Službeni glasnik | Grad Dubrovnik

Službeni glasnik broj 17 - 27. srpnja 2018.Objavljeno: 02.08.18.

135. Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja „Tehničko-tehnološki blok Osojnik“

Na temelju članka 109. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17.) i članka 32. Statuta Grada Dubrovnika („Službeni glasnik Grada Dubrovnika“, broj 4/09., 6/10., 3/11., 14/12., 5/13., 6/13. - pročišćeni tekst, 9/15. i 5/18.), Gradsko vijeće Grada Dubrovnika na 15. sjednici, održanoj 26. srpnja 2018., donijelo je

O D L U K U

O DONOŠENJU URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA

„TEHNIČKO –TEHNOLOŠKI BLOK OSOJNIK“

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja „Tehničko-tehnološki blok Osojnik“; u daljnjem tekstu: „UPU“. UPU je izradila tvrtka URBOS d.o.o iz Splita. UPU se donosi za prostor čiji je obuhvat utvrđen Prostornim planom uređenja grada Dubrovnika i njegovim izmjenama i dopunama (Službeni glasnik Grada Dubrovnika 07/05, 06/07, 10/07, 03/14, 9/14 - pročišćeni tekst). Granica obuhvata Plana je ucrtana u grafičkom dijelu UPU-a na svim kartografskim prikazima.

Članak 2.

UPU se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela te obveznih priloga, kako slijedi:

KNJIGA 1

OPĆI DIO

Izvod iz sudskog registra

Suglasnost za obavljanje svih stručnih poslova prostornog uređenja poduzeću URBOS doo Split

Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu odgovornog voditelja

Imenovanje odgovornog voditelja

I TEKSTUALNI DIO

Odredbe za provođenje Urbanističkog plana uređenja „Tehničko-tehnološki blok Osojnik

II GRAFIČKI DIO

Kartografski prikazi:

1. Korištenje i namjena površina 1:1.000

2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža

2.1. Promet 1:1.000

2.2. Javne telekomunikacije i energetski sustav 1:1.000

2.3. Vodnogospodarski sustav – vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda 1:1.000

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 1:1.000

4. Načini i uvjeti gradnje 1:1.000

KNJIGA 2

III OBVEZNI PRILOZI

A. OBRAZLOŽENJE

B. ZAHTJEVI I MIŠLJENJA

C. IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI

D. ELABORAT ISTRAŽIVANJA DETALJNIH VODOISTRAŽNIH RADOVA S IZRADOM ELABORATA ISTRAŽIVANJA ZA PODRUČJE UPU-A „TEHNIČKO – TEHNOLOŠKI BLOK OSOJNIK“

E. SAŽETAK ZA JAVNOST

F. OSTALI PRILOZI

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

1.1. Uvjeti za razgraničavanje površina

Članak 3.

Prostor u obuhvatu UPU-a dijeli se na površine za gradnju gospodarskih građevina i na negradive površine.

UPU-om je zona „TT Bloka Osojnik“ planski definirana kao zona gospodarske namjene.

Razgraničenja površina po namjenama prikazana su bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu br. 1. “Korištenje i namjena površina” u mj. 1:1000.

Članak 4.

Ovim UPU-om određene su sljedeće osnovne namjene površina:

GOSPODARSKA NAMJENA

― Gospodarenje građevnim otpadom – oznaka I1-1

― Postrojenje za obradu mulja – oznaka I1-2

― Pretovarna stanica – oznaka I1-3

Reciklažni centar:

― Biokompostana – oznaka I1-4

― Sortirnica – oznaka I1-5

OSTALE POVRŠINE

― Zaštitne zelene površine – oznaka Z

― Ostalo tlo (makija, garig) – zelena boja

JAVNE PROMETNE POVRŠINE

U okviru zone se sukladno tehnologiji planiraju i ostale interne prometne, parkirališne i manipulativne površine i ostala potrebna infrastruktura (vodoopskrba prema mjesnim prilikama, odvodnja, elektroopskrba, TK instalacije i dr.).

Članak 5.

Iskaz površina prostornih cjelina po namjenama unutar obuhvata UPU-a „TT Blok Osojnik“ prikazan je u tablici u kojoj su dati podaci o površini svake pojedine namjene. Ukupna površina obuhvata UPU-a iznosi 17,00 ha i u cijelosti je smještena izvan prostora ograničenja (1000 m od obalne crte).

Program gradnje i uređenja područja realizira se temeljem osiguranih površina različite namjene u okviru kojih se ostvaruje dogradnja postojećih (prostorna cjelina za gospodarenje građevnim otpadom) ili izgradnja novih građevina (postrojenje za obradu mulja, pretovarna stanica i reciklažni centar s biokompostanom i sortirnicom).

U odnosu na ukupni obuhvat UPU-a od 17,0 ha, gospodarska namjena ima udjel od 56,3 % ukupne površine ili 9,58 ha, dok ostale pretežito zelene površine i površine u prirodnom obliku zauzimaju 34,6 % ili 5,88 ha. Na koridor unutar kojeg će se realizirati glavna prometnica otpada 9,1 % ukupne površine ili 1,54 ha.

Namjena prostornih cjelina (građevnih čestica)

Članak 6.

I1-1 Gospodarenje građevnim otpadom - površina prostorne cjeline 3,05 ha

Prostorna cjelina oznake I1-1 - zona za gospodarenje građevnim otpadom - namijenjena je razvrstavanju i privremenom skladištenju građevnog otpada i otpada od rušenja objekata. Na reciklažnom dvorištu sakuplja se građevni otpad, razvrstava, a potom ga se mehanički obrađuje te privremeno skladišti.

