svojte što podrazumijeva neunošenje stranih (alohtonih) vrsta i genetski modificiranih organizama i osiguranje prikladne brige za njihovo očuvanje, očuvanje njihovog staništa i njihovo praćenje (monitoring),

2. spriječiti nestajanje kamenjarskih pašnjaka i planinskih rudina (putem ispaše, košnje, poticati ekstenzivan način stočarstva),

3. u gospodarenju šumama treba očuvati šumske čistine (livade, pašnjake i dr.) i šumske rubove, produljiti ophodnju gdje je to moguće, prilikom dovršnog sijeka ostavljati manje neposječene površine, ostavljati zrela, stara i suha stabla, izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu, pošumljavanje ukoliko je potrebno vršiti autohtonim vrstama, uzgojne radove provoditi na način da se iz degradacijskog oblika šuma postupno prevodi u visoki uzgojni oblik,

4. očuvati povoljnu građu i strukturu morskog dna i obale i priobalnih područja i ne iskorištavati sedimente iz sprudova u priobalju, očuvati fizikalna i kemijska svojstva morske vode,

5. na područjima naselja posidonie preporuča se zabrana sidrenja, odnosno prilikom sidrenja obavezno je korištenje postojećeg mrtvog veza (colpo morto) te je zabranjen ribolov povlačnim ribolovnim alatima.

Članak 95.

(1) Prostor povijesne vrtne zone sa zapadne strane omeđuju: ulica Od Graca i Dr.A.Stračevića do Boninova, put Od Republike i Splitski put do mosta, zatim uličica s vanjske strane sjevernog ogradnog zida vrtova Natali i Skočibuha, Ulica I. Matijaševića i Put V. Nazora do početka A.Hebranga pa ulica Od Gaja do spojne uličice uz vrtni ogradni zid kuće Gornji kono broj 47, odatle Gornji kono, Ulica M. Gjaje i JTC. Istočno od UNESCO-ova prostora omeđena je putom F.Supila do iza Samostana Sv. Jakova. Ova prostorno cjelovita povijesna prigradska vrtna zona jedinstvena je u Hrvatskoj pa ju je potrebno sačuvati, zaštititi i dalje istražiti.

(2) Osim povijesnih vrtova u sklopu gradske povijesne zone potrebna je zaštita povijesnih vrtova izvan povijesne prigradske vrtne zone:

1.	Lokrumski perivoj s vrtovima oko benediktinskog samostana i ladanjskog dvorca Maksimilijana Habsburškoga (uglavnom XIX. st.)
2.	Ograđeni vrt starog ljetnikovca na Gornjem Konalu (sada Košta)
3.	Ograđeni vrt gotičko-renesansnog ljetnikovca Bundić na Obali Nikole Tesle (sada Majstorović)
4.	Ograđeni, cjelovito očuvani vrt s bosketom gotičko-renesansnog ljetnikovca Bunić-Gradić na Obali S. Radića
5.	Ograđeni vrt renesansnog ljetnikovca Bunić na Obali S. Radića
6.	Ograđeni vrt renesansnog ljetnikovca Gundulić (jedan od najvećih u Dubrovniku iz toga doba -1535.g.) na Obali S. Radića
7.	Dijelom ograđeni vrt renesansnog ljetnikovca Sorkočević -Natalić na Kantafigu
8.	Ograđeni, cjelovito očuvani vrt gotičko-renesansnog ljetnikovca Petra Sorkočevića iz 1521.g. na Lapadskoj obali
9.	Ograđeni vrt gotičko-renesansnog ljetnikovca Pucić (Kosor) Lapadskoj obali
10.	Ograđeni vrt renesansnih obilježja nekadašnjeg ljetnikovca Sorkočević (Jordan) na Lapadskoj obali
11.	Ograđeni vrt renesansnog ljetnikovca Gučetić (Rašica), jedan od najprostranijih u Dubrovniku toga doba, na putu Ispod Petke
12.	Povijesno značajan lokalitet Benešinih srednjovjekovnih vrtova i vinograda na Gorici –Opuhu s gotičkorenesansnom kapelicom i ugrađenom pločom relevantnog teksta iz 1286.g.
13.	Preuređeni vrt gotičkorenesansnog ljetnikovca Kaboga na Batahovini (Rijeka dubrovačka)
14.	Preuređeni vrt renesansnog ljetnikovca Staj na Batahovini
15.	Osobito vrijedni ostaci vrta baroknog ljetnikovca Bozdari-Škaprlenda u Čajkovićima (Rijeka dubrovačka)
16.	Obnovljeni renesansni vrt obnovljenog ljetnikovca Sorkočević u Komolcu (Rijeka dubrovačka)
17.	Dijelom ograđeni vrt preuređenog starog ljetnikovca (Kolić) u Komolcu (Rijeka dubrovačka)
18.	Dijelom ograđeni vrt renesansnog ljetnikovca Rastić u Rožatu (Rijeka dubrovačka)
19.	Ograđeni vrt renesansnog ljetnikovca Crijević u Obuljenom (Rijeka dubrovačka)
20.	Dijelom ograđeni vrt renesansnog ljetnikovca Klementa Gučetića u Obuljenom (Rijeka dubrovačka)
21.	Ograđeni vrt renesansnog ljetnikovca Zamanja u Obuljenom (Rijeka dubrovačka)
22.	Ograđeni vrt renesansnog ljetnikovca Gučetić (posljednje vijeće Republike) u Mokošici (Rijeka dubrovačka)
23.	Dijelom ograđeni vrt renesansnog ljetnikovca Bobaljević na Mirinovu (Rijeka dubrovačka)
24.	Ograđeni vrt starog ljetnikovca u Vrbici

(3) U povijesnoj vrtnoj zoni na području gradskog naselja Dubrovnik i u pojedinačno upisanim povijesnim vrtovima zabranjeno je bilo kakvo zadiranje u gradbenu komponentu izvorne ili zatečene uređajne osnove vrtnog prostora, kao što je razgrađivanje ili mijenjanje:

1. ogradnih zidova vrtnog prostora,

2. terasiranosti zemljišta i potpornih zidova vrtnih terasa i vidikovaca,

3. predvorja, vrtnih staza, vrtnih stepeništa i opločenja,

4. odrina, stuporeda i stupova za odrinu te obrubnih zidića,

5. gustijerna, vrtne plastike i kamenog namještaja,

6. drugih vrtnih uređaja (kanali za natapanje i dr.)

(4) Zabranjeno je uklanjanje zelenila prve i druge kategorije boniteta.

Geodetskim metodama potrebno je snimiti sva odrasla stabla te ih prikazati na situaciji pri podnošenju zahtjeva za dokumente kojima se regulira građenje i uporaba građevina kako bi građevine bile maksimalno uklopljene u postojeću vegetaciju te kako ne bi narušavale krajobrazne i panoramske vrijednosti prostora u kojem se nalaze.

Na građevinskoj čestici je potrebno zadržati zelenilo prve, druge i treće kategorije boniteta, a u slučaju potrebe uklanjanja zelenila niže kategorije boniteta, obvezna je nadosadnja iste ili više kategorije boniteta.

Obvezno je prikazivanje postojećih i planiranih zelenih površina u aktima za gradnju.

7.2. Posebno vrijedna izgrađena područja

Članak 96.

(1) Na području obuhvata Generalnog plana velik je broj registriranih i evidentiranih spomenika kulture i vrijednih kulturno-povijesnih cjelina. Od brojnih cjelina zaštićena je povijesna jezgra Grada s pripadajućim kontaktnim područjem, ukupne površine 77,0 ha, s cjelinom otoka Lokruma površine 72 ha.

(2) Radi zaštite graditeljske baštine i povijesnih graditeljskih cjelina utvrđene su zone zaštite i prikazane su u posebnom prilogu elaborata Generalnog plana, Konzervatorski elaborat, kartografski prikaz u mjerilu 1:5.000.

Članak 97.

(1) Konzervatorski odjel u Dubrovniku zadužen je za one građevine i lokalitete na kojima je uspostavljena zaštita nad kulturnim dobrom.

(2) U skladu sa donesenim zakonskim propisima za kulturna dobra kojima se pripisuju svojstva kulturnog dobra, privremeno se donosi rješenje o preventivnoj zaštiti.

(3) Rješenje o svojstvu kulturnog dobra utvrđuje Ministarstvo kulture. Rješenjem se obvezno utvrđuju prostorne međe kulturnog dobra koje se zaštićuju i sustav mjera zaštite nepokretnih kulturnih dobara.

Članak 98.

(1) Zona stroge zaštite obuhvaća registrirano i preventivno zaštićeno kulturno dobro s pripadajućom česticom i neposrednim kontaktnim prostorom. Postupak zaštite usmjeren je na potpuno očuvanje izvornosti kulturnog dobra i njegova povijesnog i prostornog okoliša s mogućnošću rekonstrukcije na temelju prethodnih istražnih radova i detaljne konzervatorske dokumentacije.

(2) Strogo zaštićene spomeničke cjeline podrazumijevaju registrirane i preventivno zaštićene cjeline visoke spomeničke vrijednosti. Postupak zaštite usmjeren je na potpuno očuvanje izvornosti cjeline i njezina povijesnog i prostornog okoliša. Rekonstrukcija je moguća na osnovu istražnih radova i detaljne konzervatorske dokumentacije.

(3) Unutar zone stroge zaštite zasebnu cjelinu čine registrirani, preventivno zaštićeni ili evidentirani arheološki lokaliteti na kojima su pronađeni materijalni ostaci starijih struktura. Postupak zaštite odnosi se na dokumentaciju te konzervaciju i prezentaciju ostataka kulturnog dobra, bez mogućnosti izgradnje.

(4) U određivanju stupnjevanja režima zaštite posebno mjesto unutar zone stroge zaštite ima povijesna jezgra Dubrovnika i njoj pripadajuća kontaktna zona.

(5) Povijesna jezgra s gradskim zidinama i utvrdama te gradskim jarkom registrirana je 1966. godine kao kulturno dobro te od 1979. godine uvrštena u UNESC-ov registar Svjetske kulturne baštine (obuhvat 18,8 ha), zajedno s otokom Lokrumom (72,0 ha).

(6) U okviru rješenja o registraciji povijesne jezgre je i neposredna, kontaktna zona grada (obuhvat 58,2 ha). Omeđujuće katastarske čestice registriranog sklopa tj. utvrđene kontaktne zone obuhvaćaju prema rješenju o registraciji iz 1966. godine sljedeće čestice: cijeli poluotok Danče, park Gradac, nastavljajući se ulicom Od Graca, i Dr. Ante Starčevića, zatim Ulicom Miha Klaića, Ulicom Baltazara Bogišića, Bogišićevim parkom, izlazi na Zagrebačku ulicu, Volantinom na Trogirsku ulicu, Kamenarsku ulicu pa Gornjim konalom, ulicom Od Križa, Jadranskom turističkom cestom, do Ulice Vicka Lovrina te na Put Frana Supila.

(7) Kontaktna zona povijesne jezgre obuhvaćena je također režimom stroge zaštite. Međutim, s obzirom na površinu zone kao i na karakter prostora i postojeće izgradnje, na pojedinim je mjestima moguća interpolacija novih građevina.

(8) U grafičkom dijelu elaborata Generalnog plana, kartografski prikaz broj 4.3. ‘‘Područja posebnih ograničenja u korištenju’‘, u mjerilu 1:10.000 prikazan je prijedlog proširenja granice zaštite kontaktnog područja.

Članak 99.

(1) Zona umjerene zaštite, obuhvaća preventivno zaštićena ili evidentirana pojedinačna kulturna dobra ili cjeline ambijentalne vrijednosti. Režim zaštite uvjetuje očuvanje izvornih karakteristika pojedinačnih kulturnih dobara ili cjelina s ograničenim mogućnostima građevnih intervencija.

(2) Zonom umjerene zaštite obuhvaćena je i neposredna okolina visokovrijednih kulturnih dobara što podrazumijeva ograničenu mogućnost građevnih intervencija tj. na osnovi suglasnosti institucije ovlaštene za zaštitu kulturne baštine.

(3) Zonom umjerene zaštite obuhvaćene su i potencijalne arheološke zone gdje su potrebna sustavna arheološka istraživanja.

(4) Predstavničko tijelo Grada Dubrovnika može pokrenuti zaštitu ‘‘evidentiranog’‘ dobra ili dobra ‘‘unutar zona umjerene zaštite’‘ koja su navedena u Konzervatorskoj dokumentaciji.

Članak 100.

Zaštićeni kulturni krajobraz izdvojen je kao zasebna kategorija u okviru režima zaštite i označen je režimom stroge zaštite, koji uvjetuje očuvanje krajobraznih obilježja, a obuhvaća zaštitu obalnog područja, istaknutih zona visokovrijednog zelenila, obradivih površina i atraktivnosti prostora.

Članak 101.

(1) Oblikovno vrijedne cjeline obuhvaćaju strogo zaštićene, preventivno zaštićene ili evidentirane cjeline visoke spomeničke ili ambijentalne vrijednosti i prikazane su u grafičkom dijelu elaborata Generalnog plana, kartografski prikaz broj 4.3. ‘‘Posebna ograničenja u korištenju prostora - krajobraz (oblikovno vrijedna područja naselja)’‘ u mjerilu 1:10.000.

(2) Ako se radi o strogo zaštićenoj cjelini, potrebno je očuvati izvornosti cjeline i njezina povijesnog i prostornog okoliša, dok je ostale oblikovno vrijedne cjeline naselja potrebno pažljivo izgrađivati (ograničene su mogućnosti novih građevinskih intervencija).

(3) Oblikovno vrijedna područja obuhvaćaju:

1. zaštićenu povijesnu jezgru Dubrovnika s kontaktnim područjem i proširenjem na istočnom dijelu prema Sv. Jakovu radi brojnih povijesnih ladanjskih sklopova (ljetnikovaca) i njihovih vrtova te zbog izvornog ostatka dubrovačke srednjovjekovne agrikulture –XIII. st. te na zapadnom dijelu prema Konalu, uvali Lapad i Gružu zbog ladanjskih sklopova i njihovih vrtova (XVI. – XVIII. st.).

2. kultivirano područje ladanjskih sklopova u Rijeci dubrovačkoj (ispod Jadranske turističke ceste)

3. ruralne cjeline Petrovog sela, Pobrežja, Prijevora, Dračevog sela, G. i D. Čelopeci, Gornje Obuljeno, Rožat, Knežicu, Sustjepan.

Članak 102.

(1) Posebna ograničenja u korištenju prostora istaknuta su uz sve izdvojene spomenike i spomeničke cjeline te uz spomenike i spomeničke cjeline unutar urbanih i poluurbanih i ruralnih sredina te su prikazana su radijusima zaštite (u skladu s grafičkim prikazom Konzervatorskog elaborata u mj. 1:5.000 koji je sastavni dio Generalnog plana). Radijus obuhvaća registrirano i preventivno zaštićeno kulturno dobro s pripadajućom česticom i neposrednim kontaktnim prostorom. Postupak zaštite usmjeren je na potpuno očuvanje izvornosti kulturnog dobra, njegova povijesnog i prostornog okoliša s mogućnošću rekonstrukcije na temelju prethodnih istražnih radova i detaljne konzervatorske dokumentacije.

(2) Smjernice za zaštitu arheoloških područja temeljene su na posebnim propisima, a mjere zaštite propisuje nadležna služba, tj. nadležni Konzervatorski odjel, a na temelju posebnih propisa.

Sukladno posebnim propisima, na predmetnom području potrebno je prekinuti građevinske ili druge radove ukoliko se otkrije arheološko nalazište ili nalazi te bez odgađanja obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel koji će dalje postupati sukladno zakonskim ovlastima.

7.3. Posebno osjetljiva područja

Članak 103.

(1) Posebno osjetljiva područja ili područja oštećene prirode su:

1. estuarij rijeke Dubrovačke,

2. područja i dijelovi akvatorija pod negativnim utjecajem djelatnosti s kopna (more podno Petke, lokalitet u moru kraj Lokruma, akvatorij od rta Mlinac do Orsule – odlagališta u moru),

3. prostori u kojima je povećana buka (uz glavne prometnice),

4. prostori u kojima je ugroženo tlo (zbog nestabilnosti tla, erozije, onečišćenja, nepostojanja građevina i uređaja za odvodnju otpadnih voda,

5. prostori koncentrirane neplanske izgradnje kojom su ugroženi zeleni vrhovi Montovjerne, Babinog Kuka, Gorice i sl.

6. oštećeni kultivirani krajobraz Rijeke dubrovačke neprimjerenom izgradnjom skladišnih pogona.

(2) Na posebno osjetljivim područjima i cjelinama treba provoditi propisane mjere uređenja zemljišta i mjere zaštite okoliša.

Članak 104.

Posebno ugrožena područja naselja su:

1. vrijedne graditeljske cjeline s brojnim povijesnim vrtovima i ladanjski sklopovi: u Rijeci dubrovačkoj, Gruškom zaljevu i Lapadu, na Konalu, Pilama i Pločama u Sv. Jakovu, koje je potrebno rekonstruirati i rekultivirati, uz prenamjenu prostora zauzetih skladištima i devastiranih neprimjerenim korištenjem.

7.4. Uvjeti uređenja športsko-rekreacijskih, javnih i zaštitnih zelenih površina

Članak 104.a

(1). 1. Športsko-rekreacijske površine

Športsko-rekreacijska namjena R

Športsko-rekreacijska namjena odnosi se na površine za šport i rekreaciju:

1.1. Športsko-rekreacijski centar s golfom R1

1.2. Športska igrališta R2

1.3. Kupališne zone R3

1.4. Uređene plaže Pu

1.5. Prirodne plaže Pp

1.6. Športski centar (Gospino polje) R4

1.7. Športsko-rekreacijski park R5

Športsko-rekreacijski centar s golfom – R1

(2) Golf park sa golfskim igralištima i potrebnim pratećim sadržajima i smještajnim kapacitetima određuju se prvenstveno u funkciji športa i rekreacije a planiraju se sukladno konceptu razvoja elitnog i cjelogodišnjeg turizma za područje Dubrovnika.

Za prateće sadržaje na području Golf parka u funkciji osnovne namjene (R1,R2,R5) određeno je 10% površine športskih terena i sadržaja, koji športski tereni i sadržaji iznose maksimalno 40 % ukupnog obuhvata športsko-rekreacijskog centra. Športski tereni i sadržaji sastoje se od športsko-rekreacijskih sadržaja na otvorenom i športskih dvorana.

Uvjeti unutar zone su definirani kroz plan užeg područja i kroz ovaj Plan.

Športska igrališta – R2

(3) Na tim se površinama mogu uređivati otvorena igrališta, bazeni, prateće građevine i objekti infrastrukture. Prateće građevine obuhvaćaju sadržaje koji upotpunjavaju i služe osnovnoj djelatnosti (društveni i ugostiteljski prostori, garderobe, sanitarije, smještaj opreme i rekvizita i dr.). Prateće građevine mogu biti maksimalne veličine BRP do 100 m²/ha, ali ne više od 300 m² po zoni, obračunato na ukupnu površinu športsko-rekreacijske namjene s građevinom visine do P+1+Pk (prizemlje, kat i potkrovlje), to jest 8,5 m (uključivo podrum ili suteren).

