Službeni glasnik broj 17 - 27. srpnja 2018.Objavljeno: 02.08.18.
140. Pravilnik o zaštiti na radu
Na temelju članka 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, i 19/13 -pročišćeni tekst), članka 41.Statuta Grada Dubrovnika ("Službeni glasnik Grada Dubrovnika", broj 4/09, 6/10, 3/11, 14/12, 5/13, 6/13 - pročišćeni tekst, 9/15 i 5/18) Gradonačelnik Grada Dubrovnika dana 7.srpnja 2018., donosi
P R A V I L N I K
o zaštiti na radu
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom o zaštiti na radu (dalje:Pravilnik), na temelju Procjene rizika za gradsku upravu Grada Dubrovnika (dalje:Procjena), utvrđuje organizacija provedbe zaštite na radu, prava, obveze i odgovornost poslodavaca, ovlaštenika za zaštitu na radu i radnika.
Odredbe ovog Pravilnika primjenjuju se na odgovarajući način i u odnosu na osobe na radu i druge osobe koje se po bilo kojoj osnovi rada nalaze na mjestu rada.
Članak 2.
Pojedini izrazi u smislu ovog Pravilnika imaju slijedeća značenja:
― poslodavac je Grad Dubrovnik,
― radnici su fizičke osobe koje u radnom odnosu obavljaju poslove za poslodavca kao službenici i namještenici.
― osobe na radu su fizičke osobe koje nisu u radnom odnosu kod tog poslodavca ali za njega obavljaju određene aktivnosti, odnosno poslove (osobe koje rade na određenim poslovima u skladu s posebnim propisom, osobe koje su na stručnom osposobljavanju za rad)
― mjesto rada je svako mjesto na kojemu radnici i osobe na radu moraju biti ili na koje moraju ići ili kojemu imaju pristup tijekom rada zbog poslova koje obavljaju za poslodavca, kao i svaki drugi prostor odnosno prostorija koju poslodavac koristi za obavljanje poslova i koja je pod njegovim izravnim ili neizravnim nadzorom.
Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a koji imaju rodno značenje, odnose se jednako za muški i ženski rod.
Članak 3.
Zaštita na radu je sustav pravila, načela, mjera, postupaka i aktivnosti čijom se organiziranom primjenom ostvaruje i unapređuje sigurnost i zaštita zdravlja na radu, s ciljem sprječavanja rizika na radu, ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi s radom te ostalih materijalnih i nematerijalnih šteta na radu i u svezi s radom.
Troškove provođenja zaštite na radu snosi poslodavac.
Članak 4.
Isprave iz područja zaštite na radu pohranjuju se i čuvaju u upravnom tijelu nadležnom za poslove zaštite na radu.
Članak 5.
Poslodavac osigurava radnicima i osobama na radu sigurne uvjete za rad primjenom osnovnih, posebnih i priznatih pravila zaštite na radu na mjestu rada. U tom cilju se ovim Pravilnikom utvrđuju:
― organiziranje i provedba zaštite na radu,
― osposobljavanje za rad na siguran način,
― obavješćivanje iz zaštite na radu,
― poslovi s posebnim uvjetima rada,
― stres na radu ili u vezi s radom,
― zaštita posebno osjetljive skupine radnika,
― sredstva rada i osobna zaštitna oprema,
― radni okoliš,
― pružanje prve pomoći,
― zaštita nepušača, zabrana pijenja alkohola i uzimanja drugih sredstava ovisnosti,
― evidencija iz zaštite na radu,
― unutarnji nadzor nad primjenom pravila zaštite na radu.
Članak 6.