Reciklažno dvorište za građevni otpad je namijenjeno za fizičke i pravne osobe koje će moći dovoziti izdvojene sastavnice građevnog otpada u uredovno vrijeme, svakog radnog dana.

Reciklažno dvorište ima četiri odvojene površine:

a) Prihvatna zona (namijenjena prihvatu i privremenom skladištenju građevnog otpada do njegove obrade);

b) Zona obrade građevnog otpada (izdvajanje metalnih komada pomoću magneta, drobljenje građevnog otpada i klasiranje u frakcije);

c) Zona skladištenja i otpreme recikliranog agregata;

d) Odlagalište inertnog otpada.

Na čest zemljišta 3334 K.O. Osojnik pored građevine za obradu, skladištenje i odlaganje građevinskog otpada, planirana je i gradnja postrojenja asfaltne baze i betonare. Također je na predmetnoj građevnoj čestici predviđena izgradnja veletrgovina i/ili skladišnih prostora te pratećih upravnih zgrada, uređenje manipulativnih i zelenih površina i prateće infrastrukture.

Članak 7.

I1-2 Postrojenje za obradu mulja – površina prostorne cjeline 2,52 ha

Prostorna cjelina oznake I1-2 namijenjena je obradi i solarnom sušenju mulja koji se sastoji od prostora za iskrcaj mulja s uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, prostora za rukovanje s muljem, staklenika za sušenje mulja, prostora za ukrcaj prosušenog mulja u vozila za odvoz na konačno zbrinjavanje, biofiltera za čišćenje zraka, upravne građevine, prališta komunalnih vozila trafostanica i dizel agregata, ostalih manipulativnih površina i potrebne prateće infrastrukture i zelenih površina.

Članak 8.

I1-3 Pretovarna stanica – površina prostorne cjeline 0,97 ha

Prostorna cjelina oznake I1-3 namijenjena je gradnji pretovarne stanice za skladištenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog prijevozu prema mjestu njegove oporabe ili zbrinjavanja. Pored prilaznih i prometno-manipulativnih površina, u okviru ove prostorne cjeline uređuje se i zgrada za osoblje, mosna vaga te u njenom produžetku pretovarna rampa tj. prostor za pretovar otpada, prateća infrastruktura (bazen za sanitarne otpadne vode), parkirališne i ostale komunalne i zelene površine. Na pretovarnu stanicu dopušten je ulaz samo onim vozilima koji prevoze miješani komunalni otpad.

Članak 9.

Reciklažni centar

I1- 4 Biokompostana – površina prostorne cjeline 1,99 ha

Biokompostana je namijenjena obradi biootpada prikupljenog na područja Grada Dubrovnika. Kompostiranje označava kontrolirani proces termofilne biooksidacije krutog heterogenog organskog supstrata.

Kompostiranje otpada može se provoditi kao kompostiranje u hali (natkriveno kompostiranje) odnosno tunelsko kompostiranje. U oba slučaja kroz kompostnu masu kontrolirano propuhuje zrak, čime se osiguravaju aerobni uvjeti i brza razgradnja organskih tvari. Sastavni dijelovi platoa za biokompostanu su: hala za predobradu otpada / naknadnu obradu komposta svijetle visine minimalno 6,0 m, boksovi za kompostiranje, prostor za dozrijevanje i manipulativne površine.

Uz sadržaje osnovne namjene, uređuju se manipulativne površine te prateća infrastruktura.

Članak 10.

I1-5 Sortirnica – površina prostorne cjeline 1,05 ha

Sortirnica je postrojenje za sortiranje odvojeno sakupljenog papira/kartona, metala, stakla, plastike. Hala sortirnice namijenjena je smještaju tehnološke opreme sortirnice.

U sortirnici je moguće izdvajati sljedeće materijale: papir, karton i tetrapak, razne vrste plastične ambalaže (PET, PP, PEHD, PVC), staklo i aluminij.

Tehnološka oprema sortirnice sastoji se od pokretnih (transportnih) traka, magnetskog separatora, preše balirke, viličara za manipulaciju otpadom i izdvojenim baliranim komponentama otpada te od kontejnera za prihvat izdvojenih metala, stakla i ostatne frakcije otpada. Pored hale sortirnice potrebno je osigurati privremeno skladište odvojeno prikupljenog otpada (glomazni otpad, metal, plastika, staklo, papir itd).

Uz sadržaje osnovne namjene, uređuju se manipulativne površine te prateća infrastruktura.

OSTALE POVRŠINE

Članak 11.

Z Zaštitne zelene površine - površina 1,14 ha

Zaštitne zelene površine planiraju se uz glavnu prometnicu koja povezuje prostorne cjeline u obuhvatu TT Bloka. Planira se ozelenjavanje pokosa i rubnih dijelova prostornih cjelina.

Prema potrebi, a zbog konfiguracije terena, u okviru zaštitnih zelenih površina mogu se smjestiti i konstuktivni dijelovi prometnica (nasipi, pokosi), kao i objekti infrastrukture.

Članak 12.

Ostalo tlo (makija,garig) - površina 4,74 ha

Ostalo područje zadržava se u prirodnom obliku.

Članak 13.

JAVNE PROMETNE POVRŠINE - 1,54 ha

Javne prometne površine odnose se na koridor glavne prometnice u obuhvatu UPU-a, unutar kojeg će se realizirati prometnica, dok će se preostalo područje unutar koridora te pokosi i nasipi ozeleniti zaštitnim zelenilom.

Članak 14.