Moguće je uređivanje skladišnih prostora/spremišta u podzidima športskih igrališta.

Kupališne zone – R3

(4) Kupališne zone označene s R3 su plaže na poluotoku Babinu kuku, plaža u Uvali Lapad i ostale. Uređenje plaže na Babinom kuku radi se sukladno planu užeg područja dok se uređenje plaže u uvali Lapad obavlja sukladno rezultatima provedenog arhitektonsko-urbanističkog natječaja.

(5) Pitanje opremanja uređenih i prirodnih plaža opremom i sadržajima je regulirano posebnim propisom.

(6) Uređene plaže – Pu označene su na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina i mogu se uređivati za boravak na otvorenom uz obvezno krajobrazno uređenje tako da:

1. uređena kupališta obuhvaćaju otvorene površine namijenjene sunčanju i kupanju, nadzirane i pristupačne s morske i kopnene strane, mogu se opremati tuševima, platoima, sunčalištima, prilazima moru za osobe sa smanjenom pokretljivošću, dječjim igralištima te eventualno športskim igralištima (za odbojku, tenis, boćanje i sl.) pod uvjetom da lokacijski ne ometaju osnovnu funkciju kupališta.

2. moguća je gradnja po jedne prateće građevine koja upotpunjuje i služi osnovnoj djelatnosti (garderobe, sanitarije, manji ugostiteljski sadržaji) maksimalne građevinske bruto-površine (GBP-e) do 100 m², visine prizemlja ili najviše 4,0 m od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine,

3. na području uređenih kupališta nije dopušteno ograđivati plaže, prekidati javne šetnice i onemogućavati pristup moru.

4. zone športsko-rekreacijske namjene, plaže i šetnice ne mogu služiti kao kolni pristupni put za turistička naselja i objekte,

5. uređenje plaža provodi se učvršćenjem postojeće obale radi zaštite od utjecaja mora, povećanjem šljunkovitih i pješčanih površina, uređenjem površina u pozadini plaže za boravak, interpolacijom manjih prostora boravka u stjenovitim dijelovima, sve prema idejnom rješenju kojim je potrebno zadržati što više prirodnih dijelova plaže.

(7) Prirodne plaže – Pp označene su na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina, zadržavaju se u prirodnom obliku, potpuno očuvanoga zatečenog prirodnog obilježja.

(8) Športski centar (Gospino polje) – R4

Uvjeti gradnje određeni su prostornim planom užeg područja.

(9) Športsko-rekreacijski centar – R5

Glavica/Babin kuk, južni vršni dio poluotoka Babin kuk između ulice I.Dulčića i ulice od Babinog kuka uz mogućnost izgradnje pratećih sadržaja.

Zona parka Montovjerna obuhvaća prostor pejzažno vrijednih zelenih sjevernih padina brda Montovjerna, između Ulice od Montovjerne i ulice M.Hamzića. Unutar zone planira se uređenje umjetnog penjališta, gradnje vidikovca, uređenja botaničkog vrta, trim staze te gušće pješačke mreže šireg područja.

Moguće je uređivanje skladišnih prostora/spremišta u podzidima športskih igrališta.

(10)

2. Javne i zaštitne zelene površine

Javne zelene površine

Javne zelene površine odnose se na površine namijenjene za:

2.1. Javni park Z1

2.2. Vrtovi, perivoji Z2

2.3. Spomen park Daksa Z3

(11) Javne zelene površine planirane su na površinama koje se moraju krajobrazno urediti, a unutar kojih je moguće uređenje pješačkih staza, odmorišta, paviljona, dječjih igrališta, javne rasvjete i opremanje urbanom opremom.

(12) Javne zelene površine obuhvaćaju postojeće i planirane parkove, igrališta te ostale javne zelene površine uz prometne koridore, biciklističke ili pješačke staze te zelene površine na područjima koja nisu primjerena gradnji, a u kontaktnom su području s prometnim površinama.

Planom se povećavaju navedene površine s obzirom da unose nove vrijednosti u strukturu naselja te povećavaju njegovu atraktivnost.

Unutar ove zone moguća je rekultivacija i održavanje autohtone vegetacije bez mogućnosti nove izgradnje.

(13) Javni park – Z1 je javni neizgrađeni prostor oblikovan vegetacijom i parkovnom opremom, namijenjen šetnji i pasivnom odmoru građana.

Zahvati se prvenstveno odnose na zaštitu i unapređenju krajobraza, čijim karakteristikama je podređena namjena u cjelini.

(14) Vrtovi, perivoji – Z2 su područja ladanjskih kompleksa Gučetić-Lazarević, Rastić- Đonovina, Bozdari-Škaprlenda i Bunić-Bona-Kaboga u Rijeci Dubrovačkoj te perivoji na Lokrumu. Za uređenje ovih površina potreban je projekt krajobraznog uređenja.

(15) Spomen park (Daksa) – Z3 je neizgrađeni prostor čije su oblikovne karakteristike zadane sadržajem i ima naglašenu vegetacijsku komponentu. U spomen parku predviđa se gradnja spomen obilježja te se za kvalitetno kompozicijsko i oblikovno rješenje svih sadržaja kao i pristupa (glavnih i alternativnih), a uz minimalno ometanje privatnog posjeda predviđa izrada idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja u krupnijem mjerilu nego što je to razina ovog Plana.

(16) Zaštitne zelene površine

Zone zaštitnog zelenila označene su na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:5.000.

(17) Zaštitne zelene površine čine:

2.4. Zaštitno zelenilo i pejzažne površine Z

(18) Zaštitno zelenilo i pejzažne površine imaju funkciju zaštite tla od erozije, zaštite naselja, ugostiteljsko-turističkih zona i drugih gospodarskih zona, športsko-rekreacijskih i drugih zona. Pridonosi krajobraznim vrijednostima područja i poboljšanju mikroklimatskih i ekoloških uvjeta te je iz navedenih razloga površina zelenih površina unutar obuhvata Plana povećana.

Ističe se potreba zaštite zatečenih nagiba terena i primarne topografije. Tolerantno odstupanje od zatečene topografije iznosi 10 %.

Zaštitno zelenilo i pejzažne površine – Z je pretežno neizgrađeni prostor oblikovan radi potrebe zaštite krajobraza i okoliša (nestabilne padine, tradicijski krajolici, zaštita od buke, zaštita zraka, zaštita spomenika kulture) u kojem se zadržavaju postojeće, a zabranjuje gradnja novih građevina. Uz postojeće građevine čuvaju se i pripadajući perivoji. Postojeće građevine mogu se rekonstruirati na način da se postojeća građevinska (bruto) površina poveća za maksimalno 10%.

(19) U zaštitnom i pejzažnom zelenilu moguće je uređenje pristupnih putova i staza te stepenica za prilaz moru. Širina pristupnih putova ne može biti veća od 2,0 m.

(20) Prethodni stavak ne odnosi se zaštitne i pejzažne površine koje se nalaze unutar granica Park šume Velika i mala Petka koja je zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode.

(21) Park šuma Petka – PŠ je prirodna šuma, velike krajobrazne vrijednosti namijenjena odmoru i rekreaciji. U park-šumi su dopušteni samo oni zahvati i radnje čija je svrha njezino održavanje ili uređenje.

(22) Mjere zaštite, očuvanja i uređenja odredit će se Pravilnikom o unutarnjem redu i Planom upravljanja. Iste donosi ustanova nadležna za upravljanje zaštićenim područjem.

8. URBANA PRAVILA

8.1. Opće odredbe

Članak 105.

(1) Urbanim pravilima utvrđuju se uvjeti i oblici korištenja, uređivanja i zaštite prostora te urbanističko tehnički uvjeti za gradnju u području obuhvata Generalnog plana.

(2) Urbana se pravila temelje na vrjednovanju prostora prema prirodnim i urbanističko arhitektonskim obilježjima, posebno tipu dovršenosti urbane strukture, postojanju mreže javnih prostora i sadržaja, urbanog zelenila i komunalne opremljenosti.

(3) Na zelenim površinama, ako nisu posebno zaštićene, moguća je gradnja infrastrukture (pristupnih prometnica do građevinskih područja ako je to, zbog konfiguracije terena, prijeko potrebno).

(4) Rekonstrukcija i gradnja ulica, trgova i komunalne infrastrukture obvezna je na čitavom gradskom području, bez obzira na propozicije iz urbanih pravila.

(5) Ako za pojedine homogene cjeline nisu propisana posebna urbana pravila, primjenjuju se uvjeti smještaja građevina propisani za pojedine namjene utvrđeni ovom Odlukom.

(6) Prigodom osnivanja građevne čestice u izgrađenom dijelu građevinskog područja gradnja je moguća i na građevinskoj čestici površine do 5% manje od površine propisane ovim odredbama ako se dio čestice zemljišta priključuje javnoj ili javno-prometnoj površini.

8.2. Uvjeti za korištenje, uređivanje i zaštitu prostora

Članak 106.

(1) Generalnim planom utvrđene su razine homogenih urbanih prostornih jedinica.

Temeljem stupnja konsolidiranosti gradski se prostor dijeli na:

1. visokokonsolidirana (zaštićena) područja – karakterizira visoka urbanističko arhitektonska determiniranost i kvaliteta; u ovim je područjima potreban najviši stupanj kontrole - minimalna mogućnost promjena, intervencije u funkciji revitalizacije i održavanja, zaštita stanovanja u povijesnoj jezgri, unaprjeđenje javnog prostora; potrebna je izrada urbanističkog plana uređenja u okviru zakonske zaštite (povijesna jezgra s kontaktnim područjem) te detaljnih planova uređenja za neizgrađena područja;

2. konsolidirana područja – dijele se na:

2.1. oblikovno vrijedna područja grada, pretežito urbanističko-arhitektonski definirana i kvalitetna, visok stupanj kontrole – mogućnost promjena, intervencije usmjerene na održavanje, dovršavanje i dopunjavanje pretežito javnim sadržajima i prostorima uz poštivanje prostornog koncepta koji je generirao postojeću strukturu.

2.2. područja grada u transformaciji, dijelom izgrađena, podliježu sanaciji ili urbanoj obnovi (regeneraciji) – na temelju urbanističkog plana uređenja: Gruško polje, Luka Gruž, područje NTC-a;

3. niskokonsolidirana područja - obuhvaćaju:

3.1. neplanski izgrađena područja naselja za koje je potrebna sanacija, osnovna regulacija i obnova,

3.2. neizgrađena područja - potrebna osnovna regulacija - moguć visoki stupanj promjena, potrebno definiranje osnovne urbane matrice i mreže javnih prostora – redovito na temelju detaljnih planova uređenja.

(2) Prostorne jedinice prema stupnju konsolidacije prikazane su u grafičkom dijelu Generalnog plana, kartografski prikaz broj 4.5. ‘‘Oblici korištenja i način gradnje –urbana pravila’‘ u mjerilu 1:5.000.

1. VISOKOKONSOLIDIRANA PODRUČJA

Članak 107.

(1) Opća pravila:

1. zaštita stanovanja (nije moguća prenamjena stambenog prostora u neku drugu namjenu), samo prenamjena supstandardnog prizemnog i podrumskog prostora,

2. zaštita i rekultivacija povijesnih vrtova,

3. za cjelinu obvezna izrada UPU (zaštićena povijesna jezgra i kontaktno područje),

4. do izrade UPU-a moguća je rekonstrukcija postojećih građevina i kompleksa, zamjena postojećih građevina i kompleksa te interpolacija novih građevina u izgrađenom dijelu naselja mješovite, pretežito stambene namjene na česticama manjim od 5.000 m². Izgrađeni dijelovi naselja prikazani su na kartografskom prikazu br. 1. ‘‘Korištenje i namjena površina’‘ u mjerilu 1:5.000.

(2) Iznimno se, temeljem ovih urbanih pravila, do izrade plana užeg područja omogućuje realizacija sljedećih zahvata:

1. na preoblikovanju i uređenju zona jedne namjene u kontaktnom području povijesne jezgre (Centar ‘‘Iza Grada’‘, plato Pila, kompleksi turističke i javne namjene, samostan na Dančama, zgrada Gimnazije)

Članak 108.

Posebna pravila:

1.0. Briše se.

1.1. Briše se.

(1) 1.2. Plato Pila - M2

1. prostor površine od 1,9 ha između gradskih zidina, Donjega konala, ulice Između vrta, objekata u Pilama i do mora, koji u naravi predstavlja ‘‘predvorje’‘ Grada tj. neposredni funkcionalni i prostorni kontakt s povijesnom jezgrom Grada,

2. na cjelokupnom prostoru Platoa Pila potrebno je poštovati postojeće povijesne stambeno-vrtne insule te smjernice definirane Konzervatorskim elaboratom,

3. moguće je etapno uređenje prostora, i to na sljedeći način: u prvoj etapi - postavljanje spomen-obilježja, uređenje pješačkih i parkovnih površina južno od postojeće prometnice te u sljedećim etapama, nakon uklanjanja postojećih objekata, izmještanje postojeće prometnice uz novu regulaciju prometa; uređenje površina javnog prijevoza (autobusnog stajališta, okretišta i stajališta javnog gradskog prijevoza te taksi stajališta) i izgradnja novih pojedinačnih građevina javne namjene s uređenjem ostalih pješačkih i parkovnih površina,

4. urbanističko rješenje Platoa Pila temelji se na urbanističko arhitektonskom natječaju.

(2) 1.3. Stara Bolnica – D4, D5, D6

1. zona je namijenjena sadržajima visokoškolskog obrazovanja te sadržajima koji nadopunjavaju visokoškolske institucije,

2. unutar sveučilišnog kampusa moguće je osigurati potreban prostor za odvijanje nastave likovnog odjela Umjetničke škole kao prvostupanjsko obrazovanje uz studije vizualnih i glazbenih umjetnosti,

3. moguća gradnja pratećih smještajnih kapaciteta (maksimalno 10% ukupne građevinske (bruto) površine,

4. maksimalni koeficijent izgrađenosti predmetne zone može iznositi 0,4,

5. najmanje 30% površine zone treba biti krajobrazno uređeno,

6. visina građevina odgovara visini propisanoj za srednje visoke građevine,

7. zonu je potrebno rješavati kroz izradu detaljnog plana uređenja kojem će prethoditi izrada konzervatorske dokumentacije.

8. dvorišta i vrtovi kao pripadajući dijelovi zona javne i društvene namjene moraju biti dostupni građanima.

(3) 1.4a. Pretežno stambena gradnja niske i srednje gustoće – M1₁ i M1₂ (izgrađeno)

1. rekonstrukcija, interpolacija i gradnja građevina izvodi se prema uvjetima za gradnju niskih građevina u izgrađenom dijelu naselja s oznakom M1₁, tj. prema uvjetima za gradnju niskih i srednje visokih građevina u izgrađenom dijelu naselja s oznakom M1₂, sukladno odredbama ovog Plana,

2. građevine se mogu graditi kao samostojeće i dvojne,

3. ako nije moguće rješavanje parkiranja na građevnoj čestici, potreban broj parkirališnih mjesta moguće je osigurati uplatom u skladu s posebnom odlukom Grada Dubrovnika,

4. obvezna je realizacija ovim planom definiranih garažno-poslovnih građevina.

(4) 1.4b. Pretežno stambena gradnja niske i srednje gustoće – M1₁ i M1₂ (neizgrađeno)

1. građevine se grade prema uvjetima za gradnju niske ili srednje visoke građevine u neizgrađenom dijelu naselja, ovisno da li se radi o zoni niske ili srednje gustoće,

2. postojeće građevine veće visine se zadržavaju i ne mogu se nadograđivati,

1.5. Briše se.

(5) 1.6. Građevine javne namjene (školstvo, kultura, vjerski objekti i sl.) - D

1. postojeće lokacije školskih građevina mogu se rekonstruirati i dograđivati u funkciji opremanja pratećim sadržajima (športskim dvoranama, igralištima i sl.) uz obvezu da se najmanje 20% površine hortikulturno uredi,

2. radi rješavanja problema osnovnog i srednjeg školstva na užem gradskom području obveza je da se Osnovna škola Marina Getaldića rješava prenamjenom građevine u povijesnoj jezgri, čime bi se oslobodio potreban prostor za gimnaziju u Dubrovniku,

3. radi rekonstrukcije i dogradnje postojećih školskih građevina koeficijent izgrađenosti može iznositi 0,8 a koeficijent iskorištenosti 2,0,

4. pri zamjeni postojećih građevina, preporučuje se provedba urbanističko - arhitektonskog natječaja,

5. obvezna je realizacija garažno poslovne građevine na Ilijinoj Glavici na temelju detaljnog plana uređenja

6. za zgradu Gimnazije vrijede sljedeći posebni uvjeti:

6.1. maksimalni koeficijent izgrađenosti 0,7,

6.2. visina građevina ne smije nadmašiti visinu sljemena školske zgrade Gimnazije,

6.3. minimalna udaljenost građevina od ruba građevinske čestice određena je postojećom građevinom,

6.4. ukopani dijelovi građevine mogu biti smješteni na rubu građevinske čestice,

6.5. promet u mirovanju rješava se izvan građevinske čestice tj. na javnim parkiralištima na maksimalnoj udaljenosti od 200 m,

6.6. potrebno je osigurati javne pješačke površine,

6.7. potrebno je osigurati uvjete za kretanje osoba sa smanjenom pokretljivošću,

6.8. obvezna je provedba urbanističko-arhitektonskog natječaja,

6.9. realizacija zone temeljem lokacijskih uvjeta definiranih odredbama GUP-a.

(6) 1.7. Parkovi Gradac i Bogišića park – Z1

1. održavanje i zaštita parkova respektirajući njihova oblikovna, povijesna, ekološka, edukativna i rekreativna obilježja,

2. održavanje staza i putova te uređivanje novih ako nisu u koliziji s postojećom vegetacijom,

3. postava urbane opreme, skulptura i rasvjete,

4. obveza izradbe projekta hortikulturnog uređenja,

5. za samostan na Dančama vrijede sljedeći posebni uvjeti:

5.1. dogradnja postojećeg samostana može iznositi maksimalno 45% postojećeg GBP-a,

5.2. maksimalna katnost objekta iznosi Po+P+1+Pk,

5.3. maksimalni koeficijent izgrađenosti kompleksa iznosi 0,7 računajući površinu groblja, a koeficijent iskorištenosti 1,5,

5.4. treba planirati javni kolni i pješački pristup kompleksu samostana s okretištem za interventna vozila na koti između 20,00 - 25,00 m.n.m., minimalne širine 3,0m,

5.5. gospodarski pristup samostanu odvojiti od javnog pristupa postavljanjem rampe,

5.6. kompleks samostana ogradit će se kamenim zidom prosječne visine od 0,6m do 2,4 m sukladno konfiguraciji okolnog terena,

5.7. u postupku ishođenja lokacijske dozvole potrebni su posebni uvjeti iz oblasti zaštite kulturne baštine.

