Službeni glasnik | Grad Dubrovnik

Službeni glasnik broj 17. - 15. rujna 2021.Objavljeno: 15.09.21.

122. Urbanistički plan uređenja „Gruški akvatorij“ – pročišćeni tekst

Na temelju Zaključka o davanju ovlaštenja Odboru za Statut i Poslovnik Gradskoga vijeća Grada Dubrovnika za utvrđivanje pročišćenih tekstova akata Gradskoga vijeća Grada Dubrovnika (''Službeni glasnik Grada Dubrovnika'', broj 5/97.), Odbor za Statut i Poslovnik Gradskoga vijeća Grada Dubrovnika, na sjednici održanoj 25. kolovoza 2021., utvrdio je pročišćeni tekst Urbanističkog plana uređenja „Gruški akvatorij“.

Pročišćeni tekst Urbanističkog plana uređenja „Gruški akvatorij“ obuhvaća Odluku o donošenju Urbanističkog plana uređenja „Gruškog akvatorija“ objavljenu u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 07/11 i Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja „Gruškog akvatorija“ objavljenu u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 05/21.

U tim aktima naznačeno je vrijeme njihova stupanja na snagu.

Urbanistički plan uređenja „Gruški akvatorij“

(pročišćeni tekst)

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

UVODNE NAPOMENE

Članak 1.

Donosi se pročišćeni tekst Urbanističkog plana uređenja „Gruški akvatorij“ objavljenog u ''Službenom glasniku Grada Dubrovnika'', broj 7/11 i 5/21., (u daljnjem tekstu: Plan) kojeg je izradila tvrtka Urbos d.o.o., Split u koordinaciji s nositeljem izrade, Gradom Dubrovnikom.

Članak 2.

Plan se donosi za prostor obuhvata određen Prostornim planom uređenja Grada Dubrovnika (Službeni glasnik Grada Dubrovnika, broj 7/05, 6/07, 10/07, 03/14, 09/14 – pročišćeni tekst, 19/15, 18/16 – pročišćeni tekst, 25/18, 13/19, 7/20 – pročišćeni tekst, 2/21 i 7/21– pročišćeni tekst ) i Generalnim urbanističkim planom Grada Dubrovnika (Službeni glasnik Grada Dubrovnika, broj 10/05, 10/07, 8/12, 03/14, 09/14 – pročišćeni tekst, 04/16 – Odluka, 25/18, 13/19 i 8/21 - pročišćeni tekst).

Površina obuhvata Plana iznosi 136,4 ha, od čega na kopneni dio otpada 26,4 ha i na morski 110,0 ha.

Granice obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima iz članka 4. stavka 1. ovih Odredbi, pod točkom B.

Članak 3.

Planom su određeni pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Članak 4.

Plan, sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja Gruški akvatorij, sastoji se od:

KNJIGA 1

I TEKSTUALNOG DIJELA PLANA:

Odredbe za provođenje plana

KNJIGA 2

II GRAFIČKOG DIJELA PLANA

(koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:2000)

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

2.1 Prometni sustav

2.2 Energetski sustav

2.3 Vodnogospodarski sustav

2.4 Telekomunikacije i pošta

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

3.1 Područja posebnih uvjeta korištenja

3.2 Područja posebnih ograničenja u korištenju

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE

4.1 Oblici korištenja

4.2 Način gradnje

KNJIGA 3

III OBVEZNI PRILOZI

1. Obrazloženje Plana

KNJIGA 4

2. Izvod iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja

3. Stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja

4. Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi Plana

5. Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. ZPUG-a

6. Izvješće o prethodnoj raspravi

7. Izvješće o javnoj raspravi

8. Evidencija postupka izrade i donošenja Plana

9. Sažetak za javnost

KNJIGA 5

Gruški akvatorij – Dubrovnik – Konzervatorski elaborat, Omega engineering d.o.o. Dubrovnik, lipanj/srpanj 2009.

Elaborat Plana iz ovog članka ovjeren pečatom Gradskog vijeća Grada Dubrovnika i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, sastavni je dio ovih Odredbi.

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

1.1 UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 5.

Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene u Planu su određeni na temelju vrednovanja:

― mjesta i uloge Gruškog akvatorija u geoprometnom, prirodnom i povijesnom okruženju Grada Dubrovnika

― mjesta i uloge u gospodarskoj slici Grada, Županije i RH kao prostora na kojem se isprepliću prometni sustavi međunarodnog, državnog, županijskog i lokalnog značaja, prostora uglavnom na pomorskom dobru i u državnom vlasništvu. Gruški akvatorij je jedini prostor na kojem Grad Dubrovnik može oblikovati waterfront - suvremeno oblikovanu zonu kontakta grada i mora kao prostora od strateške važnosti za gospodarski razvoj Grada (novi turistički atraktor)

― mjesta i uloge u urbanoj slici Grada kao najdinamičnijeg gradskog prostora u transformaciji tj. prostora kompleksne obnove i reurbanizacije, prostora na kojem Grad oblikuje novi identitet.

― artikulacije povijesne i prirodne baštine na način da nova izgradnja uvaži zadatost prostora, njegove konfiguracijske i fizionomske karakteristike utemeljene u povijesti.

― osiguranja aktivnog javnog prostora adekvatnim programima

― održivog korištenja i kvalitete prostora i okoliša

1.2 KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

Članak 6.

Razgraničenje prostora prema namjeni i korištenju prikazano je na kartografskom prikazu broj 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:2.000 i u tablici broj 1. ovih Odredbi.

1.2.1 MJEŠOVITA NAMJENA

PRETEŽITO STAMBENA NAMJENA M1

Članak 7.

Površina mješovite, pretežito stambene namjene M1, određena je za:

― središnji, postojeći, pretežno stambeni dio južno od područja ex-TUP-a,

― na predjelu Solitudo /Kapetanova kuća/ pretežno stambeni objekt u direktnom kontaktu s uređenom obalom.

Postojeće građevine su pretežno stambene namjene sa mogućim poslovnim sadržajima (tihi obrti i usluge, specijalizirane trgovine, uredi i sl.), ugostiteljsko-turističkim, javnim i društvenim i ostalim sadržajima kompatibilnim izgrađenoj naseljskoj strukturi.

Unutar ove zone moguća je i izgradnja objekata komunalne infrastrukture.

U okviru površina iz stavka 1. nije moguće graditi niti uređivati prostore za bučne obrte, skladišta i druge sadržaje koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način (bukom, prašinom, kemikalijama i sl.) ometaju stanovanje ili ugrožavaju okoliš.

PRETEŽITO POSLOVNA NAMJENA M2

Članak 8.

Površina mješovite, pretežito poslovne namjene M2, određena je za područje Ex-Tupa.

Na površinama mješovite pretežno poslovne namjene mogu se graditi sadržaji poslovne i stambene namjene, javne i društvene namjene, ugostiteljsko turističke namjene. Moguće je i uređenje sadržaja športske i rekreacijske namjene, parkova i dječjih igrališta, garaža i infrastrukturnih objekata kao i ostalih sadržaja kompatibilnih izgrađenoj naseljskoj strukturi.

U okviru površina iz stavka 1. ovog članka nije moguće graditi niti uređivati prostore za bučne obrte, skladišta i druge sadržaje koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način (bukom, prašinom, kemikalijama i sl.) ometaju stanovanje ili ugrožavaju okoliš.

1.2.2 JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA

KULTURA - D6

Članak 9.

Površina kulturne namjene D6 -1 ljetnikovci “Stay” i “Kaboga” unutar kojih se mogu planirati kulturni sadržaji (restauratorski zavod, muzeji, galerije i sl.) sa pratećim programima.

Članak 10.

Površina javne i društvene namjene D6 –2 auditorij, centralni je javni sadržaj unutar Gruškog zaljeva. Predstavlja reprezentativan javni prostor unutar kojeg se mogu realizirati sljedeći sadržaji:

― auditorij sa koncertnim dvoranama i popratnim prostorima

― izložbeni i edukativni prostori

― kongresni centar

― knjižare, specijalizirani dućani i prodajne galerije

― medijateke, multiplex kina, akvarij i sl.

― moguća je i realizacija pratećih ugostiteljskih sadržaja.

VJERSKA - D7

Članak 11.

Površina dominkanskog samostana sa crkvom Sv. Križa , javne i društvene namjene - vjerske D7.

1.2.3 POSLOVNA NAMJENA- K

GARAŽNO POSLOVNA – K4

Članak 12.

K 4 – KANTAFIG - namijenjena je poslovnim sadržajima s mogućim smještajem lučkog kontrolnog centra (LKC) i graničnog prijelaza. Unutar ove površine mogu se realizirati sljedeći sadržaji:

― multifunkcionalni prostori poput sajamskih prostora (sajam plovila i sl.),

― kongresni centar, kino dvorana, koncertne dvorane

― ugostiteljsko turistički sadržaji

― zabavni sadržaji

― obrti

― financijske institucije i osiguravajuća društva

― specijalizirane trgovine

― garaže

― slobodna carinska zona

― akvarij, i drugi atraktivni poslovni i javni sadržaji.

― komunalni objekti i uređaji i sl.

Članak 13.

K 4 – LUKA ZA BRODOVE NA KRUŽNIM PUTOVANJIMA - namijenjena je uređenju sadržaja poslovne namjene kompatibilnih sa terminalom za brodove na kružnim putovanjima i autobusnim terminalom, poput:

― ugostiteljsko-turističkih i trgovačkih sadržaja

― turističkih agencija i info punktova

― zabavnih sadržaja i sajamskih sadržaja,

― financijskih institucija i osiguravajućih društva,

― specijaliziranih trgovina,

― garaže

― slobodne carinske zone

― akvarija, i drugih atraktivnih poslovnih i javnih sadržaja

― komunalnih objekata i uređaja i sl.

Članak 14.

K 4 – CENTRALNA GARAŽNO POSLOVNA GRAĐEVINA. Unutar te namjene moguća je realizacija i sljedećih sadržaja:

― robne kuće

― specijalizirane trgovine

― poslovni sadržaji i obrti

― ugostiteljsko-turistički i ostali kompatibilni sadržaji

― komunalni objekti i uređaji

― garaže i sl.

Članak 15.

K 4 – UZ AUTOBUSNI KOLODVOR namijenjena poslovnim sadržajima kompatibilnim sa autobusnim kolodvorom, poput:

― ugostiteljsko-turističkih i trgovačkih sadržaja

― turističkih agencija i info punktova

― zabavnih sadržaja i sajamskih sadržaja

― obrta

― financijskih institucija i osiguravajućih društva

― gradskih komunalnih servisa

― specijaliziranih trgovina

― garaže

― komunalnih objekata i uređaja i sl.

Članak 16.

K 4 - PORAT nalazi se južno od Dominikanskog samostana i crkve Sv. Križa namijenjena poslovnim sadržajima s mogućim smještajem lučkog kontrolnog centra (LKC).

Unutar ove namjene moguće je realizirati sljedeće sadržaje:

― ugostiteljsko-turistički i trgovački sadržaji

― turističke agencije i info punktovi

― zabavni sadržaji i sajamski sadržaji

― obrti

― financijske institucije i osiguravajuća društva

― gradski komunalni servisi

― garaže

― specijalizirane trgovine i sl.

― komunalni objekti i uređaji

PRETEŽNO TRGOVAČKA - K2

Članak 17.

K 2 - poslovna namjena - pretežno trgovačka, smještena u objektu Solske baze namijenjena je uređenju nove gradske tržnice i pratećih ugostiteljskih i poslovnih prostora te komunalnih objekata i uređaja ili ostalim komercijalno poslovnim sadržajima.

Članak 18.

U zonama poslovne namjene K2 moguće je planirati i stambene sadržaje najviše 10% od ukupne građevinske (bruto) površine.

1.2.4. UGOSTITELJSKO TURISTIČKA NAMJENA - TURISTIČKO NASELJE T2

HOTEL -T1

Članak 19.

Površine ugostiteljsko turističke namjene hoteli Lapad i Kazbek iz skupine hoteli uređuju se sukladno “Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli”, NN 88/07. s pripadajućim pratećim ugostiteljskim, športsko rekreacijskim, wellness, zabavnim, komunalnim i ostalim kompatibilnim sadržajima.

U okviru hotela Lapad, kao i u kontaktnim obalnim prostorima, uređuju se sadržaji centra marine.

1.2.5 ŠPORTSKO - REKREACIJSKA NAMJENA

Članak 20.

Površina športsko rekreacijske namjene R3 uređena obala (plaža) na predjelu Solituda. Namijenjena je rekreaciji sadržajima sa pratećim sadržajima (ugostiteljstvo, svlačionice, sanitarije, smještaj plažnih rekvizita i sl.).

1.2.6 JAVNE ZELENE POVRŠINE

Z1 JAVNI PARK

Članak 21.

Z1 - javni gradski park - reprezentativni hortikulturno uređeni prostor s parkovnom opremom (fontane, vodoskok, klupe, i sl.) te skulpturama.

Z3 VRTNI PERIVOJ

Članak 22.

Z3 - vrtni perivoj „Batahovina“ javna je zelena površina gradskog parka sa edukativnim sadržajima poput herbarija, volarija, lapidarija i sl., te pratećim sadržajima (info-punkt, paviljoni za ugostiteljske i izložbene funkcije).

U obuhvatu Z3 – vrtnog perivoja na predjelu „Batahovine“ omogućava se rekonstrukcija postojeće građevine, čest.zgr. 89 k.o. Sustjepan (stara izmjera) uz sanaciju i uređenje kolnog i pješačkog pristupa do k.č. 12/3 k.o. Sustjepan (nova izmjera) na kojoj je zgrada smještena. Postojeća građevina rekonstruirat će se u svrhu pružanja usluga stambenog zbrinjavanja.”

1.2.6 JAVNE POVRŠINE

Članak 23.

Pješačke površine koje obuhvaćaju gradsku obalnu šetnicu, rivu, trgove, biciklističke staze, odmorišta sa pratećom urbanom opremom (klupe, rasvjeta i sl.).

Dio javnih površina formira se novim oblikovanjem obale (nasipanjem) što se provodi u skladu s propisima.

1.2.8 POVRŠINA INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

1.2.8.1. MORSKE LUKE ZA JAVNI PROMET

LUKA OTVORENA ZA MEĐUNARONI PROMET - DRŽAVNOG ZNAČAJA

Članak 24.

Osnovna namjena trajektne luke za međunarodni promet IS1-1 je:

― luka za trajektni i brodski promet s operativnim površinama za ukrcaj i iskrcaj

― manipulativne površine za osobna i opskrbna vozila

― montažne konstrukcije za garaže

― biljetarnica i ostali potrebni sadržaji luke

Prateći sadržaji luke su:

― ugostiteljski sadržaji

― trgovački i poslovni sadržaji (agencije, banke i sl.)

― komunalni objekti i uređaji

Članak 25.

Osnovna namjena IS1-2 je luka za brodove na kružnim putovanjima s:

― operativnim površinama luke za ukrcaj i iskrcaj,

― manipulativne površine za vozila,

― garaže, terminal i ostali potrebni sadržaji.

Prateći sadržaji luke su:

― ugostiteljski sadržaji

― trgovački i poslovni sadržaji (agencije, banke i sl.)

― komunalni objekti i uređaji

Članak 26.

Osnovna namjena IS1 -3 luka za trajektni, putnički i izletnički promet:

― ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj i usluge plovnim objektima

― carinski prijelaz s operativnim površinama za ukrcaj i iskrcaj

― manipulativne površine za osobna i opskrbna vozila

― biljetarnica i ostali potrebni sadržaji.

Prateći sadržaji luke su:

― ugostiteljski sadržaji

― trgovački i poslovni sadržaji (agencije, banke i sl.)

― komunalni objekti i uređaji

Članak 27.

Osnovna namjena IS1 - 4 teretna luka se uređuje bez nadgradnje. Uređuje se obala i plato luke s potrebnom infrastrukturom (komunalni objekti i uređaji) i planira benzinska postaja za brodove i vozila. Ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj vrši se preko uređaja za pretovar na brodu ili kamionu. Za uređenje teretne luke obvezni su prethodni konzervatorski uvjeti.

LUKA OTVORENA ZA JAVNI PROMET - LOKALNOG ZNAČAJA

Članak 28.

Osnovna namjena IS2 -1 luka otvorena za javni promet lokalnog značaja Batala, komunalni vezovi s operativnim obalama i pripadajućim akvatorijem.

Na prostoru Batale smještaju se:

― operativni vezovi uz gradsku rivu (policija, peljari, lučka kapetanija i dr.)

― komunalni vezovi (KV) domicilnog stanovništva

― sadržaji manje lučice, klupska kućica, potrebna oprema i instalacije za manipulaciju plovilima, ugostiteljstvo i sl.

― izletnička obala za brodove turoperatora.

― komunalni objekti i uređaji

Članak 29.

Osnovna namjena IS2 -2 luka otvorena za javni promet lokalnog značaja Ponta Solitudo (KV) vezovi domicilnog stanovništva.

Članak 30.

Osnovna namjena IS2 - 3 luka otvorena za javni promet lokalnog značaja Solitudo, luka s operativnim obalama i pripadajućim akvatorijem. Na prostoru Solituda smještaju se:

― komunalni vezovi domicilnog stanovništva (KV),

― sadržaji manje lučice, klupska kućica, trailer i ostali potrebni sadržaji i komunalni objekti i uređaji.

MORSKA LUKA POSEBNE NAMJENE

Članak 31.

Osnovna namjena Sportska luka “Orsan” LS1 luka posebne namjene - sportska luka (sadržaji sukladno važećim propisima o kategorizaciji i razvrstavanju luka posebne namjene, sportske luke) s pratećim ugostiteljskim sadržajima (restoran, kafe bar) i ostalim kompatibilnim sadržajima, komunalnim objektima i uređajima. Na području sportske luke Orsan nalaze se jedriličarski i veslački klub. Planirano je preseljenje dijela sadržaja veslačkog (juniori) i jedriličarskog kluba (mali jadriličari) na prostor nove sportske luke Solitudo.

Članak 32.

Osnovna namjena Sportska luka “Solitudo” LS2 luka posebne namjene - sportska luka (sadržaji sukladno važećim propisima o kategorizaciji i razvrstavanju luka posebne namjene, sportske luke) sa:

― centrom za sportove na vodi

― veslačkim klubom (klupski prostori, pontoni prostori za sport i rekreaciju).

― ronilački klub

Moguća je realizacija pratećih ugostiteljskih sadržaja (restoran, kafe bar), sportsko rekreacijskih sadržaja (boćališta i sl.), specijaliziranih trgovina ronilačke, jedriličarske i veslačke opreme te komunalnih objekata i uređaja.

Članak 33.

Centar marine planiran je na prostoru hotela Lapad, vile Pitarević i kontaktnog prostora na obali.

Osnovna namjena LN – luka posebne namjene marina Gruž oprema se sadržajima sukladno važećim propisima o kategorizaciji i razvrstavanju luka nautičkog turizma- marina.

Obuhvat LN iz prethodnog stavka prikazan je u kartografskim prikazu Korištenje i namjena površina u mj. 1:2000.

1.2.8.2. OSTALI INFRASTRUKTURNI OBJEKTI

Članak 34.

Postojeća benzinska postaja u Lapadu namijenjena je opskrbi vozila i plovila duljine do devet metara. Nakon izgradnje benzinske postaje na području Sustjepana ova benzinska postaje će se zatvoriti.

Članak 35.

Planirana benzinska postaja smještena na području Sustjepana namijenjena je pored brodova manjih i opskrbi brodova većih dimenzija.

Članak 36.

Međunarodni i međugradski autobusni kolodvor (AK) sa sljedećim sadržajima kao što su čekaonica, prodaja autobusnih karata, info point, peroni, sanitarne prostorije, prometni ured, garderoba, promet u mirovanju (parkiralište autobusa, parkiralište osobnih automobila sukladno posebnim propisima, te ostalim pratećim sadržajima sukladno posebnim propisima.

Članak 37.

Autobusni terminal (AT) u funkciji ukrcaja i iskrcaja putnika na kružnim putovanjima, sa sadržajima sukladno posebnim propisima.

Članak 38.

CT – terminal luke za brodove na kružnim putovanjima sa sljedećim sadržajima kao što su javni i kontrolirani prostor za putnički promet, ukrcaj, iskrcaj, carinski prijelazi, policijskom postajom, garažama, i ostalim sadržajima terminala luke za brodove na kružnim putovanjima sa funkcijom matične ili polazne luke – homeporta te kompatibilnim poslovnim, trgovačkim i uslužnim sadržajima.

Članak 39.

TT - terminal luke za međunarodni trajektni i brodski promet sa sljedećim sadržajima kao što su javni i kontrolirani prostor za putnički promet, ukrcaj, iskrcaj, carinskim prijelazima, policijskom postajom, garažama i ostalim terminalskim sadržajima te ostalim kompatibilnim poslovnim, trgovačkim i uslužnim sadržajima.

Članak 40.

Lučki kontrolni centri (LKC) koji sadrže kontrolni toranj i sadržaje potrebne za kontrolu sigurnosti pomorskog prometa.

Članak 41.

Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se mogu graditi i uređivati linijske, površinske i druge infrastrukturne i prometne građevine, odnosno građevine i površine kopnenog prometa, te građevine i mreže telekomunikacijskog i energetskog sustava.

Članak 42.

Prostor obuhvata plana podijeljen je na deset prostornih cjelina označenih slovima od A do J. One su podijeljene na zahvate u prostoru.

Svi brojčani prostorni pokazatelji u svim prostornim cjelinama i zahvatima u prostoru prikazani su u tablici broj 2. ovih odredbi.

Članak 43.

Detaljna struktura namjene površina prikazana je u Tablici broj 1.

TABLICA BROJ 1. Iskaz planirane namjene površina

NAMJENA POVRŠINA	oznaka
MJEŠOVITA NAMJENA
mješovita namjena, pretežno stanovanje	M1
mješovita namjena, pretežno stanovanje	M2
JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA
- kulturna	D6
- vjerska	D7
POSLOVNA NAMJENA
pretežno trgovačka	K2
garažno-poslovna	K4
UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA NAMJENA
hotel	T1
JAVNE ZELENE POVRŠINE
javni park	Z1
vrtni perivoj	Z3
ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE Z
ŠPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA
kupališta, uređena obala (plaža)	R3
JAVNE POVRŠINE
Gradska obalna šetnica, riva, trgovi, odmorišta	/sivo/
POVRŠINA INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA - MORSKE LUKE OTVORENE ZA JAVNI PROMET
LUKA OTVORENA ZA MEĐUNARONI PROMET - DRŽAVNOG ZNAČAJA
trajektna luka za međunarodni promet	IS 1 - 1
luka za brodove na kružnim putovanjima	IS 1 - 2
luka za trajektni, putnički i izletnički promet	IS 1 - 3
teretna luka	IS 1 - 4
LUKA OTVORENA ZA JAVNI PROMET - LOKALNOG ZNAČAJA
Batala - komunalni vezovi i turistička luka	IS 2 - 1
Ponta Solitudo - komunalni vezovi	IS 2 - 2
Solitudo - komunalni vezovi	IS 2 - 3
MORSKA LUKA POSEBNE NAMJENE
Luka nautičkog turizma	LN
Športska luka “Orsan”	LS1
Športska luka “Solitudo”	LS2
PROMETNE POVRŠINE	bijelo

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 44.

Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti na području obuhvata Plana prikazani su na kartografskom prikazu broj 4.1 NAČIN I UVJETI GRADNJE - OBLICI KORIŠTENJA i broj 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE - NAČIN GRADNJE u mjerilu 1:2000. Prostor obuhvata plana podijeljen je na deset prostornih cjelina označenih slovima od A do J. One su podijeljene na zahvate u prostoru.

Članak 45.

Svi brojčani prostorni pokazatelji u svim prostornim cjelinama i zahvatima u prostoru prikazani su u tablici broj 2. ovih odredbi.

Sve površine izračunate su na temelju digitalnog premjera kartografskih prikaza Plana. Prilikom prijenosa na detaljnije geodetske podloge ili stvarnom izmjerom terena moguće su izmjene površina sukladno novim podlogama i to se ne smatra izmjenom Plana.

A Ljetnikovci s parkom

Članak 46.

Prostorna cjelina A Ljetnikovci s parkom opisana je u poglavlju 3 Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti ovih odredbi.

B Luka otvorena za međunarodni trajektni i brodski promet državnog značaja

Članak 47.

Prostorna cjelina B Luka otvorena za međunarodni trajektni i brodski promet državnog značaja ukupne površine 904754m2, od čega 121014 m² kopna, te 783740 m² akvatorija.

Prostorna cjelina iz stavka 1. ovog članka prikazana je na kartografskom prikazu broj 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE – OBLICI KORIŠTENJA u mjerilu 1:2.000.

Prostorna cjelina sastoji se od slijedećih zahvata u prostoru:

4. Trajektna i teretna luka

5. Zona “Kantafig”

6. Terminal za brodove na kružnim putovanjima

7. Centralni garažno poslovni

8. Autobusni kolodvor

9. Zona “ Porat”

10. Auditorij

Brojčani prostorni pokazatelji za zahvate u prostoru iz stavka 1. ovog članka prikazani su u tablici broj 2 ovih odredbi.

Za prostornu cjelinu Luke iz stavka 1. ovog članka maksimalni koeficijent izgrađenosti prostorne cjeline (Kig) iznosi 0,5. Potrebno je osigurati najmanje 10% zelenila. Planom je osigurano u posebnim zonama unutar planiranih zahvata 4.400 m2 zelenih površina. Javnim arhitektonsko urbanističkim natječajem potrebno je osigurati još 7.600 m2 zelenih površina koje je obvezno razvrstati unutar zahvata u prostoru označenih brojevima od 5-10. iz stavka 1. ovog članka.

Za prostornu cjelinu Luke, zahvate u prostoru oznake 5,6,7,8,9, i 10 obvezno je provođenje javnog arhitektonsko urbanističkog natječaja. Obvezno je osigurati kontinuiranu pješačku šetnicu kroz Luku koja se može organizirati i na etažama građevina. U tom smislu obvezno je realizirati pješački prijelaz van razine preko glavne gradske ceste kojom se povezuje park Batahovina sa zahvatom Kantafig.

Omogućava se povezivanje zahvata u prostoru broj 9 i 12 pješačkim pasažom (pothodnik ili nathodnik).

U daljnjoj razradi lučkog područja potrebno je primjenjivati obveze iz zakona o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka i direktive EZ.

Dio lučkog platoa koji je izveden na stupovima predstavlja ograničenje za gradnju građevina nadgradnje pri čemu treba voditi računa prilikom projektiranja građevina.

Za rješenje prometa u mirovanju obvezna je izrada prometno tehnološkog projekta s izračunom potrebnog broja parkirališnih mjesta, posebno za:

― stajalište (samo ukrcaj, iskrcaj)

― kratkotrajno parkiranje (do 1 h)

― dugotrajno parkiranje (preko 1 h)

Planom je određeno više javnih garaža u funkciji planiranih sadržaja ukupnog kapaciteta 3000 GM prikazanih orjentacijski na kartografskom prikazu 2.1 Promet. Detaljniji raspored i kapacitet garažnih mjesta po pojedinim zahvatima u okviru ove prostorne cjeline moguće je utvrditi prostorno – prometnom studijom sukladno članku 73., stavak 3. GUP-a Grada Dubrovnika (SL. gl. 10/05 i 10/07.).

Omogućava se gradnja više podrumskih etaža kada se u drugim podrumskim etažama predviđa uređenje garaže. Potpuno ukopane etaže ne obračunavaju se prilikom izračuna koeficijenta iskorištenosti (k_is). Dopušta se gradnja kolnog pristupa u podzemnu garažu, odnosno prvu podrumsku etažu (rampa), minimalne širine koja je potrebna za funkcioniranje podrumske etaže kao garažnog prostora. Kolni pristup podzemnoj garaži ne računa kao najniža kota uređenog terena uz građevinu,

Akvatorij prostorne cjeline B Luka državnog značaja sastoji se od akvatorija trajektne luke za međunarodni promet IS1-1, teretne luke ISI-4, luke za brodove na kružnim putovanjima IS1-2, luke za županijski trajektni, putnički i izletnički promet IS1-3 a sukladno kartografskom prikazu broj 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE - NAČIN GRADNJE u mjerilu 1:2.000.

Predviđena je mogućnost priveza izletničkih plovila kojim se putnici prevoze do povijesne jezgre morskim putem.

Prilikom ishođenja lokacijskih dozvola za zahvate u prostoru potrebna je suglasnost Lučke kapetanije Dubrovnik.

Obveza izrade Studije utjecaja na okoliš regulirana je posebnim zakonskim propisima, a obvezno ju je izraditi za sve zahvate za koje se planira nasipanje obale. Studijom trebaju biti obuhvaćeni međuodnosi planiranih zahvata kako bi se štetni utjecaji sveli na najmanju moguću mjeru.

Članak 48.

Za zahvat u prostoru broj 4. Trajektna i teretna luka primjenjuju se sljedeći uvjeti smještaja i prostorni pokazatelji:

― Površina zahvata iznosi 33.596 m² od čega je 12.238 m² otpada na postojeću obalu, a 21.358 m²na planiranu (nasutu) obalu, prikazana na karti 4.2 NAČIN I UVJETI GRADNJE – NAČIN GRADNJE

― Na planiranoj operativnoj obali potrebno je osigurati vezove za trajekte, putničke brodove, te privez teretnih i ostalih plovila

― U ovom dijelu luke planira se uređenje priveza za hidroavion

― Na području teretne luke planirana je izgradnja benzinske postaje za brodove i vozila

^―Gradivi dio zahvata u prostoru prikazan na kartografskom prikazu 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE - NAČIN GRADNJE iznosi 2000 m2, a maksimalna GBP površina je 6000 m²

― Najveći koeficijent izgrađenosti (k_ig- nadzemni) iznosi 0,06, a najveći koeficijent iskorištenosti (k_is- nadzemni) iznosi 0,18

― Maksimalna visina građevina iznosi 15 m

― Minimalna udaljenost građevine od regulacijskog pravca glavne gradske ulice iznosi 5,0 m

― Oblikovanje građevina uskladit će se sa uvjetima iz točke 7.3.3., članak 159. ovih odredbi (konzervatorske smjernice za uređenje trajektnog pristaništa s terminalom)

― Planirano je uklanjanje dvije postojeće građevine

― Unutar ovog zahvata u prostoru parkiranje će se osigurati primjenom tablice br. 3. iz točke 5. ovih odredbi.

― Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture sadržane u Planu (kartografski prikazi broj 2.1., 2.2., 2.3. i 2.4. u mjerilu 1:2000) i prema posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima.

― Unutar ovog zahvata planira se granični pomorski prijelaz

Realizacija zahvata moguća je na temelju ovoga Plana.

Članak 49.

Za zahvat u prostoru broj 5. Zona “Kantafig” primjenjuju se slijedeći uvjeti smještaja i prostorni pokazatelji:

― Površina zahvata iznosi 12.734 m² od čega na postojeću obalu otpada 12.623 m²a planiranu (nasutu) obalu svega 111 m2 kako je prikazano na karti 4.2 NAČIN I UVJETI GRADNJE – NAČIN GRADNJE

― Gradivi dio zahvata u prostoru prikazan na kartografskom prikazu 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE - NAČIN GRADNJE iznosi 10.335 m², a najveća ukupna građevinska (bruto) površina je 26.000 m²

― Unutar gradivog djela moguće je smjestiti jednu ili više građevina

― Najveći koeficijent izgrađenosti (k_ig- nadzemni) iznosi 0,68, a najveći koeficijent iskorištenosti (k_is- nadzemni) iznosi 2,05

― Maksimalna visina građevine iznosi 15,0 m

― Minimalna udaljenost građevine od regulacijskog pravca glavne gradske ulice iznosi 5,0 m

― Obavezni građevinski pravac prikazan je na kartografskom prikazu 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE - NAČIN GRADNJE

― Oblikovanje građevina uskladit će se sa uvjetima iz točke 7.3.3. ovih odredbi (konzervatorske smjernice za uređenje na rtu Kantafiga)

― Planirano je uklanjanje dvije postojeće građevine

― Unutar ovog zahvata u prostoru parkiranje će se osigurati u javnoj garaži u skladu s kartografskim prikazom 2.1 „Promet“

― Unutar ovog zahvata planira se i granični pomorski prijelaz.

Članak 50.

Za zahvat u prostoru broj 6. Terminal za brodove na kružnim putovanjima primjenjuju se slijedeći uvjeti smještaja i prostorni pokazatelji:

― Površina zahvata iznosi 24.915 m2 i prikazana na kartografskom prikazu 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE - NAČIN GRADNJE

― Gradivi dio zahvata u prostoru prikazan je na kartografskom prikazu 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE -NAČIN GRADNJE iznosi 9.355 m², a maksimalna građevinska bruto razvijena površina je 24.915 m²

― Unutar gradivog djela moguće je smjestiti jednu ili više građevina

― Najveći koeficijent izgrađenosti (k_ig– nadzemni) iznosi 0,38, a najveći koeficijent iskorištenosti (k_is- nadzemni) iznosi 0,97

― Maksimalna visina građevine iznosi 18,0 m

― Minimalna udaljenost građevine od regulacijskog pravca glavne gradske ulice iznosi 5,0 m

― Na kartografskom prikazu broj 4.2. prikazan je obavezni građevinski pravac koji je određen na udaljenosti 15,0 m od obalne linije. Na dijelu pročelja iznad prizemlja građevine prema obali omogućava se gradnja prilaza na brodove, terasa i drugih istaka na udaljenosti manjoj od 15 m od obalne linije. Gradnja istaka na pročelju mora biti usklađena sa međunarodnim sigurnosnim propisima.

― Oblikovanje građevina uskladit će se sa uvjetima iz točke 7.3.3. ovih odredbi (konzervatorske smjernice za uređenje luke Gruž)

― Planirano je uklanjanje postojeće građevine

― Operativna obala Terminal za brodove na kružnim putovanjima organizirana je od vrha Kantafiga do južno od planiranog kružnog toka glavne gradske ulice, sukladno kartografskom prikazu 4.2., te osigurava prostor za 3 veza za brodove na kružnim putovanjima

― Unutar ovog zahvata u prostoru parkiranje će se osigurati u javnoj garaži u skladu s kartografskim prikazom 2.1 „Promet“

― Unutar ovog zahvata moguća je realizacija graničnog pomorskog prijelaza

Članak 51.

Za zahvat u prostoru broj 7. Cetralna garažno poslovna građevina primjenjuju se sljedeći uvjeti smještaja i prostorni pokazatelji:

― Površina zahvata iznosi 12.525 m²

^―Gradivi dio zahvata u prostoru prikazan na kartografskom prikazu 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE -NAČIN GRADNJE iznosi 11.506 m², a maksimalna građevinska bruto razvijena površina je 28.000 m²

― Najveći koeficijent izgrađenosti (k_ig- nadzemni) iznosi 0,92, a najveći koeficijent iskorištenosti (k_is- nadzemni) iznosi 2,25

― Maksimalna visina građevine iznosi 18,0 m

― Minimalna udaljenost građevine od regulacijskog pravca glavne gradske ulice iznosi 5,0 m

― Oblikovanje građevina uskladit će se sa uvjetima iz točke 7.3.3. ovih odredbi (konzervatorske smjernice za uređenje luke Gruž)

― Planirano je uklanjanje postojeće građevine

― Unutar ovog zahvata u prostoru parkiranje će se osigurati u javnoj garaži u skladu s kartografskim prikazom 2.1 „Promet“

Članak 52.

Za zahvat u prostoru broj 8. Autobusni kolodvor primjenjuju se sljedeći uvjeti smještaja i prostorni pokazatelji:

― Površina zahvata iznosi 11.176 m²

― Gradivi dio zahvata u prostoru prikazan na kartografskom prikazu 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE -NAČIN GRADNJE iznosi 9.021 m², a maksimalna građevinska bruto razvijena površina je 21.500 m²

― Unutar gradivog djela moguće je smjestiti jednu ili više građevina

― Najveći koeficijent izgrađenosti (k_ig- nadzemni) iznosi 0,81, a najveći koeficijent iskorištenosti (k_is- nadzemni) iznosi 2,0

― Maksimalna visina građevine iznosi 18,0 m

― Minimalna udaljenost građevine od regulacijskog pravca glavne gradske ulice iznosi 5,0 m

― Oblikovanje građevina uskladit će se sa uvjetima iz točke 7.3.3. ovih odredbi (konzervatorske smjernice za uređenje luke Gruž)

― Planirano je uklanjanje postojećeg objekta

― Obavezno je uređenje ozelenjenog djela zahvata u prostoru prikazanog na karti 4.2.

― Unutar ovog zahvata u prostoru parkiranje će se osigurati u skladu s prometno tehnološkim projektom i tablicom br. 3. iz točke 5. ovih odredbi.

Članak 53.

Za zahvat u prostoru broj 9. Zona “ Porat” primjenjuju se slijedeći uvjeti smještaja i prostorni pokazatelji:

― Površina zahvata iznosi 21.475 m²

― Gradivi dio zahvata u prostoru prikazan na kartografskom prikazu 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE -NAČIN GRADNJE iznosi 9.240 m², a maksimalna građevinska bruto razvijena površina je 20 000 m2

― Najveći koeficijent izgrađenosti (k_ig- nadzemni) iznosi 0,43, a najveći koeficijent iskorištenosti (k_is- nadzemni) iznosi 0,94

― Maksimalna visina građevine iznosi 15,0 m

― Minimalna udaljenost građevine od regulacijskog pravca glavne gradske ulice iznosi 5,0 m

― Na kartografskom prikazu broj 4.2. prikazan je obavezni građevinski pravac koji je određen na udaljenosti 15,0 m od obalne linije.

― Oblikovanje građevina uskladit će se sa uvjetima iz točke 7.3.3. ovih odredbi (konzervatorske smjernice za uređenje luke Gruž)

― Unutar ovog zahvata preporuča se smještaj više građevina

― Obavezno je uređenje ozelenjenog djela zahvata u prostoru prikazanog na karti 4.2.

― Unutar ovog zahvata u prostoru parkiranje će se osigurati u skladu s prometno tehnološkim projektom i tablicom br. 3. iz točke 5. ovih odredbi.

― Sukladno kartografskom prikazu 4.1. za postojeću građevinu moguće je njena sanacija ili rekonstrukcija dogradnjom. U slučaju rekonstrukcije dogradnjom moguće je povećanje postojećeg GBP-a za10% .

― Ovaj zahvat u prostoru obuhvaća operativnu obalu za vezove za javna plovila i vez za plovila za šport i razonodu u međunarodnom prometu (Q vez)

― Unutar ovog zahvata moguća je realizacija i graničnog pomorskog prijelaza.

Članak 54.

Za zahvat u prostoru broj 10. Auditorij primjenjuju se slijedeći uvjeti smještaja i brojčani prostorni pokazatelji:

― Površina zahvata iznosi 4.593 m²

^―Gradivi dio zahvata u prostoru prikazan na kartografskom prikazu 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE - NAČIN GRADNJE iznosi 2 000 m², a maksimalna građevinska bruto površina je 5.000 m²

― Najveći koeficijent izgrađenosti (k_ig- nadzemni) iznosi 0,44, a najveći koeficijent iskorištenosti (k_is- nadzemni) iznosi 1,1

― Maksimalna visina građevine iznosi 15,0 m

― Minimalna udaljenost građevine od regulacijskog pravca glavne gradske ulice iznosi 5,0 m

― Na kartografskom prikazu broj 4.2. prikazan je obavezni građevinski pravac koji je određen na udaljenosti 15,0 m od obalne linije odnosno 12,0 m na mulu Petka

― Oblikovanje građevina uskladit će se sa uvjetima iz točke 7.3.3. ovih odredbi (konzervatorske smjernice za uređenje luke Gruž)

― Unutar zahvata moguće je smjestiti samo jednu građevinu – auditorij. Oblikovanje građevine uskladit će se sa uvjetima iz točke 7.3. ovih odredbi (konzervatorske smjernice za uređenje luke Gruž)

― Obavezno je uređenje javne površine trga

― Unutar ovog zahvata u prostoru parkiranje će se osigurati u skladu s prometno tehnološkim projektom i tablicom br. 3. iz točke 5. ovih odredbi.

― Unutar ovog zahvata moguća je realizacija i graničnog pomorskog prijelaza.

C Solska baza i EX-TUP

Članak 55.

Prostorna cjelina C Solska baza i EX-TUP opisana je u poglavlju 4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina ovih odredbi.

D Riva i gradski park

Članak 56.

Prostorna cjelina D Riva i gradski park opisana je u poglavlju 6 Uvjeti uređenja javnih zelenih površina ovih odredbi.

E Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja

Članak 57.

Prostorna cjelina E Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja ukupne površine 107.616 m², od čega 6.6575 m² kopna, te 101.041 m² akvatorija sastoji se od sljedećih zahvata u prostoru:

17. Batala

18. Izletnička obala

19. Ponta Solitudo - KV

20. Solitudo - KV

Brojčani prostorni pokazatelji za ove zahvate u prostoru prikazani su u tablici br. 2. ovih odredbi.

Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola za zahvate u prostoru potrebna je suglasnost Lučke kapetanije Dubrovnik.

Članak 58.

Za zahvat u prostoru broj 17. Batala primjenjuju se slijedeći uvjeti smještaja i brojčani prostorni pokazatelji:

― Površina zahvata iznosi 75.785 m² od čega je 2.937 m² kopna i 72.848 m² akvatorija

― Kopneni dio zahvata sastoji se od postojećeg i planiranog dijela sukladno tablici 2 i kartama 4.1. i 4.2.

― Smještaj i površina zahvata u prostoru prikazana je na kartografskom prikazu 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE - NAČIN GRADNJE

― Gradivi dio zahvata u prostoru prikazan na kartografskom prikazu 4.2. iznosi 360 m2, a maksimalna građevinska bruto površina objekta je 360 m2

― Najveći koeficijent izgrađenosti (k_ig- nadzemni) iznosi 0,12, a najveći koeficijent iskorištenosti (k_is- nadzemni) iznosi 0,12

― Maksimalna visina građevine iznosi 5,0 m

― Minimalna udaljenost građevine od regulacijskog pravca gradske ulice iznosi 5,0 m

― Oblikovanje građevina i organizacija športske lučice Batala definirati će se idejnim projektom usklađenim sa prethodnim uvjetima nadležnih tijela (Konzervatorski odjel, Lučka kapetanija i ostalim sektorskim studijama i propisima)

― Unutar ovog zahvata u prostoru moguće je osigurati parkiranje za 20 vozila

― Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture sadržane u (kartografski prikaz Planu i br. 2.1., 2.2., 2.3. i 2.4. u mj. 1:2000) i prema posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima

― Akvatorij luke u kojem se organizira smještaj brodova označen je na kartografskom prikazu 4.2.

― U djelu akvatorija luke, označenog na karti 4.2 organizira se komunalni vez za cca 534 plovila prosječne duljine od 6 - 8 m. Uz planiranu gradsku šetnicu - rivu osiguran je vez za 29 izletničkih brodova duljine od 15 - 18 m.

― Liniju proširenja obale i raspored gatova moguće je preoblikovati ukoliko se za tim ukaže potreba tijekom izrade detaljnije projektne dokumentacije.

Članak 59.

Zahvat u prostoru broj 18. planiran je kao proširenje gradske šetnice i kao dopunsko pristanište za izletničke brodove u trenutcima najvećih opterećenja (ukrcaj/iskrcaj).

― Površina zahvata iznosi 2.808 m² od čega je 721 m² kopna i 2087 m² akvatorija.

― Kopneni dio zahvata sastoji se od planiranog dijela nasute obale površine 721 m².

― Oblikovanje građevina uskladit će se sa uvjetima iz točke 7.3.3. ovih odredbi (konzervatorske smjernice za uređenje lapadske obale)

― Smještaj i površina zahvata u prostoru prikazana je na kartografskom prikazu 4.2 NAČIN I UVJETI GRADNJE - NAČIN GRADNJE

― U akvatoriju luke organizira se privez za cca 18 plovila veličine do 20 m.

― Liniju proširenja obale moguće je preoblikovati ukoliko se za tim ukaže potreba tijekom izrade detaljnije projektne dokumentacije.

― Obavezno je uređenje zelenila u potezu (drvoreda)

Članak 60.

Za zahvat u prostoru broj 19. Ponta Solitudo KV primjenjuju se slijedeći uvjeti smještaja i brojčani prostorni pokazatelji:

― Površina zahvata iznosi 16.941 m² akvatorija.

― Smještaj i površina zahvata u prostoru prikazana je na kartografskom prikazu 4.2 NAČIN I UVJETI GRADNJE - NAČIN GRADNJE

― U akvatoriju luke u ljetnim mjesecima moguća je organizacija komunalnog veza za cca 58 plovila do 8 m (privez uz obalu).

― Obalna linija mora imati karakter javne gradske površine

― Potrebno je u što većoj mjeri sačuvati postojeću konfiguraciju obale uz minimalnu intervenciju u akvatoriju

― Obalna linija mora imati karakter javne gradske šetnice

Članak 61.

Za zahvat u prostoru broj 20. Solitudo KV primjenjuju se slijedeći uvjeti smještaja i brojčani prostorni pokazatelji:

― Površina zahvata iznosi 9.027 m2 od čega je 2.917 m² kopna i 6.110 m² akvatorija.

― Smještaj i površina zahvata u prostoru prikazana je na kartografskom prikazu 4.2 NAČIN I UVJETI GRADNJE - NAČIN GRADNJE

― U akvatoriju luke organizira se privez za cca 62 plovila veličine do 8 m (komunalni vez).

― Kopneni dio zahvata sastoji se od postojećeg i planiranog dijela sukladno tablici 2 i kartografskim prikazima 4.1. i 4.2.

― Liniju proširenja obale i položaj gradivog djela moguće je preoblikovati ukoliko se za tim ukaže potreba tijekom izrade detaljnije projektne dokumentacije.

^―Gradivi dio zahvata u prostoru prikazan na kartografskom prikazu 4.2. površine 120 m², a maksimalna građevinska bruto površina objekta je 120 m²

― Najveći koeficijent izgrađenosti (k_ig- nadzemni) iznosi 0,04, a najveći koeficijent iskorištenosti (k_is- nadzemni) iznosi 0,04- Liniju proširenja obale i raspored gatova moguće je preoblikovati ukoliko se za tim ukaže potreba tijekom izrade detaljnije projektne dokumentacije.