Iskaz planirane namjene površina prikazan je u slijedećoj tablici:

NAMJENA POVRŠINA		POVRŠINA
NAMJENA POVRŠINA		ha	%
GOSPODARSKA NAMJENA
1.	Gospodarenje građevnim otpadom (I1-1)	3,05	17,9
2.	Postrojenje za obradu mulja (I1-2)	2,52	14,8
3.	Pretovarna stanica (I1-3)	0,97	5,7
RECIKLAŽNI CENTAR
4.	Biokompostana (I1-4)	1,99	11,7
5.	Sortirnica (I1-5)	1,05	6,2
Gospodarska namjena ukupno		9,58	56,3
OSTALE POVRŠINE
6.	Zaštitne zelene površine (Z)	1,14	6,7
7.	Ostalo tlo (makija i garig)	4,74	27,9
Ostale površine ukupno		5,88	34,6
JAVNE PROMETNE POVRŠINE
8.	Koridor glavne ceste	1,54	9,1
U K U P N O (obuhvat Urbanističkog plana)		17,00	100,0

Namjena površina prikazana je u grafičkom dijelu UPU-a, kartografski prikaz broj 1. Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:1000.

1.2. Oblici korištenja i uvjeti smještaja građevina

Članak 15.

Gradnja građevina i zaštita okoliša

Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija moraju se osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, neugodnih mirisa, eventualnog onečišćenja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.).

Planiranjem i uređivanjem prostora naselja potrebno je uspostaviti cjelovit sustav zaštite integralnih prirodnih i kulturnih vrijednosti prostora i okoliša.

Temeljem ovog UPU-a od bilo kakve gradnje građevina izuzeto je ostalo tlo (makija, garig), dok se u zaštitnim zelenim površinama mogu po potrebi smještati objekti infrastrukture te podzidi planiranih prometnica.

Način i uvjeti gradnje građevina

Članak 16.

Način i uvjeti gradnje građevina određeni su planiranom namjenom površina, propisanim oblicima korištenja i zaštite te specifičnim uvjetima i načinima gradnje u odnosu na tehnologiju pojedinog postrojenja, sukladno kartografskom prikazu br. 4. “Način i uvjeti gradnje” u mj. 1:1000 u grafičkom dijelu UPU-a.

Prostorne cjeline u pravilu predstavljaju i građevne čestice. Prijedlog parcelacije (gradive i negradive čestice zemljišta) prikazan je na kartografskom prikazu br. 4. “Način i uvjeti gradnje” u mj. 1:1000 u grafičkom dijelu UPU-a. Unutar svih naznačenih čestica zemljišta moguće je formiranje jedne ili više čestica zemlje.

Članak 17.

Gradivi dio građevne čestice je površina građevne čestice na kojoj je moguć smještaj građevina, a određena je općim i posebnim uvjetima za uređenje prostora u pogledu najmanjih udaljenosti građevina od granica, odnosno međa građevne čestice.

Izgrađenost građevne čestice je površina tlocrtnih projekcija svih građevina na njoj (osnovna građevina i sve pomoćne). U izgrađenost građevne čestice ne ulaze: sabirne jame, cisterne za vodu, spremnici za gorivo ako su ukopani u teren, konzolni istaci krovišta, elementi uređenja okoliša u razini terena, prilazne stepenice, vanjske komunikacije i terase, potporni zidovi i sl.

Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinama i ukupne površine građevne čestice, s tim da se pod izgrađenom površinom zemljišta podrazumijeva vertikalna projekcija svih zatvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevina, na građevnu česticu.

Koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) je odnos ukupne građevinske bruto površine (GBP) i površine građevne čestice.

Visina građevine u metrima mjeri se od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine. Ovim UPU-om propisane visine mogu odstupati od propisanih u slučaju posebnih tehnoloških zahtjeva.

Sve naznačene visinske kote na kartografskim prikazima su orijentacijske obzirom da se plan radi na nedovoljno preciznoj topografsko-katastarskoj podlozi.

Način i uvjeti gradnje unutar prostornih cjelina prikazani su u grafičkom dijelu UPU-a, kartografski prikaz broj 4. Način i uvjeti gradnje, u mjerilu 1:1000

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 18.

PROSTORNA CJELINA BR. 1

I1-1 GOSPODARENJE GRAĐEVNIM OTPADOM – površina prostorne cjeline - 3,05 ha

Namjena građevine (postrojenja)

Reciklažno dvorište za građevinski otpad (GO) namijenjeno je razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju recikliranog građevinskog otpada. Planirana je i izgradnja prateće građevine, betonare i afaltne baze. Za gradnju navedenih građevina izdana su rješenja za građenje od strane Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje (Klasa: UP/I-361-03/13-06/26; Ur.broj: 2117/01-15/15-47, od 15. travnja 2015. godine, Rješenje o izmjeni i dopuni rješenja za građenje (Klasa: UP/I-361-03/16-01/000058, Ur.broj: 2117/01-15/7-16-00002, od 21. lipnja 2016. godine) kao i Rješenje o izmjeni i dopuni rješenja za građenje (Klasa: UP/I-361-03/17-1/000095, Urbroj: 2117/01-15/15-17-0009, od 6. prosinca 2017.). Ovim rješenjima definirani su svi propisani lokacijski uvjeti za gradnju planiranih sadržaja.

Pored navedenih sadržaja za koje su izdana rješenja o građenju, na slobodnom dijelu građevne čestice planira se i gradnja novih pogona, skladišta i veleprodajnih salona s pratećim prometnim i infrastrukturnim sadržajima.

Smještaj građevina na građevinskoj čestici uvjetovan je konfiguracijom terena i potrebnim prometnim i parkirališnim sadržajima.

Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,4, a maksimalna visina građevine 13,0 m od najniže kote terena uz građevinu. U slučaju potrebe prilagodbe visine tehnologiji (silosi i sl.) visina može biti i viša od navedene. Građevine mogu imati više etaža u okviru zadane visine.