Poslovi zaštite na radu su:
― pružati stručnu pomoć Gradonačelniku i njegovim ovlaštenicima za zaštitu na radu, radnicima, osobama na radu i povjereniku radnika za zaštitu na radu u provedbi i unapređivanju zaštite na radu,
― poticati na otklanjanje utvrđenih nedostataka,
― sudjelovati u izradi Procjene,
― sudjelovati u izradi općeg akta iz zaštite na radu,
― sudjelovati u izradi operativnih planova poslodavca u dijelu kojise odnosi na zaštitu na radu,
― organizirati provedbu propisanih povremenih ispitivanja radne okoline, strojeva i uređaja s povećanim opasnostima, sredstva za rad te instalacije,
― brinuti se da na mjestima rada, sredstvima rada, i pripadajućim instalacijama budu postavljeni znakovi sigurnosti i znakovi općih obavijesti u skladu s Procjenom i odgovarajućim propisima,
― pratiti podatke u svezi s ozljedama na radu i izrađivati godišnje izvješće o ozljedama na radu,
― surađivati s tijelima inspekcije rada i drugim ovlaštenim tijelima koja se bave poslovima zaštite na radu,
― osposobiti povjerenika za zaštitu na radu i pomagati mu u radu
― surađivati s drugim upravnim tijelima u dijelu koji se odnosi za zaštitu na radu,
― voditi evidencije i propisane isprave iz zaštite na radu, te čuvati tehničku dokumentaciju,
― obavljati i druge poslove zaštite na radu u skladu s potrebama poslodavca.
ORGANIZIRANJE I PROVEDBA ZAŠTITE NA RADU
Članak 7.
Osobe s ovlaštenjima i odgovornostima iz zaštite na radu kod poslodavca su:
― Gradonačelnik,
― Pročelnici upravnih odjela i službi (Ovlaštenici),
― Stručnjak za zaštitu na radu,
Članak 8.
Gradonačelnik je odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu radnika i osoba na radu u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim postupcima.
Članak 9.
Gradonačelnik u okviru svojih prava i obveza:
― usvaja Procjenu,
― donosi akte iz područja zaštite na radu,
― osigurava obavljanje poslova zaštite na radu,
― utvrđuje organizaciju provedbe zaštite na radu,
― donosi akt kojim ovlaštenicima daje potrebna ovlaštenja iz zaštite na radu,
― osigurava provedbu osposobljavanja ovlaštenika za provođenje zaštite na radu,
― prihvaća izvješća o stanju zaštite na radu i obavljanja poslova zaštite na radu,
― osigurava radnicima usluge službe medicine rada,
― odlučuje o provođenju mjera zaštite na radu predviđenih u Procjeni,
― osigurava izvršenje rješenja inspektora rada.
Članak 10.
Gradonačelnik svoje ovlasti iz zaštite na radu može u pisanom obliku prenijeti na pročelnike upravnih tijela i službi u okviru djelokruga rada upravnih tijela kojim rukovode (dalje: Ovlaštenici za zaštitu na radu).
Pročelnici – Ovlaštenici za zaštitu na radu
Članak 11.
Ovlaštenici za zaštitu na radu obvezni su:
― radniku koji nije osposobljen za rad na siguran način ne dopustiti rad bez nadzora osposobljenog radnika,
― radniku za kojeg nije na propisani način utvrđeno da ispunjava tražene uvjete, ne dopustiti obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, odnosno radniku koji više ne ispunjava tražene uvjete zabraniti da nastavi obavljati poslove s posebnim uvjetima rada
― posebno osjetljivim skupinama radnika ne dozvoliti obavljanje poslova koji bi mogli na njih štetno utjecati,
― isključiti iz uporabe radnu opremu koja nije ispravna, odnosno sigurna, kao i osobnu zaštitnu opremu na kojoj nastanu promjene zbog kojih postoje rizici za sigurnost i zdravlje radnika,
― u suradnji sa stručnjakom za zaštitu na radu osigurati evidentiranje svake nezgode i ozljede na radu te svakog slučaja kada radnik izvijesti poslodavca, stručnjaka za zaštitu na radu ili povjerenika za zaštitu na radu o činjenici za koju smatra da predstavlja neposredni rizik za sigurnost i zdravlje, kao i o svakom drugom nedostatku u sustavu zaštite na radu i kada radnik odbije raditi i napustiti mjesto rada ako mu izravno prijeti rizik za život i zdravlje, sve dok poslodavac ne poduzme korektivne mjere,
― nadzirati da radnici rade u skladu s pravilima zaštite na radu, uputama poslodavca, odnosno proizvođača radne opreme, osobne zaštitne opreme i opasnih kemikalija te da koriste propisanu osobnu zaštitnu opremu,
― radniku zabraniti rad ako ga obavlja suprotno podstavku 6. ovoga stavka,
― osigurati potreban broj radnika osposobljenih za evakuaciju i spašavanje, za pružanje prve pomoći te omogućiti da im se stavi na raspolaganje sva potrebna oprema,
― osigurati da se u vrijeme rada ne piju alkoholna pića te da se ne uzimaju druga sredstva ovisnosti, odnosno zabraniti rad radnicima koji su na radu pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti i udaljiti ih s mjesta rada..