― Maksimalna visina građevine iznosi 5,0 m

― Minimalna udaljenost građevine od regulacijskog pravca ostale ulice iznosi 5,0 m

― Potreban broj parking mjesta utvrditi će se u skladu sa tablicom br. 3 iz točke 5 ovih Odredbi.

― Konačna organizacija komunalnih vezova utvrdit će se na temelju odgovarajućih maritimnih istraživanja i detaljnije projektne dokumentacije

― Akvatorij športske luke graniči sa krugom okretanja brodova (500 m) međunarodne luke. Iz sigurnosnih razloga zabranjeno je vezivanje plovila s vanjske strane lukobrana.

― Položaj vanjskog gata ne može preći udaljenost ucrtanoga gata označenu na kartografskom prikazu 4.2.

F Luka posebne namjene Marina Gruž

Članak 62.

Prostorna cjelina F Luka posebne namjene Marina Gruž sastoji se od slijedećih zahvata u prostoru:

21. Marina Gruž - centralni dio

22. Marina Gruž - ljetni vezovi

Brojčani prostorni pokazatelji za ove zahvate u prostoru prikazani su u Tablici broj 2. ovih odredbi.

Članak 63.

Za zahvat u prostoru broj 21. Marina Gruž - centralni dio primjenjuju se slijedeći uvjeti smještaja i brojčani prostorni pokazatelji:

― Površina zahvata iznosi 44 900 m²

― Smještaj i površina zahvata u prostoru prikazana je na kartografskom prikazu 4.2 NAČIN I UVJETI GRADNJE - NAČIN GRADNJE

― Centar marine planiran je na prostoru hotela Lapad, vile Pitarević i kontaktnih prostora.

― Oblikovanje građevina uskladit će se sa uvjetima iz točke 7.3.3. ovih odredbi (konzervatorske smjernice za uređenje Lapadske obale i turističke zone i pratećih sadržaja marine)

― U svrhu koncesioniranja i kategoriziranja Marine Gruž u kontaktnom obalnom dijelu planira se mogućnost oblikovanja obale u svrhu gradnje nužnih sadržaja marine sukladno konzervatorskim smjernicama i Studiji utjecaja na okoliš.

― Veličina, položaj i način gradnje detaljnije će se odrediti prethodnim konzervatorskim uvjetima i studijom utjecaja na okoliš, a u skladu s tablicom br. 2 ovih odredbi,

― Građevinu je potrebno oblikovati sukladno suvremenim načelima oblikovanja prioritetno rješavajući sadržaje u podmorskom dijelu uz obalu.

― U akvatoriju marine organizira se privez za cca 224 plovila veličine od 8 do 26 m sukladno tablici broj 4. ovih odredbi.

― Potreban broj parking mjesta utvrditi će se u skladu sa tablicom br. 3 iz točke 5 ovih Odredbi.

― Dio akvatorija luke u kojem se organizira smještaj plovila označen je na kartografskom prikazu 4.2

― U djelu akvatorija zahvata nije dozvoljeno vezivanje plovila uz Lapadsku obalu, s ciljem osiguranja javne dostupnosti obale i funkcioniranja marine sukladno posebnim propisima. Minimalna udaljenost gatova od obale iznosi 2,5 m.

― Obalna linija (Lapadska obala) mora imati karakter javne gradske površine.

― U dijelu akvatorija marine potrebno je osigurati slobodan prolaz do obale benzinske stanice najmanje širine 13,5 m u ishodištu koji se širi na 22,5 m tj. (ukupne širine u ishodištu 27 m koja se širi na 45m).

― Luka posebne namjene Marina Gruž -centralni dio uređuje se sukladno posebnim propisima.

― Lokacijska dozvola i odgovarajuće odobrenje za građenje marine može se ishoditi na temelju Plana uz obvezu prethodnih konzervatorskih uvjeta i provođenja postupka procjene utjecaja na okoliš.

― Akvatorij marine graniči sa radijusom okretanja brodova međunarodne luke. Iz sigurnosnih razloga potrebno je da svi elementi sidrenih sustava odnosno nadzemnih i podmorskih građevina budu smješteni unutar granica ovog zahvata u prostoru to jest u svom nadmorskom i podmorskom dijelu ne smiju dodirivati liniju razgraničenja lučkog područja Lučke Uprave Dubrovnik te da se brodovi ne vezuju uz vanjski gat.

― Prilikom ishođenja lokacijskih dozvola za zahvat u prostoru potrebna je suglasnost Lučke kapetanije Dubrovnik.

Članak 64.

Za zahvat u prostoru broj 22. Marina Gruž - ljetni vezovi primjenjuju se slijedeći uvjeti smještaja i brojčani prostorni pokazatelji:

― Površina zahvata iznosi 9527 m²akvatorija.

― Smještaj i površina zahvata u prostoru prikazana je na kartografskom prikazu 4.2 NAČIN I UVJETI GRADNJE - NAČIN GRADNJE

― Dio akvatorija luke u kojem se organizira smještaj plovila namijenjen ljetnom vezu ima okvirni kapacitet od oko 17 vezova dužine do 15 m - privez uz obalu (okvirna veličina plovila prikazana je u tablici 4. ovih odredbi

― Unutar ovog zahvata u prostoru moguće je osigurati parkiranje za 10 vozila

― Obalna linija (Lapadska obala) mora imati karakter javne gradske površine.

― Uređenje obalne šetnice prilagodit će se konfiguraciji terena i ambijentalnim vrijednostima

― Akvatorij marine – ljetni vezovi graniči sa radijusom okretanja brodova međunarodne luke. Iz sigurnosnih razloga potrebno je da svi elementi sidrenih sustava odnosno nadzemnih i podmorskih građevina budu smješteni unutar granica ovog zahvata u prostoru to jest u svom nadmorsko i podmorskom dijelu ne smiju dodirivati liniju razgraničenja lučkog područja Lučke Uprave Dubrovnik te da se brodovi ne vezuju uz vanjski gat.

― Prilikom ishođenja lokacijskih dozvola za zahvat u prostoru potrebna je suglasnost Lučke kapetanije Dubrovnik.

G Luka posebne namjene Športska luka Orsan

Članak 65.

Zahvat u prostoru 23. Luka posebne namjene Športska luka Orsan uređuje se prema sljedećim uvjetima:

― Površina zahvata iznosi 19205 m², od čega je 5022 m² površina kopnenog dijela, te 14183 m² površina akvatorija.

― Smještaj i površina zahvata u prostoru prikazana je na kartografskom prikazu 4.2 NAČIN I UVJETI GRADNJE - NAČIN GRADNJE

― U akvatoriju športske luke organizira se privez za cca 139 plovila (okvirna veličina plovila prikazana je u tablici 4.ovih odredbi).

^―Gradivi dio zahvata u prostoru prikazan na kartografskom prikazu 4.2.i tablici br. 2. ovih odredbi i iznosi 1600 m², a maksimalna građevinska bruto površina objekta je 1800 m²

― Najveći koeficijent izgrađenosti (k_ig- nadzemni) iznosi 0,4, a najveći koeficijent iskorištenosti (k_is- nadzemni) iznosi 0,4

― Liniju proširenja obale i položaj gradivog djela moguće je preoblikovati ukoliko se za tim ukaže potreba tijekom izrade detaljnije projektne dokumentacije.

― Maksimalna visina građevina iznosi od 5,0- 7,0 m sukladno kartografskom prikazu 4.2 NAČIN I UVJETI GRADNJE - NAČIN GRADNJE

― Oblikovanje građevina uskladit će se sa uvjetima iz točke 7.3.3. ovih odredbi (konzervatorske smjernice za uređenje Lapadske obale)

― Parkiranje se rješava na javno prometnim površinama

― Akvatorij sportske luke graniči sa radijusom okretanja brodova međunarodne luke. Iz sigurnosnih razloga potrebno je da svi elementi sidrenih sustava odnosno nadzemnih i podmorskih građevina budu smješteni unutar granica ovog zahvata u prostoru to jest u svom nadmorskom i podmorskom dijelu ne smiju dodirivati liniju razgraničenja lučkog područja Lučke Uprave Dubrovnik te da se brodovi ne vezuju uz vanjski gat.

― Prilikom ishođenja lokacijskih dozvola za zahvat u prostoru potrebna je suglasnost Lučke kapetanije Dubrovnik.

― U slučaju nasipanja obale obvezna je izrade Studije utjecaja na okoliš koja je regulirana posebnim zakonskim propisima.

H Luka posebne namjene športska luka Solitudo

Članak 66.

Zahvat u prostoru 24. Športska luka Solitudo uređuje se prema sljedećim uvjetima:

― Površina zahvata iznosi 19 861 m², od čega je 5604 m² površina kopnenog dijela, te 14257 m² površina akvatorija.

― Smještaj i površina zahvata u prostoru prikazana je na kartografskom prikazu 4.2 NAČIN I UVJETI GRADNJE - NAČIN GRADNJE

― U akvatoriju športske luke organizira se privez za cca 125 plovila (dužine od 6 do 8 m)

^―Gradivi dio zahvata u prostoru prikazan na kartografskom prikazu 4.2.i tablici br. 2. ovih odredbi i iznosi 450 m², a maksimalna građevinska bruto površina objekta je 450 m²

― Najveći koeficijent izgrađenosti (k_ig- nadzemni) iznosi 0,06, a najveći koeficijent iskorištenosti (k_is- nadzemni) iznosi 0,06

― Maksimalna visina građevine iznosi 7,0 m

― Oblikovanje građevina u sklopu športske luke potrebno je rješavati čistom morfologijom sljedeći suvremene oblikovne principe bez podržavanja tradicijske izgradnje koja bi konkurirala povijesnom sklopu

― Oblikovanje građevina uskladit će se sa uvjetima iz točke 7.3.3. ovih odredbi (konzervatorske smjernice za uređenje Lapadske obale)

― Uređenje obalne šetnice nužno je prilagoditi konfiguraciji terena i ambijentalnim karakteristikama prostora

― Potreban broj parking mjesta utvrditi će se u skladu sa tablicom br. 3 iz točke 5 ovih Odredbi.

― Akvatorij športske luke graniči sa krugom okretanja brodova (500 m) međunarodne luke. Iz sigurnosnih razloga zabranjeno je vezivanje plovila s vanjske strane lukobrana.

― Položaj vanjskog gata ne može preći udaljenost označenu na kartografskom prikazu 4.2.

― Konačna organizacija športske luke utvrdit će se na temelju odgovarajućih maritimnih istraživanja i detaljnije projektne dokumentacije

― Prilikom ishođenja lokacijskih dozvola za zahvat u prostoru potrebna je suglasnost Lučke kapetanije Dubrovnik.

― U slučaju nasipanja obale obvezna je izrade Studije utjecaja na okoliš koja je regulirana posebnim zakonskim propisima.

I Hoteli Lapad i Kazbek

Članak 67.

Prostorna cjelina I Hoteli Lapad i Kazbek ukupne površine 12.254 m² sastoji se od sljedećih zahvata u prostoru:

25. Hotel Lapad

26. Hotel Kazbek

Članak 68.

Za zahvat u prostoru broj 25. Hotel Lapad primjenjuju se slijedeći uvjeti

― površina zahvata iznosi 8 788 m²

― položaj i površina zahvata u prostoru prikazana je na kartografskom prikazu 4.2. . NAČIN I UVJETI GRADNJE - NAČIN GRADNJE

― Moguća je rekonstrukcija građevina uz ishođenje prethodnih uvjeta konzervatorskog odjela u Dubrovniku

― Planirana dogradnja građevina prikazana je na kartografskom prikazu 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE - NAČIN GRADNJE, te iznosi 1400 m², a maksimalna građevinska bruto površina svih građevina (postojećih i planirana rekonstrukcija - dogradnja) je cca 14 600 m²

― Postojeći koeficijent izgrađenosti moguće je povećati samo ako je zadovoljena minimalna udaljenost od susjedna građevne čestice od 4 m

― Najveći koeficijent izgrađenosti (k_ig- nadzemni) iznosi 0,7 a najveći koeficijent iskorištenosti (k_is- nadzemni) iznosi 2,5

― Maksimalna visina građevine iznosi 17,0 m

― Oblikovanje građevina uskladit će se sa uvjetima iz točke 7.3. ovih odredbi (konzervatorske smjernice)

― Zadovoljene parkirališnih mjesta sukladno točki 5. ovih odredbi

Članak 69.

Za zahvat u prostoru broj 26. Hotel Kazbek primjenjuju se slijedeći uvjeti moguće sanacije ili rekonstrukcije:

― površina zahvata iznosi 3 466 m²

― položaj i površina zahvata u prostoru prikazana je na kartografskom prikazu 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE - NAČIN GRADNJE

― Moguća je rekonstrukcija građevina uz ishođenje prethodnih uvjeta konzervatorskog odjela u Dubrovniku

― Postojeći koeficijent izgrađenosti moguće je povećati samo ako je zadovoljena minimalna udaljenost od susjedna građevne čestice od 4 m

― Rekonstrukcijom moguće je povećanje ukupne građevinske bruto površine maksimalno do 10% postojeće.

― Za zaštićene građevine u slučaju rekonstrukcije ili sanacije potrebno je ishoditi konzervatorske uvjete.

― Sanacija i rekonstrukcija hotela radi se sukladno posebnim propisima , prvenstveno “Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli”, NN 88/07.

J Uređena obala (plaža) sa akvatorijem

Članak 70.

Prostorna cjelina J uređena obala (plaža) sa akvatorijem opisana je u poglavlju 6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina ovih odredbi.

U slučaju nasipanja obale obvezna je izrade Studije utjecaja na okoliš koja je regulirana posebnim zakonskim propisima.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 71.

Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti na području obuhvata Plana prikazani su na kartografskom prikazu 4.1 NAČIN I UVJETI GRADNJE - OBLICI KORIŠTENJE i 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE - NAČIN GRADNJE. Prostor obuhvata Plana podijeljen je na deset prostornih cjelina označenih slovima od A do J. Prostorne cjeline su strukturirane na pojedine zahvate u prostoru.

Članak 72.

Svi brojčani prostorni pokazatelji u svim prostornim cjelinama i zahvatima u prostoru prikazani su u tablici broj 2. ovih odredbi.

Članak 73.

Prostorna cjelina A Ljetnikovci Kaboga i Stay s parkom ukupne površine 29,.718 m² sastoji se od slijedećih zahvata u prostoru:

1. Ljetnikovac Stay

2. Ljetnikovac Kaboga

3. Park Batahovina

Prostorna cjelina ima dominanto zeleni karakter, javni gradski park i parkovi ljetnikovaca, predstavljaju početak uređene gradske šetnice i javnih sadržaja koji se protežu cijelom obalom Gruškog zaljeva.

Članak 74.

Za zahvat u prostoru broj 1. Ljetnikovac Stay primjenjuju se slijedeći uvjeti moguće sanacije ili rekonstrukcije:

― površina zahvata iznosi 4 941 m²

― položaj i površina zahvata u prostoru prikazana je na kartografskom prikazu 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE - NAČIN GRADNJE.

― Postojeći objekti prikazani su na karti 4.2., moguća je rekonstrukcija i sanacija objekta uz prethodnu suglasnost konzervatorskog odjela u Dubrovniku

― Ljetnikovac Stay zadržava se u postojećem stanju uz dozvoljene zahvate sanacije sukladno mjerama zaštite i uz dozvolu nadležnog konzervatorskog zavoda.

― Uređenje ljetnikovca Stay uskladit će se sa uvjetima iz točke 7.3.3 ovih odredbi (konzervatorske smjernice za ladanjske sklopove) što uključuje i izradu hortikulturnog uređenja zahvata ljetnikovca sa rješenjem parkirališta, pristupnih puteva, podzida, šetnica i dr.

Članak 75.

Za zahvat u prostoru broj 2. Ljetnikovac Kaboga primjenjuju se slijedeći uvjeti moguće sanacije ili rekonstrukcije:

― površina zahvata iznosi 2948 m²

― položaj i površina zahvata u prostoru prikazana je na kartografskom prikazu 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE - NAČIN GRADNJE.

― Postojeći objekti prikazani su na karti 4.2., moguća je rekonstrukcija i sanacija objekta uz prethodnu suglasnost konzervatorskog odjela u Dubrovniku

― Ljetnikovac Kaboga zadržava se u postojećem stanju uz dozvoljene zahvate sanacije sukladno mjerama zaštite i uz dozvolu nadležnog konzervatorskog zavoda.

Članak 76.

Za zahvat u prostoru broj 3. Park “Batahovina” primjenjuju se slijedeći uvjeti uređenja:

― površina zahvata iznosi 21.829 m²

― položaj i površina zahvata u prostoru prikazana je na kartografskom prikazu 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE - NAČIN GRADNJE.

― zahvat u prostoru nalazi se na području bivše željezničke pruge, te je potrebno uređenje njene trase u sustav javne gradske šetnice ( prikazana na karti 2.1. i 4.2)

― za cjeloviti zahvat potrebno je provođenje javnog urbanističko arhitektonskog natječaja koji će sadržavati hortikulturno rješenje parka. Natječajem je potrebno regulirati uređenje gradske šetnice, podzida, gradnju manjih paviljona, odmorišta, volarija i sl.

― omogućava se rekonstrukcija postojeće građevine, čest.zgr. 89 k.o. Sustjepan (stara izmjera) uz sanaciju i uređenje interventnog kolnog pristupa minimalne širine 3,0 m do k.č. 12/3 k.o. Sustjepan (nova izmjera) na kojoj je zgrada smještena. Za predmetnu postojeću građevinu izradit će se projekt adaptacije i unutrašnjeg uređenja radi pružanja usluga stambenog zbrinjavanja.”

Članak 77.

Uvjeti smještaja i prostorni pokazatelji građevine javne i društvene namjene - Auditorij zahvat u prostoru broj 10. opisan je u točki 2. ovih odredbi.

Članak 78.

Uvjeti smještaja i prostorni pokazatelji građevine javne i društvene namjene - samostan Sv. Križa zahvat u prostoru broj 13, opisani su u točki 4. ovih odredbi.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 79.

Uvjeti i način gradnje stambenih građevina na području obuhvata Plana prikazani su na kartografskom prikazu 4.1 NAČIN I UVJETI GRADNJE - OBLICI KORIŠTENJE i 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE - NAČIN GRADNJE.

Prostorna cjelina C ukupne površine 18.462 m² sastoji se od sljedećih zahvata u prostoru:

11. Solska baza”

12. Ex-TUP

13. Pretežno stambene građevine

14. Samostan Sv. Križa

Za uređenje i gradnju prostorne cjeline obvezno je provođenje javnog urbanističko arhitektonskog natječaja u skladu s ovim odredbama i konzervatorskim smjernicama.

Članak 80.

Za zahvat u prostoru broj 11. „Solska baza” primjenjuju se sljedeći uvjeti smještaja i brojčani prostorni pokazatelji:

― Površina zahvata iznosi 4.540 m²

― Položaj i površina zahvata u prostoru prikazana je na kartografskom prikazu 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE - NAČIN GRADNJE

― Postojeći zaštićeni objekt Solske baze prikazan je na karti 4.2., moguća je rekonstrukcija objekata uvažavajući karakter industrijske arhitekture iz druge polovice XIX stoljeća uz ishođenje prethodnih uvjeta konzervatorskog odjela u Dubrovniku

― Uređenje ovog zahvata uskladit će se sa uvjetima iz točke 7.3.3 ovih odredbi (konzervatorske smjernice za Solsku bazu).

Članak 81.

Za zahvat u prostoru broj 12. „Ex TUP“ primjenjuju se sljedeći uvjeti smještaja i brojčani prostorni pokazatelji:

― Površina zahvata iznosi 7.525 m2

― Gradivi dio zahvata u prostoru prikazan je na kartografskom prikazu 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE - NAČIN GRADNJE i iznosi 4.515 m2, a maksimalna građevinska bruto površina svih građevina iznosi 26.337 m2

― Najveći koeficijent izgrađenosti (k_ig- nadzemni) iznosi 0,6, a najveći koeficijent iskorištenosti (k_is- nadzemni) iznosi 3,5

― Maksimalna visina građevine iznosi 18,0 m

― Oblikovanje građevina uskladit će se sa konzervatorskim uvjetima.

― planirana je garaža minimalnog kapaciteta 500 garažnih mjesta

― Unutar gradivog dijela moguće je smještanje jednog ili više objekata

― Više od jedne podrumske etaže omogućava se kad se u drugim podrumskim etažama predviđa uređenje garaže. Potpuno ukopane etaže ne obračunavaju se prilikom izračuna Kis-a. Dopušta se gradnja pristupa u prvu podrumsku etažu, koja se ne računa kao najniža kota uređenog terena uz građevinu, minimalne širine koja je potrebna za funkcioniranje podrumske etaže kao garažnog prostora.

― Građevine unutra zahvata ex Tup se mogu graditi na udaljenosti od najmanje 4 m od susjedne građevne čestice i najmanje 5,0 m od regulacijskog pravca Hebrangove ulice.

― U okviru zahvata obavezno je osigurati minimalno 10% zelenih površina

― Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture sadržane u Planu (kartografski prikazi broj 2.1., 2.2., 2.3. i 2.4. u mj. 1:2000) i prema posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima.

Članak 82.

Za zahvat u prostoru broj 13. Pretežno stambene građevine primjenjuju se sljedeći uvjeti smještaja i brojčani prostorni pokazatelji:

― Površina zahvata iznosi 3.169 m2

― Položaj i površina zahvata u prostoru prikazana je na kartografskom prikazu 4.2.

― Postojeći objekti prikazani su na karti 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE - NAČIN GRADNJE

― Rekonstrukcija ljetnikovca Kaboga Zec moguća je uz ishođenje prethodnih uvjeta konzervatorskog odjela u Dubrovniku

― Postojeća stambena građevina smještena između ljetnikovca i Solske baze može se rekonstruirati u postojećim gabaritima.

Članak 83.

Za zahvat u prostoru broj 14. Samostan Sv. Križa primjenjuju se sljedeći uvjeti smještaja i brojčani prostorni pokazatelji:

― Površina zahvata iznosi 3.228 m²

― Položaj i površina zahvata u prostoru prikazana je na kartografskom prikazu 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE - NAČIN GRADNJE

― Samostan Sv. Križa može se rekonstruirati sukladno posebnim uvjetima i prethodnom odobrenju nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara - Konzervatorskog odjela u Dubrovniku.

Članak 84.

Uvjeti i način gradnje stambene građevine, unutar zahvata broj 28 “Kuća Mladinov” određeni su u točki 6. ovih odredbi.

Članak 85.

U tablici br. 2 prikazani su prostorno planski pokazatelji smještaja po prostornim cjelinama i zahvatima u prostoru:

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 86.

Infrastrukturni sustavi unutar obuhvata Plana prikazani su na kartografskim prikazima broj 2 PROMETNA,ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA:

2.1 Prometni sustav

2.2 Energetski sustav

2.3 Vodnogospodarski sustav

2.4 Telekomunikacije i pošta

U prometnicama je obvezno osigurati međusobno usklađeno vođenje ostale infrastrukture (vodoopskrba, odvodnja, TK kanalizacija i energetski kabel).

Planom su osigurane površine i predviđeni osnovni pravci infrastrukturnih sustava i to za:

― prometni sustav

― sustav pošte i telekomunikacija

― vodnogospodarski sustav

― energetski sustav

Članak 87.