U slučaju formiranja nove građevne čestice njena površina mora iznositi minimalno 800 m2, a minimalna širina 16,0 m. U tom slučaju najmanja udaljenost građevine od međa susjednih građevinskih čestica iznosi H/2 tj. polovinu visine zabata; ako je polovica visine zabata manja od 3,0 m, najmanja udaljenost do međe susjedne građevinske čestice iznosi najmanje 3,0 m.

U okviru građevinske čestice potrebno je ozeleniti minimalno 40% površine, a uz rub obuhvata zone obvezno je osigurati pojas zaštitnog zelenila minimalne širine od 5,0 m.

Krajobrazno uređenje građevne čestice obuhvaća i rekultivaciju površina te njihovo uklapanje u postojeće okruženje tj. sanaciju usjeka i nasipa i stvaranje zaštitnog pojasa uz prometnicu i uz rub građevne čestice gdje će se uređenjem platoa stvoriti veliki zasjeci u prirodnom terenu. Krajobrazno uređenje provest će se vrstama koje odgovaraju ekološkim uvjetima i prostornim i klimatskim uvjetima na kojima je smještena građevinska čestica. Bitan kriterij je i otpornost biljaka na specifične uvjete lokacije te izbor biljaka koje neće trebati intenzivnu njegu.

Planirane su parkirališne površine za osobna vozila, minimalno 4 parkirališna mjesta, Sve parkirališne površine moraju biti asfaltirane s rješenom odvodnjom oborinskih voda.

Potreban broj parkirališnih mjesta:

Namjena	Tip građevine	Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta (PM) po m² neto površine građevine
Trgovina i skladišta	robna kuća, supermarket	1 PM na 15 m² prodajne površine
	ostale trgovine	1 PM na 30 m² prodajne površine	najmanje 2 PM, od kojih jedno posebno označeno za vozila opskrbe
	skladišta	1 PM na 100 m²	najmanje 1 PM, za skladišta preko 100 m² minimalno jedno posebno označeno za vozila opskrbe

Planirane su i interne pješačke površine.

Oko cijele građevne čestice postavit će se ograda, visine i materijala sukladnog tehnologiji.

Ulaz na građevnu česticu ostvaruje se kolnim vratima, svijetle širine, minimalno 8,0 m.

Priključak na internu (glavnu) prometnicu ostvaruje se preko 2 ulaza sa južne strane građevne čestice. Treći priključak za zonu gospodarenja građevnim otpadom moguće je ostvariti ukoliko se može uklopiti u planirano rješenje glavne ceste.

Vodoopskrba; izvest će se priključak na vodoopskrbni sustav koji prolazi trasom nerazvrstanee ceste Mokošica – Osojnik. Do izgradnje sustava vodoopskrba se osigurava vlastitim spremnikom za vodu.

Odvodnja; U svrhu zaštite voda i tla od zagađivanja a do izgradnje sustava javne odvodnje, UPU-om se planira da se do realizacije sustava javne odvodnje omogući prihvat otpadnih voda u vodonepropusnu sabirnu jamu i odvozom putem ovlaštenog pravnog subjekta ili izgradnjom vlastitog uređeja za pročišćavanje otpadnih voda prije upuštanja istih u teren putem upojnog bunara odgovarajućeg kapaciteta na samoj građevnoj čestici, a sve ovisno o uvjetima na terenu uz suglasnost i prema uvjetima Hrvatskih voda.

Rješenje odvodnje onečišćenih oborinskih voda sa prometnih, parkirališnih i sličnih površina predviđa se uz prikupljanje i pročišćavanje na propisani način (putem odgovarajućeg sustava pročišćavanja oborinskih onečišćenih voda) prije dispozicije. Čiste oborinske vode s krovova ispuštat će se u okolni teren.

Električna energija; predviđa se spoj na trafostanicu 20(10)/0,4 kW planiranu u obuhvatu plana i diesel agregat.

Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš i prirodu te mjere prema posebnim propisima (zaštita od požara) date su u točkama 9 i 10 ovih Odredbi.

Članak 19.

PROSTORNA CJELINA BR. 2

I1-2 Postrojenje za obradu mulja – površina prostorne cjeline 2,52 ha

Postrojenje za sušenje mulja namijenjeno je obradi i solarnom sušenju mulja.

Prostorna cjelina, koja ujedno predstavlja i građevnu česticu postrojenja za sušenje mulja, formirat će se uređenjem platoa na prosječnoj koti od oko 401,0 m.n.m. (naznačena visinska kota je orijentacijska obzirom da se plan radi na nedovoljno preciznoj topografsko-katastarskoj podlozi). Veličina građevne čestice iznosi oko 25.200 m2.

Pri formiranju platoa dozvoljava se izvođenje potpornih zidova i izvan gradivog dijela prostorne cjeline, odnosno unutar rubnih zelenih površina prostorne cjeline. Radi potpune stabilizacije pokosa dozvoljava se i djelomično izvođenje potpornih zidova izvan granice obuhvata plana.

Postojeću građevinu je potrebno ukloniti.

Smještaj građevina na građevinskoj čestici uvjetovan je konfiguracijom terena i tehnologijom postrojenja. Postrojenje za solarno sušenje sastoji se od staklenika s obodnim armiranobetonskim zidovima (oko 1 m visine) i pokrovom od stakla ili plastične mase otporne na UV zračenje. Podloga u postrojenju je betonska ili asfaltna.

Zgrada za osoblje ima površinu od cca 30 m2, visine prizemlja tj. maksimalno 4,0 m.