Stručnjak za zaštitu na radu
Članak 12.
Stručne i savjetodavne poslove zaštite na radu obavljaju stručnjaci zaštite na radu.
Stručnjaci za zaštitu na radu moraju ispunjavati uvjete glede stručne spreme, radnog iskustva kao i zadovoljiti uvjete glede programa, sadržaja i načina polaganja stručnog ispita te se moraju stalno stručno usavršavati.
Poslodavac je obvezan stručnjaku zaštite na radu osigurati potrebno vrijeme, opremu, pomoć drugih stručnih radnika i ostale uvjete za rad, kao i profesionalnu neovisnost te ga ne smije staviti u nepovoljniji položaj zbog obavljanja poslova zaštite na radu prema odredbama ovog Pravilnika, Zakona o zaštiti na radu, drugih propisa te prema pravilima struke.
Poslovi stručnjaka zaštite na radu su:
– pružaju stručnu pomoć poslodavcu i njegovim ovlaštenicima, radnicima i povjereniku zaštite na radu u provedbi i unapređivanju zaštite na radu;
– provode unutarnji nadzor nad primjenom pravila zaštite na radu;
– potiču poslodavca i njegove ovlaštenike na uklanjanje utvrđenih nedostataka glede zaštite na radu;
– prate podatke u svezi s ozljedama na radu te izrađuju godišnje izvješće za potrebe poslodavca:
– surađuju s tijelima inspekcije rada te drugim ovlaštenim tijelima i trgovačkim društvima koja se bave poslovima zaštite na radu;
– osposobljavaju povjerenika radnika za zaštitu na radu i pomažu u radu
– sudjeluju u radu odbora za zaštitu na radu;
– surađuju sa specijalistima medicine rada
– surađuju sa stručnim službama poslodavca u obavljanju drugih poslova sukladno propisima zaštite na radu.
Stručnjaci zaštite na radu predlažu poslodavcu, njegovim ovlaštenicima, rukovoditeljima radnih jedinica, odboru zaštite na radu, službenicima i povjereniku zaštite na radu, mjere za poboljšanje stanja zaštite.
Povjerenik radnika za zaštitu na radu
Članak 13.
Povjerenik radnika za zaštitu na radu obvezan je štititi interese radnika na području zaštite na radu te pratiti primjenu pravila, mjera, postupaka i aktivnosti zaštite na radu.
Povjerenik radnika za zaštitu na radu izabrat će se sukladno posebnim propisima.
Članak 14.
Povjerenik za zaštitu na radu ima slijedeća prava i dužnosti:
― podnositi prijedloge vezane uz donošenje odluka iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu,
― zahtijevati od poslodavca da poduzme odgovarajuće mjere u cilju smanjenja i otklanjanja izvora opasnosti,
― podnositi pritužbe tijelima nadležnim za zaštitu na radu, ako smatra da su prethodno poduzete mjere i osigurana sredstva nedostatna ili neodgovarajuća za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu.