Na kartografskom prikazu broj 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE, grafički su određeni uvjeti priključenja gradivih dijelova na infrastrukturnu mrežu. Prikazana linijska infrastrukturna mreža položena je u javnim prometnim površinama.

5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE

Članak 88.

Na kartografskom prikazu broj 2.1 PROMETNI SUSTAV u mjerilu 1:2000 određen je cestovni prometni sustav u obuhvatu Plana te su prikazani koridori ulica i karakteristični poprečni presjeci ulica.

Članak 89.

Planirano prometno rješenje unutar obuhvata Plana podrazumijeva najvećim dijelom rekonstrukciju i proširenje postojećih prometnica prvenstveno u funkciji prihvata tranzitnog prometa, te u funkciji prihvata ciljno-izvornog prometa koji će gravitirati zonama nakon njihove izgradnje. Planirana ulična prometna mreža posebnu pažnju posvećuje boljoj protočnosti prometa, uređenju križanja u razini (sa naglaskom na dva planirana rotora), parkirališnih i terminalskih površina te pitanje javnog i pješačkog prometa.

Planom je osiguran kolni pristup do svih postojećih i planiranih sadržaja unutar obuhvata Plana.

Planirane prometnice zadovoljavaju prometno-tehničke elemente za prilaz interventnim vozilima, po pitanju širina prometnica, minimalnih radijusa, te maksimalnih uzdužnih nagiba.

5.1.1. CESTOVNA PROMETNA MREŽA

Članak 90.

Planom je određena osnovna prometna i ulična mreža, koju čine prometne površine unutar kojih su određene glavne gradske, gradske i ostale ulice te pješačke površine, biciklističke staze i trgovi.

Glavne gradske ulice, gradske ulice, i ostale ulice, pješačke ulice i trgovi uređuju se u skladu s urbanim ambijentom, s drvoredom, pješačkim pločnikom, javnom rasvjetom a bez ograda i drugih elemenata karakterističnih za ceste izvan naselja.

Planom je određen standard elemenata poprečnog presjeka planiranih ulica i prikazan u tekstualnom i grafičkom dijelu Generalnog plana.

Uz zadržavanje postojećih ulica planira se njihova rekonstrukcija i proširenje koridora ulice u skladu s prometnim potrebama i mogućnostima prostora. Nove ulice (ulica kroz povijesne vrtove i ulica na predjelu Solitudo) grade se u skladu sa propisanim elementima poprečnog profila i drugim uvjetima propisanim Planom, odnosno uvjetima određenim posebnim propisima.

Građevna čestica ulice može biti i šira od površine planiranog profila (koridora) ulice, zbog prometno - tehničkih uvjeta kao što su: formiranje križanja, prilaza križanju, autobusnih ugibališta, posebnih traka za javni prijevoz i sl.

Raspored površina unutar profila ulice određuje se u skladu s ovim odredbama i na temelju potreba i mogućnosti.

Osim trgova, ulične mreže te prometnih građevina i površina ucrtanih na kartografskom prikazu broj 2.1 PROMETNI SUSTAV omogućuje se gradnja i uređenje i drugih trgova, ulične mreže te prometnih građevina i površina a što će se detaljnije utvrditi kroz rješenja dobivena javnim arhitektonsko urbanističkim natječajima.

Regulacijski pravac čini puni profil planirane ulice i druge planirane javno prometne površine, odnosno rub planirane prometne površine određene u kartografskim prikazima Plana.

Glavna gradska ulica

Glavna gradska ulica obavlja temeljnu distribuciju prometa po ovom području. Ulica mora imati javnu rasvjetu i uređena autobusna stajališta. Uz glavnu gradsku ulicu nije dopušteno uređenje parkirališta a križanja se planiraju u jednoj razini.

Glavnu gradsku ulicu čini (rekonstruirana) trasa državna cesta D - 420 od čvora Sustjepan - križanje Solska baza - „Ulica Ivana Pavla II“) a kako je označeno u kartografskim prikazima Plana. Za glavnu gradsku ulica određena su četiri karakteristična poprečna profila:

Profil 1. – dionica od rotora ispod mosta do rotora kod Solske baze, minimalna širina 14,2 m (2x3,5 kolnik + 2x2 pješački hodnik + 2x0,5 bankina + 2,2 uređeni zeleni pojas);

Profil 2. – dionica od križanja Sustjepan do rotora ispod mosta, minimalna širina 12,0 m (2x3,5 kolnik + 2x2 pješački hodnik + 2x0,5 bankina);

Profil 3. – dionica od rotora kod Solske baze do tunela Gruška obala, minimalna širina 18,0 m, (2x(2x3,25) kolnik + 2x2 pješački hodnik + 2x0,5 bankina);

Profil 4. – tunel Gruška obala riješen je u dvije varijante minimalne 8,1 m, odnosno 14,6 m (2x3,25 kolnik + 2x0,8 revizijska traka). Varijante se razlikuju po broju kolničkih trakova (2 ili 4).

Konačno rješenje tunela Gruška obala utvrdit će se kroz izradu Studije prometa Dubrovnika.

Do odabira načina vođenja prometa obalom Stjepana Radića, odnosno kroz povijesne vrtove, postojeća prometnica Stjepana Radića rekonstruira se karakterističnom poprečnom profilu br. 3. iz Izmjena i dopuna GUP-a Dubrovnika, minimalne širine 12,0 m (2x3,5 kolnik + 2x2 pješački hodnik + 2x0,5 bankina. (Sl.Glasnik 10/07.).

Ulica kroz povijesne vrtove nova glavna gradska ulica, dijelom u obuhvatu Plana, u konačnici će se definirati kroz izradu Studije prometa Dubrovnika i izradu susjednih urbanističkih planova. Ovim Planom određena je trasa ulice u slučaju gradnje Gruškog tunela.

Gradska ulica

Gradska ulica vrši daljnju distribuciju prometa po pojedinim zonama. Gradske ulice se opremaju javnom rasvjetom, autobusnim stajalištima, odmorištima s klupama i drugom urbanom opremom.

Gradsku ulicu čine Hebrangova ulica i Lapadska obala do križanja kod benzinske postaje na Orsanu. Hebrangova ulica se nalazi izvan obuhvata Plana, osim manjeg dijela u sklopu rotora kod Solske baze.

Za glavnu gradsku ulica određena su dva karakteristična poprečna profila:

Profil 7. za Hebrangovu ulicu iz Izmjena i dopuna GUP-a Dubrovnika (Sl.Glasnik 10/07.).

Profil 5. – Lapadska obala ispred ljetnikovca Petra Sorkočevića,odvojena morem u širini 20 m(najširi dio) , maksimalna širina 12,0 m (2,0 pješački hodnik + 6, 0m kolnik + 4obalna šetnica). Konačno riješenje potrebno je ispitati studijom utjecaja na okoliš uz poštivanje prethodnih konzervatorskih uvjeta. Ukoliko njena realizacija ne bude moguća u moru realizirati će se uz postojeću obalu u istom profilu od 12 m.

Profil 5.1 – Lapadska obala, maksimalna širina 15,0 m (2,0 pješački hodnik+ 2,25 jednostrani parking + 6,5 m kolnik + 4,25 obalna šetnica)

Profil 6. – Lapadske obala, minimalna širina 15,5 m (2x3,25 kolnik + pješački hodnik različite širine 2,0 m i 4,75 m uz obalu)

Ostale ulice

U ostale ulice spada nastavak Lapadske obale do športske luke Orsan, ulica uz na predjelu Solitudo od vile Mladinov do športske luke te ulica sv. Križ. Za nastavak Lapadske obale, određen je slijedeći poprečni profil:

Profil 7. – Lapadska obala od benzinske postaje do športske luke Orsan, odnosno do zone ljetnih vezova marine, minimalna širina 8,0 m (4,0 kolnik + 2,0 m pješački hodnik + 2,0 pješački pločnik ili jednostrani uzdužni parking)

Profil 8. – obalna ulica od vile Mladinov do športske luke i ulica sv. Križ, minimalna širina od 8,7 m (2x2,25 kolnik + 2,0/1,2 pješački hodnik)

U širinu gradske i ostale ulice dodaju se širine označenih parkirališta (uzdužna, kosa ili okomita parkirališta i površine parkirališta), eventualno zelene površine, drvoredi i sl.

5.1.2. MJESTO I NAČIN PRIKLJUČENJA GRAĐEVNE ČESTICE NA JAVNU PROMETNU POVRŠINU

Članak 91.

Mjesto i način priključka planiranih zahvata u prostoru na javno prometne površine i komunalnu infrastrukturu prikazani su orijentacijski te će se detaljnije utvrditi nakon provedenog javnog arhitektonsko urbanističkog natječaja, u postupku ishođenja odgovarajućeg odobrenja za građenje sukladno Zakonu.

Planom su određene širine prometnica koje se moraju poštivati, ali su iznimno moguće preraspodjele planiranih sadržaja u okviru prometnice a u cilju boljeg prilagođavanja postojećem stanju i planiranim zahvatima. U tom slučaju, idejnim projektom prometnice obavezno je čuvanje planiranih kontinuiranih pješačkih hodnika i zelenila u potezu.

5.1.3. JAVNA PARKIRALIŠTA I GARAŽE

Članak 92.

Planom se na području Luka otvorena za međunarodni trajektni i brodski promet državnog značaja predviđa 3000 javnih garažnih mjesta u funkciji lučkih sadržaja, te javna garaža u funkciji planiranih sadržaja od 500 garažnih mjesta na lokaciji „ex TUP-a“.

Položaj garaža je prikazan na kartografskom prikazu broj 4.2 NAČIN GRADNJE u mjerilu 1:2000.

Javne parkirališne površine u funkciji planiranih sadržaja prikazane su na kartografskom prikazu broj 2.1. PROMETNI SUSTAV u mjerilu 1:2000.

Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcijom postojećih građevina, ovisno o vrsti i namjeni, potrebno je urediti parkirališta/garaže na građevnoj čestici. Potreban broj parkirališnih mjesta za pojedine zahvate u prostoru, ovisno o ukupnoj građevinskoj površini građevina utvrđuje se prema slijedećoj tablici:

Tablica 3. Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta

Namjena	Tip građevine	Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta (PM) po m2 neto površine građevine (NKP)*
Stanovanje	stambene građevine 8prema broju stambenih jedinica)	2 PM/1 stan 2 PM/100 m²	kod izrade detaljnijih planova minimalno dodatnih 10% planirati na zasebnom javnom parkiralištu

Ugostiteljstvo i Turizam	Restoran, kavana, caffe bar, slastičarnica i sl Caffe bar, slastičarnica	1 PM/25 m² ^{1 PM/ 10 m2}
Ugostiteljstvo i Turizam	Smještajni objekti iz skupine hotela		Sukladno vrijedećem «Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti smještajnih objekata iz skupine hotela»
Trgovina i skladišta	Robna kuća, supermarket Ostale trgovine	1 PM na 15 m² 1 PM na 30 m2 prodajne površine
Trgovina i skladišta	Skladišta	1 PM na 100 m²
Poslovna i javna Namjena	Banke, agencije, poslovnice (javni dio)	1 PM na 25 m²	najmanje 2 PM
Poslovna i javna Namjena	Uredi i kancelarije	1 PM na 50 m²
Industrija i obrt	industrijski objekti obrtnički objekti auto servis	1 PM na 70 m² ^{1 PM na 50 m2} ^{1 PM na 20 m2}
Kultura, odgoj i obrazovanje	Dječji vrtići, jaslice	1 PM/50 m²
	Instituti	1 PM /100 m2
	Kina, kazalište, dvorane za javne skupove, muzeji, galerije, biblioteke i kongresne dvorane	1 PM/50 m² 1 PM /50 m2
Šport i rekreacija	Športski objekti otvoreni, bez gledališta	1 PM/250m² površine
	Športski objekti zatvoreni, bez gledališta	1 PM/200m² površine
	Športski objekti i igrališta s gledalištem	1 PM/na 10 sjedala
Komunalni i prometni sadržaji	Tržnice	1 PM/20m² površine
	Tehničko-tehnološke građevine	1 PM/50 m²	minimalno 1PM
	Benzinske postaje	1 PM/25 m²
Terminalni putničkog prijevoza	Autobusni kolodvor		obvezan prometno – tehnološki projekt s izračunom potrebnog broja PM, posebno za: - stajalište (samo ukrcaj i iskrcaj), - kratkotrajno parkiranje (do 1 h), - dugotrajno parkiranje (preko 1 h).
Terminalni putničkog prijevoza	Trajektna i putnička luka

*u NKP za izračun PM ne uračunavaju se površine garaža, jednonamjenskih skloništa i potpuno ukopani dijelovi podruma čija funkcija ne uključuje duži boravak ljudi tj. potpuno ukopani dijelovi građevina u svrhu garažiranja vozila ne obračunavaju se u koeficijent izgrađenosti. . Potreban broj parkirališnih mjesta definiran tablicom primjenjuje se samo na površinu, broj stambenih jedinica i namjenu onog dijela koji se gradi. U slučaju kada se građevina dograđuje, nadograđuje ili se mijenja namjena, primjenjuje se gornja tablica za rečene zahvate ako je dokazano da postojeći prostori građevine imaju već osiguran potreban broj parkirališnih mjesta.

Dopušta se gradnja pristupa u prvu podrumsku etažu, koja se ne računa kao najniža kota uređenog terena uz građevinu, minimalne širine koja je potrebna za funkcioniranje podrumske etaže kao garažnog prostora.

5.1.4. PJEŠAČKE POVRŠINE

Članak 93.

Unutar obuhvata Plana utvrđene su pješačke površine u koridorima svih postojećih i planiranih prometnica i vode do svih zahvata u prostoru. Pješačke površine su planirane uz obalu (gradska riva, šetnice i dr.), prikazane su u kartografskim prikazima Plana te opisane u planiranim zahvatima u prostoru. U pravilu, izuzev područja rekonstrukcije Lapadske obale obuhvata sukladno projektu „Rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale, II., III. i IV faza izgradnje“, u potezu od lučice Batala do Inine pumpe na Orsanu, uređuju se na temelju javnog arhitektonsko urbanističkog natječaja koji je obvezan za sve javne površine.

5.1.5. AUTOBUSNI TERMINALI

Članak 94.

Unutar obuhvata Plana planiran je autobusni kolodvor za potrebe Dubrovnika sa 20 perona kao prigradski, međugradski i međunarodni autobusni kolodvor. Na tom autobusnom kolodvoru moraju se osigurati peroni za prihvat autobusne veze sa aerodromom Ćilipi. Predmetni autobusni kolodvor predstavlja terminal javnog međugradskog prometa.

U zoni terminala za brodove na kružnim putovanjima planiran je autobusni terminal sa 20 perona za potrebe funkcioniranja kruzerskog terminala koji se nalazi u istoj zoni – turistički terminal.

5.1.6. JAVNI GRADSKI PRIJEVOZ

Članak 95.

U okviru obuhvata Plana predviđena sljedeća autobusna stajališta:

Na lapadskoj obali: kod lučice Batala, ispred zgrade ekonomskog fakulteta te kod hotela Lapad. Također je planirano obostrano stajalište kod hotela Petka te kod starog željezničkog kolodvora, te jednostrano stajalište ispred ljetnikovca Kaboga i Stay kao što je prikazano na kartografskom prikazu broj 2.1. PROMETNI SUSTAV u mjerili 1:2000.

Točna pozicija i dimenzije autobusnih stajališta provjerit će se i prema potrebi korigirati tijekom izrade Studije prometa Dubrovnika kao i prilikom izrade projekata za predmetne prometnice. Preporuča se dimenzioniranje stajališta na način da se omogući istovremeno zaustavljanje najmanje dva „solo“ autobusa ili jednog zglobnog i jednog „solo“ autobusa. Autobusna stajališta se grade sukladno posebnim propisima.

5.1.7. TRGOVI I DRUGE VEĆE PJEŠAČKE POVRŠINE

Članak 96.

Unutar obuhvata Plana utvrđene su pješačke površine u profilu svih postojećih i planiranih ulica i vode do svih zahvata u prostoru. Uz pješačke površine omogućava se uređenje biciklističke staze u skladu s konfiguracijom i mogućnostima terena. Detaljni položaj i način uređivanja biciklističkih terena odredit će se javnim arhitektonsko urbanističkim natječajem koji će se provesti za javne površine, izuzev područja rekonstrukcije Lapadske obale obuhvata sukladno projektu iz članka 93. ovih odredbi, u potezu od lučice Batala do Imine pumpe na Orsanu.

Na kartografskom prikazu 3.1. prikazan je osnovni pješački pravac (javna gradska šetnica) koja prolazi cjelom dužinom Gruškog zaljeva. U obuhvat Plana javna gradska šetnica formira se na dijelu parka “Batahovina”, uređenjem koridora „Štreke“, te se realizira u svim prostornim cjelinama do područja Solituda.

Otvoreni javni prostori unutar obuhvata Plana od kojih su najveći park Batahovina, trg ispred auditorija, gradska riva i park, uređena obala povezani su ovom šetnicom u jedinstveni javno dostupni sklop.

Javnim arhitektonsko urbanističkim natječajem uređenja javne gradske šetnice definira se njeno pozicioniranje, kao i smještaj urbane opreme, zelenih površina i odmorišta sukladno ovim odredbama. Javno pješačke površine u kontaktu s uređenom obalom, zaštitnim zelenilom i drugim površinama mogu se proširivati, preoblikovati u skladu s mogućnostima prostora a što će se odrediti javnim arhitektonsko urbanističkim natječajem.

Iz obveze provođenja javnog arhitektonsko urbanističkog natječaja iz prethodnog stavka izuzima se područje rekonstrukcije Lapadske obale sukladno projektu iz članka 93. ovih odredbi, u potezu od lučice Batala do Inine pumpe na Orsanu.

5.1.8. BENZINSKE POSTAJE

Članak 97.

U zoni križanja u Sustjepanu planirana je kombinirana benzinska postaja za vozila i plovila na kojoj je moguća opskrba gorivom plovila svih veličina.

Planom se zadržava postojeća benzinska postaja u Orsanu sa istom namjenom s tim da će se na njoj opskrbljivati plovila dužine do 9 m i to do izgradnje benzinske postaje na Sustjepanu. Nakon izgradnje benzinske postaje na Sustjepanu prostor benzinske postaje na Orsanu može promijeniti namjenu.

5.2.1. SUSTAV POMORSKOG PROMETA

Članak 98.

Na kartografskom prikazu broj 2.1. PROMETNI SUSTAV, prikazan je sustav pomorskog prometa unutar obuhvata Plana.

Članak 99.

Planirani sustav pomorskog prometa se sastoji od sljedećih postojećih luka i to:

― Luke osobitog međunarodnog gospodarskog značaja - Luka Gruž

― Morska luke lokalnog značaja - Gruž

― Luka posebne namjene - sportska luka županijskog značaja Orsan

Planirane luke posebne namjene obuhvaćaju slijedeće luke:

― Luka posebne namjene - luka nautičkog turizma državnog značaja - Luka Gruž

― Luka posebne namjene - sportska luka županijskog značaja Solitudo

Članak 100.

Luka osobitog međunarodnog značaja Gruž, u oblasti pomorskog prometa ima pri konačnoj realizaciji slijedeće pomorske građevine (podgradnja):

― 3 veza za velike kruzere

― 5 vezova u trajektnom i teretnom dijelu luke (na dijelu od mosta dr. F. Tuđmana do križanja u Sustjepanu)

― 25 vezova u dijelu trajektnog, putničkog i izletničkog prometa.

Na dijelu luke osobitog međunarodnog značaja, na području Batahovine, planira se uređenje priveza za prihvat hidroaviona.

Članak 101.

Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja, u tri zone imati slijedeće kapacitete:

― Komunalna lučica Batala 534 veza

― Komunalna lučica Ponta Solitudo 58 vezova

― Komunalna lučica Solitudo 62 veza

Na ostalom dijelu luke biti će moguće smjestiti vez za izletničke brodove (za dužinu 18-20 m 18 vezova te za dužinu 15-18 m 29 vezova).

Članak 102.

Luka nautičkog turizma državnog značaja Marina Gruž ima orijentacijski kapacitet ukupno 224 veza (od čega do 6 m 10 vezova, 6-8 m 45 vezova, 8-10 m 32 veza, 10-12 m 41 vez, 12-15 m 20 vezova, 15-18 m 31 vez, 18-22 m 42 veza i od 22-26 m 3 veza).

Sportska luka županijskog značaja Orsan planira se kapaciteta ukupno 139 vezova (od čega od 6-8 m 41 vez, od 8-10 m 55 vezova, od 10-12 m 23 veza, od 12-15 m 5 vezova i od 15-18 m 15 vezova).

Sportska luka županijskog značaja Solitudo bi trebala imati 125 vezova (od čega do 6 m 100 vezova i od 6-8 m 25 vezova).

Članak 103.

U slijedećoj tablici prikazani su orijentacijski brojevi vezova u obuhvatu Plana:

Tablica broj 4. Orijentacijski broj vezova u lukama

LUKA (orijentacijska struktura brodova/plovila)	Broj vezova
LUKA OTVORENA ZA MEĐUNARODNI PROMET DRŽAVNOG ZNAČAJA
Trajektna i teretna luka*	5
Cruiserska luka	3
Luka za trajektni, putnički i izletnički promet	25
LUKA OTVORENA ZA JAVNI PROMET LOKALNOG ZNAČAJA
Komunalni vezovi (6-8 m)	654
Batala	534
Ponta Solitudo	58
Lučica Solitudo	62
Izletnički brodovi	47
18-20 m	18
15-18 m	29
LUKE POSEBNE NAMJENE
Marina Gruž	224
do 6 m	10
6-8 m	45
8-10 m	32
10-12 m	41
12-15 m	20
15-18 m	31
18-22 m	42
22-26 m	3
Športska luka Orsan	139
6-8 m	41
8-10 m	55
10-12 m	23
12-15 m	5
15-18 m	15
Športska luka Solitudo	125
do 6 m	100
6-8 m	25

* U sklopu teretne luke planira se uređenje priveza za prihvat hidroaviona

Članak 104.

Moguća su odstupanja broja vezova od broja prikazanog u tablici i ovim Odredbama ovisno o dimenzioniranja i načina rješavanja vezova, vrste brodova koji se očekuju u luci, organizacije akvatorija i operativne obale i dr.

Ostali elementi morskih luka opisani su u poglavlju 2. ovih Odredbi (Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti).

5.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE

Članak 105.

Telekomunikacijski sustav gruškog akvatorija oslanja se na UPS Gruž kroz sjeverni dio zaljeva, te UPS Lapad kroz južni dio zaljeva. Udaljeni pretplatnički stupnjevi Gruž i Lapad spojeni su na glavnu centralu AXE Dubrovnik preko svjetlovodnih veza. Na području akvatorija već postoji izgrađena DTK kao i položeni korisnički (spojni) telekomunikacijski vodovi za priključak postojećih građevina u telekomunikacijski sustav.

Članak 106.

Planirana telekomunikacijska mreža prikazana je u kartografskom prikazu broj 2.B. - Javne telekomunikacije i energetski sustav u mjerilu 1:2000.

Trase telekomunikacijske mreže načelne su, a konačno će se odrediti u postupku izdavanja lokacijske dozvole, prema važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu. Ovisno o budućim potrebama, pojavi novih telekomunikacijskih tehnologija, pojavi novih zakonskih odredbi ili nastupanja nepredviđenih okolnosti, moguća su odstupanja od navedenih planiranih pretpostavki.