Staklenik za sušenje i obradu mulja ima visinu sukladno zahtijevanoj tehnologiji, tj površina postrojenja odnosno prostora za manipulaciju i privremeno skladištenje mulja iznosi oko 5.200 m2, dok je ukupna površina zemljišta koja obuhvaća postrojenje, prateću opremu, te pristupne i servisne prometnice i ostale manipulativne površine oko 12.000 m2.

Potrebne infrastrukturne građevine i oprema:

― Iskrcaj mulja

― Prostor za rukovanje muljem

― Prostor za sušenje mulja (staklenik)

― Ukrcaj posušenog mulja u vozila za odvoz na konačno zbrinjavanje

― Biofilter (čišćenje zraka)

― Upravna građevina

― Diesel agregat (nije obvezan)

― Pralište komunalnih vozila

Sve dimenzije su okvirne te će se iste preciznije definirati kroz glavni projekt postrojenja za sušenje i obradu mulja.

Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,4, a maksimalna visina građevine 10,0 m od najniže kote terena uz građevinu. U slučaju potrebe prilagodbe visine tehnologiji (postrojenja i sl.) visina može biti i viša od navedene. Građevine mogu imati više etaža u okviru zadane visine.

U okviru građevinske čestice potrebno je ozeleniti minimalno 40% površine, a uz sjeverni rub obuhvata zone obvezno je osigurati pojas zaštitnog zelenila minimalne širine od 5,0 m.

Planirane su parkirališne površine za osobna vozila, minimalno 4 parkirališna mjesta. Sve parkirališne površine moraju biti asfaltirane s rješenom odvodnjom oborinskih voda. Planirane su i interne pješačke površine.

Oko cijele građevne čestice postavit će se ograda, visine i materijala sukladnog tehnologiji.

Ulaz na građevnu česticu ostvaruje se kolnim vratima, svijetle širine, minimalno 8,0 m.

Priključak na internu (glavnu) prometnicu ostvaruje se na najpogodnijem mjestu sa zapadne strane građevne čestice, a treba biti izveden kao jedinstveni priključak i za susjednu prostornu cjelinu (mulj / biokompostana).

Vodoopskrba; izvest će se priključak na vodoopskrbni sustav koji prolazi trasom nerazvrstane ceste Mokošica – Osojnik. Do izgradnje sustava vodoopskrba se osigurava vlastitim spremnikom za vodu.

Električna energija; predviđa se spoj na trafostanicu 20(10)/0,4 kW planiranu u obuhvatu plana i diesel agregat.

Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš i prirodu te mjere prema posebnim propisima (zaštita od požara) date su u točkama 9 i 10 ovih Odredbi.

Članak 20.

PROSTORNA CJELINA BR. 3

I1-3 Pretovarna stanica – površina prostorne cjeline 0,97 ha

Pretovarna stanica je postrojenje za prihvat, privremeno skladištenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog transportu prema Centru za gospodarenje otpadom.

Prostorna cjelina, koja ujedno predstavlja i građevnu česticu pretovarne stanice, formirat će se uređenjem platoa na prosječnoj koti od oko 372,5 m.n.m. (naznačena visinska kota je orijentacijska obzirom da se plan radi na nedovoljno preciznoj topografskoj podlozi). Veličina građevne čestice iznosi oko 9.700 m2.

Smještaj građevina na građevinskoj čestici uvjetovan je konfiguracijom terena i tehnologijom pretovarne stanice. Zgrada za osoblje i mosna vaga postavljaju se na ulazu u pretovarnu stanicu kako bi se izvršila kontrola i provjera otpada, te kako bi se otpad izvagao.

Prostor za pretovar otpada smješten je u produžetku mosne vage, kako bi kamionima bio omogućen što jednostavniji pristup pretovarnoj rampi s trakastim transporterom.

Parkirališni prostor za poluprikolice smješten je na prometno-manipulativnoj površini uz pretovarnu rampu.

Parkiralište za osobna vozila smješteno je u blizini zgrade za osoblje s kojom je povezan nogostupom.

Zgrada za osoblje ima površinu od cca 30 m2, visine prizemlja tj. maksimalno 4,0 m.

Potrebne infrastrukturne građevine i oprema

― Vaga

― Pretovarna rampa

― Vodomjerno okno

― Bazen za sanitarne otpadne vode

― Upojni bunar

Sve dimenzije će se preciznije definirati kroz glavni projekt pretovarne stanice.

U okviru građevinske čestice potrebno je ozeleniti minimalno 40% površine, a uz južni rub obuhvata zone obvezno je osigurati pojas zaštitnog zelenila minimalne širine od 5,0 m.

Planirane su i pješačke površine tj. nogostup koji povezuje ulazni dio do parkirališta za osobna vozila.

Oko cijele građevne čestice postavit će se ograda, visine i materijala sukladnog tehnologiji.

Ulaz na građevnu česticu ostvaruje se kolnim vratima, svijetle širine, minimalno 8,0 m.

Priključak na internu (glavnu) prometnicu ostvaruje se na najpogodnijem mjestu sa sjeverne strane građevne čestice.

Vodoopskrba; izvest će se priključak na vodoopskrbni sustav koji prolazi trasom nerazvrstanee ceste Mokošica – Osojnik.

Čiste oborinske vode s krovova ispuštat će se u okolni teren.

Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš i prirodu te mjere prema posebnim propisima (zaštita od požara) date su u točkama 9 i 10 ovih Odredbi.

Članak 21.

PROSTORNA CJELINA BR. 4

I1-4 BIOKOMPOSTANA – površina prostorne cjeline 1,99 ha

Biokompostana je namijenjena obradi biootpada prikupljenog na područja Grada Dubrovnika.