― sudjelovati u planiranju unapređivanja uvjeta rada, uvođenja nove tehnologije, uvođenja novih tvari u radni i proizvodni proces i poticati poslodavca i njegove ovlaštenike na provedbu zaštite na radu,
― biti obaviješten o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje radnika,
― imati pravo uvida i korištenja dokumentacije vezane za sigurnost i zdravlje radnika,
― primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provedbu mjera zaštite na radu,
― izvijestiti inspektora o svojim zapažanjima i zapažanjima radnika čiji je povjerenik, prisustvovati inspekcijskim pregledima i očitovati se na činjenično stanje koje utvrdi inspektor,
― pozvati inspektora rada kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje radnika, a poslodavac to propušta ili odbija učiniti,
― obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalno proširivati i unapređivati znanje, pratiti i prikupljati obavijesti od značaja za njegov rad,
― staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje,
― svojim djelovanjem poticati ostale radnike na rad na siguran način,
― obavještavati radnike o mjerama koje poslodavac poduzima da im osigura zaštitu na radu i zdravstvenu zaštitu.
Odbor za zaštitu na radu
Članak 15.
Odbor za zaštitu na radu (dalje:Odbor) osniva se kao savjetodavno tijelo poslodavca za unapređivanje zaštite na radu.
Odbor iz stavka 1.ovog članka osniva i imenuje odlukom Gradonačelnik.
Odbor čine poslodavac ili njegovi ovlaštenici, stručnjak zaštite na radu koji obavlja poslove zaštite na radu kod poslodavca, specijalist medicine rada izabran u skladu s posebnim propisom te povjerenik radnika za zaštitu na radu ili njihov koordinator.
Predsjednik Odbora je poslodavac ili jedan Ovlaštenik.
Radi rješavanja specifičnih problema zaštite na radu, u rad Odbora mogu se uključiti stručnjaci za pojedina područja.
Odbor se sastaje najmanje jedan put u tri mjeseca i o svom radu vodi zapisnik.
Članak 16.
Poslodavac je obvezan u slučaju smrtne ozljede ili teške ozljede na mjestu rada, utvrđenog slučaja profesionalne bolesti ili nalaza nadležnog inspektora kojim je utvrđen nedostatak u provedbi zaštite na radu sazvati sjednicu Odbora u roku od dva radna dana od nastanka ozljede ili smrti.
O sjednici Odbora iz stavka 1.ovog članka poslodavac obavješćuje nadležnog inspektora koji može prisustvovati sjednici.
Obveze i odgovornost radnika i osoba na radu
Članak 17.
Radnici imaju slijedeća prava i obveze:
― osposobiti se za rad na siguran način za svoje radno mjesto kada ga uputi poslodavac,
― postupati u svemu po uputama osobe pod čijim nadzorom obavlja poslove na koje je raspoređen, dok se ne utvrdi da je osposobljen za rad na siguran način,
― ići na zdravstvene preglede kada ga uputi poslodavac,
― prije rasporeda i tijekom obavljanja poslova radnik je dužan obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršavanju povjerenih poslova ili koja ugrožava sigurnost i zdravlje drugih osoba,
― radne postupke izvoditi dužnom pažnjom sukladno pravilima zaštite na radu, uputama proizvođača sredstava rada, osobnih zaštitnih sredstava i radnih tvari, te prema uputama i nalozima ovlaštenika za zaštitu na radu,
― koristiti propisana osobna zaštitna sredstva i održavati ih čistima i ispravnima,
― izvijestiti ovlaštenika za zaštitu na radu o svakoj činjenici za koju opravdano smatra da predstavlja neposrednu opasnost za sigurnost i zdravlje, kao i o bilo kojem nedostatku u sustavu zaštite na radu,
― ne konzumirati alkoholna pića i druga sredstva ovisnosti prije i tijekom rada i ne unositi ih u radne prostorije i prostorije poslodavca,
― napustiti radno mjesto na zahtjev ovlaštenika za zaštitu na radu u slučajevima kada je zbog povrede obveza iz zaštite na radu to obavezno,
― prijaviti ovlašteniku za zaštitu na radu svaku ozljedu i nezgodu s opisom okolnosti koje su prethodile,
― sudjelovati u organiziranim vježbama evakuacije i spašavanja a u slučaju nastupa iznenadnog događaja u svemu postupati po uputama osobe određene za provođenje evakuacije i spašavanja,
― ne pušiti u radnima prostorijama,
― izvršavati i sve druge odluke i naloge Gradonačelnika i ovlaštenika za zaštitu na radu i u vezi zaštite na radu.