Članak 107.

Postojećoj distributivnoj telekomunikacijskoj kanalizaciji (DTK) previda se dogradnja i proširenje u ovisnosti o prenamjeni prostora i novo planiranim prometnicama.

Sve postojeće i novoplanirane građevine trebaju imati osiguran priključak na telefonsku mrežu. Mjesto priključenja svakog pojedinog korisnika na TK sustav ovog područja odrediti ce se idejnim projektom i lokacijskom dozvolom.

Članak 108.

Mreža DTK se izvodi podzemno, kroz prometnice, prema rasporedu komunalnih instalacija u trupu ceste. Nove trase DTK planiraju se u nogostupu ako se može postići dovoljna udaljenost od elektroenergetskih kabela.

Pri paralelnom vođenju DTK s energetskim kabelima treba poštivati slijedeće udaljenosti:

― DTK – energetski kabel do 10 kV 0,5 m,

― DTK – energetski kabel do 35 kV 1,0 m,

― DTK – energetski kabel preko 35 kV 2,0 m.

Ukoliko se ne može postići dovoljna udaljenost od energetskih kabela tada se DTK planira na suprotnoj strani prometnice uz rub iste.

Članak 109.

Izgradnju i planiranje distributivne telekomunikacijske kanalizacije i ostale telekomunikacijske infrastrukture u potpunosti je potrebno izvesti u skladu s Pravilnikom o tehničkim uvjetima gradnje i uporabe TK infrastrukture (NN 88/01) i Pravilnikom o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju (NN 108/2010).

Dinamika izgradnje telekomunikacijske mreže u budućnosti će se prilagoditi prioritetima gospodarskog razvitka uz usklađenje s ostalim objektima komunalne infrastrukture.

Članak 110.

Nova TK infrastruktura za pružanje TK usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, planirana je postavom baznih stanica i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na izgrađenim građevinama bez detaljnog definiranja lokacija (kockastog označavanja) vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom.

Treba poštivati načela zajedničkog korištenja od strane svih operatora-koncesionara, gdje god je to moguće.

Način izgradnje baznih stanica pokretnih komunikacija vršiti će se u skladu s odredbama posebnih zakona.

5.4. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE

VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

5.4.1. VODOOPSKRBA

Članak 111.

Trase postojećih i novih cjevovoda određene su u kartografskom prikazu broj 2.3 VODOOPSKRBA I ODVODNJA“ u mjerilu 1:2000.

Članak 112.

Vodoopskrbna mreža prostora Gruškog akvatorija sastavni je dio vodoopskrbnog sustava grada Dubrovnika.

Osnovna koncepcija vodoopskrbe oslonjena na izvorište Omble i pomoćni izvor Vrelo u Šumetu. Izvorište Ombla je takvog kapaciteta da može zadovoljiti svu potrošnju grada Dubrovnika i šireg područja Dubrovnika.

Iz izvorišta Omble preko crpne postaje i tlačnog voda, voda se doprema u glavne vodospreme “Dubrovnik - N.Z.”- za uže područje grada Dubrovnika.

Vodosprema “Dubrovnik – niska zona” sadržine 5000,0 m3 s kotom dna 70,50 m.n.m. pokriva područje tzv. niske zone užeg područja grada Dubrovnika (0,0 – 50,0 m.n.m.) od Sv.Jakova do Sustjepana. Od vodospreme “Dubrovnik - N.Z.” u pravcu istoka i zapada glavni vodoopskrbni cjevovodi imaju propusnu moć koja zadovoljava današnje i do sada planirane potrebe.

U slučaju kada se trasa postojeće prometnice izmješta i na njoj se gradi neki objekt biti će potrebno izmjestiti i vodoopskrbni cjevovod u novoplaniranu prometnicu kako bi bio dostupan za slučaj eventualnih puknuća cijevi i potrebe za intervencijom. Prilikom križanja i paralelnog vođenja vodovoda sa ostalim instalacijama treba obratiti pažnju da cijevi vodovoda bude uvijek iznad cijevi odvodnje te da zadrže uvijek minimalni osni razmak ,a prema uvjetima vlasnika ostalih instalacija.

Postojeća vodoopskrbna mreža pokriva veći dio prostora Gruškog zaljeva, a dimenzionirana je i izgrađena na temelju potreba za vodom dosadašnjih korisnika i namjena prostora prema dosad važećem Planu.

Za novoplanirane kapacitete izgradnje na području Gruškog zaljeva u narednim fazama projektne dokumentacije biti će izvršena valorizacija postojećih kapaciteta vodoopskrbe koja će ukazati na moguću potrebu povećavanja količina vode na nekim vodoopskrbnim pravcima, a time i na povećanje profila dovodnih cjevovoda.

Postojeća vodoopskrbna mreža pokriva područje od Batahovine preko postojeće luke Gruž i uvale Batala do sportske luke Orsan. Za potrebe izgradnje novoplaniranih vezova marine Gruž i športske luke Solitudo izvesti će se novi vodoopskrbni cjevovod od sportske luke Orsan gdje završava postojeći cjevovod do granice zahvata UPU-a kod ulaza na plažu Kopakabanu. Isto tako zbog dotrajalosti i nedovoljnog kapaciteta prilikom gradnje i rekonstrukcije prometnica na obali Pape IvanaPavla II i Lapadskoj obali postojeći vodoopskrbni cjevovodi će se izmjestiti u profil nove prometnice na dionici od Sustjepana do ex Radeljevića i na Lapadskoj obali od spoja sa ulicom Nikole Tesle do J.C. Orsan.

Članak 113.

Izgradnja novih te izmještanje i rekonstrukcija postojećih cjevovoda izvoditi će se na način da se vodoopskrbni cjevovodi polažu u iskopane zemljane rovove sa pješčanom posteljicom i zaštitnim nadslojem iznad cijevi te zatrpavanjem ostatka rova i zbijanjem do propisanog modula zbijenosti za određenu vrstu prometnice. Na križanjima vodoopskrbnih cjevovoda i na mjestima ugradnje vodovodnih armatura izvoditi će se armiranobetonska okna sa poklopcima.

U postojećoj i novoplaniranoj vodoopskrbnoj mreži predviđene su količine vode za gašenje požara koje su dostupne sa protupožarnih hidranata kojima je pokriveno spomenuto područje, a sve u skladu sa važećim zakonom o protupožarnoj zaštiti.

ODVODNJA

5.4.2. ODVODNJA OTPADNIH VODA

Članak 114.

Trase postojećih i novih cjevovoda kao i objekata sustava odvodnje otpadnih voda prikazane su na grafičkom dijelu plana: „2.3 VODOOPSKRBA I ODVODNJA“ u mjerilu 1:2000.

Članak 115.

Postojeća odvodnja otpadnih voda područja Gruškog zaljeva dio je sustava odvodnje otpadnih voda grada Dubrovnika, a vrši se putem sustava crpnih stanica te magistralnih tlačnih i gravitacijskih kanalizacijskih cjevovoda.

Na najsjevernijem dijelu obuhvata UPU-a Gruškog zaljeva nalazi se crpna stanica Batahovina koja prihvaća otpadne vode iz Sustjepana i Mokošice. Iz C.S. Batahovina otpadne vode idu dijelom tlačnim, a dijelom gravitacijskim cjevovodom prema C.S. Gruž. Iz C.S. Gruž otpadna voda ide dijelom tlačnim, a dijelom gravitacijskim cjevovodom prema C.S. Batala.

Iz C.S. Batala otpadna voda ide dijelom tlačnim, a dijelom gravitacijskim cjevovodom prema uređaju za prečišćavanje i podmorskom ispustu. Slijedeća crpna stanica je C.S. Gliman iz koje otpadna voda ide dijelom tlačnim, a dijelom gravitacijskim cjevovodom prema C.S. Lapad te dalje prema uređaju za prečišćavanje i podmorskom ispustu .

Na dovodne gravitacijske cjevovode prema crpnim stanicama spajaju se svi sekundarni kolektori koji gravitiraju određenoj crpnoj stanici.

Za potrebe izgradnje sportske luke Solitudo i marine Gruž te gravitirajućeg dijela naselja Solitudo biti će izvedena još jedna crpna stanica sa pripadajućim gravitacijskim i tlačnim cjevovodima.

Odvodnja novoplaniranih objekata u području zahvata predmetnog UPU-a moći će se priključiti na sustav odvodnje otpadnih voda uz uvjet da predmetne otpadne vode zadovoljavaju standard kućanskih otpadnih voda ili da su određenim predtretmanom dovedene na taj nivo.

Članak 116.

Gravitacijski i tlačni cjevovodi koji odvode otpadne vode sa ovog područja smješteni su uglavnom u javnim prometnicama. Kada se trasa postojeće prometnice izmješta i na njoj se gradi neki objekt biti će potrebno izmjestiti i kanalizacijski cjevovod u novoplaniranu prometnicu.

Izgradnja novih te izmještanje i rekonstrukcija postojećih cjevovoda izvodi se na načina da se kanalizacijski cjevovodi polažu u iskopane zemljane rovove sa pješčanom posteljicom i zaštitnim nadslojem iznad cijevi te zatrpavanjem ostatka rova i zbijanjem do propisanog modula zbijenosti za određenu vrstu prometnice. Na križanjima kanalizacijskih cjevovoda i na mjestima lomova ili promjene profila cjevovoda izvode se armirano¬betonska okna sa poklopcima.

5.5. ODVODNJA OBORINSKIH VODA

Članak 117.

Trase postojećih i novih cjevovoda kao i objekata sustava odvodnje oborinskih voda prikazane su na grafičkom dijelu plana: „2.3 VODOOPSKRBA I ODVODNJA“ u mjerilu 1:2000.

Članak 118.

Oborinska odvodnja uglavnom se temelji na korištenju postojećih kanala i to u priobalnom pojasu Gruža, Lapada i Starog grada.

Odvodnja oborinskih voda na dijelu Gruškog zaljeva temeljem Studije odvodnje oborinskih voda Grada Dubrovnika (Hidroprojekt-ing d.o.o. Zagreb 2006. god.) podijeljena je na nekoliko slivova koji gravitiraju predmetnom području. To su sliv Kantafig, sliv Gruž, sliv Šipčine, sliv Batala i sliv Lapad.

Unutar svakog slivnog područja locirani su glavni kanali na koje se nastavlja sekundarna mreža, te glavni objekti sustava odvodnje sa ispustima u more. Svaki od navedenih slivova će imati jedan ili više ispusta u more ovisno o duljini obalne crte.

Isto kao za otpadne vode gravitacijski cjevovodi koji odvode oborinske vode sa ovog područja biti će smješteni uglavnom u javnim prometnicama jer bi se novoplanirana oborinska odvodnja kao i sva ostala nova infrastrukura morala izgrađivati u sklopu izrade novih prometnica.

Planirana oborinska odvodnja bi trebala prihvatiti sve sekundarne površinske i podzemne kanale koji dolaze do obale i neometano ih sprovesti do mora.

Na mjestima križanja sa ostalim instalacijama oborinska odvodnja bi trebala imati prednost u rješavanju zbog daleko najvećih dimenzija cjevovoda i strogih uvjeta gravitacijske odvodnje.

Iznimno od gornje alineje na lokaciji ispred ispusta sliva Šipčine u dnu Gruškog zaljeva gdje se cjevovodi oborinske odvodnje križaju sa podmorskim tunelom izvesti sifonski prijelaz oborinske odvodnje.

Prilikom projektiranja i izvođenja objekata oborinske odvodnje treba posebnu pažnju obratiti na objekte za uvođenje oborinskih voda sa vanjskih površina u oborinske kanale.

Članak 119.

Izgradnja novih te izmještanje i rekonstrukcija postojećih cjevovoda izvodi se na način da se cjevovodi oborinske odvodnje polažu u iskopane zemljane rovove sa pješčanom posteljicom i zaštitnim nadslojem iznad cijevi te zatrpavanjem ostatka rova i zbijanjem do propisanog modula zbijenosti za određenu vrstu prometnice. Na križanjima cjevovoda oborinske odvodnje i na mjestima lomova ili promjene profila cjevovoda izvode se armiranobetonska okna sa poklopcima.

Za zaštitu morskog akvatorija od onečišćenja na svim oborinskim kolektorima prije ispusta u more treba ugraditi separatore masti i ulja koji će odvajati zauljene oborinske vode sa prometnica i parkirališta.

Lokacije i broj separatora prikazanih u grafičkom dijelu ovoga plana su načelne i aproksimativne a točno će se odrediti kada se postavi niveleta oborinskih kanala, na način da se lokacija separatora mora pomaknuti uzvodno kako ne bi bilo poremećeno pravilno funkcioniranje separatora.

ENERGETSKI SUSTAV

5.6. ELEKTROOPSKRBA I JAVNA RASVJETA

Članak 120.

Područje obuhvata UPU-a opskrbljuje se električnom energijom iz transformatorske stanice Komolac 110/35/10 kV u kojoj su instalirane dvije transformatorske jedinice prijenosnog omjera 110/35 kV, ukupne snage 126 MVA (63 MVA + 63 MVA).

Za elektroopskrbu potrošača na području obuhvata UPU-a u širem području Gruža nalaze dvije distributivne transformator¬ske stanice prijenosnog omjera 35/10 kV, TS Šipčine (2×16 MVA) i TS Lapad (2×8 MVA).

Iz predmetnih distributivnih transformatorskih stanica energija se dalje distribuira putem postojeće kabelske srednjonaponske 10 kV mreže do distributivnih transformatorskih stanica prijenosnog omjera 10/0.4 kV odakle se dalje nakon trans¬formacije električna energija distribuira do potrošača putem niskonaponske 0.4 kV mreže.

U kartografskom prikazu br. 2.2. ELEKTROENERGETSKA MREŽA, u mjerilu 1:2000 prikazani su položaji distribucijskih trafostanica i spojnih vodova.

Planom su osigurani potrebni koridori za polaganje podzemnih vodova elektroopskrbe za potrebe potrošača i javne rasvjete, uglavnom unutar koridora prometnica, a prikazani su na kar¬tografskom prikazu iz gornjeg stavka.

Članak 121.

U skladu sa koncepcijom razvoja elektroenergetske mreže koja temelji na postepenom napuštanju 35 kV i 10 kV distributivne mreže sa pripadajućim transformatorskim stanicama prijeno¬nog omjera 35/10 kV, te uvođenjem 110 kV mreže sa pripadnim transformatorskim stanicama 110/10(20) kV na uže područje grada Dubrovnika ovim planom se osiguravaju potrebni kori¬dori.

Izgradnjom nove transformatorske stanice Lapad 110/20 kV na lokalitetu postojeće transformatorske stanice Lapad 35/10 kV, koja se nalazi izvan obuhvata Plana poboljšati će se u opskrba električnom energijom područja i Gruža uključujući pritom i Gruškog akvatorija.

Za elektroopskrbu planiranih sadržaja u Gruškom akvatoriju planom se planira izgradnja novih elemenata srednjonaponske 10(20) kV mreže, rekonstrukcija odnosno zamjene postojećih elemenata srednjonaponske mreže (prvenstveno se to odnosi na postojeće 10 kV kabelske vodove) kao i izgradnju novih te rekonstrukciju postojećih distributivnih transformatorskih stanica prijenosnog omjera 10(20)/0.4 kV. Istodobnom izgradnjom srednjonaponske distributivne mreže nužno je izgraditi i niskonaponsku kabelsku mrežu.

Dinamiku izgradnje nove srednjonaponske mreže i distributivnih transformatorskih stanica potrebno je uskladiti sa lokalnim distributerom DP Elektrojug – Dubrovnik.

Članak 122.

Planirana izgradnja novih srednjonaponskih kabelskih vodova, kao i zamjena postojećih vodova 6/10 kV novim vodom 12/20 kV navedeni su u tablici broj 5. ovih Odredbi.

Vođenje 10(20) kV kabela izvesti će se podzemno uglavnom po javno prometnim i prometnim površinama (ceste, nogostupi), zajedno sa ostalim podzemnim instalacijama.

Smjernice i planove izgradnje iste na predmetnom području nužno treba uskladiti sa planovima razvoja primarne distributivne mreže HEP Operatora distribucijskog sustava d.o.o.

Članak 123.

Planom se za opskrbu električnom energijom svih planiranih infrastrukturnih objekata pored 12 postojećih planira se izgradnja 23 nove distributivne transformatorske stanice prijenosnog omjera 10(20)/0.4 kV u od kojih je 5 u obuhvatu UPU-a, a ostale su locirane u neposrednoj blizini a u funkciju su elektroopskrbe potrošača Gruške luke.

Postojeće i planirane trafostanice te predviđene za rekonstrukciju ili zamjenu navedeni su u tablici broj 5. ovih Odredbi.

Distributivne transformatorske stanice mogu biti: a) ukopane transformatorske stanice sa jednim ili dva energetska transformatora (tipska ili netipska rješenja) ili samostojeći objekti sa jednim ili dva energetska transformatora (tipska ili netipska rješenja).

Lokacija transformatorskih stanica treba omogućiti neometan pristup u poslužne prostore i pristup sa gradske prometnice. Građevine moraju zadovoljiti bitne zahtjeve a to su: mehanička otpornost i stabilnost, sigurnost u slučaju požara, higijena, zdravlje i okoliš, sigurnost u korištenju, zaštita od buke, ušteda energije i toplinska zaštita.

Lokacija treba osigurati pristup vozilom radi gradnje, održavanja i upravljanja, a u pravilu se postavljaju u središtu konzuma, tako da se osigura kvalitetno napajanje do krajnjih potrošača na izvodima.

Članak 124.

Niskonaponsku mrežu iz distributivnih transformatorskih stanica sačinjavati će distributivni kabelski vodovi sa pripadnim distributivnim razvodnim ormarima. Predmetni distributivni ormari samostojeći su distributivni ormari montirani na odgovarajuće temelje. Distributivni ormari ujedno su i priključne točke za spajanje potrošača na elektroenergetski sustav.

Niskonaponska mreža koja će se graditi unutar obuhvata Plana izvoditi će se isključivo podzemnim 0,4/1 kV kabelima tipiziranim od strane HEP-a (nadležne elektrodistribucije), iz niskonaponskog razdjelnika u trafostanici. Priključci građevina izvoditi će se također podzemnim kabelima.

Zaštitu od indirektnog dodira za sve nove potrošače treba izvesti TN - S sustavom s uređajima za isklapanje nadstruje bez obzira na vršnu snagu potrošača.

Niskonaponski vodovi mreže i priključaka određeni su koridorom od 1m.

Za potrebe razvoda podzemne niskonaponske mreže mogu se koristiti i slobodni koridori uz pojas srednjonaponskih kabela unutar presjeka ulica.

U svim građevinama treba izvesti temeljni uzemljivač, provesti mjere izjednačavanja potencijala te izvesti instalacije s posebnim zaštitnim vodičem.

Razvodni samostojeći ormari (kabelski razvodni ormari) predviđeni su u zahvatu prometnice ili na pročeljima novih građevina.

Pozicije ormara će se odabrati na način da se iz njih osigura priključak za više građevina. Razvodno-priključni ormari trebaju biti u adekvatnoj zaštiti i postavljeni na mjesta gdje ne može doći do mehaničkih oštećenja istih.

Članak 125.

Paralelno sa polaganjem nove srednjonaponske i niskonaponske kabelske mreže u kabelskom kanalu potrebno je predvidjeti i kabele za rasvjetu. Raspored i tip stupova javne rasvjete odabrati na način da se postigne pravilna osvijetljenost ceste i otvorenih površina.

Javna rasvjeta kolnih, pješačkih i parkirnih površina izvoditi će se na stupovima. Odabir rasvjetnih armatura i izvora svjetlosti, tip stupova, njihove visine i razmještaj u prostoru te njeno napajanje i način rada -upravljanje definirati će se kroz projektnu dokumentaciju.

Napajanje javne rasvjete predviđeno je podzemnim 0,4/1 kV kabelima iz ormara javne rasvjete smještenog u blizini TS.

Rasvijetljenost prometnih površina treba uskladiti s klasifikacijom rasvijetljenosti u Preporukama za rasvjetu cesta s motornim i pješačkim prometom.

Rasvjeta ostalih površina, pješačkih, parkirališta, manipulativne obale, gatova i pristana izvesti će se prema izvedbenoj dokumentaciji.

Članak 126.

Prilikom gradnje ili rekonstrukcije elektroenergetskih objekata treba obratiti pažnju na slijedeće uvjete:

a. Zaštitni pojasevi za podzemne elektroenergetske vodove su: za 110 kV, 10 m; za 35 kV, 5m; za 10(20) kV, 5m

b. Korištenje i uređenje prostora unutar zaštitnih koridora kabela treba biti u skladu s posebnim propisima i uvjetima nadležnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima.

c. Za podmorske postojeće i planirane elektroenergetske kabele 110 kV potrebno je osigurati zaštitne pojaseve 4 (četri) puta najveća dubina mora na trasi.

d. Moguća su odstupanja u pogledu rješenja trasa elektroenergetskih vodova i lokacije elektroenergetskih građevina utvrđenih ovim Planom, radi usklađenja s projektima i preciznijim geodetskim izmjerama, tehnološkim inovacijama i dostignućima i neće se smatrati izmjenama ovog Plana.

e. Građevinska čestica predviđena za trafostanice 10-20/0,4 kV mora biti minimalno 7x6 m, a lokaciju odabrati tako da se osigura pristup vozilom radi gradnje, održavanja i upravljanja, a u pravilu se postavljaju u središtu konzuma, tako da se osigura kvalitetno napajanje do krajnjih potrošača na izvodima.

f. Planirane kabele 110 kV izvoditi kabelima tipa XLPE 3x(1x1000) mm2 Al.

g. Planirane kabele 20 kV izvoditi jednožilnim kabelima tipa XHE 49A 3x(1x185) mm².

h. Planirane kabele 1 kV izvoditi kabelima tipa XP 00-A, odgovarajućeg presjeka.

i. Dubina kabelskih kanala iznosi 0,8m u slobodnoj površini ili nogostupu, a pri prelasku kolnika dubina je 1,2m.

j. Širina kabelskih kanala ovisi o broju i naponskom nivou paralelno položenih kabela.

k. Prilikom polaganja kabela po cijeloj dužini kabelske trase obavezno se polaže uzemljivačko uže Cu 50mm².

l. Elektroenergetski kabeli polažu se, gdje god je to moguće, u nogostup prometnice. U ulicama u koje se polažu elektroenergetski vodovi potrebno je osigurati planski razmještaj instalacija u pravilu jednu stranu prometnice za energetiku, druga strana za telekomunikacije i vodoopskrbu a sredina ceste za kanalizaciju i oborinske vode.

m. Ako se moraju paralelno voditi obavezno je poštivanje minimalnih udaljenosti (50 cm).

Isto vrijedi i za međusobno križanje s tim da kut križanja ne smije biti manji od 45⁰.

Članak 127.