Prostorna cjelina, koja ujedno predstavlja i građevnu česticu biokompostane, formirat će se uređenjem platoa na prosječnoj koti od oko 401,0 m.n.m. (naznačena visinska kota je orijentacijska obzirom da se plan radi na nedovoljno preciznoj topografsko-katastarskoj podlozi). Veličina građevne čestice iznosi oko 19.900 m2.

Smještaj građevina na građevnoj čestici uvjetovan je konfiguracijom terena i tehnologijom.

Sastavni dijelovi platoa za biokompostanu su: hala za predobradu otpada / naknadnu obradu komposta svijetle visine minimalno 6,0 m, boksovi za kompostiranje, prostor za dozrijevanje i manipulativne površine, upravna zgrada i ostali potrebni prateći sadržaji. Tlocrtna površina građevine trebala bi iznositi 100m x 60 m, te uzdužno po osi tlocrta pored same građevine 20 m slobodnog prostora sa svake strane za komunikaciju vozila I prihvat otpada.

Glavnim projektom će se preciznije pozicionirati smještaj građevine i manipulativnih dijelova na građevnoj čestici.

U okviru građevinske čestice potrebno je ozeleniti minimalno 40% površine, a uz južni rub obuhvata zone obvezno je osigurati pojas zaštitnog zelenila minimalne širine od 5,0 m.

Planirane su parkirališne površine za osobna vozila, minimalno 4 parkirališna mjesta, te parkirališta za kamione, minimalno 2 parkirališna mjesta. Sve parkirališne površine moraju biti asfaltirane s rješenom odvodnjom oborinskih voda. Planirane su i pješačke površine tj. nogostup koji povezuje ulazni dio do parkirališta za osobna vozila.

Oko cijele građevne čestice postavit će se ograda, visine i materijala sukladnog tehnologiji. Ulaz na građevnu česticu ostvaruje se kolnim vratima, svijetle širine, minimalno 8,0 m.

Vodoopskrba; izvest će se priključak na vodoopskrbni sustav koji prolazi trasom nerazvrstane ceste Mokošica – Osojnik.

Električna energija; predviđa se spoj na trafostanicu 20(10)/0,4 kW planiranu u obuhvatu plana. Uvjetima nadležne službe odredit će se mogućnost priključka sukladno potrebama za električnom energijom. Za funkcioniranje biokompostane potrebna su 3 biostabilizatora za dinamičko, aerobno zbrinjavanje organske frakcije ispod prosječne veličine iz miješanog komunalnog otpada, kanalizacijskog mulja, klaoničkog otpada druge i treće kategorije. Za napajanje biostabilizatota i transportera (za utovar i pražnjenje) potrebna je električna energija snage 10 kW. Maksimalna potrošnja električne energije od strane samog biostabilizatora iznosi oko 1,5 kW (potrebna su tri).

Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš i prirodu te mjere prema posebnim propisima (zaštita od požara) date su u točkama 9 i 10 ovih Odredbi.

Članak 22.

PROSTORNA CJELINA BR. 5

I1-5 SORTIRNICA – površina prostorne cjeline 1,05 ha

Sortirnica je postrojenje za sortiranje odvojeno sakupljenog papira/kartona, metala, stakla, plastike.

Prostorna cjelina, koja ujedno predstavlja i građevnu česticu sortirnice s pratećim sadržajima, formirat će se uređenjem platoa na prosječnoj koti od oko 372,5 m.n.m. (potrebno nasipanje na većem dijelu, a naznačena visinska kota je orijentacijska obzirom da se plan radi na nedovoljno preciznoj topografsko-katastarskoj podlozi). Veličina građevne čestice iznosi oko 10.500 m2.

Smještaj građevina (hala, pratećih sadržaja i opreme) na građevnoj čestici uvjetovan je konfiguracijom terena i tehnologijom.

U okviru građevinske čestice potrebno je ozeleniti minimalno 40% površine, a uz južni rub obuhvata zone obvezno je osigurati pojas zaštitnog zelenila minimalne širine od 5,0 m.

Planirane su i pješačke površine tj. nogostup koji povezuje ulazni dio do parkirališta za osobna vozila.

Oko cijele građevne čestice postavit će se ograda, visine i materijala sukladnog tehnologiji. Ulaz na građevnu česticu ostvaruje se kolnim vratima, svijetle širine, minimalno 8,0 m.

Priključak na internu (glavnu) prometnicu ostvaruje se na najpogodnijem mjestu sa sjeverozapadne strane građevne čestice.

Vodoopskrba; izvest će se priključak na vodoopskrbni sustav koji prolazi trasom nerazvrstane ceste Mokošica – Osojnik.

U svrhu zaštite voda i tla od zagađivanja a do izgradnje sustava javne odvodnje, UPU-om se planira da se do realizacije sustava javne odvodnje omogući prihvat otpadnih voda u vodonepropusnu sabirnu jamu i odvozom putem ovlaštenog pravnog subjekta ili izgradnjom vlastitog uređeja za pročišćavanje otpadnih voda prije upuštanja istih u teren putem upojnog bunara odgovarajućeg kapaciteta na samoj građevnoj čestici, a sve ovisno o uvjetima na terenu uz suglasnost i prema uvjetima Hrvatskih voda.

Rješenje odvodnje onečišćenih oborinskih voda sa prometnih, parkirališnih i sličnih površina predvđa se uz prikupljanje i pročišćavanje na propisani način (putem odgovarajućeg sustava pročišćavanja oborinskih onečišćenih voda) prije dispozicije. Čiste oborinske vode s krovova ispuštat će se u okolni teren.

Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš i prirodu te mjere prema posebnim propisima (zaštita od požara) date su u točkama 9 i 10 ovih Odredbi.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 23.

Na području obuhvata UPU-a nije planirana gradnja građevina društvenih djelatnosti.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 24.