(7)1.8. Lokrum – Z3

1. obveza izrade plana područja posebnih obilježja,

2. do izradbe navedenog plana moguća je rekonstrukcija postojećih zaštićenih objekata i cjelina u skladu s posebnim uvjetima propisanim konzervatorskom dokumentacijom,

3. pri ishođenju dozvole za rekonstrukciju postojećih objekata obvezni su uvjeti zaštite prirode.

4. dopušta se izvođenje prizemnog sanitarnog čvora za potrebe posjetitelja Rezervata maksimalne tlocrtne površine 50 m2

(8) 1.9. Zaštitno i krajobrazno zelenilo

1. dopuštena je rekonstrukcija postojećih građevina uz povećanje GBP-a do 10%,

2. omogućuje se uređenje stubišta i šetnica za prilaz moru i odmorišta.

(9) 1.10. Hotelske zone

1. primjenjuju se uvjeti propisani točkom 43. ove odluke (Izgrađene ugostiteljsko turističke zone).

(10) 1.11. Groblje Boninovo

1. primjenjuju se uvjeti propisani člankom 19. ove odluke.

(11) 1.12. Pretežno poslovne zone- M2

1. za interpolaciju i gradnju novih građevina obvezni su uvjeti smještaja propisani za gradnju i niskih i srednje visokih građevina,

2. rekonstrukcija postojećih građevina i izgradnja zamjenskih građevina moguća je na građevinskim česticama manjim od propisanih člankom 52. za gradnju srednje visokih i niskih građevina, pod uvjetom da se ne povećava koeficijent izgrađenosti građevinske čestice uz mogućnost povećanja koeficijenta iskorištenosti do maksimalno propisanog za niske, odnosno srednje građevine te maksimalno propisanih visina i dopuštenih udaljenosti građevine od granice građevne čestice.

(12)1.13. Centar ''Iza Grada''

1. namjena prostora je garažno-poslovno–stambena građevina koja sadrži javnu garažu, skladišta za potrebe povijesne jezgre Grada, trgovačke, poslovne, javne i društvene te dijelom stambene prostore,

2. najmanja veličina građevne čestice iznosi 1.000m²,

3. najveći koeficijent izgrađenosti građevinske čestice iznosi 0,50,

4. koeficijent iskorištenosti iznosi 3,8 za garažni dio, 0,6 za javne poslovne i uslužne sadržaje, 0,8 za servisno-skladišne sadržaje, 1,5 za trgovačke sadržaje, 1,0 za stambenu namjenu,

5. minimalna udaljenost Centra ‘‘Iza Grada’‘ od objekata koji se nalaze uz istočnu granicu centra je minimalno 6,00 metara,

6. u Centru ''Iza grada'' potrebno je planirati pet razina podzemne javne garaže uključujući i ulaznu etažu; ispod razine javne garaže potrebna je jedna etaža skladišta i spremišta u koju se ulazi iz gradskog jarka; ukopane je etaže potrebno odmaknuti 3,0 metra od susjednih parcela na kojima su izgrađeni objekti, dok je prema česticama puta moguća izgradnja na udaljenosti manjoj od 3,0 metra,

7. maksimalna dopuštana katnost Centra ‘‘Iza Grada’‘, iznad ulazne etaže javne garaže, jest P + 5 katova,

8. visine etaža u poslovnim, uslužnim, javnim, trgovačkim i servisnim prostorima mogu biti maksimalno 5,5 m,

9. visine etaža u stambenim i turističkim prostorima mogu biti maksimalno 3,5 m,

10. maksimalna dopuštena katnost u odnosu na Ulicu Kralja Petra Krešimira IV je P+2,

11. sve neizgrađene površine potrebno je krajobrazno urediti,

12. nadzemni dio Centra ''Iza Grada'' potrebno je oblikovati terasasto s tim da se te terase hortikulturno urede, tako da petu fasadu predstavlja krovni vrt,

13. pročelja centra i javne garaže planirati u kombinaciji kamena i stakla,

14. najmanje 30% površine građevinske čestice mora biti hortikulturno uređeno,

15. u postupku ishođenja lokacijske dozvole za izgradnju Centra ‘‘Iza grada’‘ s javnom podzemnom garažom, obvezno je ishoditi posebne uvjete uređenja prostora iz zaštite spomenika kulture,

16. moguć je otkup i prenamjena postojećih stambenih građevina.

17. zbog konstruktivnih i funkcionalnih razloga dozvoljava se gradnja ispod koridora prometnice, pod uvjetom da se ne ugroze konstruktivni te imovinsko-pravni odnosi objekta prometnice kao i planirane podzemne građevine.

18. potrebno je predvidjeti mogućnost ukopanog ili natkrivenog rješenja kolnog prometa na potezu Centra iza Grada radi kvalitetnog povezivanja pješačke veze grada i Centra iza Grada

19. u nivou postojećeg pothodnika ispod postojeće kolne prometnice, na razini sjevernog ulaza u Grad (Buža), potrebno je predvidjeti proširenje pješačkog platoa povezanog s Centrom iza Grada i javnim sadržajima.

20. za planirani zahvat u prostoru potrebno je izraditi konzervatorsku dokumentaciju.

2. KONSOLIDIRANA PODRUČJA

Članak 109.

Opća pravila:

1. oblikovno vrijedna područja grada, zaštita, uređivanje i rekultivacija zelenih površina,

2. uređivanje, sanacija i urbana obnova područja niske, srednje i visoke gustoće mješovite, pretežito stambene namjene,

3. obvezna je realizacija planiranih garažno-poslovnih građevina,

4. zaštita i rekultivacija povijesnih vrtova,

5. uređivanje, izgradnja i dogradnja cjelovitih kompleksa jedne namjene (T, K, D),

6. rekonstrukcija pretežito stanovanja u ambijentalnim cjelinama i ruralnim sklopovima (M16),

7. uređivanje i dogradnja rubnih prostora stambene izgradnje (S).

Članak 110.

Oblikovno vrijedna područja grada

(1) Posebna pravila

2.1. Područje Gruža od Kantafiga do područja Gornji Kono

1. zabranjuje se izravni kolni priključak građevinskih čestica na D8 (Jadransku magistralu),

2. pri interpolaciji građevine uz gradsku prometnicu Stjepana Radića i Andrije Hebranga potrebno je poštivati postojeći građevinski smjer,

3. postojeće građevine na uličnoj fronti uz Obalu Stjepana Radića ne mogu povećavati GBP,

4. pri rekonstrukciji postojeće građevine dograđeni dio zadržava postojeći građevinski smjer,

5. rekonstrukcija postojećih, interpolacija i gradnja novih samostojećih, dvojnih i građevina u nizu moguća je sukladno uvjetima propisanim za niske i srednje visoke građevine ovisno o zonama u kojima su smještene (M1₁ pretežito niska i M1₂ pretežito srednja gustoća),

6. iznimno, gdje to propisani uvjeti dopuštaju (zone M1₃), građevine je moguće graditi kao visoke, uz obvezno osiguranje propisanih širina prometnica, očuvanje pristupnih koridora i parkirališta sukladno normativima propisanima u tablici 1. uvećanima za 20 %; minimalno 80% parkirališnih mjesta potrebno je osigurati u podzemnim garažama,

7. na dijelovima grada gdje je izražen nedostatak parkirališta, a posebno u zonama visoke gustoće (Gruž) omogućuje se uređenje parkirališta i gradnja zajedničkih podzemnih garaža na dijelovima građevinskih čestica na kojima su izgrađene stambeno-poslovne građevine prema lokalnim prilikama.

(2) 2.2. Područje Montovjerne- mješovita namjena

1. građevine se grade kao srednje visoke i visoke, sukladno namjeni površina (M1₂, M1₃), obvezna je izradba prometne studije kojom će se odrediti kapacitet javne garaže.

(3) 2.3. Zona mješovite namjene u Gospinom polju (M1₂)

1. rekonstrukcija postojećih i interpolacija novih samostojećih dvojnih i građevina u nizu moguća je sukladno uvjetima ovog Plana.

2. južno od prometnice Iva Vojnovića prema Gospinom polju moguća je interpolacija, gradnja srednje visokih građevina sukladno uvjetima propisanim u članku 49. i 52. ove Odluke.

3. postojeće vojno groblje potrebno je održavati sukladno propisima te ga hortikulturno uređivati.

(4) 2.4. Vjerski kompleks (D7) – Gospino polje

1. vjerski objekti, svećenički dom, stambeni i poslovni prostori te dječji vrtić, garažni objekti i parkirališta rekonstruiraju se i dograđuju na temelju detaljnog plana uređenja. Maksimalno dozvoljeni kig je 0,6 , a kis 3,0.

2. ogradni zidovi mogu se podizati do maksimalne visine od 1,0 m,

(5) 2.5. Zone školskih građevina – D4

1. postojeće zone školskih građevina mogu se dograđivati novim objektima javne namjene te pratećim sadržajima, športskim dvoranama, igralištima i sl., uz maksimalni koeficijent izgrađenosti od 0,8 i koeficijent iskorištenosti 2,0 te poštivanje propisane površine zatvorenog prostora i površine građevinske čestice po učeniku u jednoj smjeni (vidi članak 47. GUP-a).

(6) 2.6. Hladnica, Petka, Batala – mješovita namjena

1. uvjeti smještaja građevina odgovaraju onima propisanima ovom odlukom za pojedine namjene (S, M1₁, M1₂, M1₃),

2. rekonstrukcija postojećih stambenih nizova na Hladnici moguća je u skladu s odredbama za niske građevine na građevinskim česticama manjima od onih propisanih u članku 52. za građevineu nizu u izgrađenom dijelu naselja,

3. u pretežito izgrađenim područjima srednje gustoće – M1₂ moguća je gradnja srednje visokih i niskih građevina prema uvjetima propisanim u članku 52. ove odluke,

4. za novu gradnju mješovite, pretežno stambene namjene ispod Petke (M1₂ - neizgrađeno) obvezna je izradba detaljnog plana uređenja, maksimalni koeficijent izgrađenosti zone je 0,3, a maksimalni koeficijent iskorištenosti 1,0.

(7) 2.7. Zona kompleksa Opće bolnice Dubrovnik – D2,D3

1. postojeći bolnički kompleks s gerontološkim centrom moguće je dograđivati u skladu s potrebama, na način da se najmanje 40% površine zone hortikulturno uredi,

2. u okviru kompleksa planira se uređenje srednjoškolskog centra i dječjeg vrtića te igrališta i prostorija za djecu s posebnim potrebama,

3. maksimalni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5 a koeficijent iskorištenosti 1,2,

4. visina novih građevina ne smije nadmašiti visinu postojećih,

5. radi realizacije preporuča se provođenje javnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja iz područja prostornog uređenja.

6. na području bolničkog kompleksa planira se gradnja zgrade sa smještajnim jedinicama za liječnike (radi rješavanja stambenog pitanja liječnika i medicinskog osoblja Opće bolnice Dubrovnik) prema sljedećim uvjetima i urbanističkim parametrima:

- zgrada predstavlja sastavni dio kompleksa bolnice,

- zgradu za smještaj liječnika izvesti na sjeveroistočnom dijelu k.č. 755/1 k.o. Gruž

- minimalna površina građevne čestice (zahvata) iznosi 1000 m2

- maksimalni koeficijent izgrađenosti je 0.4,

- maksimalni nadzemni koeficijent iskorištenosti (KiN) je 1.2,

- moguća je gradnja više podrumskih etaža,

- maksimalna katnost građevine je Po+P+3 (podrum, prizemlje i tri kata),

- maksimalna visina građevine iznosi 14,0 m

- tlocrtna površina etaže podruma može iznositi najviše 70% površine za gradnju,

- minimalna udaljenost nadzemnog dijela građevine od ruba građevne čestice prema javnoj prometnoj površini iznosi 5.0 m,

- minimalna udaljenost nadzemnog dijela građevine od ruba građevne čestice iznosi 4m,

- podrum je moguće smjestiti na manjoj udaljenosti od granice građevne čestice od one koja je određena za nadzemni dio građevine,ali ne na udaljenosti manjoj od 1,0 m

- na građevnoj čestici potrebno je osigurati minimalno 1PM po 1 smještajnoj jedinici

- neposredni kolni i pješački pristup objektu moguće je osigurati s istočne strane predmetnog dijela čestice priključenjem na javnu prometnu površinu (Ulicu dr. Ante Šercera),

- udaljenost između dijela k.č. 755/1 k.o. Gruž na kojoj se planira smještajni objekt i postojećeg kolnika koji je izveden na kastastarskoj čestici javne prometne površine (k.č. 1338 k.o. Gruž iznosi oko 17 m, te je priključak tog dijela građevne čestice na javnu prometnu površinu moguće izvesti na način da se izvede nova kolno-pješačka površina (minimalne širine 5,5 m) do kolnika javne prometnice (Ulicu dr. Ante Šercera)

- građevinu je moguće oblikovati ravnim krovom,

- na površini za gradnju potrebno je osigurati najmanje 20 % hortikulturno uređenog teren.

(8) 2.8. Garažno poslovni objekt – ''Gradski stadion Lapad'' - K4

1. uređenje garažno-poslovnog objekta uz obveznu provedbu javnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja iz područja prostornog uređenja,

2. zadržava se namjena igrališta na nadzemnom dijelu,

3. uvjeti smještaja građevina odgovaraju onima propisanim ovom odlukom za garažno-poslovne građevine.

(9) 2.8a. Poslovni centar Doc - K1, K2, K4

Rekonstrukcija je moguća prema sljedećim uvjetima:

1. nije moguće povećavati nadzemne gabarite postojeće građevine,

2. za predmetnu zonu obavezno je provođenje javnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja iz područja prostornog uređenja prema programu koji prethodno mora odobriti posebno povjerenstvo Grada Dubrovnika.

4. obvezno je krajobrazno uređenje cijele zone te poštivanje odredbi ovog plana koje se odnose na postotak zelenih površina zone.

(10) 2.9. Područje Gruž-Lapad

1. u neizgrađenoj zoni (M1₁) – nove se građevine grade kao niske i samostojeće na minimalnoj građevinskoj čestici od 800 m²,

2. na ostalom području uvjeti smještaja građevina odgovaraju onima propisanima ovom odlukom za pojedine namjene (M1₁, M1₂, M1₃) tj. člancima 49. i 52. ove odluke.

(11) 2.10. Uvala Lapad i Zvonimirovo šetalište

1. zabrana interpolacija novih građevina u prvom redu uz lapadsku šetnicu i zauzimanja gradnjom javnoprometne površine, osim u slučaju kada je pri interpolaciji nove građevine moguće zadovoljiti uvjet da je građevinski pravac udaljen minimalno 5m od regulacijskog pravca.

2. kamene ogradne zidove postojećih građevina uz lapadsku šetnicu potrebno je obnoviti i sačuvati te zaštititi predvrtove,

3. Za ugostiteljsko turističke građevine tipa hotel (T1), kod rekonstrukcije primjenjuju se uvjeti iz članka 43. ovih Odredbi. Na građevnoj čestici potrebno je osigurati minimalno 30% hortikulturno uređenog terena. Potreban broj parkirališnih mjesta rješavati prema podzakonskim aktima o kategorizaciji turističkih i ugostiteljskih objekata.

4. Briše se.

5. za športsko-rekreacijsku namjenu ''Športska igrališta, otvoreni i natkriveni tenis tereni (R2)'' vrijede sljedeći uvjeti: maksimalni koeficijent izgrađenosti 0,4, maksimalni koeficijent iskorištenosti 0,8, maksimalno 80% građevinske čestice može se urediti u funkciji športsko-rekreacijskih sadržaja, uvjetuje se očuvanje ukupnog kvalitetnog visokog zelenila temeljem posebnog elaborata vrednovanja postojeće vegetacije.

6. U sklopu postojećeg kompleksa hotela Maestral kod rekonstrukcije postojećih i izgradnje novih objekata primjenjuju se slijedeći urbanistički parametri koji reguliraju gradnju osnovnih i pratećih građevina te iznose:

- maksimalni koeficijent izgrađenosti 0,6

- maksimalni koeficijent iskorištenosti 4,0

- maksimalna visina objekata je 22,0 m

- za ostale uvjete za zahvat kompleksa hotela Maestral primjenjuje se članak 43.

(12) 2.10a. Grand hotel Park

U sklopu postojećeg hotelskog kompleksa Grand hotela Park kod rekonstrukcije postojećih i izgradnje novih objekata primjenjuju se sljedeći uvjeti koji reguliraju gradnju osnovnih i pratećih građevina te iznose:

1. maksimalni koeficijent izgrađenosti 0,6

2. maksimalni koeficijent iskorištenosti 4,0

3. maksimalna visina objekata je 22,0 m

4. ostali uvjeti za planirane zahvate primjenjuju se iz članka 43.

5. nadogradnja postojećeg objekta u zoni R2 (područje parkovnog zelenila u sjevero-istočnom dijelu zone) te mogućnost prenamjene u odnosu na osnovnu u svrhu povećanja usluge hotelskog kompleksa (namjena društvene djelatnosti),

6. parkiranje za cijelu zonu će se riješiti izgradnjom podzemne garaže (dvije podzemne etaže) u sklopu izgradnje nove depandanse na jugo-istočnom dijelu parcele

7. u zoni R2 (područje parkovnog zelenila u sjeverno-istočnom dijelu zone) se zabranjuje svaka nova gradnja.

8. potrebna je izrada cjelovitog projekta krajobraznog uređenja i zelenih površina (detaljno vrednovanje zatečene vegetacije) za R2 i T1 zonu

(13) 2.11. Zona Solitudo

1. građevine se grade kao srednje visoke i iznimno kao visoke,

2. obvezno je očuvati zelenilo I i II kategorije boniteta te osigurati ozelenjavanje građevnih čestica i javnih prostora,

3. maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,4 a maksimalni koeficijent izgrađenosti cijele zone iznosi 0,3,

4. maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice D4 - vrtića iznosi 0,5,

5. maksimalni koeficijent iskorištenosti građevne čestice iznosi 1,5,

6. Na građevnoj čestici oznake K1 – Gospodarske namjene – poslovne pretežito uslužne namjene (prostori tvrtke ‘‘Vrtlar’‘ d.o.o.) mogu se graditi prostori za upravu, izložbeno-prodajni prostori, proizvodno-servisni prostori za rasade i pomoćni prostori,

7. obvezna je izrada detaljnog plana uređenja,

8. Iznimno za zonu crkve s pastoralnim centrom Solitudo (D7) maksimalni koeficijent iskorištenosti građevne čestice iznosi 1,8 i obvezna je provedba javnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja iz područja prostornog uređenja.