Osobe na radu imaju prava i obveze iz podstavka 3., 5., 6. i 8.-13.stavka 1. ovog članka.
OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD NA SIGURAN NAČIN
Članak 18.
Svaki radnik dužan je svladati obrazovne sadržaje iz zaštite na radu utvrđene za njegovo radno mjesto na temelju opasnosti utvrđene u Procjeni i ne smije započeti sa samostalnim radom dok te sadržaje nije savladao.
Radniku koji još nije osposobljen za samostalan rad na siguran način mora se osigurati rad pod nadzorom radnika osposobljenog za rad na siguran način, ali ne dulje od šezdeset dana.
Članak 19.
Osposobljavanje radnika za rad na siguran način provodi se prema programu osposobljavanja koji se mora temeljiti na Procjeni i obuhvaća sve opasnosti, štetnosti odnosno napore utvrđene procjenom.
Članak 20.
Za organizaciju, realizaciju programa osposobljavanja i vođenje evidencije o osposobljavanju za rad na siguran način odgovoran je stručnjak za zaštitu na radu.
Realizacija programa osposobljavanja može se u cijelosti povjeriti ovlaštenoj pravnoj ili fizičkoj osobi.
Članak 21.
Nakon završenog osposobljavanja i provjere osposobljenosti radniku se izdaje svjedodžba potpisana od ovlaštene osobe, koja se čuva u evidenciji zaštite na radu.
Članak 22.
Osposobljavanje i provjera osposobljenosti obavlja se u pravilu u radno vrijeme.
OBAVJEŠĆIVANJE IZ ZAŠTITE NA RADU
Članak 23.
Ovlaštenik za zaštitu na radu dužan je radnicima i osobama na radu dati odgovarajuće pisane obavijesti i upute koje se odnose na opasnosti i štetnosti po sigurnost i zdravlje.
Iznimno, kada prijeti iznenadna i neposredna opasnost po život i zdravlje radnika i osoba na radu, obavijest se može dati usmeno.
Članak 24.
Stručnjak za zaštitu na radu dužan je brinuti se da na mjestima rada, sredstvima rada i pripadajućim instalacijama budu postavljeni znakovi sigurnosti i znakovi općih obavijesti u skladu s Procjenom i odgovarajućim propisima.
Članak 25.
Ako znakovi sigurnosti i općih obavijesti nisu dovoljni za djelotvorno obavješćivanje, potrebno je trajno postaviti pisane upute o uvjetima i načinu korištenja prostora, sredstva rada, osobne zaštitne opreme, radnih tvari i opreme.
POSLOVI S POSEBNIM UVJETIMA RADA
Članak 26.
Poslovi s posebnim uvjetima rada utvrđeni su Procjenom.
Članak 27.
Na radno mjesto s posebnim uvjetima rada može se rasporediti samo radnik koji, osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa, ispunjava i posebne uvjete glede dobi, života, spola, stručne spreme, osposobljenosti, tjelesnog, zdravstvenog i duševnog stanja te psihofizičkih i psihičkih sposobnosti.
Smatra se da radnik ispunjava uvjete za rad na radnom mjestu s posebnim uvjetima rada, ako to dokazuje ispravom odgovarajuće ovlaštene zdravstvene ustanove.
Članak 28.