Osim navedenih uvjeta iz gornjeg članka svaka izgradnja elektroenergetskih objekata mora biti usklađena sa odredbama iz slijedećih zakona i propisa:

1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji,

2. Zakona o zaštiti od požara,.

3. Zakona o zaštiti na radu,

4. Pravilnik o zaštiti na radu pri korištenju električne energije,

5. Pravilnik o tehničkim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog napona iznad 1000 V.

6. Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV,

7. Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu niskonaponskih mreža i pripadnih transformatorskih stanica,

8. Pravilnika o tehničkim normativima za električne instalacije n.n.

9. Pravilnik o zaštiti od elektromagnetskih polja,

10. Pravila i mjere sigurnosti pri radu na elektroenergetskim postrojenjima, HEP-Bilten 3/92.

11. Granskih normi Direkcije za distribuciju HEP-a:

- N.033.01 “Tehnički uvjeti za izbor i polaganje elektroenergetskih kabela nazivnog napona 1 kV do 35 kV”

- N.070.01 “Tehnički uvjeti za izvođenje kučnih priključaka individualnih objekata”

- N.070.02 “Tehnički uvjeti za izvedbu priključaka u višekatnim stambenim objektima”.

Članak 128.

U tablici broj 5. prikazana je planirana izgradnja novih srednje-naponskih kabelskih vodova, kao i zamjena postojećih vodova, a u tablici broj 6. prikazane postojeće i planirane trafostanice te trafostanice predviđene za rekonstrukciju.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 129.

Uvjeti uređenja javnih zelenih površina na području obuhvata Plana prikazani su na kartografskom prikazu 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE, te na kartografskom prikazu 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - 3.1 Područja posebnih uvjeta korištenja.

Radi osjetljivosti obalnog područja propisuju se slijedeće mjere uređenja otvorenih površina:

― očuvati prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog krajolika

― planirati cjelovito uređenje i zaštitu na osnovi kriterija očuvanja prirodnih vrijednosti i cjelovitosti pojedinih morfoloških cjelina

― osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu te javni interes u korištenju, osobito pomorskog dobra

― sanirati vrijedna i ugrožena područja prirodne, kulturne i povijesne baštine

Članak 130.

Prostorna cjelina D Riva i gradski park ukupne površine 18.516 m² sastoji se od slijedećih zahvata u prostoru:

15. Gradski park

16. Riva u Gružu

Za uređenje i gradnju unutar prostorne cjeline obvezno je provođenje javnog urbanističko arhitektonskog natječaja u skladu s ovim odredbama i konzervatorskim smjernicama. Natječaj mora sadržavati hortikulturno rješenje, parkovnu i urbanu opremu, javnu gradsku šetnicu, javnu rasvjetu i dr.

Obuhvat prostorne cjeline i zahvata u prostoru prikazana je na karti 4.2. Brojčani prostorni pokazatelji za ove zahvate u prostoru prikazani su u tablici broj 2. ovih odredbi.

Članak 131.

Za zahvat u prostoru broj 15. Gradski park primjenjuju se slijedeći uvjeti smještaja i prostorni pokazatelji:

― Površina zahvata iznosi 6 566 m²

― Realizira se na temelju javnog urbanističko arhitektonskog natječaja

Članak 132.

Za zahvat u prostoru broj 16. Riva u Gružu primjenjuju se slijedeći uvjeti smještaja i prostorni pokazatelji:

― Površina zahvata iznosi 11 950 m2

― Omogućava se potpuno oslobađanje ovog vrijednog gradskog prostora od kolnog prometa, planiranim zahvatom podzemnog tunela prikazanog na karti 2.1. i 4.2.

― Realizira se na temelju javnog urbanističko arhitektonskog natječaja

Članak 133.

Prostorna cjelina J Uređena obala sa akvatorijem ukupne površine 9.374 m2 sastoji se od slijedećih zahvata u prostoru:

27. Uređena obala

28. Kuća Mladinov

Obuhvat prostorne cjeline i zahvata u prostoru prikazana je na karti 4.2. Brojčani prostorni pokazatelji za ove zahvate u prostoru prikazani su u tablici broj 2. ovih odredbi.

Članak 134.

Uređenje obale (plaže) provodi se učvršćivanjem postojeće obale radi zaštite od utjecaja mora povećanjem šljunkovitih površina, uređenjem površina u pozadini plaže za boravak, interpolacijom manjih prostora boravka u stjenovitim dijelovima te izgradnjom manjih pratećih ugostiteljskih, skladišnih i sličnih prostora.

Za zahvat u prostoru broj 27. Uređena obala (plaža) primjenjuju se slijedeći uvjeti smještaja i prostorni pokazatelji:

― - Površina zahvata prikazana je na kartografskim prikazima 4.1. i 4.2. i iznosi 7.424 m2.

― Gradivi dio zahvata u prostoru prikazan na kartografskom prikazu 4.2. površine je 120 m², a maksimalna građevinska bruto površina objekta je 120 m2

― Maksimalna visina građevine iznosi 4,0 m

― Unutar ovog zahvata u prostoru moguće je osigurati parkiranje za 42 vozila

― Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture sadržane u Planu (kartografski prikazi br. 2.1., 2.2., 2.3. i 2.4. u mj. 1:2000) i prema posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima.

― Obalna linija mora imati karakter javne gradske površine.

― Zelenilo u potezu, uređeno zelenilo i urbana oprema definiraju se javnim arhitektonsko urbanističkim natječajem

― Liniju mogućeg oblikovanja obale i položaj gradivog djela moguće je bolje prilagoditi terenu i maritimnim uvjetima, ukoliko se za tim ukaže potreba tijekom izrade idejnog projekta.

Članak 135.

Za zahvat u prostoru broj 28. Kuća Mladinov primjenjuju se slijedeći uvjeti smještaja i brojčani prostorni pokazatelji:

― Površina zahvata iznosi 1 950 m²

― Položaj i površina zahvata u prostoru prikazana je na kartografskom prikazu 4.2.

― Kuća Mladinov može se rekonstruirati sukladno posebnim uvjetima i prethodnom odobrenju nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara - konzervatorskog odjela u Dubrovniku

Članak 136.

U svim parkovima unutar obuhvata plana, kao i trgovima, te na pješačkim površinama moguće je smještanje skulptura većih dimenzija uz prethodne uvjete i suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO –POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

7.1. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH CJELINA

Članak 137.

Plan se dijelom svog obuhvata nalazi se unutar prirodne vrijednosti zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode u kategoriji značajni krajobraz.(rješenje br. 164/2 od 19,.12.1964.).

Prilikom ishođenja odobrenja za građenje i izvođenje radova potrebno je ishoditi posebne uvjete zaštite prirode.

Na posebno osjetljivim mjestima (ulazni dio u područje Rijeke dubrovačke) treba provoditi propisane mjere uređenja zemljišta i mjere zaštite okoliša .

Za gradnju i izvođenje radova na posebno osjetljivim područjima i zahvatima koji mogu utjecati na kvalitetu okoliša planirana je provedba postupka procjene utjecaja na okoliš i prirodu u skladu s posebnim propisima.

Članak 138.

Za vrt renesansnog ljetnikovca Stay na Batahovini i vrt gotičkorenesansnog ljetnikovca Kaboga na Batahovini zabranjeno je zadiranje u gradbenu komponentu izvorne i zatečene uređajne osnove vrtnog prostora, kao što je razgrađivanje i mijenjanje:

― ogradnih zidova vrtnih prostora

― terasiranosti zemljišta i potpornih zidova vrtnih terasa i vidikovaca

― predvorja, vrtnih staza, vrtnih stepeništa i opločenja

― odrina, stuporeda i stupova za odrinu te obrubnih zidića

― gustijerna, vrtne plastike i kamenog namještaja

― drugih vrtnih uređaja (kanali za navodnjavanje i dr.)

Zabranjeno je uklanjanje zelenila prve, druge i treće kategorije boniteta.

7.2 MJERE ZAŠTITE FLORE I FAUNE

Članak 139.

Područje obuhvata Plana svojim obuhvatom ne ulazi u područje ekološke mreže, prema Uredbi o proglašenju ekološke mreže.

7.3 MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA, GRAĐEVIN I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 140.

Zaštita kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina prikazana je na kartografskom prikazu 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 3.1. Područja posebnih uvjeta korištenja.

Članak 141.

U očuvanju i unaprjeđenju urbanističkih i pejzažnih osobitosti Gruškog zaljeva nameće se nužnost očuvanja visoko valoriziranog obalnog prostora koji zahtijeva pažljiv pristup u planiranju svakom segmentu, bilo da se radi o pokedinačnom kompleksu ili grupi koja formira poteze najkvalitetnije ladanjske izgradnje:

― Lapadska strana zaljeva treba očuvati prepoznatljivost vizure i specifičnu topografiju ladanjske izgradnje

― Ozelenjeni prostori - Glavica Giman i sjeverozapadni ulaz u gruški zaljev zbog svog značaja u artikulaciji obale zaljeva imaju značenje cezura kojom se tvore segmenti specifične ambijentalnosti i naglašava arhitektonska vrijednost pojedinih zdanja.

― Potrebno je zadržati prepoznatljivu i slojevitu urbanu i krajobraznu strukturu u formaciji obaju obala Gruškog zaljeva.

― U vizurama sačuvati važnu pročelnu, uzobalnu liniju zaljeva, na način uvažavanja zadatosti prostora, njegove konfiguracijske i fizionomske koncepcije utemeljene u povijesti.

― Nije prihvatljivo nametanje novih vizura, posebno ukoliko agresivno konkuriraju zatečenoj situaciji.

7.3.1 PRAVNA ZAŠTITA

Članak 142.

Popis kulturnih dobara graditeljske baštine, zbog značaja i utjecaja na planiranje prostora u obuhvatu plana prikazan je na način da su, sukladno konzervatorskoj dokumentaciji, navedeni spomenici u kontaktnom području i u obuhvatu Plana:

1. Šiškov orsan - kontaktna zona

katastarske čest. zgr. 362/2, čest. zem. 1130/9 k.o. Gruž

Rješenje o preventivnoj zaštiti: KLASA: UP/I-612-08/07-05/9039

2. Kuća Mladinov- u obuhvatu Plana

katastarske čest. zgr. 1170, 1171, čest. zem. 1159/14 k.o. Gruž

Nema pravnu zaštitu. Evidentirano dobro.

3. Ljetnikovac Ghetaldi – Gondola - Solitudo - kontaktno područje

katastarske čest. zgr. 390, 391, 392, čest. zem. 1054,1055/1,1357 k.o. Gruž

Rješenje o preventivnoj zaštiti: KLASA: UP/I-612-08/06-05/9035

4. Kuća Pervan - Zuanić- kontaktno područje

katastarske čest. zgr. 762, čest. zem. 1051/31 k.o. Gruž

Nema pravnu zaštitu. Evidentirano dobro.

5. Nekadašnji ljetnikovac Giorgi zvan Orsan- u obuhvatu Plana

katastarske čest. zgr. 389/1, 389/2, čest. zem. 1358 k.o. Gruž

Nema pravnu zaštitu. Evidentirano dobro

6. Kompleks nekadašnjeg ljetnikovca Sorkočević - Jordan- kontaktno područje

katastarske čest. zgr. 372, 380, 381, 382, čest. zem. 1016, 1017, 1018, 1019, 1250 k.o. Gruž

Rješenje o preventivnoj zaštiti: KLASA: UP/I-612-08/09-05/0175

7. Ljetnikovac Pucić - Kosor- kontaktno područje

katastarske čest. zgr. 378, 379/1, 379/2, 406, čest. zem. 1011, 1012, 1013, 1249 k.o. Gruž

Rješenje o registraciji: Broj: 17/97-86., RST 1276

8. Ljetnikovac Zamagna - Kazbek - u obuhvatu Plana

Katastarske čest. zgr. 377, 378, čest. zem. 1007, 1008, 1009, 1247, 1248 k.o. Gruž

Rješenje o preventivnoj zaštiti Ministarstva kulture RH, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Dubrovniku: Povijesni prostor gradskog predjela Giman, KLASA: UP/I-612-08/09-05/0232

9. Ljetnikovac Pucić - Pitarević- u obuhvatu Plana

katastarske čest. zgr. 324, 327, 328, čest. zem. 950/1, 951, 993/1 k.o. Gruž,

Rješenje o preventivnoj zaštiti: KLASA: UP/I-612-08/08-05/02

10. Stambeno – gospodarski kompleks Marinović - Miletić- kontaktno područje

katastarske čest. zgr. 313/1, 313/2, čest. zem. 964 k.o. Gruž,

Rješenje o preventivnoj zaštiti: KLASA: UP/I-612-08/06-05/9027

11. Ljetnikovac Petra Sorkočevića- kontaktno područje

čest. zgr. 305, 306, 307, čest. zem. 981, 982, 983, 984/2, 988/1, 984/1, 987, 980, 985, 1238 k.o. Gruž

Rješenje o registraciji: Broj: 17/156-1986, RST1215

12. Kuća Njirić- kontaktno područje

katastarske čest. zgr. 474, čest. zem. 976/3, 984/4 k.o. Gruž,

Rješenje o preventivnoj zaštiti: KLASA: UP/I-612-08/ 06-05/ 901

13. Kuća Muratti- kontaktno područje

katastarske čest. zgr. 304, čest. zem. 647/2, 978, 979/1, 984/3, 984/5, 984/6 k.o. Gruž,

Rješenje o preventivnoj zaštiti: KLASA:UP/I-612-08/04-07/46

14. Ruševine crkvice sv. Foske i ljetnikovac Gozze-Baković- kontaktno područje

katastarske čest. zgr. 294, čest. zem. 64771, 647/2, 647/3, 648/1, 648/2, 649, 664, 650, 663/1 k.o. Gruž,

Rješenje o preventivnoj zaštiti: Broj: 12-101/1-67

15. Ljetnikovac Giorgi - Matijević- kontaktno područje

katastarska čest. zgr. 213, 214 k.o. Gruž

Rješenje o preventivnoj zaštiti: KLASA:UP/I-612-08/04-07/125

16. Kompleks ljetnikovca Gundulić - Zago- kontaktno područje

katastarska čest. zgr. 211, čest. zem. 636, 637, 639 k.o. Gruž,

Rješnje o registraciji: Broj: 12-8/1-67, RST 163

17. Kompleks ljetnikovca Bonda - Majstorović- kontaktno područje

katastarske čest. zgr. 206, čest. zem. 621/1, 622 k.o. Gruž,

Rješenje o registraciji: Broj: 17/60–86., RST 1202

18. Kompleks ljetnikovca Vuić u Gružu- kontaktno područje

katastarske čest. zgr. 195/2, čest. zem. 412, 414 k.o. Gruž

Rješenje o registraciji: KLASA: UP/I-612-08/07-06/0216

19. Ljetnikovac Bassegli – Gozze- kontaktno područje

katastarska čest. zgr. 194/1 k.o. Gruž,

Rješenje o preventivnoj zaštiti: KLASA: UP/I-612-08/06-05/9012

20. Cjelina ljetnikovca Junija Bunića - Gradića u Gružu,- kontaktno područje

katastarske čest. zgr.188,189,190/1, 190/2, 191/1, 192, čest. zem. 407, 408, 409,400 k.o. Gruž

Rješenje o registraciji: Broj: 17/30–86., RST 1172

21. Cjelina ljetnikovca Marina Bunića u Gružu- kontaktno područje

katastarske čest. zgr. 183, 184, 185/1, 185/2, 185/3, 186, 187, 410/1, 411, 2524, 2525, 3010, čest zem. 401/1, 401/2, 401/3, 401/4, 402, 403, 405/1, 405/2, 406/1, 406/2 k.o. Gruž

Rješenje o preventivnoj zaštiti: KLASA: UP/I-612-08/07-05/9043

22. Cjelina ljetnikovca Paladina Gundulića u Gružu- kontaktno područje

katastarske čest. zgr. 178/1, 178/2, 178/3, 179, 180/1, 180/2, 181, 408, 409/1, 409/2, 811, 812, 1027, 1028, 1062, 367, 368/1, 368/2, 370, 371, 372/1, 372/2, 372/3, 373/2, 373/3, 373/4, 1171 k.o. Gruž,

Rješenje o registraciji: Broj: 12-59/1, RST 135

Rješenje o preventivnoj zaštiti: KLASA: UP/I-612-08/08-05/06

23. Kuća Banac- kontaktno područje

katastarske čest. zgr. 162/1, 162/2, 163/1, 163/2, čest. zem. 279/1 k.o. Gruž,

Rješenje o preventivnoj zaštiti: KLASA: UP/I-612-08/08-05/13

24. Kompleks Dominikanskog samostana s crkvom sv. Križa- u obuhvatu Plana

katastarske čest. zgr. 85/1, 85/2, 85/3, 496, 2244, čet. zem. 237, 1970 k.o. Gruž

Rješenje o preventivnoj zaštiti, KLASA: UP/I-612-08/93-07/179

25. Ljetnikovac Kaboga - Zec Gruž- u obuhvatu Plana

katastarske čest. zgr. 82, 83, 84, čest. zem. 226, 227 k.o. Gruž

Rješenje o registraciji: Broj: 17/68-86., RST 1210

26. Solska baza- u obuhvatu Plana

katastarske čest. zgr. 79/1, 79/4, 79/5, 79/6 k.o. Gruž

Rješenje o registraciji: KLASA: UP/I-612-08/07-06/0222

27. Kuća Vilenik (Ucović - Krtić - Škaljić)-kontaktno područje

katastarske čest. zgr. 71/1, 71/2, 71/3, 71/4, 71/5, 71/6, 72, čest. zem. 166,167 k.o. Gruž

Rješenje o preventivnoj zaštiti: KLASA: UP/I-612-08/09-05/0105

28. Ljetnikovac Bobaljević - Pucić-kontaktno područje

katastarske čest. zgr. 60, 61, 62, čest. zem. 154 k.o. Gruž

Rješenje o registraciji: KLASA: UP/I-612-08/02-01-06/ 733

29. Ljetnikovac Natali – Sorkočević-kontaktno područje

katastarske čest. zgr. 53, 54, čest. zem. 138/1, 139, 141, 142, 1156/1, 148/1 k.o. Gruž

Rješenje o registraciji: Broj: 17/89-86., RST 1291

30. Kapelica sv. Antuna na Kantafigu, kompleks pomorske obitelj Krtica-kontaktno područje

katastarske čest. zgr. 27, 28, 29, 90, 91 k.o. Gruž

Nema pravnu zaštitu. Evidentirano dobro.

31. Kuća Račić-kontaktno područje

katastarske čest. zgr. 23/1, 23/2, čest. zem. 75/1, 75/2 k.o. Gruž

Rješenje o preventivnoj zaštiti: KLASA: UP/I – 612 –08/08-05/12

32. Crkva sv. Nikole od škara-kontaktno područje

katastarske čest. zgr. 9, čest. zem. 36, 38, 40/2 k.o. Gruž

Rješenje o preventivnoj zaštiti: KLASA: UP/I- 612-08/06-05/ 9017

33. Ljetnikovac Miha Bunića – Kaboga- u obuhvatu Plana

Kat. čest. zgr. 67, 68, čest. zem. 196/3, 196/4 , 195/5, 197/7, 203/2, 208/2, 208/3, 209, 210 k.o. Sustjepan

Rješenje o registraciji: Broj: 17/114-86., RST 1270

34. Ljetnikovac Stay-u obuhvatu Plana

Kat. čest. zgr. 65/1, 65/2, 66, čest. zem. 196/1, 196/2, 193, 197/1, 197/2, 197/3, 197/4 k.o. Sustjepan

Rješenje o registraciji: Broj: 17/115-86., RST 1269

I. Povijesna cjelina gradskog predijela Giman

omeđena katastarskim čest. zgr. počevši s juga: čest. zem. 635/2, pa preko 635/1, nastavlja čest.zem. 647/1, 648/2, 648/3, 644, čest. zgr. 294, nastavlja južnom stranom Dalmatinske ulice, čest. zem.1254/2, do zapadnog ruba čest. zem. 971/1, dalje nastavlja rubom čest. zem. 970, 988/1, 968, 967, 964, čest, zgr. 313/1, čest. zem. 964, 961/3, 961/1, nastavlja preko čest. zem. 1239/1 (ulica Uz Giman), čest. zgr. 320/2, čest. zem. 956/3, čest. zgr. 321, čest. zem. 956/3, 956/4, 957/1, 957/2, čest.zgr. 326, čest. zem. 951, 998, 999, čest. zgr. 329/2, 330/1, južnom stranom ulice Između ribnjaka, čest. zem. 998 i 993/3, do čest. zem. 1008, dalje rubom čest. zgr. 377, čest. zem. 1248, 1007, 1013, čest. zgr. 373, čest. zem. 1013, preko čest. zem. 1251 (ulica Eugena Kumičića), čest. zem. 1016, čest.zgr. 798, čest. zem. 1016, 1017, čest. zgr. 381, čest. zem. 1019, 1020/1, čest. zgr. 383, 384/2, 384/1, čest. zem.1021/3, preko čest. zem. 1262/2 (Lapadska obala), čest. zem. 1291/1, 1291/2, slijedi zatim dalje morskom obalom, čest. zem. 1291/2, 1347/2, 993/1, 1212/6, 990/1, 1212/6, 1212/2 , 635/1, 635/2 sve k.o. Gruž

Rješenje o preventivnoj zaštiti: KLASA: UP/I-612-08/09-05/0232,

7.3.2. REŽIMI ZAŠTITE PROSTORA

Članak 143.

U cilju zaštite graditeljske baštine, a sukladno njihovoj vrijednosti utvrđeni su sustavi mjera zaštite.

7.3.2.1 POJEDINAČNA KULTURNA DOBRA

Članak 144.

Obuhvaća zaštićene/registrirane i preventivno zaštićene građevine s pripadajućom česticom i neposrednim kontaktnim prostorom.

Sustav mjera zaštite u ovoj zoni uvjetuje:

― zaštitu i očuvanje izvornosti kulturnog dobra, njegovog povijesnog i prostornog okoliša s mogućnošću rekonstrukcije na temelju prethodnih istražnih radova i detaljne konzervatorske dokumentacije.

― prilagođavanje postojećih povijesnih funkcija i sadržaja suvremenim potrebama može se prihvatiti uz minimalne fizičke intervencije u povijesne strukture.

― prihvatljive su metode sanacije, konzervacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije.

7.3.2.2 ARHEOLOŠKI LOKALITETI

Članak 145.

Unutar zone stroge zaštite zasebnu cjelinu čine registrirani/preventivno zaštićeni ili evidentirani arheološki lokaliteti na kojima su pronađeni materijalni ostatci ranijih struktura.

Postupak zaštite odnosi se na dokumentaciju te konzervaciju i prezentaciju ostataka kulturnog dobra, s mogućnošću izgradnje prema detaljnim, pojedinačnim konzervatorskim smjernicama.

Mjere zaštite arheoloških lokaliteta i nalazišta

Potrebno je rekognosciranje i istraživanje u svrhu očuvanja vrijednosti prostora čak i kada nema ostataka koje je moguće prezentirati “in situ”.

Neophodno je i provođenje podvodnih arheoloških istraživanja pri sanaciji, čišćenju ili rekonstrukciji gruškoga akvatorija.

Prije hidroarheoloških istražnih radova biti potrebno provesti reambulaciju i rekognosciranje područja koje je zahvaćeno projektom.