(14) 2.12. Mješovita zona srednje i niske gustoće – Babin Kuk (M1₁i M1₂)

1. uvjeti smještaja građevina odgovaraju onima propisanima ovom odlukom za pojedine namjene (M1₁ i M1₂)

2. Briše se.

3. Briše se.

(15) 2.13. Babin Kuk

1. očuvanje i hortikulturno uređenje zelenih vrhova Babinog Kuka i postojećeg zelenila I. i II. kategorije boniteta,

2. u neizgrađenoj zoni mješovite – pretežito stambene namjene M1₁ građevine se grade kao niske građevine,

3. u neizgrađenoj zoni mješovite – pretežito stambene namjene M1₂ građevine se grade kao samostojeće srednje visoke građevine, vodeći računa da visina građevine ne prelazi kotu prometnice Iva Dulčića, na način da se sačuvaju vizure, minimalna veličina građevne čestice iznosi 800 m² a maksimalni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,3,

4. za cjelovito uređenje kompleksa propisna je obveza izrade plana užeg područja

(16) 2.13a. Za ugostiteljsko-turističku zonu T1 – hotelski kompleks Importanne Resort, pri rekonstrukciji ili izgradnji novih građevina primjenjuju se sljedeći uvjeti koji reguliraju gradnju osnovnih i pratećih građevina:

1. maksimalni koeficijent izgrađenosti zone iznosi 0,6,

2. maksimalni koeficijent iskorištenosti zone iznosi 4,0,

3. maksimalna visina 22 metra,

4. najmanje 30 % zone treba krajobrazno urediti uz očuvanje ukupnog kvalitetnog visokog zelenila temeljem posebnog elaborata vrednovanja postojeće vegetacije, ukoliko se temeljem posebnog elaborata vrednovanja postojeće vegetacije utvrdi postojanje vrijednog postojećeg visokog zelenila, elaboratom krajobraznog uređenja utvrditi će se ili preseljenje vrijednog postojećeg zelenila ili njegova zamjena na najbližoj mogućoj lokaciji, radi omogućavanja gradnje smještajnog objekta i garaže

(17) 2.13b. Na zasebnoj čestici zapadno od postojećeg hotela More primjenjuju se sljedeći uvjeti koji reguliraju gradnju:

1. maksimalni je koeficijent izgrađenosti 0,4

2. maksimalni je koeficijent iskorištenosti 1,5

3. maksimalna visina 15 m s tim da najviša kota objekta ne smije prijeći kotu prometnice na sjevernoj strani hotela,

4. moguće povezivanje planirane depadanse ili novog hotela s postojećim hotelom preko podzemnih/nadzemnih pješačkih veza

5. najmanje 30% površine građevinske čestice mora biti hortikulturno uređeno,

6. parkiranje vozila mora se rješavati na građevnoj čestici prema normativima propisanim u odnosnom članku

(18) 2.14. ACI marina Dubrovnik - Komolac

1. za postojeću ACI marinu Dubrovnik u Komolcu planira se proširenje obuhvata luke nautičkog turizma u moru, a navedeno proširenje obuhvaća prostor akvatorija unutar dopuštenih 10 ha

2. na lokaciji se planira rekonstrukcija ljetnikovca ''Sorkočević'' u turističko-ugostiteljski objekt visoke klase a u skladu s posebnim uvjetima tijela nadležnog za zaštitu spomeničke baštine,

3. ladanjski kompleks Sorkočević treba u cijelosti zaštititi uz poštovanje postojeće projektne dokumentacije obnove vrta,

4. izgradnja pratećih komunalnih građevina (hangara, dogradnja bazena za dizalicu),

(19) 2.15. Mokošica - pretežno izgrađeno područje mješovite namjene (M1₁,M1₂ i M1₃)

1. obvezna je gradnja javnih garaža i uređenje javnih prostora,

2. uvjeti smještaja građevina odgovaraju onima propisanim ovom odlukom za pojedine namjene.

3. za izgrađene višestambene građevine dopušteno je zadržavanje zatečenih građevina u postojećim gabaritima bez mogućnosti njihove rekonstrukcije, a građevna čestica za ove građevine formirat će prema odredbama ovog Plana prema tipu i načinu gradnje građevine, a ukoliko to nije moguće građevna čestica ne može se utvrditi manjom od one propisane ovim Planom za zemljište za redovitu uporabu građevine.

4. iznimno je za izgrađene višestambene građevine moguća rekonstrukcija potkrovnog prostora u stambenu etažu, a maksimalna visina nadozida može iznositi 1,2 m.

5. zona D7 smještena unutar zone M1₃ naselja Nova Mokošica (u središtu stambenog naselja) namijenjena je za izgradnju vjerskog objekta sa stanovanjem za svećenike i polivalentnom dvoranom za vjerske potrebe, tj. proširenje i dogradnju postojećeg crkvenog prostora. Maksimalni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5, minimalni koeficijent iskorištenosti iznosi 3,0, a maksimalni 4,0. Građevinu je, s obzirom na smještaj u središnjem i izgrađenom dijelu naselja, moguće smjestiti na udaljenosti od minimalno 1,0 m od granice građevinske čestice uz poštovanje postojeće regulacijske linije obodnih prometnica.

(20) 2.16. Nova Mokošica – naselje Naš dom (M1₃*)

1. Urbanistički parametri za akte o gradnji izdaju se za svaki objekt prema izvedenom stanju.

(21) 2.17. Uređivanje i dogradnja rubnih prostora niske stambene izgradnje- (S, i M1₁)

1. uređenje postojećih prilaznih putova i gradnja novih redovito kao zajedničkih, uz suglasnost nadležnih institucija,

2. uvjeti smještaja građevina odgovaraju onima propisanim za niske samostojeće, dvojne i građevine u nizu.

(22) 2.18. Stanica za južne kulture

1. omogućuje se zamjena postojećih i gradnja novih poslovnih građevina,

2. maksimalni koeficijent iskorištenosti iznosi 3,5

3. maksimalni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5

4. najmanje 40% područja obuhvata potrebno je urediti kao rasadnik,

5. poslovna zgrada s prodajnim centrom se zadržava, a preostali se dio zone prenamjenjuje za izgradnju studentskog doma i pratećih sadržaja.

(23) 2.19 Gorica – (M1₂)

1. rekonstrukcija postojećih stambenih nizova na Gorici moguća je u skladu s odredbama za niske građevine na građevnim česticama manjim od onih propisanih za građevine u nizu u izgrađenom dijelu naselja,

2. u pretežito izgrađenom područjima srednje gustoće – M1₂ moguća je gradnja srednje visokih i niskih građevina prema uvjetima iz ovog Plana

3. rekonstrukcija postojećih stambenih nizova na Gorici je moguća u skladu sa odredbama za srednju gustoću građevina,

4. u pretežito izgrađenim zonama srednje gustoće - M1₂ moguća je rekonstrukcija srednje visokih građevina pod uvjetom da se ne povećava koeficijent izgrađenosti građevinske čestice uz mogućnost povećanja koeficijenta iskorištenosti do maksimalno propisanog za srednje visoke građevine te maksimalno propisanih visina i dopuštenih udaljenosti građevine od granice građevne čestice.

Područja u transformaciji:

(24) 2.20. Poslovni centar – Gruž – obuhvat 55,8 ha

1. obuhvaća područje Gruža, od Solske baze do ulice Andrije Hebranga, područje uz Splitsku ulicu do Ulice Bana Josipa Jelačića te je zaokruženo putem Od Mihajla,

2. zbog složenosti problema prometa nužno je prije izrade UPU-a izrada prometne studije na temelju koje će se odabrati najpovoljnije prometno rješenje i prometni koridori naznačeni Generalnim planom i objašnjeni u poglavlju 6. ove odluke,

3. formiranje javnih otvorenih prostora prvenstveno za pješake,

4. visina poslovnih građevina može biti i veća od visine propisane za visoke građevine što se određuje propisanim javnim arhitektonsko-urbanističkim natječajem iz područja prostornog uređenja, ali ne veća od 22,0 m.

5. preoblikovanje je prijeko potrebno i na području Gruškog polja (poslovni centar) na kojem je prostor u velikoj mjeri devastiran neprimjerenim industrijskim postrojenjima, prometnim opterećenjima, zapuštenim povijesnim vrtovima; lokacije postojećih radnih pogona, potrebno je, radi preoblikovanja cijelog područja prenamijeniti tj. zamijeniti novim poslovnim i javnim sadržajima,

6. obvezna je realizacija planiranih garažno-poslovnih građevina.

7. za lokaciju gradskog bazena u Gružu (č.zem. 619/3 i 619/4 K.O. Gruž) izgrađenog 60-tih godina 20. stoljeća prema projektu arhitekta Lovra Perkovića te je vrijedno djelo hrvatske arhitekture, obvezna je provedba javnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja iz područja prostornog uređenja poštujući sljedeće uvjete:

7.1. maksimalni koeficijent izgrađenosti 0,65,

7.2. nije dozvoljena nadogradnja postojeće građevine gradskog bazena,

7.3. najveća dozvoljena katnost dogradnje iznosi P+4, tj. 19,0 m od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine,

7.4. minimalna udaljenost građevine od ruba građevinske čestice određena je postojećom građevinom gradskog bazena, osim prema Putu od Republike gdje iznosi minimalno 8,0 m,

7.5. potpuno ukopani dijelovi građevine mogu se smjestiti i na rubu građevinske čestice,

7.6. promet u mirovanju rješava se izvan građevinske čestice tj na javnim parkiralištima na maksimalnoj udaljenosti od 200 m,

7.7. potrebno je osigurati javne pješačke površine paralelno s koridorom Puta od Republike,

7.8. potrebno je osigurati uvjete za kretanje osoba smanjene pokretljivosti,

7.9. realizacija građevina temeljem ove Odluke

(25) Moguća je izrada zasebnih urbanističkih planova uređenja cjelovitih neizgrađenih kompleksa postojećih radnih zona koje se prenamjenjuju (ex Radeljević, Libertas) uz obveznu gradnju javnih garaža.

(26) Poradi interpolacije novih niskih i srednje visokih građevina u izgrađeni dio građevinskog područja pretežno poslovne namjene (M2) primjenjuju se uvjeti iz članka 49. i 52. ove odluke.

(27) Poradi interpolacije visokih građevina u izgrađeni dio građevinskog područja (građevna čestica manja od 5.000 m²) primjenjuju se sljedeći uvjeti:

1. maksimalni koeficijent izgrađenosti od 0,65, maksimalna visina od 22,0 m mjereno od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine, uz poštivanje postojećih i/ili planiranih regulacijskih i građevinskih pravaca prema gradskim prometnicama.

(28) 2.20 a. Kompleks Libertas i Radeljević

1. moguća je izradba zasebnog urbanističkog plana uređenja cjelovitog kompleksa postojeće radne zone koja se u cijelosti prenamjenjuje (ex Radeljević, Libertas) u suvremenu poslovnu zonu uz obveznu gradnju javnih garaža,

2. prilikom izrade UPU-a potrebno je očuvati koridore glavnih gradskih prometnica definiranih GUP-om

3. zona Radeljević se prenamjenjuje u suvremenu poslovnu zonu na kojoj je planirana gradnja podzemne garaže, trgovačkog centra, ugostiteljsko–turističkih sadržaja, poslovnih i uredskih sadržaja, i stanovanja; maksimalni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,75 a koeficijent iskorištenosti 4,5,

4. zona Libertas se prenamjenjuje u suvremeni polivalentni poslovni centar s otvorenom i zatvorenom tržnicom s pratećim sadržajima (skladišta), poslovnim i stambenim sadržajima; maksimalni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,75 a koeficijent iskorištenosti 4,5.

5. UPU-om je moguće planirati smještaj građevina i na regulacijskoj liniji prometnice.

(29) 2.20b. Kompleks postojeće zgrade Atlantske plovidbe

Za lokaciju postojeće zgrade ''Atlantske plovidbe'' maksimalna visina iznosi 22,0 m od najniže kote uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine, maksimalni koeficijent izgrađenosti 0,75 a koeficijent iskorištenosti 4,5.

(30) 2.21. Luka Gruž - 27,8 ha

Dogradnjom (uređenjem nove operativne obale i organizacijom prostora) Luke Gruž kao putničke luke omogućiti će se:

1. uređenjem operativne obale na sjeverozapadnom području luke osigurava se pristan za brodove hotele,

2. izgradnjom pratećih infrastrukturnih objekata i sadržaja omogućuje se Luci da pruža usluge prihvata putnika, uz opskrbu i servis brodova,

3. izgradnjom trajektnog pristaništa na području Batahovine omogućuje se i manipulacija potrebne potrošačke robe za turističko-potrošačko tržište Županije,

4. osnivanjem slobodne carinske zone,

5. osiguranjem parkirališnog prostora (garaža) radi rasterećenja prometa u mirovanju kontaktnog područja te terminala javnog gradskog prijevoza,

6. uređenjem novih multifunkcionalnih prostora (hoteli, kockarnice, trgovački centar i sl.)

7. osiguravaju se sadržaji za sjecište svih vrsta prometa (cestovni, pomorski i zračni),

8. povezana je s prirodnim karakteristikama prostora, postojećom infrastrukturom, arhitektonsko-urbanim nasljeđem,

9. u skladu s desetgodišnjim planom i programom razvoja luke Dubrovnik, lučko područje se svojim najvećim dijelom namjenjuje za putničku luku (od hotela Petka do rta Kantafig), čiji bi se najveći dio uredio za prijam svih vrsta putničkih i turističkih brodova; luku u Batahovini moguće je namijeniti trgovačkoj luci za manje brodove pretežno kontejnerskog i ro-ro tereta, za zadovoljenje potreba Dubrovnika i njegovog okruženja,

10. čini prostor luke integralnim dijelom gradskog područja, uz organizaciju i manipulaciju brodova i putnika sukladno međunarodnim i domaćim propisima o sigurnosti luka, brodova i putnika,

11. za uređenje cjelovite zone potrebna je izrada urbanističkog plana uređenja,

12. omogućuje izradbu jedinstvenog UPU-a za luku Gruž i NTC,

13. Zahtjeva detaljnije uvjete iz članka 34. ove odluke,

14. Omogućuje u UPU uključiti lokaciju Solske baze te plato na sjeverozapadnoj strani Batahovine od Kantafiga (pozicija bivšeg željezničkog mosta) do Željezničkog tunela,

15. dio centra Luke planiran je na području Solske baze i TUP-a koji je moguće priključiti obuhvatu UPU-a Luke Gruž. Planira se rušenje pogona TUP-a i prenamjena u suvremenu poslovnu zonu. Maksimalni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,6 a koeficijent iskorištenosti 3,5.

16. ostavlja se mogućnost izgradnje prometnice s dva prometna traka ispod sadašnje Obale S. Radića na dijelu od parka u Gružu do novog križanja kod bazena u Gružu radi potrebe povećanja kapaciteta prometnica na tom dijelu grada; prometnica bi bila ukopana ispod sadašnje razine ulice Obala S. Radića kako bi se na postojećem nivou zadržala pješačka zona,

17. postojeća ugostiteljsko-turistička zona u obuhvatu (hotel Petka) moguće je zamijeniti uz poštovanje maksimalnog kig-a od 0,65 i kis-a od 5,0.

(31) 2.22. NTC

1. pri razradi mogućeg rješenja Nautičko-turističkog centra obvezno je cjelovito uviđanje gruškog akvatorija,

2. skupina stabala kod ''Kuće starog kapetana'' i zaštićena šuma bora i crnike u području od J.D.Orsan do Babina Kuka u potpunosti će se sačuvati

3. broj komercijalnih vezova za potrebe Nautičko-turističkog centra iznosi maksimalno 400 vezova,

4. pri uređivanju ili rekonstrukciji pomorskih građevina respektirati krajobraznu i kulturno-povijesnu matricu prostora ta uvjete nadležnog konzervatorskog odjela, jer se radi o području oblikovno vrijedne urbane cjeline Dubrovnika.

5. prostor nautičko-turističkog centra ne smije se izdvajati ogradom od ostalog dijela naselja,

6. u kontaktnom obalnom dijelu unutar zone NTC-a planira se mogućnost oblikovanja obale u svrhu gradnje nužnih sadržaja marine. Veličina, položaj i način gradnje detaljnije će se odrediti prethodnim konzervatorskim uvjetima

(32) 2.23. Športsko-rekreacijski park – Gospino polje

1. glavni je gradski športsko-rekreacijski kompleks za potrebe gradskog naselja Dubrovnik i prigradskog područja,

2. unutar zone treba smjestiti zatvoreni bazen,

3. prostor postojećeg groblja potrebno je urediti, održavati i ozeleniti kao memorijalno groblje,

4. za planiranu polivalentnu športsku dvoranu unutar obuhvata športsko-rekreacijskog parka nije potrebna izrada urbanističko-arhitektonskog natječaja

5. za cjelovito uređenje zone utvrđuje se obveza izradba detaljnog plana uređenja,

6. minimalno 30% zone potrebno je hortikulturno urediti,

7. do izrade plana iz prethodne alineje omogućuje se izgradnja športske dvorane s pratećim sadržajima na čest.zem. 1339 K.o.Gruž na temelju idejnog projekta i poštivanje sljedećih uvjeta: ukupna građevinska bruto površina (GBP) građevine iznosi do 2.100 m2, maksimalna visina građevine do 10, m te uređenje otvorenih parkirališnih površina.

8. postojeću športsku dvoranu moguće je rekonstruirati uz povećanje bruto površine prizemlja za 30 % u svrhu osiguravanja potrebnih sadržaja sukladno važećim standardima. Rekonstrukcija mora zadržati postojeći režim okolnog prometa te infrastrukturnih instalacija

9. građevne čestice unutar zone mogu imati najviše dva kolna pristupa

10. u sklopu nove polivalentne športske dvorane potrebno je planirati podzemnu garažu koja može osigurati i dio parkirališnih potreba za druge sadržaje u športsko-rekreacijskom parku, a ostale parkirališne potrebe bit će osigurane na građevnim česticama športsko-rekreacijske građevine ili na drugim česticama unutar zone

(33) 2.24. Ladanjski kompleksi Rijeke Dubrovačke: Gučetić-Lazarević, Restić, Bozdari-Škaprlenda i Kaboga povezani šetnicom i biciklističkom stazom

1. navedene ladanjske komplekse treba građevinski sanirati prema konzervatorskim smjernicama,

2. obveza je ove komplekse obnoviti na način da budu javno dostupni,

3. treba obnoviti vrt ladanjskog kompleksa Gučetić kao javnog edukacijskog parka zbog blizine naselja Mokošica,

4. formiranje dužobalne šetnice minimalne širine 3,0 m uređenjem obalnog dijela naselja u Rijeci Dubrovačkoj, uređenje vrtova kao javnih prostora i kontinuiranih pješačkih tokova do povijesne jezgre Grada Dubrovnika.

(34) 2.25. Garažno-poslovne građevine

1. omogućuje se osiguravanje broja planom određenih javnih garažnih mjesta kroz gradnju garažno-poslovnih građevina

2. izuzetno se kod složenih funkcionalnih cjelina kod garaža preko 600 mjesta može umanjiti ukupni planirani kapacitet garažno-parkirnih mjesta primjenom koeficijenta istovremenosti korištenja, ali ne više od 20 % što se posebno mora obrazložiti.

3. oblikovanje i visinu garažno-poslovnih građevina treba uskladiti s njihovim smještajem na širem gradskom prostoru i urbanim pravilima za svako pojedino područje,

4. uvjeti smještaja građevina odgovaraju onima propisanim ovom odlukom za garažno-poslovne građevine,

5. garažno-poslovne građevine moraju udovoljiti kapacitetima naznačenim u kartografskom prikazu br. 2.1. ''Prometna infrastruktura'' u mjerilu 1:5.000.