Ovlaštenik za zaštitu na radu nadzire da se na radno mjesto s posebnim uvjetima rada rasporedi samo osoba za koju je prethodno utvrđeno da udovoljava postavljenim uvjetima i da na tom radnom mjestu radi samo dok te uvjete ispunjava.
Članak 29.
Nakon proteka roka utvrđenog Pravilnikom o poslovima s posebnim uvjetima rada ili kad to ranije ocjeni specijalist medicine rada, ovlaštenik za zaštitu na radu dužan je uputiti radnika na periodični pregled.
Članak 30.
Ukoliko se na zdravstvenom pregledu utvrdi da radnik više ne ispunjava uvjete za rad na radnom mjestu s posebnim uvjetima rada, rasporediti će se na drugo radno mjesto u skladu s njegovim sposobnostima.
Članak 31.
Isprave o zdravstvenim pregledima radnika i evidenciju o rokovima ponovnih pregleda vodi stručnjak za zaštitu na radu.
STRES NA RADU ILI U VEZI S RADOM
Članak 32.
Poslodavac je obvezan provoditi prevenciju stresa na radu ili u vezi s radom koji je uzrokovan osobito čimbenicima kao što su sadržaj rada, organizacija rada, radno okruženje, loša komunikacija i međuljudski odnosi, kako bi sveo na najmanju mjeru potrebu radnika da svlada poteškoće zbog dugotrajnije izloženosti intenzivnom pritisku te otklonio mogućnost da se umanji radna učinkovitost radnika i pogorša njegovo zdravstveno stanje.
Članak 33.
Ako postoje naznake stresa na radu ili u vezi s radom, poslodavac je obvezan posebnu pozornost usmjeriti na:
― organizaciju rada i radnih postupaka (radno vrijeme, stupanj samostalnosti, radno opterećenje i dr.),
― radne uvjete i okolinu (izloženost radnika i poslodavca nasilnom ponašanju, buci, vrućini, hladnoći i dr.),
― komunikaciju (neizvjesnost o očekivanjima od posla, izgledi za očuvanjem posla ili nadolazeće promjene i dr.),
― subjektivne čimbenike ( emocionalni i društveni pritisci i dr.).
Članak 34.
Obveze radnika i njihovih predstavnika u prevenciji i sprečavanja stresa:
― radnici imaju obvezu postupati u skladu s uputama poslodavca za sprječavanje, uklanjanje ili smanjivanje stresa na radu ili u vezi s radom,
― radnici i njihovi predstavnici imaju obvezu surađivati s poslodavcem radi sprječavanja, uklanjanja ili smanjivanja stresa na radu ili u vezi s radom.
ZAŠTITA POSEBNO OSJETLJIVE SKUPINE RADNIKA
Članak 35.
Posebno osjetljive kategorije radnika kojima je poslodavac obvezan osigurati posebnu zaštitu na radu su trudne radnice, radnice koje su nedavno rodile, radnice koje doje, radnici oboljeli od profesionalne bolesti te radnici kod kojih je utvrđena smanjena i preostala radna sposobnost ili postoji neposredan rizik od smanjenja radne sposobnosti.
Članak 36.
Posebno osjetljive kategorije iz članka 35.ovog Pravilnika ne smiju se raspoređivati na poslove s posebnim uvjetima rada ili druge poslove koji mogu štetno utjecati na njihovo zdravlje.
Članak 37.
Posebno osjetljivim kategorijama radnika osigurava se posebna zaštita kroz prilagodbu radnih uvjeta, raspoređivanja na radna mjesta, organizaciju radnog vremena, te ostale mjere zaštite propisane Zakonom.
SREDSTVA RADA I OSOBNA ZAŠTITNA OPREMA
Članak 38.
Stručnjak za zaštitu na radu dužan je propisanim rokovima organizirati ispitivanja sredstava za rad.
Ispitivanja iz stavka 1.ovog članka provjeriti će se ovlaštenoj pravnoj ili fizičkoj osobi koja će po obavljenom ispitivanju izdati propisana uvjerenja koja će se čuvati u evidenciji iz zaštite na radu.