Na temelju analize utjecaja uređenja akvatorija Gruža na kulturno-povijesnu baštinu utvrđuje se njihova ugroženost i primjenjuje sljedeći sustav mjera zaštite:

― istraživanje i dokumentiranje – mjere koje se provode za sva ugrožena kulturna dobra,

― arheološka i hidroarheološka reambulacija i rekognosciranje – mjere koje se provode na području koje je zahvaćeno projektom

― zaštitna arheološka istraživanja – mjere koje se provode u zoni izravnog utjecaja,

― zaštitna hidroarheološka istraživanja – mjere koje se provode u zoni izravnog utjecaja

― stalni stručni nadzor tijekom uređenja akvatorija Gruža – konzervatorski i arheološki nadzor u zoni izravnog i neizravnog utjecaja.

Članak 146.

Metodologija arheoloških iskopavanja, kao i podvodnih arheoloških istraživanja treba se provoditi u skladu s Pravilnikom o arheološkim istraživanjima (NN.69/99, 151/03 i 157/03, 30/05.).

Istraživanje se može obavljati samo uz odobrenje konzervatorskog odjela Ministarstva kulture na čijem su području nalazišta ili nalazi.

― dokumentiranje nepokretnih i pokretnih arheoloških nalaza po najsuvremenijim arheološkim metodama s naglaskom istraživanja u cijelosti (ne samo djelomično) zatvorenih cjelina nepokretnih objekata

― dokumentiranje arheoloških istraživanja, nalazišta i nalaza (tehnička, fotodokumentacija, visinsko snimanje) kao i računalna obrada podataka

― konzervacija pokretnih nalaza i osiguranje za njihovo trajno čuvanje

― interdisciplinarne analize uzoraka s nalazišta (paleozološke, paleobotaničke, geološke, antropološke, dendokronološke i ugljena C14).

Zaštitu arheoloških lokaliteta treba provoditi u skladu i s načelima arheološke struke i konzervatorske djelatnosti, sanacijom, konzervacijom i prezentacijom vidljivih ostataka građevina, važnih za povijesni i kulturni identitet prostora, odnosno odgovarajućom obradom, dokumentiranjem i pohranom u muzejske ustanove predmeta s onih lokaliteta, koje se s obzirom na njihov karakter ne može prezentirati.

7.3.2.3. EVIDENTIRANA KULTURNA DOBRA

Članak 147.

Obuhvaća evidentirana kulturna dobra ili cjeline ambijentalne vrijednosti.

Sustav mjera zaštite uvjetuje:

― očuvanje izvornih karakteristika pojedinačnih kulturnih dobara ili cjelina s ograničenim mogućnostima građevnih intervencija

― za ovaj režim zaštite prihvatljive su sve intervencije uz pridržavanje osnovnih načela zaštite graditeljskog naslijeđa

― pri radovima na uređenju prostora prihvatljive su metode obnove postojećih struktura i izgradnja novih, uz uvjet očuvanja ambijentalnih karakteristika, napose tradicijskih oblika, krajobraznog karaktera prostora.

7.3.2.4 POVIJESNA CJELINA PREDJELA GIMAN

POTPUNA ZAŠTITA POVIJESNIH STRUKTURA (ZONA A)

Članak 148.

Unutar povijesne cjeline predjela Giman nalaze se pojedinačna kulturna dobra visoke kulturno povijesne vrijednosti, već odavno prepoznate i valorizirane u stručnoj literaturi.

Za te građevine zahtjeva se potpuno očuvanje izvornosti, matrice povijesne izgradnje, stilsko morfoloških karakteristika, kao i njihovog povijesnog i prostornog

okoliša.

Sustavom mjera zaštite uvjetuje se:

― cjelovita zaštita i očuvanje svih kulturno povijesnih vrijednosti uz najveće moguće poštivanje izvornog sustava gradnje, funkcije prostora i sadržaja

― na ovim kulturnim dobrima strogo se kontrolira unošenje novih sadržaja neprikladnih sačuvanim kulturno-povijesnim vrijednostima

― prihvatljive su metode sanacije, konzervacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije

― sukladno vrijednosti i stanju očuvanosti u ovim djelovima povijesne cjeline predjela Giman u postupku obnove uvjetuje se izrada konzervatorske dokumentacije s arhitektonskim snimkom postojećeg stanja, izrađenog po usvojenoj metodologiji dokumentiranja kulturnih dobara (“Sadržaj i obrada arhitektonskog snimka postojećeg stanja graditeljskog naslijeđa“ Split,1983.g.) te provedba konzervatorskih istražnih radova, neophodnih za njegovu kvalitetnu obnovu i revitalizaciju. Konzervatorska dokumentacija nužno treba obuhvatiti detaljnu analizu zatečenog stanja kojom će ispitati mogućnost planiranih zahvata u prostoru.

― zaštitni i drugi radovi na kulturnom dobru unutar prostornih međa određenih rješenjem o zaštiti mogu se poduzeti samo uz prethodno odobrenje nadležnog Konzervatorskog odjela.

DJELOMIČNA ZAŠTITA POVIJESNIH STRUKTURA (ZONA B)

Članak 149.

Obuhvaća dijelove kulturno – povijesne cjeline koji sadrže pojedinačno zaštićena kulturna dobra i vrijedne elemente povijesnih struktura različitog stupnja očuvanosti.

Sustavom mjera zaštite u ovoj zoni unutar prostornih međa uvjetuje se:

― zaštita i očuvanje osnovnih elemenata povijesne planske matrice i karakterističnih skupina građevina, pojedinih građevina i drugih važnih vrijednosti bitnih za održivost određene kulturno – povijesne cjeline

― može se intervenirati u smislu prilagođavanja funkcija i sadržaja suvremenim potrebama, ali bez bitnih fizičkih izmjena sačuvanih elemenata povijesnih struktura

― prihvatljive su metode konzervacije, rekonstrukcije, interpolacije, rekompozicije i integracije u cilju povezivanja povijesnih s novim strukturama i sadržajima koji proizlaze iz suvremenih potreba

AMBIJENTALNA ZAŠTITA (ZONA C)

Članak 150.

Ambijentalna zaštita uvjetuje se u dijelovima kulturno-povijesne cjeline (zona C) s prorijeđenim povijesnim strukturama ili bez značajnih primjera povijesne izgradnje, koji osiguravaju kvalitetnu i funkcionalnu prezentaciju kulturno-povijesnih vrijednosti zona potpune ili djelomične zaštite (zona A i B).

Sustav mjera zaštite:

― na području ove zone prihvatljive su sve intervencije, uz pridržavanje osnovnih načela zaštite kulturno-povijesne cjeline

― pri radovima na uređenju prostora prihvatljive su metode obnove postojećih struktura i izgradnja novih, uz uvjet očuvanja ambijentalnih karakteristika kulturno-povijesne cjeline, napose tradicijskih oblika, krajobraznog karaktera i harmoničnog sklada cjeline.

7.3.3 KONZERVATORSKE SMJERNICE

Članak 151.

Konzervatorske smjernice kulturno povijesnih cjelina i građevina opisane od točke 156 do točke 168. ove Odluke, potrebno je poštivati prilikom ishođenja odobrenja za građenje pojedinih prostornih cjelina i zahvata u prostoru prikazanih u tablici 2. točke 88. ove Odluke.

Članak 152.

Na području Gruškog zaljeva, svi zahvati u prostoru uvjetovani su obvezom uvažavanja i afirmacije:

― cjelovitosti slike zaljeva,

― očuvanjem elemenata urbanog koncepta i povijesne matrice izgradnje.

― očuvanje vizura predjela iz određenih kritičnih pozicija, koje ne smiju biti ničim narušene i ometene, osobito one sa zapada, iz pravca otoka Dakse i rta Kantafig, te s istočne strane iz pravca Grada.

Članak 153.

Konzervatorske smjernice uređenja ladanjskih sklopova

― Rekonstrukcije i revitalizacije ladanjskih sklopova potrebno je provoditi s ciljem obnove, konstruktivne sanacije i optimalne prezentacije izvornih povijesnih vrijednosti

― Opseg mogućeg zahvata definirat će se izradom konzervatorske dokumentacije s arhitektonskim snimkom postojećeg stanja, te provedbom istražnih radova (arheološka i konzervatorska) kojom će se upotpuniti spoznaje o razvoju i tipologiji ladanjske izgradnje te utvrditi smjernice za primjerenu rekonstrukciju i obnovu

― Zahtijeva se maksimalno očuvanje izvorne namjene te mogućnost uspostave sadržaja koji pridonose afirmaciji vrijednosti građevina i ambijenta

― Obnova i rekultivacija povijesnih vrtova, bez mogućnosti nove izgradnje, pristup je kod svih zaštićenih ladanjskih cjelina, a prijedlogu hortikulturnog uređenja treba prethoditi kulturno povijesna studija s analizom i valorizacijom vrtnog prostora

― Zaštitni i drugi radovi na kulturnom dobru unutar prostornih međa određenih rješenjem o zaštiti mogu se poduzeti samo uz prethodno odobrenje nadležnog Konzervatorskog odjela.

Članak 154.

Konzervatorske smjernice za mogućnost izgradnje unutar akvatorija Lapadske obale

― izgradnju plutajućih pontona u moru treba prilagoditi uvjetima lokacije, a moguće ih je organizirati kao više pojedinačnih, manjih prostornih cjelina koje moraju biti u prožimajućem odnosu s postojećim graditeljskim, još uvijek dominantnim akcentima u prostoru

― dimenzioniranje marine Gruž na potezu Lapadske obale treba podrediti cjelovitosti slike zaljeva

― pontoni se trebaju planirati po iskustvu najnovijih tehničkih rješenja. Ukupnom izvedbom pontona mora se osigurati mali gaz kojim se osigurava slobodno kretanje struja, flore i faune.

Članak 155.

Konzervatorske smjernice za gradnju i uređenje turističke zone i pratećih sadržaja NTC-a:

― Na širem području hotela Lapad, kao morfološki i strukturalno definiranom prostoru, svi zahvati u graditeljsko tkivo uvjetovani su obvezom poštivanja i afirmacije postojećih ladanjskih cjelina te hotelskog zdanja nastalog početkom 20. stoljeća

― Način uređenja i opseg intervencije definirat će se konzervatorskom dokumentacijom koja će osim kulturno povijesne obrade cjelina i kategorizacije građevina izraditi i detaljne smjernice za zahvat u prostoru

― Uvjetuje se obveza očuvanja i rekonstrukcije građevina koje su po svojim arhitektonsko oblikovnim, graditeljskim, morfološkim i tipološkim obilježjima nositelj povijesnih osobitosti i ambijentalnosti prostora

― Nova izgradnja (interpolacija) u potezu definiranom kao povijesna graditeljska struktura koja posjeduje spomeničko svojstvo, treba u svim elementima – mjerilom i gabaritom te morfološkom građom ostvariti uklapanje zahvata u povijesno uvjetovani ambijent

― Rekultivacija i obnova povijesnih vrtova – krajobraznom uređenju prostora treba prethoditi vrtna studija koja će detaljnom analizom i valorizacijom vrtno gradbenih elemenata istaknuti autentične vrijednosti i karakter prostora.

― Kako bi se osiguralo prometno rasterećenje prostora potrebno je reducirati parkiranje na javnom prostoru obale, posebice tamo gdje se predviđa uspostava pješačke komunikacije kao glavne poveznice zaljeva.

Članak 156.

Konzervatorske smjernice za uređenje komunalne lučice „Batala“:

― Sukladno vrijednosti najznačajnije ladanjske arhitekture na dubrovačkom području i prirodnom fenomenu Gruškog zaljeva kod izgradnje sportske lučice „Batala“ zahtijeva se pažljivi pristup kojim se ne smije narušiti prirodno graditeljska ravnoteža.

― Organizacija lučice treba se riješiti bez značajnijeg građevinskog zahvata unutar akvatorija na principu luke u povijesnoj jezgri Dubrovnika. Vezovi plovila duž obale zaljeva, kao i način njihovog sidrenja unutar akvatorija, u pravilnom ritmu i s pravom mjerom, mogao bi oplemeniti ovaj povijesni prostor dodajući mu dinamičnost „nautičkog scenarija“.

Članak 157.

Proširenje Lapadske obale:

― Zbog poboljšanja prometnog rješenja i pješačke komunikacije duž zapadne strane zaljeva, na potezu od istezališta za barke na Batali do hotela „Lapad“, moguća je manja korekcija obale. Kako se radi o vrlo osjetljivom zahvatu, na ponti ispred ljetnikovca Sorkočević, najvrijednijeg ostvarenja ladanjske arhitekture u širim nacionalnim okvirima, zahtijeva se minimalna intervencija bez mogućnosti izjednačavanja s postojećim istezalištem

― Zahvatom korekcije obale treba se ispitati mogućnost uspostava izravnog kontakta ladanjskog kompleksa Sorkočević s morem, vidljivo na arhivskoj katastarskoj karti iz 1837. god. i starim fotografijama.

― Lapadsku obalu ispred ljetnikovca Sorkočević moguće je minimalno korigirati kao zidanu obalu, a za izvedbu pješačke komunikacije predlaže se uspostava pontonske šetnice kao pješačke staze duž obale zaljeva.

Članak 158.

Konzervatorske smjernice za uređenje Luke Gruž:

― Područje Luke Gruž, funkcionalno podijeljeno u nekoliko zasebnih cjelina, predstavlja jedinstveni potez nedovoljno definirane graditeljske strukture ali s prepoznatljivom fizionomijom prostora kojom tvori specifičnu ambijentalnost

― Za novu gradnju unutar luke potrebno je provesti arhitektonsko-urbanistički natječaj

― Uređenje prostora i opseg mogućeg zahvata za provedbu jednog ili više arhitektonsko – urbanističkih natječaja.

― Potreban je jedinstveni urbanistički koncept koji se podređuje vrijednosti cjeline u cilju postizanja kvalitetne nadgradnje prostora, s mogućnošću akcentiranja pojedinačnih arhitektonskih prepoznatljivih motiva.

Članak 159.

Konzervatorske smjernice za trajektno pristanište s terminalom predviđa se:

― Uklanjanje postojećih građevina privremenog karaktera i izgradnja pratećih sadržaja

― Nova izgradnja smještena je u neposrednoj blizini ljetnikovaca Stay i Kaboga, pa se zahtijeva uspostava primjerenog mjerila, volumena i gabarita izgradnje koja neće poremetiti zatečene vrijednosti u prostoru. Stoga se ističe važnost krajobraznog uređenja kao poveznice u ostvarivanju suživota nove izgradnje i visokovrijednog kultiviranog prostora.

Članak 160.

Konzervatorske smjernice za zonu Kaboga, planiranu na rtu Kantafiga:

― Parkirališni prostor treba planirati van obalne linije zaljeva, posebice tamo gdje se predviđa uspostava pješačke komunikacije kao glavne poveznice zaljeva.

― Putnički terminal za kružna putovanja s pratećim sadržajima (turističkim, ugostiteljskim, poslovnim, zabavnim, garažnim objektom, multi modalnim prometnim centrom i dr.)

― Za putnički terminal za kružna putovanja Programska studija koja treba obuhvatiti analizu urbane matrice šireg gradskog prostora te analizu i valorizaciju postojeće industrijske izgradnje.

― Industrijska arhitektura (skladišta) zbog svog položaja i tipologije izgradnje ima značajan udio u tvorbi urbane morfologije predjela te odražava kontinuitet povijesne slike zaljeva kao lučkog prostora. Kroz valorizaciju i analizu suodnosa s postojećom izgradnjom treba sagledati mogućnosti njihovog preoblikovanja i prenamjene u skladu sa suvremenim potrebama.

― Prometnim rješenjem traži se izmještanje većih površina prometa u mirovanju s linije obale.

Članak 161.

Konzervatorske smjernice za Solsku bazu:

― Za Solsku bazu uvjetuje se ograničena mogućnost građevinskih intervencija, uz poštivanje izvornog karaktera industrijske izgradnje s kraja 19. stoljeća.

― U postupku obnove predviđa se izrada arhitektonskog snimka postojećeg stanja s obradom rhivske građe u cilju upotpunjavanja spoznaja o tipologiji izgradnje te definiranja posebnih smjernica za obnovu i rekonstrukciju.

― Obnovu sklopa potrebno je planirati u izvornim tlocrtnim i visinskim gabaritima, uz rekonstrukciju oblikovnih elemenata pročelja, uvažavajući povijesni identiteta predjela.

― Zaštitni i drugi radovi na kulturnom dobru unutar prostornih međa određenih rješenjem o zaštiti mogu se poduzeti samo uz prethodno odobrenje nadležnog Konzervatorskog odjela.

Ljetnikovac Kaboga – Zec

― Za ljetnikovac Kaboga-Zec predviđa se očuvanje zatečenih vrijednosti cjeline koja je usprkos devastacijama zadržala prepoznatljivost ladanjske izgradnje. Mjerama zaštite predviđa se zadržavanje tlocrtnih i visinskih gabarita s rekonstrukcijom i restauracijom elemenata kamene plastike pročelja.

― Za radove obnove i rekonstrukcije potrebno je predvidjeti izradu posebne konzervatorske dokumentacije s arhitektonskim snimkom postojećeg stanja.

― U okviru planskog zahvata predviđa se mogućnost prenamjene ljetnikovca Zaboga–Zec u turističke i ugostiteljske svrhe, koje afirmiraju vrijednosti građevine i ambijenta, a uz očuvanje postojećih vrijednosti i specifičnosti prostora.

― Zaštitni i drugi radovi na kulturnom dobru unutar prostornih međa određenih rješenjem o zaštiti mogu se poduzeti samo uz prethodno odobrenje nadležnog Konzervatorskog odjela.

Članak 162.

Konzervatorske smjernice za Dominikanski samostan u Gružu:

― Sukladno valorizaciji i stanju očuvanosti, predviđa se zaštita i očuvanje zatečenih kulturno povijesnih vrijednosti uz mogućnost ograničenih građevinskih intervencija u smislu prilagođavanja suvremenim potrebama.

― Za sve zaštitne i druge radove u postupku obnove uvjetuje se izrada posebnog konzervatorskog elaborata s detaljnim arhitektonskim snimkom postojećeg stanja. Konzervatorski elaborat treba obuhvatiti istražne radove te izradu konzervatorskih smjernica za projekt obnove.

― Obnovu samostanskog sklopa potrebno je planirati u izvornim tlocrtnim i visinskim gabaritima, uvažavajući osobitost samostanskih prostora, uz rekonstrukciju oblikovnih elemenata pročelja i unutrašnje specifične opremljenosti.

― Zaštitni i drugi radovi na kulturnom dobru unutar prostornih međa određenih rješenjem o zaštiti mogu se poduzeti samo uz prethodno odobrenje nadležnog Konzervatorskog odjela.

Članak 163.

Konzervatorske smjernice zaštite za Ex TUP:

― U okviru planskog zahvata predviđa se mogućnost nove izgradnje u unutrašnjem dijelu bloka

― Za definiranje urbanističkih parametara nužno je istražiti zadatosti lokacije, valorizirati postojeću izgradnju te uvažiti povijesnu matricu gradnje unutar bloka kako bi se planirani zahvat što bolje inkorporirao u tkivo grada.

― Preporučuje se suvremeni arhitektonski koncept, uvođenjem čiste i jednostavne morfologije, svedene na osnovne geometrijske oblike koji slijede prostornu funkciju zgrade.

― U okviru planskog zahvata planira se građevinsko održavanje, odnosno konstruktivna konsolidacija i rekonstrukcija zidane obale upotrebom tradicionalnih materijala i tehnika gradnje.

― Posebno se naglašava nužnost održavanja kamenog popločenja uz poštivanje vrste, načina obrade i slaganja kamenih elemenata.

7.4. POSEBNA OGRANIČENJA U KORIŠTENJU

Članak 164.

Podrudruča posebnih ograničenja u korištenju prikazani su na kartografskom prikazu 3.2., izrađenog na temelju studije sigurnosti prometa; Sveučilište u Dubrovniku, Veleučilište u Dubrovniku, pomorski odjel-Studija sigurnosti plovidbe i opterećenja plovnog puta u gruškom zaljevu te simulacija sigurnosnih uvjeta sukladno planovima razvoja i izgradnje novih sadržaja u zaljevu -Dubrovnik, ožujak 2008. godine.

Članak 165.

U cilju povećanja sigurnosti prometa u gruškom zaljevu potrebno je odrediti prioritete i prolazak kako slijedi:

1. linijski brodovi:

a. lokalni linijski promet,

b. nacionalni linijski promet,

c. međunarodni linijski promet;

2. brodovi na kružnim putovanjima;

3. ostala plovila

Razlog takvoj podjeli prioriteta prolazaka proizlazi iz činjenice da manevar okreta velikoga putničkog broda u području posebnog opreza zaustavlja sav promet. Zato treba omogućiti linijskim brodovima nesmetano uplovljavanje/isplovljavanje prema utvrđenom redu plovidbe, a manovru broda na kružnom putovanju uskladiti prema itinereru linijskog prometa. Da bi se to ostvarilo, potrebno je uspostaviti službu za nadzor, upravljanje i kontrolu prometa u gruškoj luci.

Članak 166.

Potrebno je odrediti prioritete pri vezivanju/sidrenju brodova, pri čemu u redovito veće brodove treba vezivati u luci, a manja plovila sidriti, prvenstveno zbog znatno manjeg broja putnika i plovila pri tenderingu.

Članak 167.

U cilju povećanja sigurnosti prometa potrebno je uspostaviti Lučki kontrolni centar za nadzor i kontrolu prometa. Osnovna pretpostavka nadzora i kontrole prometa u gruškom akvatoriju je uspostava službe za nadzor, upravljanje i kontrolu.

Radi sigurnije plovidbe gruškim akvatorijem predlaže se uspostavljanje sustava nadzora, upravljanja i kontrole pomorskom plovidbom (VTS). Služba za nadzor, upravljanje i kontrolu ima za cilj uspostaviti obvezu javljanja svih plovila, kako bi uspješno regulirala pomorski promet, i odrediti točke javljanja.

Članak 168.

Kod planiranja radova u Luci Dubrovnik, odnosno kod izvođenja infrastrukture i suprastrukture sa stajališta sigurnosti potrebno je voditi računa o slijedećem:

― područje luke trebalo bi biti podijeljeno na dio ograničenog kretanja i dio gdje kretanje nije ograničeno, područje gdje je kretanje ograničeno treba biti ograđeno, uz kontrolirani pristup (pomorski granični prijelaz),

― pristup svim vezovima za brodove treba biti ograničen,

― parkiralište treba biti za slobodno parkiranje sa neograničenim pristupom i parkiralište sa ograničenim pristupom gdje je dopušten pristup samo vozilima koja će se ukrcavati na brodove (čekališta) ili koji odvoze/dovoze putnike,

― dio luke gdje je ograničen pristup treba biti ograđen na primjeren način (preporuka da bude ograđen kao granični prijelaz),

― u ogradi treba predvidjeti nekoliko ulaza/izlaza koji bi bili u funkciji samo povremeno po potrebi, na takvim ulazima treba predvidjeti i mogućnost obavljanja graničnih formalnosti,

― video nadzor cjelokupnog područja (otvoreni i zatvoreni prostori),

― postaviti takve barijere za osobe i vozila koja će ih usmjeravati i omogućavati pristup određenim područjima,

― ukoliko objekti (npr. putnički terminal) čine dio perimetra ograničenog prostora (granični prijelaz) tada na toj strani objekata ne smije biti nikakvih nenadziranih otvora (prozori, vrata i sl.) ili mogućnosti pristupa sa otvorenih terasa, galerija, balkona i sl.,

― kod ulaznih rampi na čekališta predvidjeti primjerene objekte za zaštitare (redare i sl.),

― ukoliko se planiraju vezovi za brodove u području mosta na Rijeci Dubrovačkoj tada treba predvidjeti poduzimanje zaštitnih mjera na mostu (ugradnju barijera koje neće dopustiti da se s mosta nešto baci na brod),

― završetkom svake faze izgradnje treba završavati i određenu razinu sigurnosne zaštite.