(35) 2.26. Izletišta, vidikovci:

1. uređuju se na istaknutim točkama i potezima značajnim za panoramske vrijednosti prostora,

2. zabranjuje se gradnja vidikovca kao čvrstog objekta na Lokrumu, već je moguće uređenje manjeg odmorišta sa parkovnom opremom,

3. rekonstrukcija (prenamjena) i uređenje zaštićenih spomenika kulture (tvrđava) u skladu s konzervatorskim smjernicama (Žarkovica, Strinčijera, Imperial), moguće uređenje ugostiteljskih sadržaja,

4. na pojedinim istaknutim područjima moguća je gradnja manjih građevina (ugostiteljstvo, odmorišta), vodeći računa o krajobraznoj eksponiranosti i vrijednosti područja (Petka),

5. maksimalna veličina vidikovca kao čvrste građevine iznosi 150 m² BRP i visine 4,0 m od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine,

6. na ostalim zelenim gradskim uzvisinama moguće je samo opremanje odmorišta (klupe i sl.) bez gradnje čvrstih objekata,

7. obnova i uređenje tradicionalnih putova do svih istaknutih punktova, pri čemu je najbitnija obnova puta za Srđ uz premošćivanje prometnice D8,

8. uređenje vidikovaca na putu do zaštićenih spomenika prirode - Močiljske i Gromačke špilje

3. NISKOKONSOLIDIRANA PODRUČJA

Članak 111.

Posebna pravila

3.1. Briše se.

3.2. Briše se.

(1) 3.3. Sanacija dijelova grada

1. uvjeti sanacije detaljno će se odrediti kroz ovim Planom propisanu izradu prostorno- programske studije ili plana užeg područja, ovisno o odnosnoj lokaciji s ciljem definiranja točnih prometnih koridora i urbanih pravila.

(2) 3.4. Športsko rekreacijska zona na Nuncijati

1. obvezna je izrada prostornog plana detaljnijeg stupnja razrade (detaljni plan uređenja),

2. na predmetnom području moguće je urediti otvorene športske terena s gledalištem i prateće turističko-ugostiteljske sadržaje,

3. maksimalni koeficijent izgrađenosti područja iznosi 0,3,

4. visina pratećih građevina odgovara visini propisanoj za srednje visoke građevine.

(3) 3.5. Zona visoke gradnje po posebnim uvjetima

1. moguće je odstupiti za maksimalno 2 etaže od broja etaža propisanih za zone M13.

2. za potrebe izgradnje stanova za zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata broj potrebnih parkirališnih mjesta može se smanjiti na 1 PGM po stanu manjem od 55 m2.

(4) 3.5a. Trgovački centar Nova Mokošica

Prostor sjeverno od ulice Od izvora planiran je za gospodarsku – pretežno trgovačku namjenu (K2). U ovoj zoni se mogu graditi:

1. izložbeno-prodajni saloni,

2. poslovni i uslužni sadržaji,

3. obrtni sadržaji,

4. veletrgovine i trgovine,

5. prometne građevine - javne garaže,

6. športske površine,

7. gradski komunalni servisi,

8. građevine za malo poduzetništvo,

9. tehnološki park,

10. stambeni sadržaji (maksimalno 40% građevinske bruto površine),

11. turistički sadržaji,

12. javni i društveni sadržaji (zdravstvene, predškolske, kulturne, vjerske i sl.) i

13. objekti infrastrukture.

U središnjem dijelu treba na razini prizemlja formirati javni dijelom natkriveni otvoreni prostor, na krovnu podzemne garaže.

(5) Na 1. katu treba predvidjeti otvoreni javni prostor (trg) i pješački most (nathodnik) koji će povezivati ovaj prostor s onim južno od ulice Od izvora.

(6) Visina građevina može biti do podrum, prizemlje, 3 kata i potkrovlje.

(7) Najmanje 30% površine treba hortikulturno urediti.

(8) Cijeli kompleks može se graditi na jedinstvenoj građevnoj čestici.

(9) Maksimalni koeficijent iskorištenosti može biti do 3,5, a koeficijent izgrađenosti do 0,65. Najmanja udaljenost međa od susjednih građevnih čestica mora biti h/2, ali ne manje od 3,0 m.

(10)Parkiranje se mora riješiti na građevnoj čestici građevine ili u zoni D. Moguća je etapna gradnja.

(10a) 3.5b. Dječji vrtić Komolac

Za dječji vrtić u Komolcu ne planira se provedba arhitektonsko-urbanističkog natječaja. Dječji vrtić planirati prema sljedećim uvjetima i urbanističkim parametrima :

— minimalna površina građevne čestice vrtića iznosi 2000 m²,

— na građevnoj čestici potrebno je smjestiti zgradu vrtića sa svim potrebnim sadržajima.

— maksimalni koeficijent izgrađenosti je 0.4,

— maksimalni koeficijent iskorištenosti je 1.2,

— maksimalna visina građevine je podrum, prizemlje i kat ( Po+P+1),

— maksimalna visina vijenca u odnosu na kotu zaravnatog terena ispred ulaza u zgradu je 7,0 m,

— minimalna udaljenost od regulacijske linije iznosi 5,0 m, a od susjednih međa najmanje 3,00 m,

— postojeću pristupnu prometnicu groblju Komolac potrebno je izmjestiti uz istočnu granicu obuhvata dječjeg vrtića te priključiti na nerazvrstanu cestu (č.z. 452 k.o. Komolac),

— građevnoj čestici dječjeg vrtića osigurati kolni pristup s izmještene pristupne prometnice,

— na građevnoj čestici (i/ili na maksimalnoj udaljenosti do 50 m od građevne čestice vrtića) osigurati potreban broj parkirališnih mjesta,

— krov vrtića izvesti kao prohodni ravni krov koji se može koristiti kao terasa i vrti ili kao kosi krov.

— minimalno 30% građevne čestice potrebno je hortikulturno urediti,

— koristiti autohtone biljne vrste i materijale prilagođene podneblju i lokaciji, uz maksimalno zadržavanje postojećeg zelenila,

— izvršiti analizu postojećeg stanja kako bi se postojeće visoko zelenilo u što većoj mjeri inkorporiralo u koncept novog krajobraznog uređenja,

— izvedene terasaste elemente dolaca i podzidane suhozidne međe po mogućnosti djelomično zadržati,

— u svrhu zaštite od sunca za parkiralište planirati drvored,

— uz podzidove unutar cijelog područja planirati sadnju puzavica ili drugih vrsta kako bi se dobili tzv. zeleni zidovi.

— do izgradnje sustava javne odvodnje obvezno je skupljanje otpadnih voda putem sanitarno ispravne sabirne jame ili vlastitog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda sa upuštanjem pročišćenih voda u upojni bunar ili drenažnu cijev na građevnoj čestici, a sve prema uvjetima Hrvatskih voda.

(11) 3.6. Područje mješovite namjene niske gustoće na Srđu (M11 - neizgrađeno)

Gradnja unutar obuhvata dopušta se sukladno sljedećim uvjetima:

1. unutar obuhvata UPU-a grade se niske građevine,

2. obzirom na vizualnu izloženost područja građevine treba projektirati prema slojnicama terena, orijentacijom i oblikovanjem uklopljene u okoliš,

3. nove građevine ne smiju ugroziti vizure prema Gradu, tj. padine Srđa moraju ostati neizgrađene,

4. za obuhvat UPU-a se zahtijeva uklapanje gradnje na način da se njezin utjecaj na prostor i ukupnu sliku Grada svede na minimum.

5. detaljnija prostorna rješenja utvrdit će se prostornim planom užeg područja.

(12) Sustav svih cestovnih prometnica biti će detaljno definiran kroz izradu UPU-a predmetnog područja.

(13) 3.7. Športsko-rekreacijski centar s golfom na Srđu (Građevinsko područje izdvojene namjene izvan naselja)– R1, R2, R5

1. za izgradnju pratećih sadržaja i športskih objekata obavezno je provođenje arhitektonsko-urbanističkog natječaja

2. planirana izgradnja na platou Srđa ne smije narušiti prirodni krajobraz u vizurama cjeline povijesne jezgre Dubrovnika i njene neposredne okoline, odnosno ne smije biti vidljiva iz prostora obuhvaćenog zaštitom.

3. Nove građevine ne smiju ugroziti vizure prema Gradu tj. padine Srđa moraju ostati neizgrađene.

3.8. Briše se.

(14) 3.9. Za zone za koje nije propisano posebno urbano pravilo, a uvrštene su u niskokonsolidirano područje, primjenjuju se uvjeti za izgradnju odgovarajućeg tipa građevina utvrđeni ovim odredbama.

(15) 3.10. Zaštitno zelenilo s postojećim objektima – Z

Dopuštena je rekonstrukcija postojećih građevina uz povećanje građevinske bruto površine do 10%.

(16) 3.11. Stambeno naselje na Nuncijati

1. predviđena je mješovita namjena, pretežito stambena srednje gustoće – M12,

2. građevine se grade sukladno uvjetima propisanim za srednje visoke samostojeće, dvojne i građevine u nizu,

3. preporuča se provedba urbanističko-arhitektonskog natječaja.

Članak 111.a

(1) Rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine u svrhu njezine obnove.

(2) Građevinama koje je moguće rekonstruirati u skladu s izvedenim stanjem, a koje se ne nalaze unutar planiranog građevinskog područja, smatraju se:

1. postojeće građevine sagrađene do 15.veljače 1968.,

2. čestice postojećih zgrada (ruševina) označene u katastarskim podlogama

3. građevine koje nisu obnovljene iza ratnih razaranja u domovinskom ratu,

4. građevine za koje se može dokazati da posjeduju neki oblik akta o gradnji prema propisima koji više nisu na snazi.

(3) Nije dopuštena rekonstrukcija postojećih građevina i ruševina koje se nalaze na planiranim koridorima prometne i druge infrastrukture.

(4) Ruševine se mogu rekonstruirati u postojećim horizontalnim gabaritima, visine prema materijalnim dokazima o nekadašnjoj katnosti ili prema zatečenoj izvornoj katnosti, za što je potrebno konzultirati nadležni konzervatorski odjel.

(5) Uređenost građevinske čestice za gradnju određuje se prema lokalnim uvjetima.

9. MJERE OČUVANJA I ZAŠT IT E KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

Članak 112.

(1) Područja posebnih ograničenja u prostoru prikazana su u grafičkom dijelu elaborata Generalnog plana, kartografski prikaz broj 4.3. u mjerilu 1: 10.000 odnose na sljedeće površine i zone:

1. osobito vrijedan predjel – prirodni krajobraz,

2. osobito vrijedan predjel – kultivirani krajobraz,

3. oblikovno vrijedno područje gradskih (urbanih), poluurbanih i ruralnih cjelina,

4. povijesna jezgra i kontaktno područje (zona ugrožene spomeničke baštine)

5. kontaktno područje povijesne jezgre (prijedlog proširenja obuhvata),

6. zaštitna područja uz posebno vrijedne spomenike i spomeničke cjeline.

(2) Radi očuvanja vrijednosti krajobraza, kako ekoloških, tako i doživljajnih, prirodni je krajobraz potrebno sačuvati od prenamjene i hortikulturno ga uređivati.

(3) Pod kultiviranim krajobrazom smatraju se:

1. terasirana tla namijenjena poljoprivrednim kulturama, zastupljena u Rijeci dubrovačkoj,

2. kompleks polja u Komolačkoj dolini kao rijetki, za krajobraz jedinstveni i zaštićeni kompleks,

3. povijesni vrtovi i perivoji tj. vrtnoarhitektonski uređeni otvoreni prostori koji su od osobite vrijednosti u povijesnoj i kulturnoj matrici dubrovačkog podneblja,

(4) Kultivirani krajobraz zahtjeva trajnu rekultivaciju i hortikulturno uređivanje.

Mjere zaštite:

Članak 113.

(1) Zaštićene i evidentirane prirodne vrijednosti - opće mjere zaštite:

1. potrebno je zabraniti sve radnje i aktivnosti kojima se u zaštićenim i evidentiranim prirodnim vrijednostima narušavaju ili umanjuju svojstva zbog kojih su zaštićene (branje ili uništavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje ili ubijanje životinja, uvođenje novih svojti i sl.),

2. za prirodne vrijednosti zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode, javna ustanova koja upravlja pojedinim prirodnim vrijednostima treba donijeti Plan upravljanja.

3. potrebno je provesti istraživanja te izraditi studije i projekte za područja predviđena za zaštitu kako bi se utvrdila njihova vrijednost i na osnovi toga treba provesti postupak stavljanja pod zaštitu i odrediti režim posjećivanja,

4. prije bilo kakvih zahvata na zaštićenim i evidentiranim prirodnim vrijednostima, potrebno je izvršiti potpunu inventarizaciju i valorizaciju staništa i posebno izdvojiti i zaštititi vrste i područja te ishoditi uvjete zaštite prirode od nadležnog upravnog tijela

(2) Park-šuma Velika i Mala Petka-zaštita i održavanje

1. prioritetna namjena park-šume je rekreacijsko-zdravstvena,

2. očuvanje i rekultivacija zelenila,

3. postojeće građevine (izgrađene s građevinskom dozvolom ili izgrađene do 15. veljače 1968.) u zoni mješovite namjene M12 – izgrađeno i u izgrađenim zonama turizma T1, unutar park-šume moguće je rekonstruirati u skladu s urbanim pravilima, a postojeće građevine veće visine od propisanih i protivne namjeni prostora mogu se održavati u okviru postojećeg gabarita,

4. unutar granica park-šume zabranjuje se svaka nova stambena izgradnja,

5. uređenje park-šume na temelju cjelovitog krajobraznog uređenja

6. obvezna je izrada Plana upravljanja i Pravilnika o unutarnjem redu

(3) Lokrum-posebni rezervat šumske vegetacije, Rijeka dubrovačka-značajni krajobraz:

1. u rezervatu šumske vegetacije dopušteni su samo zahvati, radnje i djelatnosti kojima se poboljšavaju ili održavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom

2. za rezervat šumske vegetacije treba izraditi program gospodarenja sukladno Zakonu o zaštiti prirode i posebnim propisima,

3. obvezna je izrada Plana upravljanja i Pravilnika o unutarnjem redu

(4) Močiljska špilja-geomorfološki spomenik prirode

1. na geomorfološkom spomeniku prirode i prostoru u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti zbog kojih je zaštićen, nije dopušteno uništavati, uklanjati ili odnositi dijelove špiljskih taložina

2. obvezna je izrada Plana upravljanja i Pravilnika o unutarnjem redu

(5) Rijeka dubrovačka-značajni krajobraz:

1. nisu dopušteni zahvati i radovi koji narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen,

2. uklanjanje neplanskih građevina koje svojom namjenom i gabaritima odstupaju od odredbi Generalnog plana

3. obvezna je izrada Plana upravljanja i Pravilnika o unutarnjem redu

(6) Zaštitne zelene i pejzažne površine (Babin Kuk, Hladnica; Gorica, Montovjerna, padine Srđa, padine Rijeke Dubrovačke)

1. čuvanje vrijednih prirodnih i kultiviranih predjela Grada pošumljavanjem i hortikulturnim uređenjem na temelju hortikulturnog projekta,

2. zabrana svake izgradnje građevina, izuzevši uređenja vidikovaca i objekata infrastrukture,

3. moguće je uređenje odmorišta i vidikovaca,

4. za sječu stabala debljine debla minimalno 20 cm mjereno 100 cm od kote terena, potrebno je dobiti suglasnost mjerodavnog odjela Grada Dubrovnika i odobrenje za sadnju zamjenskih stabala na alternativnoj lokaciji.

(7) Rekultivacija osobito vrijednih poljoprivrednih površina

1. održavanje i zaštita kultiviranog krajobraza (tradicionalno obrađivani povrtnjaci, voćnjaci i oranice) uz zadržavanje postojeće parcelacije, bez nove izgradnje i proširivanja i asfaltiranja postojećih putova,

(8) Spremište za alat mora biti građeno tako da:

1. bude smješteno na najmanje plodnom, ili neplodnom dijelu poljodjelskog zemljišta,

2. se koristi lokalnim materijalima (kamen) i da je izgrađeno po uzoru na tradicijsku gradnju.

(9) Zaštitne zelene i pejzažne površine s postojećim građevinama

1. rekultivacija i hortikulturno uređenje zaštitnih zelenih i pejzažnih površina uz ekološki osjetljiva područja (Rijeka Dubrovačka, Ombla),

2. postojeće građevine mogu se rekonstruirati do maksimalno 10% BRP-a uz obveznu suglasnost nadležne konzervatorske službe,

3. zabranjena je nova izgradnja, osim građevina infrastrukture, koje je potrebno pažljivo oblikovati na način da se ne ugrozi krajobrazna slika područja.

10. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 114.

(1) Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (izdvojeno skupljanje otpada, recikliranje otpada, kompostiranje organskog dijela otpada, termička obrada ostatka organskog otpada iz procesa predobrade i sortiranja otpada te odlaganje ostatka otpada nakon obrade) i potencijalne makrolokacije za građevine u sustavu gospodarenja otpadom određeni su u Prostornom planu Dubrovačko-neretvanske županije.

(2) Planirati i graditi pojedinačne ili više građevina namijenjenih za skladištenje, obradu i odlaganje otpada nije dopušteno u zaštićenom obalnom području, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena.

(3) Sve građevine unutar građevinske čestice moraju osigurati prostor za odlaganje komunalnog otpada kojim se neće ometati kolni i pješački promet te koji će biti ograđen tamponom zelenila, ogradom ili ozidan i zaklonjen od izravnoga pogleda s ulice.

Mjesto za odlaganje kućnog otpada mora biti pristupačno vozilima za odvoz smeća s javnoprometne površine, s maksimalnim nagibom od 8%.

(4) Građevine za odlaganje otpada na području Grada Dubrovnika su:

Grad	Naselje	Lokalitet	Vrsta	Površina (ha)	Postojeće / planirano	ZOP
Dubrovnik	Osojnik	Grabovica	OK, OI	4,00	postojeće	ne
		Grabovica	GO*		planirano	ne
		Tehničko-tehnološki blok Osojnik (Pobrežje)	GO, PS, RD,SO,BK O,OM	17,5	planirano	ne

OK - odlagalište komunalnog otpada, OI - odlagalište inertnog otpada, GO - građevina za obradu građevinskog otpada, reciklažno dvorište za građevinski otpad, RD - reciklažno dvorište, PS - pretovarna stanica, GO* - građevina za obradu građevinskog otpada obuhvaća i reciklažno dvorište građevinskog otpada, BKO – biokompostana, SO- sortirnica, OM-obrada mulja sa uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

(5) Na lokaciji Grabovica mogući su sljedeći sadržaji:

1. centar za obradu i preradu komunalnog i gospodarskog otpada,

2. odlagalište komunalnog i ostatka obrađenog otpada,

3. pretovarna stanica za komunalni otpad,

4. privremeno skladište za sekundarne sirovine.