Članak 39.
Sredstva rada mogu se koristiti samo za propisanu namjenu od strane radnika kojima su povjereni.
Članak 40.
Radnik je dužan pregledati sredstva rada koja koristi:
― svakodnevno prije početka rada,
― tijekom rada na njima,
― povremeno.
Članak 41.
Ispravnost sredstava rada, nastale promjene tijekom rada svakodnevno nadzire sam radnik koji njima rukuje.
O svakoj neispravnosti i ustanovljenoj promjeni na sredstvu rada radnik je dužan izvijestiti ovlaštenika za zaštitu na radu.
Članak 42.
Ovlaštenik za zaštitu na radu ne smije dopustiti uporabu sredstava rada ako utvrdi da su njima nastupile promjene zbog kojih je ugrožena sigurnost i zdravlje radnika.
Ovlaštenik za zaštitu na radu dužan je poduzeti odgovarajuće mjere za otklanjanje utvrđenih nedostataka, kako bi nakon otklanjanja opasnosti mogao dozvoliti uporabu sredstava rada.
Nadzorni uređaji kao sredstvo zaštite na radu
Članak 43.
Poslodavac će koristiti nadzorne uređaje kao sredstvo zaštite na radu radi kontrole ulazaka i izlazaka iz radnih prostorija i prostora te radi smanjenja izloženosti radnika riziku od razbojstva, provala, nasilja, krađa i sličnih događaja na radu ili u vezi s radom.
Članak 44.
Poslodavac ne smije koristiti snimljene materijale u svrhe koje nisu propisane člankom 43., ne smije ih emitirati u javnosti niti pred osobama koje nemaju ovlasti na nadzor opće sigurnosti i zaštite na radu te je obvezan osigurati da snimljeni materijali ne budu dostupni neovlaštenim osobama.
RADNI OKOLIŠ
Članak 45.
Stručnjak za zaštitu na radu dužan je organizirati ispitivanje radnog okoliša:
― odmah nakon što su nastali uvjeti zbog kojih je ispitivanje obvezno,
― nakon svake promjene u radnom okolišu koja ima utjecaja na stanje utvrđeno prethodnim ispitivanjem,
― na temelju rješenja inspektora rada,
― periodički u rokovima koji ne mogu biti duži od 3 godine.
Ispitivanje iz stavka 1.ovog članka povjeriti će se ovlaštenoj pravnoj ili fizičkoj osobi.
Članak 46.
Isprave i evidencije o obavljenim ispitivanjima i rokovima za ponovna ispitivanja vodi stručnjak za zaštitu na radu.
Članak 47.
Kada se ispitivanjem radnog okoliša utvrde nedostatci, Ovlaštenik za zaštitu na radu dužan je organizirati otklanjanje utvrđenih nedostataka i potom inicirati ponovno ispitivanje radnog okoliša
Članak 48.
U slučaju ozljede na radu, radnik koji se zatekne na mjestu događaja dužan je odmah pozvati radnika osposobljenog za pružanje prve pomoći i obavijestiti Ovlaštenika.
Članak 49.
Ovlaštenik je, u suradnji sa stručnjakom za zaštitu na radu, dužan bez odgode doći na mjesto događaja i:
― ukloniti izvor opasnosti ili ukoliko to nije moguće osigurati da zaposlenici hitno napuste opasno područje,
― osigurati pristup do ozlijeđenog radnika i pružanje neposredne prve pomoći,
― po potrebi pozvati hitnu medicinsku pomoć ili organizirati prijevoz ozlijeđenog radnika na liječenje u zdravstvenu ustanovu,
― događaju i poduzetim mjerama odmah izvijestiti Gradonačelnika te sastaviti Zapisnik o nastaloj ozljedi na radu temeljem pisane izjave ozlijeđenog radnika. Zapisnik vlastoručno potpisuje ozlijeđeni radnik, neposredni rukovodilac te očevidac ukoliko postoji,
― ispuniti obrazac OR-8 (Prijava ozljede na radu).