― domaći brodski promet treba biti fizički odvojen od međunarodnog,

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 169.

Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (NN 178/04) i propisa donesenih temeljeni Zakona. Pri postupanju s otpadom potrebno je prije svega izbjegavati nastajanje otpada, smanjivati količine proizvedenog otpada, organizirati sortiranje komunalnog otpada u svrhu smanjivanja količina i volumena otpada, te organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje svih iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika i dr.), a odvojeno sakupljati neopasni industrijski, ambalažni, građevni, električni i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume, te opasni otpad.

Komunalni otpad s područja obuhvata Plana zbrinjavat će se kroz sustav zbrinjavanja otpada Grada Dubrovnika. Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad Dubrovnik, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba.

Vrste otpada koje će nastajati na području obuhvata Urbanističkog plana dijeli se na tehnološki i komunalni otpad.

Neopasni komunalni otpad nastat će iz postojećih i planiranih stambenih, poslovnih, ugostiteljsjko turističkih i ostalih sadržaja, a čine ga ostaci hrane, papir, plastika, ambalaža i sl. Cjelokupan otpad će se sakupljati odvojeno, odnosno razvrstavati po vrstama i njegov odvoz će se obavljati putem nadležne komunalne službe.

Tehnološki otpad koji će nastajati na ovom području dijeli se na opasni i neopasni.

Provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom osigurava Vlada Republike Hrvatske, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe. Opasni otpad mora se odvojeno skupljati. Proizvođač opasnog otpada obvezan je osigurati propisno skladištenje i označavanje opasnog otpada, do konačnog zbrinjavanja od strane ovlaštenih pravnih osoba.

Kante/kontejnere treba postavljati na kolno lako pristupačna mjesta koja neće ugrožavati korištenje okolnog prostora niti ugrožavati krajobrazne i urbane vrijednosti područja.

Članak 170.

Uspostaviti Sustav zbrinjavanja otpada na cijelom području zahvata, i to:

― komunalnog otpada

― odvojeno prikupljanje korisnih dijelova otpada

― opasnog otpada sukladno važećoj zakonskoj regulativi i podzakonskim akata koji uređuju ovu problematiku.

Redovito čistiti taložnike i separator na sustavu oborinske odvodnje s ciljem zaštite kakvoće mora i tla, a tako nastali otpad odlagati na sanitarno odlagalište.

Poželjno je, već na mjestu nastanka otpada, vršiti primarnu selekciju otpada i u tom cilju postaviti kante/kontejnere za različite vrste otpada. Kante/kontejnere treba postavljati na kolno lako pristupačna mjesta koja neće ugrožavati korištenje okolnog prostora niti ugrožavati krajobrazne i urbane vrijednosti područja.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 171.

Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša, i to čuvanjem i poboljšanjem kvalitete voda, zaštitom i poboljšanjem kakvoće zraka, smanjenjem prekomjerne buke i mjerama posebne zaštite.

Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš utvrdit će se u postupku procjene utjecaja na okoliš, a ovim se Planom iste daju načelno.

A. Opće mjere zaštite okoliša

Članak 172.

1. Projektiranje lukobrana i pristana u građevinskom i položajnom rješenju uvažit će:

― rezultate analize energije valova na ulazu u Gruški zaljev s analizom valovanja

― rezultate hidrauličkog ili matematičkog modeliranja promjene valovanja izgradnjom lukobrana i pristana

2. Ukupni broj vezova orijentacijski je određen ovim Planom.

3. Pristani okomiti na obalu izgradit će se na pilotima spojenima prenosnicom iznad razine mora

4. Pristani će se graditi na način da ne ometaju slobodnu cirkulaciju mora ili da utječu na sigurnost plovidbe.

5. Izradit će se snimka zelenila kao podloga za idejno-arhitektonska rješenja i potrebnu sanaciju

6. Idejno-arhitektonska rješenja građevina prilagodit će se visokovrijednom vegetacijskom krajoliku te uskladiti s postavljenim urbanističkim uvjetima.

7. Raslinje koje će se tijekom izgradnje ukloniti zamijenit će se odgovarajućim zelenilom autohtonih vrsta kojih će se izbor temeljiti na projektu krajobraznog uređenja.

8. Izradit će se hortikulturni projekt ozelenjavanja novoizgrađenih površina. Minimalno se unutar svakog zahvata (koji ima značajan kopneni dio) predviđa 10 % zelenih površina

9. Izgradnja na području obuhvata Plana organizirati će se na način:

― da se glavnina građevinskog materijala provozi do mjesta ugradnje morskim putem,

― da se osigura koordinacija radova na moru s drugim djelatnostima na moru (uplovljavanje i isplovljavanje plovila iz luke),

― da se tijekom radova u uvali Batala osigura privremeni smještaj čamaca na drugom mjestu,

― da se izgradnja. lukobrana obavi u dijelu godine izvan turističke sezone

10. Izgradit će se, postaviti, prilagoditi ili nabaviti sliojedeći objekti ili sredstva:

― Lukobran i pristan na način uz točke 1.

― Kanalizacijski sustav za prikupljanje svih sanitarnih otpadnih voda s priključcima za pražnjenje spremnika fekalnih voda s plovila, sanitarne čvorove prema kriteriju minimalno udaljenosti od plovila (najviše 100 m) te uređaje za prihvat sadržaja kemijskih zahoda,

― dodatno napajanje crpnih stanica za crpljenje otpadnih voda u području Gruške i Lapadske obale što će garantirati da fekalne vode ni u kojem slučaju prelijevanja ne dospiju u more,

― odvojeni kanalizacijski sustav za prikupljanje oborinskih voda s lučkog i područja luka posebne namjene sa uređajem za uklanjanje ulja i masti,

― planirane prometnice i parkirališne prostore za normalno funkcioniranje prometa

― kontejneri. za prikupljanje istrošenih ulja,

― dovoljan broj kontejnera za kruti otpad,

― potreban broj uređaja za gašenje požara te vatrogasnih hidranata za djelotvorno gašenje požara,

― potrebno sredstvo (vozilo ili plovilo) za prikupljanje zauljenih kaljužnih otpadnih voda s brodova i čamaca,

― pokretna brana za zaustavljanje širenja naftne mrlje duljine od najmanje 500 m

― odgovarajuće plovilo za prikupljanje naftnih derivata i drugih plivajućih onečiščujućih tvari s površino mora.

11. Provodit će se sljedeće organizacijske mjere tijekom korištenja zahvata:

― Izradit će se pravila ponašanja svih korisnika akvatorija koja će sadržavati postupanje s kaljužnim vodama, istrošenim uljima, korištenje sanitarnih uređaja, pražnjenje brodskih spremnika fekalnih voda, pražnjenje sadržaja kemijskih zahoda, odlaganja krutog otpada te osigurati kontrola provedbe istog,

― Organizirat će se služba održavanja čistoće na javnim površinama, površini mora,

― Razradit će se plan djelovanja u izvanrednim situacijama koji uključuje djelovanje kod pojave mogućih uzročnika ekološke nesreće: požari, razlijevanje naftnih derivata te istjecanje otpadnih i fekalnih voda,

― Organizirat će se služba za kontrolu i održavanje svili tehničkih uređaja s posebnom odgovornošću za održavanje uređaja namijenjenih zaštiti okoliša,

― Organizirat će se sustav nadzora “učinkovitosti svih navedenih službi,

― Izradit će se plan za regulaciju režima prometa u centru koji će uzimati u obzir postojeći promet na Lapadu s ciljem sprječavanja zagušenja prometa,

― Izradit će se plan regulacije plovidbe u luci nautičko-turističkog centra sukladan planu plovidbe u Gruškom zaljevu .

B. Mjere za smanjenje onečišćenja mora

Članak 173.

1. Izmjena ulja tijekom gradnje na vozilima provodit će se samo u servisima izvan gradilišta dok će se za građevinske strojeve izmjena ulja dozvolit samo ukoliko se na gradilištu urede mjesta gdje se istrošena ulja mogu prihvatiti, a manje količine isteklog ulja u cijelosti pokupiti.

2. Redovno će se kontrolirati ispravnost svih vozila i strojeva na gradilištu te će se pravodobno ukloniti svi oni koji nisu tehnički ispravni,

3. Kod radova nasipavanja mora prilikom izgradnje koristit će se čisti kamen iz kamenoloma,

4. Kameni materijal većeg onečišćenja može se koristiti za nasipavanje samo kada je napravljen krajnji zid kojim je ograđen prostor za nasipavanje.

5. Odlaganje izvađenog morskog mulja iz radova izgradnje ili održavanja obavljat će se na mjestu, koje će se izabrati odgovarajućim upravnim postupkom koji uključuje izradu elaborata zaštite okoliša ili procjenu utjecaja na okoliš.

Članak 174.

Zbrinjavanje otpada s brodova

1. Osigurati sustav pražnjenja i pranja tankova sa sanitarno - potrošnim otpadnim vodama. Efluent sakupljati u zajednički tank i odvoziti i prazniti putem ugovornih odnosa s ovlaštenom tvrtkom.

2. Kaljužne otpadne vode zbrinjavati u skladu s odredbama sadržanim u prilogu I konvencije MARPOL 73/78. Kaljužne vode s brodova zbrinjavati putem ovlaštene tvrtke na temelju sklopljenog ugovora vodeći računa o vrsti brodova te o dinamici uplovljavanja u marinu.

3. Kruti otpad s brodova zbrinjavati u skladu s zakonskim propisima RH i smjernicama navedenim u Prilogu V međunarodne konvencije MARPOL 73/78, uz vođenje očevidnika i ispunjavanja prateće dokumentacije.

C. Mjere za smanjenje utjecaja buke i prašine

Članak 175.

1. Glavnina građevinskih radova izvodit će se izvan turističke sezone te u vremenu kada se ne remeti odmor lokalnog stanovništva i turista.

2. Maksimalno će se izbjegavali prijevoz materijala teškim kamionima.

3. Na dijelovima prometnica na kojima će dolaziti do rasipanja materijala, provodit će se redovito čišćenje i uklanjanje rasipanog materijala.

4. Kontrolirat će se čistoća guma, i prekrcanost teretnih vozila te provoditi odgovarajuće mjere sprječavanja onečišćenja prometnica.

D. Zaštita povijesnih spomenika

Članak 176.

1. Prije početka radova pregledat će se nalaze li se na morskom dnu arheološki ostaci

2. Sve nove građevine u obuhvatu Plana trebaju respektirati konzervatorske smjernice iz točke 7.3.3. ove Odluke.

E. Mjere zaštite na kopnu

Članak 177.

Zbrinjavanje tehnološkog opasnog otpada:

1. Sve vrste otpada privremeno skladištiti u natkrivenim eko punktovima u krugu luka otvorenih za jjavni promet i luka posebne namjene i predavati ovlaštenom sakupljaču temeljem sklopljenog ugovora.

2. Pranje brodova u svrhu uklanjanja starog sloja protuobraštajnih boja obavljati isključivo na uređenom pralištu. Nastale otpadne vode, pročistiti na taložnici i separatom ulja i ispustiti kroz podmorski ispust u more. Odrediti vrstu i sadržaj teških metala u otpadnoj vodi nakon prolaska kroz separator ulja i po potrebi poduzeti dodatne tehničke mjere.

Članak 178.

Postupanje s otpadnim vodama:

1. Prikupljanje i dispoziciju otpadnih voda (fekalno - tehnološke i oborinske) riješili razdjelnim sustavom kanalizacije.

2. Fekalne i tehnološke vode odgovarajućom obradom dovesti na kvalitetu gradskih otpadnih voda.

3. Otpadne kuhinjske vode treba upuštati u internu kanalizaciju marine u skladu s vodopravnim uvjetima.

4. “Čiste” oborinske vode upustiti u oborinski kolektor bez ugrožavanja okolnih objekata ili površina.

5. Oborinske vode s površina na kojima bi mogle pokupiti masnoće i ulja prije konačne dispozicije propustiti kroz separator ulja i masti.

6. Oborinske vode po prolasku kroz separator ulja i masti ispuštati u more obalnim ispustom.

7. Separator ulja i masti treba imati metalne poklopce zbog povremenog čišćenja i održavanja.

Članak 179.

Postupanje s tehnološkim neopasnim otpadom:

1. Ambalažni otpad zbrinjavati u skladu s propisima za postupanje s ambalažnim otpadom te predavati ovlaštenom sakupljaču.

2. Ostali neopasni otpad, koji je po svojim svojstvima sličan komunalnom zbrinjavali putem komunalnog poduzeća na temelju sklopljenog ugovora.

Zaštita zraka

Članak 180.

Radove na popravku trupa plovila, kao i bojenje plovila izvoditi isključivo u za tu svrhu predviđenim hangarima opremljenim usisnom ventilacijom.

Zaštita od buke

Članak 181.

Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od buke (NN 20/03) i provedbenim propisima koji se donose temeljem Zakona.

Za nove građevine primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije, osigurati što manju emisiju zvuka.

Planiranom izgradnjom prometne mreže osigurat će se smanjenje intenziteta prometa, a time i smanjenje onečišćenja zvukom.

Koristiti noviju mehanizaciju koja je prošla testiranje na buku pri tehničkom pregledu,

Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Članak 182.

Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti temelje se na polazištima i ciljevima Plana, pri čemu je organizacija i namjena prostora planirana integralno s planiranjem zaštite.

U postupku provođenja plana potrebno je poštivati Zakon o zaštiti i spašavanju (NN 174/04 i 79/07), Članak 134. Zakona o policiji (NN 129/00), Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86), Pravilnik o tehničkim normativima za skloništa (Sl.list 55/83) preuzet zakonom o standardizaciji (NN 53/91), Pravilnik o kriterijima za gradove i naseljena mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi zaštitni objekti (NN 2/91) te Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva (NN 47/06).

Zaštita od požara

Članak 183.

U slučaju da će se u objektu stavljati u promet, koristiti i skladištiti zapaljive tekućine i plinovi potrebno je postupiti sukladno odredbama članka 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima („Narodne novine“, broj 108/95.).

Mjere zaštite od požara obuhvaćaju slijedeće:

― Prilikom gradnje novih građevina, izbjegavati gradnju zatvorenih blokova i omogućiti pristup vatrogasnim vozilima do pojedinih građevina. Uz te građevine je obavezno osigurati površine za operativni rad vatrogasnih vozila u skladu s posebnim propisima,

― nove građevine javne namjene potrebno je maksimalno zaštititi izvedbom stabilnog sustava za dojavu i gašenje požara,

― nove trafostanice, gdje je to moguće, graditi kao izdvojene građevine,

― graditi novu hidrantsku mrežu, sukladno uređenju zemljišta i novoj gradnji.

Mjere zaštite od požara projektirati u skladu s pozitivnim hrvatskim i preuzetim propisima koji reguliraju ovu problematiku, posebno s obzirom na:

― Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe („Narodne novine“, broj 35/94, 142/03.);

― Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara („Narodne novine“, broj 8/06.);

― Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata („Narodne novine“, broj 100/99.).

Za gradnju pojedinih građevina, planiranih sadržaja i uređenje prostora potrebno je poštivati slijedeće:

― luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene s pratećim sadržajima (npr. servisne radionice) projektirati u skladu s američkim smjernicama NFPA 303 – Fire Protection Standard for Marinas and Boatyards (2000. godine) i NFPA 307 Standard for the Construction and Fire Protection of Marine Terminals, Piers and Wharves (2000 godine);

― Građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4,0 m ili manje ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzina širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevine i dr. da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 min., koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 min.) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

― Izlazne putove iz građevina projektirati u skladu s američkim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2003. godine);

― Elemente građevinskih konstrukcija i materijala, protupožarne zidove, prodore cjevovoda, električnih instalacija te okna i kanala kroz zidove i stripove, ventilacijske vodove, vodootporna i dimnonepropusna vrata i prozore, zatvarače za zaštitu od požara, ostakljenja otporna prema požaru, pokrov, podne obloge i premaze projektirati i izvesti u skladu s hrvatskim normama HRN DIN 4102;

― Garaže projektirati prema austrijskom standardu za objekte za parkiranje TRVB N 106, a sprinkler uređaj projektirati shodno njemačkim smjernicama VDS;

― Za složene građevine potrebito je izraditi «Prikaz predviđenih mjera zaštite od požara» iz kojeg će biti moguće ocijeniti odabrani sustav zaštite od požara te ishoditi posebne uvjete građenja u pogledu osiguranja posebnih mjera zaštite od požara od nadležne službe.

― Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni pristup prema posebnim propisima, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti vanjska hidrantska mreža. Ovo se posebno odnosi na zaštićene dijelove prirode za koje je potrebno donijeti procjene ugroženosti i planove zaštite sukladno posebnim propisima i na iste zatražiti suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova. Ovu zaštitu je potrebno planirati na šumskim i poljoprivrednim područjima koja neposredno okružuju gradska naselja, da se tijekom požarne sezone onemogući zahvaćanje istih s otvorenih prostora. Na ovim površinama je potrebno predvidjeti provođenje svih preventivnih mjera zaštite od požara, sukladno pozitivnim hrvatskim propisima, uvažavajući sve specifičnosti ove županije.

― U slučaju planiranja skladišta i postrojenja zapaljivih tekućina i plinova, te eksploziva, pridržavati se pozitivnih hrvatskih propisa.

― Kod gradnje i projektiranja srednjih i velikih garaža obvezno primijeniti austrijske smjernice TRVB N106 za zaštitu od požara u srednjim i velikim garažama koji se koriste u nedostatku domaćih smjernica kao pravilo tehničke prakse temeljem članka 2. stavka 1. Zakona o zaštiti od požara.

― Nadalje, kod određenih objekata, gdje se radi o turističkom području, potrebno je ispoštovati propise pravilnika o zaštiti ugostiteljskih objekata (NN 100/99).

― Kod gradnje i projektiranja visokih objekata obvezno primijeniti Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu visokih objekata od požara (SL 7/84), u kojem se primjenjuje čl. 20 Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni suglasnosti (NN 158/03, 79/07).

Mjere zaštite od potresa

Članak 184.

U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih građevina planiranih za gradnju uskladiti s posebnim propisima za predmetnu seizmičku zonu.

Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protivpotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

10.1. OBVEZA IZRADE DETALJNIJIH PLANOVA

Članak 185.

Za područje obuhvata Plana nije određena obveza izrade detaljnog plana uređenja.

Članak 186.

Planom je utvrđena obveza provođenja javnog arhitektonsko urbanističkog natječaja za uređenje sustava javne gradske šetnice. Os šetnice koja je sadržana u obuhvatu natječaja prikazana je na kartografskom prikazu broj 4.1“Oblici korištenja“.

Sustav javne gradske šetnice se sastoji od uređenih zelenih površina – koje počinju sa parkom Batahovina (zahvat u prostoru br. 3), preko otvorenih javnih prostora u zahvatima u prostoru br. 5,6,7 i 8. U njenom sustavu nalazi se javni park (zahvat u prostoru broj 9), trg ispred auditorija (zahvat u prostoru broj 10), gradski park i riva (zahvati u prostoru br.15 i 16). Dalje nastavlja lapadskom obalom prema Solitudu, te u svom sustavu ima i gradsku plažu Solitudo.

Uspostava javne šetnice duž morske obale treba akcentirati i afirmirati kulturno povijesne vrijednosti dužobalne ladanjske izgradnje, kao najveće kvalitete tog prostora.

1) Detaljno pozicioniranje javne gradske šetnice sukladno kartografskim prikazima i odredbama ove Odluke

2) Detaljan opis i pozicioniranje urbane opreme:

a. uličnu rasvjetu ( tipologiju i modele ulične rasvjete – osnovnu rasvjetu (visoke refleksne ulične svjetiljke, niske ulične svjetiljke) i ambijentalnu rasvjetu (niske svjetiljke postavljene među bilje, svjetiljke postavljene uz vodena tijela, podna rasvjeta)

b. tip popločanja (materijali i uzorci popločanja ovisno o tipu javnih prostora – šetnice, dječja igrališta, trgovi...)

c. urbani mobiljar (klupe, odmorišta, parking za bicikle...)

d. vodne mlaznice, javne slavine, fontane

e. posebno definiranu urbanu opremu plaže

― tuševe

― sunčališta

f. način označavanje povijesne baštine prikazane na karti 3.1.

3. Detaljno oblikovanje paviljona u parkovima u sustavu šetnice (dozvoljenih odredbama ovog plana na predmetnom području)

4. Hortikulturni projekt uređenja zone (detaljni opis biljnih vrsta, načina održavanja, sistem navodnjavanja)

Iz obveze provođenja javnog arhitektonsko urbanističkog natječaja iz stavka 1. ovog članka izuzima se područje rekonstrukcije Lapadske obale sukladno projektu iz članka 93. ovih odredbi, u potezu od lučice Batala do Inine pumpe na Orsanu.

Članak 187.

Za slijedeće zahvate u prostoru propisuje se obveza provođenja javnog arhitektonsko urbanističkog natječaja:

― park Batahovina (zahvat broj 3.)

― zona Kantafig (zahvat broj 5)

― terminal za brodove na kružnim putovanjima (zahvat broj 6)

― garažno poslovna građevina (zahvat broj 7)

― autobusni kolodvor (zahvat broj 8)

― zona Porat (zahvat broj 9.)

― auditorij (zahvat broj 10)

Za zahvate od 5-10. omogućava se provedba jedinstvenog javnog arhitektonsko urbanističkog natječaja ili više natječaja po podjeli koja će se odrediti sukladno potrebama.

Javni arhitektonsko urbanistički natječaj propisuje se i za slijedeće prostorne cjeline:

- Solska baza, ex TUP, M1 i Sv. Križ (prostorna cjelina C)

- Riva i Gradski park (prostorna cjelina D)

- Uređena obala (plaža)s akvatorijem (prostorna cjelina J)

Propisana je izrada javnog arhitektonsko urbanističkog natječaja za Sustav javne gradske šetnice koja uključuje javne površine iz članka 96. ovih odredbi.

Članak 187a.

Sustav gradske šetnice u obuhvatu zahvata u prostoru br. 17, 18, 21 i 23 realizira se sukladno projektu iz članka 93. ovih odredbi, u potezu od lučice Batala do Inine pumpe na Orsanu, bez obveze provođenja javnog urbanističko arhitektonskog natječaja.”

Članak 188.

Postupak procjene utjecaja na okoliš provest će se za sve zahvate u prostoru, građenje i uređenje prostora za koje je to određeno posebnim propisima uz sagledavanje kumulativnih efekata s ostalim postojećim i planiranim zahvatima koji mogu imati negativan utjecaj.

Članak 189.

Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom Glasniku Grada Dubrovnika“.

KLASA: 350-02/20-01/11

URBROJ: 2117/01-09-21-59

Dubrovnik, 25. kolovoza 2021.

Predsjednik Odbora za Statut i Poslovnik

Gradskoga vijeća Grada Dubrovnika:

Jasmin Deraković, v. r.

-------------------------------------------------------