(6) Određuju se dvije lokacije za višak iskopa mineralnih sirovina u okviru lokaliteta Grabovica i tehničko-tehnološkog bloka Osojnik (Pobrežje).

(7) Sanirano odlagalište otpada Grabovica (Dubrovnik), zadržati će se u funkciji zbrinjavanja otpada sukladno zakonskoj regulativi, odnosno do otvaranja Županijskog centra za gospodarenje otpadom.

Unutar gospodarske zone Pobrežje predviđena je realizacija reciklažnih dvorišta sukladno posebnim propisima, uvjeti će se detaljno razraditi predviđenom prostorno-programskom studijom za zonu Pobrežje.

(8) Unutar gospodarske zone Tehničko-tehnološkog bloka - Pobrežje predviđena je realizacija reciklažnog dvorišta, pretovarne stanice, biokompostane, sortirnice te obrade mulja sa uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Za lokaciju tehničko-tehnološkog bloka Osojnik (Pobrežje) potrebno je provesti detaljne vodoistražne radove – mikrozoniranje temeljem Pravilnika o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta kojima će se dokazati stvarna zona sanitarne zaštite.

(9) Formiranje Tehničko-tehnološkog bloka Osojnik moguće je uz sljedeće uvjete:

1. prije bilo kakvih radova potrebno je izvršiti arheološko istraživanje kamenih gomila u obuhvatu te dokumentiranje i konzervaciju pokretnih i nepokretnih nalaza, a u skladu s posebnim propisima te nadležnost nadležnog Konzervatorskog odjela,

2. prije radova potrebno je izvršiti detaljni arheološki pregled terena o čijim ce rezultatima ovisiti eventualna dodatna istraživanja,

3. u slučaju radova na prilaznom putu (njegovo sirenje) uz koji se nalazi spomenuta kamena gomila, potrebno je izvršiti arheološko istraživanje i dokumentiranje iste, a prema posebnim propisima.

(10) Za uže područje Grada se određuje lokacija reciklažnog dvorišta prema grafičkom prikazu. Prema posebnom propisu i uvjetima na terenu moguće je odrediti i druge lokacije reciklažnih dvorišta za uže područje Grada.

11. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UT JECAJA NA OKOLIŠ

Članak 115.

Na području grada Dubrovnika ne planira se razvoj djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš.

11.1. Mjere za zaštitu tla

Članak 116.

Radi očuvanja kvalitete tla na gradskom području naselja Dubrovnik, potrebno je djelovati preventivno pa se preporučuju sljedeće mjere:

1. izgorjele površine treba što prije pošumljavati kako bi se smanjio učinak erozije tla,

2. radi zaštite od oborinskih voda, potrebno je osigurati vodopropusnost tla na građevinskoj čestici i ograničavati udjel nepropusnih površina prilikom uređenja javnih otvorenih prostora,

3. u okviru katastra emisija u okoliš treba voditi očevidnike za emisije onečišćavajućih tvari u tlo,

4. izgradnja građevina, prometnica i sl. planirana je izvan osobito vrijednog i vrijednog poljoprivrednog zemljišta,

5. uz ceste s velikom količinom prometa planirani su pojasevi zaštitnog zelenila i drvoredi primjerene širine

6. poticanje održivog razvoja poljoprivrede

11.2. Zaštita voda

Članak 117.

(1) Izvori pitke vode Ombla, Vrelo, Račevica i drugi manji izvori su kraškog karaktera sa prihranjivanjem iz užeg i šireg zaleđa s brzom cirkulacijom kroz podzemlje pa je potrebna posebna zaštita izvorišta i ukupnog sljeva. Izvorska je voda bakteriološki neispravna i zahtijeva obveznu dezinfekciju prije isporuke vodoopskrbnim sustavom potrošačima.

(2) Potrebna je zaštita zone glavnih izvorišta (Ombla i Vrelo u Šumetu) te utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta. Za područje krša, kao priljevno područje (od podzemne vododjelnice do izvorišta), veličina i granice zona sanitarne zaštite te režim zaštite određuje se na temelju posebnih hidrogeoloških i hidroloških istraživanja uz popis mogućih onečišćivača i procjenu opasnosti za čistoću i izdašnost izvora.

(3) U skladu sa zakonskim odredbama propisuju se mjere zaštite voda:

1. zaštita svih vodotoka radi očuvanja, tj. dovođenja u planiranu vrstu vode utvrđene kategorije,

2. planiranje i gradnja građevina za odvodnju otpadnih voda i uređaja za njihovo pročišćavanje,

3. predtretman otpadnih voda iz gospodarskih pogona i njihovo dovođenje na razinu tzv. gradskih otpadnih voda prije upuštanja u gradski sustav odvodnje otpadnih (fekalnih) voda,

4. povećanje kapaciteta prijemnika gradnjom potrebnih vodnih građevina,

5. zabrana ili ograničenje ispuštanja opasnih tvari propisanih Uredbom o opasnim tvarima u vodama

6. sanacija zatečenog stanja u industriji i odvodnji te sanacija ili uklanjanje izvora onečišćenja,

7. sanacija divljih deponija i kontrolirano odlaganje otpada,

8. sprječavanje onečišćenja na postojećem izvorištu za opskrbu vodom Omble,

9. ugradnja separatora ulja i masti na kanalima oborinske kanalizacije, a po potrebi i taložnika,

10. ugradnja finih rešetki ili nekih drugih rješenja na ispustima preljevnih voda radi sprječavanja ispuštanja krupnih suspenzija u more,

11. zabrana ispuštanja opasnih tvari propisanih Uredbom o opasnim tvarima u vodama.

12. dogradnja stupnja pročišćavanja na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda iz sustava javne odvodnje Grada

13. redovita kontrola stanja ispusta te ispitivanja kakvoće otpadne vode u sustavu javne odvodnje

11.3. Zaštita mora

Članak 118.

(1) Zaštita mora od onečišćenja s kopna planira se određivanjem namjene kopnenog i morskog prostora, gradnjom sustava odvodnje s pročišćavanjem i ispuštanjem s pomoći podmorskih ispusta odgovarajuće dužine i drugim mjerama:

1. ograničenje izgradnje u obalnom području,

2. provedba monitoringa praćenja stanja kakvoće mora na temelju zakonske regulative,

3. izradba planove sanacije obalnog mora ugroženoga onečišćivanjem s kopna npr. plan sanacije ugroženog obalnog dijela Gruškog akvatorija.

(2) Sanitarna kakvoća mora za kupanje nije zadovoljavajuća na dijelovima gdje nisu dovršeni sustavi odvodnje otpadnih voda. Stoga je potrebno prioritetno rješavati odgovarajuće sustave odvodnje otpadnih voda za dijelove naselja s većom koncentracijom stanovnika i turističkih sadržaja.

(3) Primarnim pročišćavanjem komunalnih otpadnih voda izdvajaju se velike količine sirovog mulja. Potrebno je razraditi njegovu sustavnu obradu u okviru središnjeg uređaja.

(4) Zbrinjavanje komunalnog mulja i posebnog otpada provoditi će se temeljem zakonske regulative. Opasni tehnološki otpad mora se sakupljati u tvorničkom krugu i spriječiti njegovo ispiranje, procjeđivanjeili ispuštanje u kanalizaciju i dalje u more. Sustavno rješenje preuzimanja obrade i konačnog zbrinjavanja tog otpada dio je sustava gospodarenja otpadom na razini Županije i Države.

(5) Pomorski promet i lučke djelatnosti, uz izvore onečišćenja mora s kopna, stalna su opasnost za morski okoliš. Sustav mjera zaštite mora od onečišćavanja obuhvaća: izviđanje radi utvrđivanja pojave onečišćenja, sustav obavješćivanja, organizacijsku shemu s definiranim ovlastima i zadacima radi sprječavanja i uklanjanja onečišćenja te provođenje mjera.

(6) Planom intervencije pri iznenadnom onečišćenju mora u Republici Hrvatskoj utvrđuju se mjere smanjenja šteta u okolišu u skladu sa županijskim plan intervencija od iznenadnog onečišćenja mora.

11.4. Mjere za zaštitu zraka

Članak 119.

Kako je na temelju kategorizacije područja prema stupnju onečišćenja zraka utvrđeno da se područje Grada Dubrovnika ubraja u I. kategoriju kakvoće zraka, predlažu se sljedeće mjere:

1. stanje zaštite zraka ne smije prelaziti preporučene vrijednosti kakvoće zraka pa zato treba djelovati preventivno kako se zbog građenja i razvitka područja ne bi prekoračile preporučene vrijednosti,

2. za područje grada Dubrovnika potrebno je aktivirati rad postaje Srđ-Žarkovica za praćenje pozadinskog onečišćenja, regionalnog i prekograničnog daljinskog prijenosa i mjerenja u okviru međunarodnih obveza te uspostaviti odgovarajući informacijski sustav,

3. treba redovito pratiti emisije, voditi registar izvora emisija s podacima o prostornom smještaju, kapacitetu te vrsti i količini emisija, na temelju kojih se vodi katastar emisija na gradskoj i županijskoj razini,

4. Zabranjuje se proizvodnja tvari koje oštećuju ozonski omotač prema Uredbi o tvarima koje oštećuju ozonski omotač.

11.5. Mjere za zaštitu od buke

Članak 120.

Mjere zaštite od buke obuhvaćaju:

1. sprječavanje nastajanja buke na način da se planira gradnja građevina, koje mogu predstavljati izvor buke, na mjestima s kojih neće djelovati na sredinu u kojoj ljudi rade i borave;

2. za potrebe utvrđivanja i praćenja razine buke potrebno je izraditi karte buke za gradsko područje (osim povijesne jezgre Dubrovnika, za koju je već izrađena),

3. razina buke uvjetovana prometom smanjit će se optimalizacijom utjecaja prometa na okoliš, razdvajanjem pješačkih i glavnih kolnih prometnih tokova, rješavanjem prometa u mirovanju izgradnjom podzemnih garažnih objekata, izgradnjom zapadnog ulaza u grad, pretvaranjem šire gradske zone u pješačku, izgradnjom kompleksa autobusnog terminala u Gruškoj luci, dislokacijom Atlasovih garaža iz Gospinog polja, pogona JP Libertas i drugim mjerama urbane politike,

4. razina buke uzrokovana bukom iznad dopuštene razine zbog rada ugostiteljskih objekata, regulirati će se vremenom njihova rada sukladno zakonskoj regulativi, uz uporabu karte buke za određeno područje te inspekcijskim nadzorom.

11.6. Mjere zaštite od požara i potresa te uvjeti gradnje skloništa za sklanjanje stanovništva

Članak 121.

Zaštita od požara

(1) Temeljne organizacijske postrojbe za zaštitu od požara su profesionalne postrojbe grada koja organiziraju jedinice lokalne samouprave (gradovi i općine). Sadašnji njihov dom u Zagrebačkoj ulici ne udovoljava potrebama pa je nužno izmještanje na novu i pogodniju lokaciju (predlaže se prostor uz Jadransku turističku cestu na potezu od mosta preko Rijeke dubrovačke do Ilijine glavice) i osiguranje prostora za novi dom u Mokošici (potez Komolac – Mokošica).

(2) Urbanističke mjere zaštite od požara u gradskom području Dubrovnika obuhvaćaju sljedeće:

1. Valja ograničiti visinu izgrađenosti u pojedinim urbanim cjelinama na maksimalno 30 m od puta za intervenciju do poda etaža sa prostorima za boravak.

2. U objektima naselja gdje odnos razvijene površine etaža i bruto površine zone prelazi 1 ne smije se povećavati etažnost s obzirom na zatečeno stanje.

3. Pri rekonstrukciji starih dijelova naselja treba osigurati po mogućnosti prostor za nesmetan pristup vatrogasnih vozila i tehnike.

4. Radi nesmetanog pristupa ugroženim objektima grada Dubrovnika, valja poduzeti mjere da se prometnice i javne površine održavaju prohodnima te označiti bojom vatrogasne pristupe i onemogućiti parkiranje na njima.

5. U starim dijelovima grada treba pri adaptacija objekata smanjivati požarno opterećenje zone i provesti zoniranje izvedbom objekata vatrootporne konstrukcije. Objekte javne namjene na granici zona, posebno u Starom gradu, potrebno je maksimalno zaštititi izvedbom stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara.

6. Planirane granice požarnih zona u starim dijelovima Dubrovnika poštivati. Na mjestima gdje je granica preuska, treba provesti druge mjere zaštite od požara.

7. U Starom gradu ne smije se projektirati i izvoditi gradnja prostora u kojima se odvijaju djelatnosti koje koriste zapaljivim plinovima i tekućinama. Lokali i skladišta moraju biti nisko požarno opterećeni, i to ograničiti na 500 MJ/m2 u prodajnom i skladišnom prostoru.

8. Sve gorivi dijelovi stropnih i krovnih konstrukcija te pregradnih zidova i stubišta u Starom gradu tijekom rekonstrukcija i adaptacija moraju se zamjenjivati negorivim, vatrootpornosti min. 60 minuta.

9. Hotelske, turističke i druge javne objekte valja izvoditi u skladu s propisima, a posebnu pozornost posvetiti evakuaciji gostiju iz prostora objekata i pravilnom požarno sektoriranju objekata. Autokampove treba pravilno zonirati i grupirati te opremiti adekvatnim sredstvima i opremom te vodom za gašenje požara.

10. Svi važniji javni objekti na području Dubrovnika moraju se projektirati s potrebnim instalacijama za dojavu požara. Požarne zone treba uspostaviti u svim naseljima, a gustoću izgrađenosti izvesti u skladu s Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora.

11. Dokumentima prostornog uređenja detaljnijeg stupnja razrade valja riješiti pristupe do objekata te izbjegavati zatvorene blokove.

12. Za potrebe Grada Dubrovnika uspostavit će se učinkovita dimnjačarska službu koja će uoči sezone loženja provoditi operativno-preventivne mjere na čišćenju i održavanju dimovodnih kanala.

13. Ako za određenu građevinu nije potrebno izdati lokacijsku dozvolu, u postupku izdavanja građevinske dozvole potrebno je ishoditi potvrdu za glavni projekt od ovlaštene policijske uprave za mjere zaštite od požara, na način i u postupku propisanom posebnim Zakonom, osim za građevine za koje nisu potrebni posebni uvjeti građenja glede zaštite od požara, na temelju posebnih zakonskih propisa i podzakonskih akata.

14. Radi sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4m ili manje, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr., da se požar neće prenijeti na susjedne građevine, ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 min., koji ako građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 min.) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti duljine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

a. U svrhu sprečavanja sirenja požara ili dima unutar i na susjedne građevine, građevina mora biti izgrađena u skladu s propisima o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara. Posebno pripaziti na sigurnosnu udaljenosti dviju susjednih građevina. Kod građevina s malim požarnim opterećenjem kod kojih je završni (zabatni) zid udaljen manje od 3,00 metara od susjedne građevine (postojeće ili predviđene planom) potrebno je spriječiti širenje požara na susjedne građevine izgradnjom požarnog zida. Kad je jedna od susjednih građevina sa srednjim ili velikim požarnim opterećenjem potrebno je međusobnu sigurnosnu udaljenost odrediti proračunom. Umjesto požarnog zida mogu se izvesti vanjski zidovi koji tada moraju imati istu otpornost na požar koju bi imao požarni zid, a eventualni otvori u vanjskim zidovima moraju imati otpornost na požar kao i vanjski zidovi.

15. Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni pristup prema posebnim propisima, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se, ako ne postoji, predvidjeti vanjska hidrantska mreža. To se posebno odnosi na zaštićene dijelove prirode, za koje je potrebno donijeti procjene ugroženosti i planove zaštite sukladno posebnim propisima i na iste zatražiti suglasnost MUP-a. Tu je zaštitu potrebno planirati na šumskim i poljoprivrednim područjima koja neposredno okružuju gradsko naselje. Na tim površinama je potrebno predvidjeti provođenje svih preventivnih mjera zaštite od požara, sukladno propisima.

16. Pri planiranju skladišta i postrojenja zapaljivih tekućina i plinova te eksploziva, treba se pridržavati propisa.

17. Deponije komunalnog i krutog otpada potrebno je predvidjeti na mjestima koja udovoljavaju propisima.

18. Za svaku složeniju građevinu ili građevinu koja spada u visoke potrebno je ishoditi posebne uvjete građenja iz područja zaštite od požara.

19. Na mjestima i trasama dalekovoda ne dopušta se gradnja građevina.

20. U okviru ugostiteljsko-turističkih građevinskih područja moraju se poštovati propisi posebnih podzakonskih akata

21. Pri gradnji ili rekonstrukciji vodoopskrbnih mreža potrebno je voditi računa o izvedbi vanjske i unutarnje hidrantske mreže za gašenje požara, a sve prema posebnim podzakonskim aktima.

22. Kod gradnje i projektiranja srednjih i velikih garaža obvezno primijeniti austrijske smjernice TRVB N106 za zaštitu od požara u srednjim i velikim garažama koji se koriste u nedostatku domaćih smjernica kao pravilo tehničke prakse,

23. Unutar obuhvata ovog Plana moguća je gradnja i rekonstrukcija protupožarnih putova sukladno posebnim propisima.

24. Sve pristupne putove, kojima se može koristiti kao vatrogasnim pristupima, potrebno je označiti i održavati prohodnim. Slijepi vatrogasni pristup duži od 100 m mora na kraju imati uređeno okretište.

25. Osigurat će se uvjeti za sklanjanje ljudi, materijalnih i drugih dobara. U tu je svrhu potrebno utvrditi zone ugroženosti, i to uglavnom za gradsko područje Dubrovnika (potez Rijeke dubrovačke, od Sustjepana do Orsule, uključujući Srđ i Žarkovicu), s obzirom da ostala naselja Grada Dubrovnika imaju manje od 2.000 stanovnika pa za njih nije obvezna gradnja skloništa. Zbog pograničnog položaja Grada, potrebna je detaljnija procjena ugroženosti i manjih naselja, o čemu ovisi hoće li se utvrditi obveza gradnje skloništa za ljude i materijalna dobra.

26. Kod gradnje i projektiranja visokih objekata obvezno primijeniti propise o tehničkim normativima za zaštitu visokih objekata od požara.

27. Na trasama kuda prolaze dalekovodi ne dopušta se gradnja objekata.

(3) Obvezno je izmještanje tvornice ulja ‘‘Prvo industrijsko dalmatinsko društvo” i tvornice boja ‘‘Astra-Dubrovnik” sa sadašnje nepovoljne lokacije u gospodarsku zonu.

(4) Sve pristupne putove, kojima se može koristiti kao vatrogasnim pristupima, potrebno je označiti i održavati prohodnim. Slijepi vatrogasni pristup duži od 100 m mora na kraju imati uređeno okretište.

(5) Na području Park šume Petka uredit će se protupožarni putovi i izraditi protupožarni prosjeci. Na Srđu valja uspostaviti i opremiti motrilačku protupožarnu postaju.

Članak 121.a

Zaštita od potresa

(1) U svrhu efikasne zaštite od mogućih potresa neophodno je konstrukcije svih građevina planiranih za izgradnju na području intenziteta potresa IX°/X° stupnjeva po MCS ljestvici uskladiti s posebnim propisima za navedenu seizmičku zonu.