Na području obuhvata UPU-a nije planirana gradnja stambenih građevina.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POPVRŠINAMA

5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE

Članak 25.

U grafičkom dijelu UPU-a, na kartografskom prikazu broj 2.1 Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Promet u mjerilu 1:1000, prikazana je prometna mreža, karakteristični poprečni profil glavne prometnice te orijentacijske kote nivelete. Sve naznačene visinske kote nivelete u tekstu i na kartografskim prikazima su orijentacijske obzirom da se plan radi na nedovoljno preciznoj topografsko-katastarskoj podlozi.

Unutar obuhvata UPU-a planirana je glavna prometnica koju je potrebno preko postojeće nerazvrstane ceste smještene zapadno od granice obuhvata plana priključiti na nerazvrstanu cestu Osojnik – D8. Glavnom cestom se omogućava pristup svim prostornim cjelinama plana odnosno planiranim sadržajima unutar zone.

Na zapadnom dijelu obuhvata plana planirati ulaz u zonu. Obzirom da je dio trase postojeće nerazvrstane ceste kao i pristupna cesta kojom se prilazi zoni za gospodarenje građevnim otpadom izrazito strma (uzdužni nagib oko 16 %) i neuvjetna za promet vozila potrebno je njihovu niveletu visinski prilagoditi kako bi se dobio odgovarajući uzdužni nagib glavne ceste koja ulazi unutar obuhvata plana. Kotu nivelete ceste na ulazu u zonu planirati na oko 368 m.n.m.

Postojeća dva kolna ulaza u zonu za gospodarenje građevnim otpadom obavezno uzeti u obzir i zadržati (ili pronaći odgovarajuće rješenje za pristup tom dijelu zone).

Zbog velike visinske razlike između planiranih sadržaja glavnu cestu je potrebno pretežito izvoditi s maksimalnim uzduznim nagibima od 11-12 %. Najviša kota ceste je na oko 400 m.n.m. u središnjem dijelu plana, a završava na zapadnom dijelu obuhvata plana gdje se planira formiranje platoa okretišta na koti oko 373 m.n.m. Moguće je produžiti glavnu cestu prema zapadu (izvan obuhvata UPU-a) i priključiti na rekostruiranu postojeću nerazvrstanu cestu.

Za realizaciju glavne ceste određen je koridor širine 20,0 m unutar kojeg je potrebno izvesti sve elemente poprečnog presjeka ceste (usjeke, nasipe, …). Na pojedinim dionicama ceste prikazani koridor ima širinu veću od 20,0 m (na mjestima proširenja kolnika). Unutar planiranog koridora moguće je izvesti glavnu cestu s prikazanim karakterističnim poprečnim presjekom, odnosno s kolnim trakama najmanje širine 3,0 m.

Ukoliko se cesta naznačenog poprečnog presjeka može realizirati na užoj građevnoj čestici od planiranog koridora, ostatak koridora može se pripojiti susjednoj namjeni, odnosno susjednoj prostornoj cjelini (građevnoj čestici). Susjedne prostorne cjeline se tada mogu proširiti do građevne čestice glavne ceste, a njihov gradivi dio se tada povećava na način da se zadržava udaljenost od 3,0 m od tako određene građevne čestice ceste.

Glavnu cestu i njene djelove (nasipe, zasjeke i dr.) moguće je izvoditi i izvan označenog koridora ali isključivo unutar prikazanih zaštitnih zelenih površina, a što će se točno odrediti tehničkom dokumentacijom za ishođenje odgovarajućeg odobrenja za građenje sukladno Zakonu i na temelju detaljnije geodetske izmjere zemljišta.

Sve zemljane radove uz cestu potrebno je izvesti pažljivo, odnosno oblikovati i prilagoditi okolini sve nasipe, usjeke, zasjeke, potporne zidove i dr. koji će se pojaviti pri izvođenje trase ceste.

Prilikom gradnje glavne ceste potrebno je voditi računa o položaju instalacija u profilu ceste. TK instalacije i cjevovod za opskrbu vodom postaviti jednom stranom ceste, a drugom stranom ceste postaviti kabele energetike i kolektora za odvodnju otpadnih voda. Obvezno je istovremeno izvoditi sve instalacije u dionici ceste koja se gradi.

Priključke prostornih cjelina (građevnih čestica) na glavnu cestu moguće je izvesti na nove dvije lokacije uz zadržavanje dva postojeća priključka za zonu gospodarenja građevnim otpadom. Treći postojeći priključak za zonu gospodarenja građevnim otpadom moguće je zadržati ukoliko se može uklopiti u planirano rješenje glavne ceste. Pristup postrojenju za obradu mulja i biokompostani planira se na koti nivelete oko 400 m.n.m., a pristup pretovarnoj stanici i sortirnici planiran je na samom završetku ceste odnosno koti nivelete oko 373 m.n.m.

Prometne površine potrebno je izvoditi i unutar prostornih cjelina, kojima će se osigurati kolni i/ili pješački pristup planiranim zahvatima te zgradama i otvorenim površinama kao i osigurati manipulativne površine, a u skladu s detaljnim rješenjem sadržanim u tehničkoj dokumentaciji za ishođenje odgovarajućeg odobrenja za građenje sukladno Zakonu.

5.1.1. JAVNA PARKIRALIŠTA I GARAŽE

Članak 26.

Promet u mirovanju, unutar pojedinih prostornih cjelina odnosno pojedinih građevnih čestica, potrebno je riješiti izgradnjom manjih parkirališnih površina sukladno potrebama korisnika pojedine prostorne cjeline.