PRUŽANJE PRVE POMOĆI
Članak 50.
Ozlijeđenim ili naglo oboljelim radnicima mora se osigurati pružanje prve pomoći do upućivanja na liječenje u zdravstvenu ustanovu.
Članak 51.
Za pružanje neposredne i prve pomoći ozlijeđenim i naglo oboljelim radnicima u radnim prostorijama mora biti najmanje jedna osoba koja je osposobljena za pružanje prve pomoći.
Članak 52.
Osposobljavanje osoba za pružanje prve pomoći povjerit će se organizaciji koja se bavi takvom djelatnošću.
Nakon provedenog osposobljavanja polaznicima će se izdati odgovarajuće isprave.
Imena radnika osposobljenih za pružanje prve pomoći, te naziv i broj zdravstvene ustanove trebaju biti istaknuti na ormariću prve pomoći ili na drugom vidljivom mjestu.
Članak 53.
Osobama određenim za pružanje prve pomoći mora se na raspolaganje staviti potrebna oprema, prije svega materijal za pružanje prve pomoći.
Poslodavac je dužan osigurati dovoljan broj ormarića s materijalom za pružanje prve pomoći.
Ormarići moraju biti postavljeni na prikladnim mjestima, propisno označeni i uvijek popunjeni.
Ormarići moraju biti zaključani a ključevi od ormarića pohranjeni kod osoba određenih za pružanje prve pomoći.
Članak 54.
Za pravovremeno popunjavanje i uredno vođenje ormarića s potrebnim sanitetskim materijalom odgovoran je stručnjak za zaštitu na radu.
ZAŠTITA NEPUŠAČA, ZABRANA PIJENJA ALKOHOLA I UZIMANJA DRUGIH SREDSTAVA OVISNOSTI
Članak 55.
Pušenje je zabranjeno u svim radnim prostorijama i prostorima poslodavaca.
Članak 56.
Radnik u vrijeme rada ne smije biti pod utjecajem alkohola i drugih sredstava ovisnosti, niti ih smije unositi u radne prostorije i prostore poslodavca.
Članak 57.
Način, uvjeti, obveza, posljedice testiranja na alkohol, droge i druga sredstva ovisnosti na radnom mjestu regulirani su Pravilnikom o testiranju na alkohol, droge i druga sredstva ovisnosti na radnom mjestu.
EVIDENCIJE IZ ZAŠTITE NA RADU
Članak 58.
Poslodavac je obvezan voditi evidencije, čuvati isprave te davati obavijesti i podatke u skladu propisima o zaštiti na radu.
Osim evidencija iz stavka 1. ovoga članka, poslodavac je obvezan voditi evidencije o ozljedama na radu, profesionalnim bolestima i nezgodama na radu.
Davanje obavijesti i podataka poslodavac je obvezan provoditi na način da čuva privatnost radnika u skladu s posebnim propisom o zaštiti osobnih podataka.
Utvrđivanje tajnosti podataka, odnosno akata ili isprava u kojima su sadržani, ne oslobađa poslodavca obveze da daje podatke osobama koje na njih imaju pravo.
UNUTARNJI NADZOR NAD PRIMJENOM PRAVILA ZAŠTITE NA RADU
Članak 59.
Unutarnji nadzor nad primjenom pravila zaštite na radu i odredbi ovog Pravilnika i posebnih propisa o zaštiti zdravlja radnika obavljaju ovlaštenici za zaštitu na radu i radnici putem svog povjerenika za zaštitu na radu.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 60.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Dubrovnika“.
Stupanjem na snagu ovog Pravilnika o zaštiti na radu prestaje važiti Pravilnik o zaštiti na radu od 12. lipnja 2015. godine.
KLASA: 118-01/18-02/03
URBROJ: 2117/01-01-18-02
Dubrovnik, 7. srpnja 2018.
Gradonačelnik
Mato Franković, v. r.
----------------------------