(2) Pri projektiranju svih građevina planiranih za izgradnju nužno je provesti mjere koje omogućuju lokaliziranje i ograničavanje dometa posljedica prirodnih opasnosti - potresa:

1. proračun povredivosti fizičkih struktura (domet ruševina, širina prometnica),

2. geološka i geotehnička ispitivanja tla,

3. kartogram zarušavanja tj. prikazi provjere primjene navedenih standarda i normativa.

4. razmještaj vodoopskrbnih i energetskih objekata i uređaja koji će se koristiti u iznimnim uvjetima,

te mjere koje omogućuju učinkovitije provođenje mjera civilne zaštite (sklanjanje, evakuacija i zbrinjavanje stanovništva i materijalnih dobara):

1. sklanjanje - mreža skloništa s kapacitetima i vrstom skloništa te radijusom gravitacije,

2. način uzbunjivanja i obavješćivanja stanovništva uz lokacije i domet čujnosti sirena za uzbunjivanje i sustava za obavješćivanje stanovništva,

3. plan provođenja evakuacija i zbrinjavanje stanovništva,

4. putovi evakuacije i lokacije za kampove ili drugi način zbrinjavanja stanovništva i materijalnih dobara.

Članak 122.

Uvjeti za gradnju skloništa za sklanjanje stanovništva

(1) Grad Dubrovnik je dužan na svome teritoriju osigurati uvjete za sklanjanje ljudi, materijalnih i drugih dobara. U tu je svrhu neophodno utvrditi zone ugroženosti, i to uglavnom za gradsko područje Dubrovnika (potez Rijeke dubrovačke, od Sustjepana do Orsule uključujući Srđ i Žarkovicu), s obzirom na to da ostala naselja Grada Dubrovnika imaju manje od 2.000 stanovnika pa za njih nije obvezna gradnja skloništa. Zbog pograničnog položaja Grada, potrebna je detaljnija procjena ugroženosti i manjih naselja, o čemu ovisi da li će se utvrditi obveza gradnje skloništa za ljude i materijalna dobra.

(2) Radi osiguranja gradnje skloništa unutar gradskog područja naselja Dubrovnik, moraju se odrediti zone ugroženosti na temelju kriterija propisanih podzakonskim aktima. Osnovni kriterij za određivanje stupnja ugroženosti je broj stanovnika.

(3) Prema tom kriteriju uže urbano područje Grada Dubrovnika ubraja se u područje I. stupnja ugroženosti, a prigradsko područje (Rijeka dubrovačka do Šumeta) u II. stupanj ugroženosti.

(4) Područja I. i II. stupnja ugroženosti dijele se na jednu ili više zona u kojima se grade skloništa osnovne zaštite (otpornosti 100 kPa) i dopunske zaštite (otpornosti 50 kPa) te zone u kojima se osigurava zaštita stanovništva u zaklonima.

(5) Na području I. i II. stupnja ugroženosti smješteni su važni sadržaji za funkcioniranje grada a koji mogu predstavljati cilj napada u ratu. To su ugroženi objekti a određuju se u skladu sa naputkom i posebnim zahtjevima Ministarstva obrane RH, kao npr.:

1. most preko Rijeke dubrovačke,

2. luka (dubine preko 7,0 m),

3. TS Komolac i Bosanka 110 kV,

4. ATC (tranzitna),

5. HE Ombla,

6. raskrižja razvrstanih, važnijih cesta,

7. vojarne itd.

(6) Oko ugroženih objekata potrebno je formirati zonu ugroženosti, na odgovarajućoj udaljenosti od ugroženog objekta, u kojoj se obvezno grade skloništa osnovne i dopunske zaštite.

(7) Skloništa za zaštitu stanovništva pri pojavi ratne opasnosti grade se u višestambenim građevinama, javnim i društvenim građevinama (dječji vrtići, škole, učilišta, uprava, kultura, vjerske građevine i dr.), gospodarskim građevinama i kompleksima, poslovnim i trgovačkim centrima, garažno-poslovnim kompleksima, turističkim i hotelskim kompleksima, lučkim sklopovima itd.

(8) U obiteljskim i višeobiteljskim stambenim građevinama, redovito, potrebno je graditi podrum koji se može koristiti kao zaklon.

(9) Sva skloništa obvezno se grade kao dvonamjenska. U miru se njime koristi u skladu s potrebama vlasnika građevine (skladište, spremište, garaža itd.) i uz mogućnosti brze prenamjene u sklonišni prostor.

(10)Do utvrđivanja zona ugroženosti gradskog područja i zona oko ugroženih objekata, skloništa će se graditi prema sljedećim uvjetima.

1. za područje I. stupnja ugroženosti (uže urbano područje grada Dubrovnika) obvezno je graditi skloništa za sklanjanje stanovništva, otpornosti 100 kPa, za sve građevine koje imaju 1.000 m2 i više neto razvijene površine,

2. za područje II. stupnja ugroženosti (prigradsko područje) obvezna je graditi skloništa za sklanjanje stanovništva, otpornosti 50 kPa, za sve građevine koje imaju 1.000 m2 i više neto razvijene površine.

3. za stambene građevine (S) i građevine mješovite namjene - pretežito stambene (M1) do 2.000 m2 neto razvijene površine obvezna je izgradnja zaklona koji mogu biti dvonamjenski prostori (garaža, spremište i sl.)

11.7. Mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja

Članak 122.a

1. Utvrđivanje izloženosti svjetlosnom onečišćenju i prekomjernom rasvijetljenosti kontinuiranim svjetlo-tehničkim mjerenjem te izradom karata rasvijetljenosti za odgovarajuća izložena područja,

2. Izraditi i sustavno provoditi akcijski plan za održavanje i rekonstrukciju postojeće rasvjete i rasvjetljavanja na području Grada,

3. Izrada i provedba programa energetske učinkovitosti, uključujući završetak projekta ''Rasvjete Grada Dubrovnika'',

4. Zaštitom ugroženih vrsta biljnog i životinjskog svijeta i njihovih zaštićenih staništa,

5. Ograničenja i zabrane vezano za rasvjetljavanje i razdoblja rasvjetljavanja tijekom 24 sata.

12. MJERE PROVEDBE PLANA

12.1. Obveza donošenja prostornih planova

Članak 123.

(1) Planom su određene površine za koje je obvezno donošenje urbanističkih planova uređenja i detaljnih planova uređenja, a prikazane su u grafičkom dijelu plana na kartografskom prikazu 4.6 Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite – područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite, u mjerilu 1:10.000.

(2) Unutar obuhvata Plana analizirana je obveza izrade planova užeg područja te su predložene određene promjene uz uvođenje dodatne tri kategorije:

1. obavezna izrada javnog arhitektonsko–urbanističkog natječaja iz područja prostornog uređenja prema programu koji prethodno mora odobriti posebno povjerenstva Grada Dubrovnika.

2. obuhvat obavezne izrade prostorno-programske studije s ciljem definiranja točnih prometnih koridora i urbanih pravila (obvezno mora sadržavati elemente namjene površina, cestovne infrastrukture i uvjeta za gradnju na posebnoj geodetskoj podlozi, u mjerilu 1:1.000/2.000, s tekstualnim obrazloženjem koje mora propisati uvjete gradnje, a prema standardima izrade DPU-a). Navedenu studiju mora odobriti posebno povjerenstva Grada Dubrovnika.

(3) Izrada planova užeg područja

Kategorija	Napomena
PPPPO Lokrum	- obuhvat obavezne izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja
UPU 1.1 Neizgrađeni dio naselja Bosanka (M1₁)	- obuhvat obavezne izrade urbanističkog plana uređenja
UPU 1.2 Športsko rekreacijski centar s golfskim igralištem i turističkim zonama Bosanka jug i Bosanka sjever	- urbanistički plan uređenja na snazi
UPU 1.3 Babin kuk	- urbanistički plan uređenja na snazi
UPU 1.4 Gruški akvatorij	- urbanistički plan uređenja na snazi
UPU 1.5 Radeljević-Libertas	- urbanistički plan uređenja na snazi
UPU 1.6 Komolac	- obuhvat obavezne izrade urbanističkog plana uređenja
UPU 1.7 Zona poslovne namjene Petrovo selo	- obuhvat obavezne izrade urbanističkog plana uređenja
UPU 1.8 Pobrežje	- obuhvat obavezne izrade urbanističkog plana uređenja
UPU 1.8a Mješovita zona Komolac	- obuhvat obavezne izrade urbanističkog plana uređenja
DPU 2.1 Belvedere	- detaljni plan uređenja na snazi
DPU 2.2 Sveti Jakov	- obuhvat obavezne izrade detaljnog plana uređenja
DPU 2.3 Grad	- obuhvat obavezne izrade detaljnog plana uređenja - obuhvat sukladan smjernicama konzervatorskog odjela
DPU 2.4.1 Ploče I	- potrebu izrade preispitati kroz izradu cjelovitih ID GUP-a s obzirom na KP MKIM
DPU 2.4.2 Ploče II	- potrebu izrade preispitati kroz izradu cjelovitih ID GUP-a s obzirom na KP MKIM
DPU 2.5 Stara bolnica	- obuhvat obavezne izrade detaljnog plana uređenja
DPU 2.6 Gorica sjever	- detaljni plan uređenja na snazi
DPU 2.7 Športsko-rekreacijski park Gospino polje	- detaljni plan uređenja na snazi
DPU 2.8 Stambeno naselje Solitudo	- detaljni plan uređenja na snazi
DPU 2.9 Nuncijata	- obuhvat obavezne izrade detaljnog plana uređenja
DPU 2.10 Čajkovica	- obuhvat obavezne izrade detaljnog plana uređenja
DPU 2.11 Podgaj	- obuhvat obavezne izrade detaljnog plana uređenja
DPU 2.12 Prijevor	- obuhvat obavezne izrade detaljnog plana uređenja
DPU 2.13 Gornje Obuljeno	- obuhvat obavezne izrade detaljnog plana uređenja
DPU 2.14 Nova Mokošica	- obuhvat obavezne izrade detaljnog plana uređenja
DPU 2.15 Tamarić II	- obuhvat obavezne izrade detaljnog plana uređenja
DPU 2.16 Tamarić I	- detaljni plan uređenja na snazi
DPU 2.17 Mokošica	- obuhvat obavezne izrade detaljnog plana uređenja
DPU 2.18 Vrbica-Čapetino	- obuhvat obavezne izrade detaljnog plana uređenja
3.1 AUN – Sveti Jakov	- obavezna izrada javnog arhitektonsko – urbanističkog natječaja iz područja prostornog uređenja
3.2 AUN – Pile – Ploče I	- obavezna izrada javnog arhitektonsko – urbanističkog natječaja iz područja prostornog uređenja
3.3 AUN – Pile – Ploče II	- obavezna izrada javnog arhitektonsko – urbanističkog natječaja iz područja prostornog uređenja
3.4 AUN – Gruž	- obavezna izrada javnog arhitektonsko – urbanističkog natječaja iz područja prostornog uređenja
3.5 AUN – Poslovni centar Doc	- obavezna izrada javnog arhitektonsko – urbanističkog natječaja iz područja prostornog uređenja
3.6 AUN – Turističko-ugostiteljska škola sa športskom trodijelnom dvoranom Babin kuk – Glavica	- obavezna izrada javnog arhitektonsko – urbanističkog natječaja iz područja prostornog uređenja s obvezom izrade analize vizualnog utjecaja zone
3.7 AUN – Mali Stradun	- obavezna izrada javnog arhitektonsko – urbanističkog natječaja iz područja prostornog uređenja
3.8 AUN – Športsko-rekreacijski centar s golfom na Srđu	- obavezna izrada javnog arhitektonsko – urbanističkog natječaja iz područja prostornog uređenja
3.9 AUN – Crkva s pastoralnim centrom Solitudo	- obavezna izrada javnog arhitektonsko – urbanističkog natječaja iz područja prostornog uređenja s obvezom izrade analize vizualnog utjecaja zone.
4.1 PPS – Stara Mokošica	- obuhvat obavezne izrade prostorno programske studije s ciljem definiranja točnih prometnih koridora i urbanih pravila
4.2 PPS – Nuncijata	- obuhvat obavezne izrade prostorno programske studije s ciljem definiranja točnih prometnih koridora i urbanih pravila

(4) Za izgrađene infrastrukturno opremljene kao i za neizgrađene infrastrukturno opremljene dijelove građevinskog područja naselja moguće je izdavati akte o gradnji bez obveze izrade provedbenih prostornih planova određenih ovim planom.

(5) Odlukom o izradi provedbenog dokumenta prostornog uređenja može se odrediti uži ili širi obuhvat tog dokumenta od obuhvata određenog ovim planom te se može odrediti obuhvat provedbenog dokumenta prostornog uređenja i za područje za koje obuhvat nije određen ovim planom.

Članak 124.

(1) Uređenje pojedinih prostornih cjelina do donošenja planova užeg područja propisano je Urbanim pravilima.

(2) U pretežito izgrađenim dijelovima pretežito stambene i poslovne namjene, na česticama manjim od 5.000 m² moguće je ishođenje akata za gradnju za izgradnju i rekonstrukciju stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih građevina te rekonstrukciju postojećih građevina gospodarskih i društvenih djelatnosti na temelju odredbi ove odluke.

Članak 125.

(1) Pri gradnji trgova, ulične mreže i prometnih građevina i površina na prostorima na kojima ovim odredbama postoji obveza donošenja detaljnijeg plana potrebno je za te sadržaje osigurati najmanje 30% površine od površine obuhvata detaljnijeg plana.

(2) Projekt hortikulturnog uređenja je obvezni dio detaljnijeg plana uređenja.

(3) Iznimno, odredbe iz stavka 1) i 2) ovog članka ne odnose se na Detaljni plan uređenja "Športsko-rekreacijskog parka Gospino polje".".

(4) U obuhvat detaljnih planova uređenja mogu se uključiti i kontaktne zelene površine.

Članak 126.

(1) Za gradnju na posebno osjetljivim područjima i zahvatima koji mogu utjecati na kvalitetu okoliša, planirana je provedba postupka procjene utjecaja na okoliš u skladu sa posebnim propisima.

(2) Postupak procjene utjecaja na okoliš obvezan je za uređenje svih luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene.

Članak 127.

(1) U temeljne mjere provedbe Generalnog urbanističkog plana uključeni su gradski projekti kao zahvati većeg mjerila koji zadovoljavaju jedan ili više sljedećih kriterija:

1. urbani zahvati na posebno vrijednim područjima grada,

2. urbani zahvati kojima je namjena od posebnog interesa za grad,

3. urbani zahvati koji značajno pridonose slici i doživljaju grada,

4. urbani zahvati kompleksne obnove i reurbanizacije.

(2) Kao temeljni kriteriji realizacije gradskih projekata utvrđuju se:

1. zaštita javnog prostora i poštovanja općih ciljeva razvoja Grada, koji se iskazuju kroz Generalni plan,

2. fleksibilnost programa kao pretpostavka za pregovaranje javnog i privatnog sektora,

3. visok stupanj javnosti i demokratske kontrole procedure (sudjelovanje stručnih udruga, neprofitnog sektora i ukupne urbane javnosti).

(3) Generalnim planom su kao posebne razvojne mjere utvrđeni gradski projekti kao složene aktivnosti u uređenju prostora od osobitog interesa za Grad u kojima se Grad pojavljuje kao partner (sudionik u realizaciji) - javno privatno partnerstvo a to su:

1. Poslovni centar – Gruž (propisana obveza izrade urbanističkog plana uređenja),

2. Povijesna jezgra i kontaktna zona (propisana obveza izrade urbanističkog plana uređenja),

3. Luka Gruž (propisana obveza izrade urbanističkog plana uređenja),

4. rekreacijska zona Velike i Male Petke i Gorice Sv. Vlaha (urbanističko-arhitektonski natječaj),

5. športsko-rekreacijski centar Gospino polje (propisan detaljni plan uređenja),

6. prostor od Boninova do Grada (urbanističko-arhitektonski natječaj),

7. humanizacija naselja Mokošica (urbanističko-arhitektonski natječaj),

8. obnova ljetnikovaca Rijeke Dubrovačke, uređenje važnih pješačkih poteza i javnih prostora (urbanističko-arhitektonski natječaj),

9. Turističko naselje Babin Kuk (propisana obveza izrade urbanističkog plana uređenja),

10. garažno-poslovni objekti (rješavaju se u sklopu detaljnijih planova propisanih za zone u kojima su smješteni ili temeljem urbanističko-arhitektonskog natječaja),

11. NTC u Gružu (propisana obveza izrade urbanističkog plana uređenja),

12. poduzetnički centri – gospodarske zone (propisana obveza izrade urbanističkog plana uređenja),

13. Izletišta, vidikovci (urbanističko-arhitektonski natječaj),

14. Golf-centar Srđ (propisana obveza izrade urbanističkog plana uređenja).

Članak 128.

(1) Pri izgradnji planiranih građevina izvan stroge zaštite spomeničke baštine, omogućuje se povećanje koeficijenta iskorištenosti građevne čestice do 10%, ako investitor te građevine istodobno izgradi građevine ili uredi površine javne namjene, a koje nisu u funkciji njegove građevine.

(2) Stavak 1. ovog članka ne može se primijeniti prilikom gradnje obiteljskih stambenih građevina i manjih zahvata, odnosno građevina manjih od 800m² građevinske bruto površine.

Članak 129.

Briše se.

12.2. Mjere za uređenje i zaštitu zemljišta

Članak 130.

(1) Mjere uređenja i zaštite gradskog zemljišta sadržane su u organizaciji, korištenju, namjeni, uređenju, zaštiti prostora i obvezi izradbe planova detaljnijeg stupnja razrade kojima se utvrđuje potreba urbane komasacije.

(2) Uređenje i zaštita zemljišta osigurava se gradskim sustavom gospodarenja i upravljanja zemljištem te stvaranjem gradskog fonda za otkup zemljišta i njegovo preuređenje u građevne čestice (preparcelacija).

(3) Izvlaštenje se provodi samo u slučajevima koji su utvrđeni zakonom i utemeljeni na pravovaljnom planu detaljnijeg stupnja razrade.

Članak 131.

Planom se određuju obvezni uvjeti uređenja građevnih čestica:

1. tijekom izvođenja zahvata na građevinskom području izvođač je dužan djelovati tako da u najmanjoj mogućoj mjeri oštećuje prirodu, a po završetku radova mora u zoni utjecaja zahvata uspostaviti ili približiti stanje u prirodi onom stanju koje je bilo prije izvođenja zahvata,

2. prije planiranja zahvata na građevinskom području potrebna je izradba elaborata valorizacije postojećeg zelenila te, pri potrebi uklanjanja, određivanje kompenzacijskih uvjeta, tj. vrijednosti zamjenskog zelenila,

3. zelenilo I. i II. kategorije boniteta ne smije se uklanjati,

4. projekt hortikulturnog uređenja je sastavni dio građevinske dozvole,

5. u okviru idejnog rješenja potrebno je priložiti situaciju hortikulturnog uređenja građevinske čestice.

Članak 132.

(1) Kako bi se ublažile štetne posljedica za prirodu nastale zahvatima u prirodu korištenjem prirodnih dobara, sukladno posebnom zakonu uvodi se primjena kompenzacijskih uvjeta.

(2) Kad nije moguće provesti sanacijske ili druge kompenzacijske uvjete, određuje se plaćanje novčanog iznosa u vrijednosti prouzročenog oštećenja prirode sukladno posebnom zakonu, posebnim propisima i posebnom dokumentu Gradskog vijeća.

Članak 133.

Briše se.

12.3. Druge mjere

Članak 134.

(1) Do donošenja propisanih detaljnijih planova uređenja, moguće je utvrđivanje lokacijskih dozvola za realizaciju odgovarajućih zahvata u prostoru te izgradnja i uređenje infrastrukture radi podizanja razine urbanizacije prostora.

(2) Granice obuhvata detaljnih planova uređenja mogu obuhvatiti i dijelove zona različitih uvjeta korištenja i uređenja ako to zahtijeva potreba kvalitetnijeg urbanističkog rješavanja dotičnog prostora.

(3) Moguća su manja odstupanja granica obuhvata detaljnijih planova uređenja radi prilagođavanja katastarsko-topografskoj podlozi plana detaljnijeg stupnja razrade.

(4) Zone pejzažnog i zaštitnog zelenila mogu se uređivati na temelju detaljnih planova uređenja kojima se rješavaju njima susjedna područja.

(5) Uvjeti uređenja i izgradnje za sve namjene unutar obuhvata Plana utvrđuju se temeljem ovog Plana.

(6) U slučaju da se donesu prostorni planovi užeg područja i/ili posebni propisi, stroži od normi iz ovih Odredbi, kod izdavanja akata o gradnji primijeniti će se strože norme.

Članak 135.

(1) Dopušta se korištenje privremenim građevinama u funkciji poljoprivredne proizvodnje (staklenici, plastenici i sl.) na neizgrađenim površinama izvan užeg urbanog područja do privođenja tih prostora planiranoj namjeni.

(2) Korištenje privremenim građevinama iz prednjeg stavka nije moguće u zaštićenim predjelima, u blizini spomenika kulture u vrijednom krajoliku.

(3) Unutar građevinskog područja naselja mogu se postavljati montažne građevine (kiosci) kao privremena rješenja u urbanistički nedovršenim područjima gdje se ne raspolaže odgovarajućim prostorom u čvrstim građevinama. Postavljanje montažnih građevina nije moguće u vrijednim spomeničkim cjelinama i zonama stroge zaštite. Lokacije, kriterij i način postave tih građevina regulirat će se posebnom odlukom (planom gospodarenja javnim površinama).

Članak 136.

(1) Moguća su odstupanja od koridora, prometnica i ostale infrastrukture, nastala usklađivanjem s preciznijim geodetskim izmjerama ili tehnološkim izmjenama te izmjenama nastalim na temelju detaljne dokumentacije (UPU, DPU i lokacijske dozvole), uz uvjet da odstupanja ne mijenjaju koncept dotičnog infrastrukturnog sustava.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Odluka o donošenju Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika objavljena u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 10/05.

Članak 137.

(1) Važeći detaljni planovi kojima je reguliran prostorni razvoj na području Grada Dubrovnika uskladit će se s ovom odlukom u roku od dvije godine od njezina stupanja na snagu.

(2) Odredbe planova iz stavka 1. ovog članka koje nisu u skladu s ovom odlukom, prestaju vrijediti njezinim stupanjem na snagu, pa će se primjenjivati odredbe ove odluke.

Članak 138.

(1) Generalni plan izrađen je u pet izvornika ovjerovljenih pečatom Gradskog vijeća i potpisom predsjednika Gradskog vijeća.

(2) Izvornici Generalnoga urbanističkog plana 28. prosinca 2005. SLUŽBENI GLASNIK GRADA DUBROVNIKA stranica 357 - broj 10 čuvaju se u Upravnom odjelu za zaštitu okoliša i prostorno uređenje – u Dokumentaciji prostora.

Članak 139.

(1) Ova odluka stupa na snagu osmog dana od objave u «Službenom glasniku Grada Dubrovnika».

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika objavljena u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 10/07

Članak 68.

(1) Članak 137. mijenja se i glasi:

“Generalnim urbanističkim planom utvrđuje se obveza usklađivanja s odredbama ovog plana (izmjene i dopune ili stavljanje izvan snage) postojećih prostornih planova koji su na snazi:

1. DPU “Stara gradska jezgra“ (“Službeni glasnik Općine Dubrovnik”, broj 8/86.),

2. DPU “Servisnoindustrijska zona Komolac“ (“Službeni glasnik Općine Dubrovnik”, broj 7/87.),

3. DPU “Zona Giman” (“Službeni glasnik Općine Dubrovnik”, broj 11/87.),

4. DPU “Sportsko-rekreacijski park“ (“Službeni glasnik Općine Dubrovnik”, broj 13/88.), Izmjene i dopune Plana (“Službeni glasnik Grada Dubrovnika”, broj 2/98.),

5. DPU “Pile – Ploče – Sv. Jakov“ (“Službeni glasnik Općine Dubrovnik”, broj 1/90.), Izmjene i dopune Plana (“Službeni glasnik Grada Dubrovnika”, broj 8/01.),

6. DPU “Babin Kuk s otokom Daksa za NTC u luci Gruž“ (“Službeni glasnik Općine Dubrovnik”, broj 8/91.).

Do usklađenja navedenih prostornih planova postojeće građevine mogu se rekonstruirati u skladu s odredbama tih planova i može se graditi nova, rekonstruirati ili zamijeniti postojeća pojedinačna ili više građevina na neizgrađenoj prostornoj cjelini koja nije veća od 5.000 m², a u skladu s odredbama tih planova ili planova višega reda ako odredbe navedenih planova nisu u skladu s njima.”

Članak 69.

(1) Danom stupanja na snagu ove odluke stavljaju se izvan snage kartografski prikazi grafičkog dijela Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika (“Službeni glasnik Grada Dubrovnika”, broj 10/05.):

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:5.000

2. MREŽA GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 1:10.000

3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

3.1. Promet 1:5.000

3.3. Energetski sustav 1:10.000

4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐIVANJE I ZAŠTITU PROSTORA

4.5. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite-Oblici korištenja i način gradnje – urbana pravila 1:5.000

4.6. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite-Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite 1:10.000

Članak 70.

(1) Izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana Dubrovnika izrađene su u pet (5) izvornika ovjerovljenih pečatom Gradskog vijeća i potpisom predsjednika Gradskog vijeća. Izvornici Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Dubrovnika čuvaju se u Upravnom odjelu za zaštitu okoliša i prostorno uređenje – u Dokumentaciji prostora.

Članak 71.

(1) Ova odluka stupa na snagu osmog dana od objave u “Službenom glasniku Grada Dubrovnika“.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Odluka o donošenju Ciljanih izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika objavljena u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 08/12

Članak 7.

(1) Ciljane izmjene i dopune GUP-a Grada Dubrovnika izrađene su u pet (5) izvornika ovjerovljenih pečatom Gradskoga vijeća i potpisom predsjednika Gradskoga vijeća.

(2) Izvornici Ciljanih izmjena i dopuna GUP-a Grada Dubrovnika čuvaju se u Upravnom odjelu za zaštitu okoliša i prostorno uređenje – u Dokumentaciji prostora.

Članak 8.

(1) Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Dubrovnika“.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Odluka o donošenju Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika objavljena u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 03/14.

Članak 5.

(1) Stupanjem na snagu ove Odluke, stavljaju se izvan snage sljedeći grafički prikazi Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika (''Službeni glasnik Grada Dubrovnika'', broj 10/05, 10/07, 8/12 i 03/14):

1.	KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA	1:5000
2.	MREŽA GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI..............................................	1:10000
3.	PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA
3.1.	Promet	1:10000
3.2.	Pošta i telekomunikacije	1:10000
3.3.	Energetski sustav	1:10000
3.4.	Vodno gospodarski sustav – Korištenje voda	1:10000
3.5.	Vodno gospodarski sustav – Odvodnja otpadnih voda.............................................	1:10000
3.6.	Vodno gospodarski sustav – Odvodnja oborinskih voda...........................................	1:10000
4.	UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA
4.1.	Područja posebnih uvjeta korištenja – prirodna baština.........................................	1:10000
4.2.	Područja posebnih uvjeta korištenja - graditeljska baština.....................................	1:10000
4.3.	Područja posebnih ograničenja u korištenju – krajobraz	1:10000
4.4.	Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite - Uređenje zemljišta, zaštita posebnih vrijednosti i obilježja......................................................................	1:10000 1:10000
4.5.	Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite - Oblici korištenja i način gradnje – urbana pravila........................................................................................	1:5000 1:5000
4.6.	Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite - Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite.................................................................................	1:10000 1:10000

Članak 6.

(1) Ostali dijelovi GUP-a Grada Dubrovnika (''Službeni glasnik Grada Dubrovnika'', broj 10/05, 10/07, 8/12 i 03/14) ostaju nepromijenjeni i sastavni su dio ovih izmjena i dopuna GUP-a.

Članak 7.

(1) Plan je izrađen u deset izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Dubrovnika i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Dubrovnika

Članak 8.

(1) Ova odluka stupa na snagu osmog dana od objave u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika''.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika objavljena u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 25/18.

Članak 12.

(1) Donošenjem Izmjena i dopuna Plana izmijenjeni dijelovi kartografskih prikaza navedenih u članku 2. Odluke zamjenjuju odgovarajuće dijelove kartografskih prikaza Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika („Službeni glasnik Grada Dubrovnika“, broj: 10/05, 10/07, 8/12, 3/14, 9/14-pročišćeni tekst i 4/16-odluka), u daljnjem tekstu: Plan.

(2) Dopunjava se Obrazloženje Plana, u poglavlju „3 Plan Prostornog uređenja“ Tablica strukture namjene površina mijenja se i glasi:

„TK sustav

NAMJENA		Predviđeno namjenom površina IIDGUP-a (ha)	Predviđeno namjenom površina IIDGUP-a (%)
STAMBENA NAMJENA	S	27,38	3,98
MJEŠOVITA NAMJENA - PRETEŽITO STAMBENA	M1	420,19	61,15
MJEŠOVITA NAMJENA - PRETEŽITO POSLOVNA	M2	27,3	3,97
POVIJESNA JEZGRA	M5	17,00	2,47
JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA	D	44,22	6,43
GOSPODARSKA NAMJENA – PROIZVODNA NAMJENA	I	13,60	1,98
GOSPODARSKA NAMJENA – POSLOVNA NAMJENA	K	38,03	5,53
GOSPODARSKA NAMJENA - UGOSTITELJSKO – TURISTIČKA NAMJENA	T	59,23	8,62
ŠPORTSKO – REKREACIJSKA NAMJENA	R	40,15	5,84
UKUPNO:		687,11	100

11. Prateći brzi napredak telekomunikacijske tehnologije, potrebno je stalno vršiti rekonstrukcije, dogradnje i modernizaciju sustava. Sustav komutacija je decentraliziran sa dva komutacijska čvorišta (AXE Dubrovnik i AXE Mokošica) na više samostalnih aktivnih digitalnih čvorova, čime se je postigla veća fleksibilnost i iskoristivost sustava, te omogućilo skraćenje pretplatničke petlje i veće brzine prijenosa podataka.

Skraćenja pretplatničke petlje treba nastaviti i dalje pomoću uličnih kabineta (FTTN ili FTTC tehnologije).

Suživio je i sustav FTTH (Fiber to the Home), optičko vlakno do kuće, koji omogućava brzine prijenosa podataka do 500 Mbit/s, te je potrebno s tom tehnologijom obuhvatiti što veći broj urbanih naselja.

Grad Dubrovnik sa okolicom je prema nadređenim telekomunikacijskim čvorištima spojen svjetlovodnim kabelima i to preko dva odvojena smjera, jedan kopneni koji se pruža pretežito uz Jadransku magistralu, te drugi otočni peko Elafita, Mljeta, Korčule i ostalih srednjodalmatinskih otoka do Splita. Daljnjim razvojem potrebno je unaprijediti te veze zamjenom određenih dionica svjetlovodnih kabela sa nedostatnim kapacitetom, onima sa većim brojem svjetlovodnih niti, te montažom prospojnih sustava (switch) većeg kapaciteta.

Na području mobilnih komunikacija treba vršiti pripreme na postojećim baznim stanicama za prihvat mreže nove generacije (5G), te širiti sustav montažom novih baznih stanica.

3.2.3.2 . Telekomunikacijska mreža

Telekomunikacijska mreža na području GUP-a Dubrovnik je dobro razvijena, no prateći nove tehnologije i stremeći ka boljim uslugama i većim brzinama prijenosa podataka potrebno je:

― Nastaviti sa decentralizacijom mreže i montažama uličnih kabineta (FTTC ili FTTN) sa svrhom skraćenja pretplatničke petlje i prebacivanja što većeg broja pretplatnika sa ADSL tehnologije na VDSL. Lokacije kabineta predvidjeti na većim raskrižjima ili u zelenim površinama u centrima naselja.

― Rekonstrukcijama mreže graditi novu DTK (distributivnu kabelsku kanalizaciju) sa upotrebom mini i mikro tehnologije cijevi i kabela, te zamjenom postojećih bakrenih kabela sa vodičima upredenim u četvorke sa novim xDSL kabelima gdje su vodiči upredeni u parice.

― Gdje je god moguće mijenjati zračnu (samonosivu) mrežu u podzemnu, te time postići veću sigurnost i kvalitetu telekomunikacijskog prometa i popraviti vizuru Grada.

― Iskoristiti izgradnju drugih infrastrukturnih objekata, bilo da se grade novi ili rekonstruiraju postojeći (vodovod, odvodnja, kanalizacija, elektroopskrba), te se priključiti u izgradnji sa telekomunikacijskim koridorima sastavljenim od PEHD cijevi (upotrebljavajući i mikro i mini tehnologiju) i određen broj distributivnih zdenaca.

― U predviđanjima koridora i prostora za telekomunikacijske čvorove računati i na druge teleoperatere (pored najvećeg, HT-a), te ih aktivno uključiti u planove građenja, kako bi mogli ponuditi svoje telekomunikacijske usluge.

― Cilj unapređenja telekomunikacijske mreže prema naputcima EU-a, je da se do godine 2020 postane digitalno društvo sa najmanje 50% stanovništva u urbanim područjima koji imaju pristup fiksnom internetu brzinom od 100 Mbit/s, a najmanje 80% kućanstava bi trebalo imati priključke koji omogućavaju 30 Mbit/s.

― Potrebno je i daljnje unapređivanje mobilne telefonije, povećavajući što bolju pokrivenost područja baznim stanicama. Trend je da se postavi veći broj baznih stanica, manjih snaga, te na taj način postigne bolja pokrivenost. Voditi računa da postavljanje stanica nema štetno djelovanje na zdravlja stanovništva.

― jakost električnog polja na frekvencijama od 400 -2000 Mhz (E) ne smije premašivati 1,3 x f 1/2 (V/m), a ukupna gustoća toka snage (S) 4,5 x 10 -3 x f (W/m2 ) na čitavom području obuhvata.

― Antenski stupovi i antene mobilne mreže svojim položajem ne smiju remetiti vrijedne vizure unutar gradskog prostora, posebno unutar i u kontaktnim područjima zaštićenih cjelina i pojedinačnih objekata.“

(3) Ostali dijelovi Plana ostaju nepromijenjeni.

Članak 13.

(1) Izmjene i dopune Plana izrađene su u pet (5) izvornika + CD (pdf, doc, dwg). Izvornici su ovjereni pečatom Gradskog vijeća i potpisani od Predsjednika Gradskog vijeća.

Članak 14.

(1) Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Dubrovnika“.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Odluka o donošenju IV. Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika objavljena u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 13/19.

Članak 12.

(2) Ostali dijelovi Plana ostaju nepromijenjeni.

Članak 13.

(1) Izmjene i dopune Plana izrađene su u pet (5) izvornika + CD (pdf, doc, dwg). Izvornici su ovjereni pečatom Gradskog vijeća i potpisani od Predsjednika Gradskog vijeća.

Članak 14.

(1) Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Dubrovnika“.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Odluka o donošenju Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika objavljena u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 5/21.

Članak 53.

Stupanjem na snagu ovih Izmjena i dopuna ne primjenjuju se dijelovi kartografskih prikaza Generalnog urbanističkog plana uređenja grada Dubrovnika („Službeni glasnik Grada Dubrovnika broj 10/05, 10/07, 8/12, 03/14, 09/14 – pročišćeni tekst, 04/16 – Odluka, 25/18 i 13/19) koji su predmet ovih Izmjena i dopuna, i to:

1. Korištenje i namjena prostora 1:5000

2.1. Mreža društvenih i gospodarskih djelatnosti 1:10000

3.1. Prometna i komunalna infrastrukturna mreža – Promet 1:5000

3.3. Prometna i komunalna infrastrukturna mreža – Energetski sustav 1:10000

4.4. Uvjeti korištenja i zaštite prostora

– Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite 1:10000

4.5. Oblici korištenja i način gradnje – urbana pravila 1:5000

Oznaka i predmet ovih Izmjena i dopuna prikazani su u grafičkom dijelu na kartografskom prikazu 0. “Predmet izmjena i dopuna” u mjerilu 1:10000.

Članak 54.

Izmjene i dopune izrađene su u pet (5) izvornika + CD (pdf, doc, dwg). Izvornici su ovjereni pečatom Gradskog vijeća i potpisani od predsjednika Gradskog vijeća.

Članak 55.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u „Službenom glasniku Grada Dubrovnika“.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Odluka o Izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika objavljena u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 19/22.

Članak 9.

Stupanjem na snagu ovog Plana, prestaju važiti i primjenjivati se kartografski prikazi: 3.1. Prometna i komunalna infrastrukturna mreža – Promet i 4.5. Oblici korištenja i način gradnje - Urbana pravila Generalnog urbanističkog plana uređenja Grada Dubrovnika („Službeni glasnik Grada Dubrovnika“, broj: 10/05, 10/07, 8/12, 3/14, 9/14-pročišćeni tekst, 4/16-Odluka o obustavi, 25/18, 13/19, 08/20-pročišćeni tekst, 5/21 i 8/21 – pročišćeni tekst) u obuhvatu na koji se odnose ove izmjene i dopune.

Članak 10.

Ovaj Plan izrađen je u pet (5) primjeraka izvornika u analognom i elektroničkom obliku ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Dubrovnika i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Dubrovnika.

Članak 11.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Dubrovnika.

KLASA: 350-01/21-01/01

URBROJ: 2117-1-09-23-

Dubrovnik, 4. travnja 2023.

Predsjednik Odbora za statut i poslovnik

Gradskog vijeća Grada Dubrovnika:

Jasmin Deraković, v. r.

--------------------------------------------------------

[1] bez Lokruma (72 ha) i Dakse (6,7 ha)