Unutar prostorne cjeline br. 1 (gospodarenje građevnim otopadom) potrebno je osigurati najmanje 4 parkirališna mjesta za osobna vozila, odnosno broj parkirališnih mjesta ovisi o planiranoj namjeni te je potrebno osigurati:

Namjena	Tip građevine	Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta (PM) po m² neto površine građevine
Trgovina i skladišta	robna kuća, supermarket	1 PM na 15 m² prodajne površine
	ostale trgovine	1 PM na 30 m² prodajne površine	najmanje 2 PM, od kojih jedno posebno označeno za vozila opskrbe
	skladišta	1 PM na 100 m²	najmanje 1 PM, za skladišta preko 100 m² minimalno jedno posebno označeno za vozila opskrbe

* PM - parkirališno mjesto

Unutar prostorne cjeline br. 2 (postrojenja za obradu mulja) potrebno je osigurati najmanje 4 parkirališna mjesta za osobna vozila.

Unutar prostorne cjeline 3 (pretovarna stanica), prostorne cjeline 4 (biokompostana) i prostorne cjeline 5 (sortirnica) potrebno je osigurati najmanje po najmanje 4 parkirališna mjesta za osobna vozila i najmanje 2 parkirališna mjesta za kamione.

Kod okomitog parkiranja osobnih vozila preporuča se izvedba parkirališnih mjesta veličine 5,0 x 2,5 m, a kod kamiona veličine 15,0 x 3,2 m.

Sve parkirališne površine moraju biti asfaltirane s rješenom odvodnjom oborinskih voda.

5.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE

Članak 27.

Na području UPU-a ne postoji podzemna infrastrukturna TK mreža te se planira izgradnja nove.

Planiranu distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju (DTK) moguće je priključiti na postojeću DTK iz najbližeg komutacijskog čvorišta.

Za spajanje građevina na postojeću telekomunikacijsku mrežu potrebno je osigurati koridore za trasu DTK, a planirane priključke izvesti u najbližem postojećem kabelskom zdencu što bliže komunikacijskom čvorištu. Koridore telekomunikacijske infrastrukture potrebno je planirati unutar koridora kolnih i kolno-pješačkih prometnica, te pri planiranju potrebno je odabrati trasu udaljeniju u odnosu na elektroenergetske kabele. Pri paralelnom vođenju ili križanju DTK s ostalim infrastrukturnim instalacijama obvezno je poštivati minimalne udaljenosti od pojedinih instalacija.

Do svake upravne zgrade moguće je postaviti instalacijske cijevi te koristiti tipske montažne kabelske zdence.

Elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javne komunikacijske usluge putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, omogućava se postavljanjem baznih stanica i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima unutar obuhvata plana (uz načelo zajedničkog korištenja od strane svih operatora gdje god je to moguće).

Telekomunikacijska mreža prikazana je u grafičkom dijelu UPU-a, kartografski prikaz broj 2.2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Javne telekomunikacije i energetski sustav, u mjerilu 1:1000.

5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE

Članak 28.

Urbanističkim planom je prikazana komunalna infrastrukturna mreža sa postojećim i planiranim građevinama, instalacijama i uređajima kao načelnim lokacijama. Moguća je promjena trase vodova i položaja planiranih građevina i uređaja ukoliko se detaljnijom razradom preciznije utvrde trase i položaj ili opravda racionalnije rješenje mreže i sustava.

5.3.1. Energetski sustav

Elektroenergetika

Članak 29.

Za napajanje područja obuhvata plana potrebno je izgraditi sljedeće:

― izgraditi trafostanicu 20(10)/0,4 kV, instalirane snage 630 kVA;

― izgraditi KB 20(10) kV za spoj planirane trafostanice;

― izgraditi KB 1 kV rasplet za napajanje planiranih potrošača;

― izgraditi javnu rasvjetu ulične mreže unutar UPU-a.

Prilikom gradnje elektroenergetskih objekata treba obratiti pažnju na sljedeće uvjete:

― dubina kabelskih kanala iznosi 0,8m u slobodnoj površini ili nogostupu, a pri prelasku kolnika dubina je 1,2m;

― širina kabelskih kanala ovisi o broju i naponskom nivou paralelno položenih kabela;

― na mjestima prelaska preko prometnica kabeli se provlače kroz PVC cijevi promjera F110, F160, odnosno F200 ovisno o tipu kabela (JR, NN, VN);

― prilikom polaganja kabela po cijeloj dužini kabelske trase obavezno se polaže uzemljivačko uže Cu 50mm²;

― elektroenergetski kabeli polažu se, gdje god je to moguće, u nogostup prometnice stranom suprotnom od strane kojom se polažu telekomunikacijski kabeli. Ako se moraju paralelno voditi obavezno je poštivanje minimalnih udaljenosti (50 cm). Isto vrijedi i za međusobno križanje s tim da kut križanja ne smije biti manji od 458.

Elektroenergetska mreža prikazana je u grafičkom dijelu UPU-a, kartografski prikaz broj 2.2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Javne telekomunikacije i energetski sustav, u mjerilu 1:1000.

Obnovljivi izvori energije

Članak 30.

Unutar obuhvata Urbanističkog plana moguće je postavljanje fotonaponskih ćelija, sunčanih kolektora na krovovima i iznad parkirališta, prikupljanje i korištenje kišnice kao i korištenje ostalih obnovljivih izvora energije.

5.3.2. Vodnogospodarski sustav

Vodoopskrba

Članak 31.

Opskrbu vodom područja obuhvata plana moguće je osigurati priključkom na javni vodoopskrbni sustav odnosno priključkom na postojeći vodoopskrbni cjevovod NL DN 100 mm koji je položen u cesti Osojnik – D8. Obzirom na konfiguraciju terena i visinsku dispoziciju gospodarske zone potrebno je izgraditi vodospremu (min. 50 m³) i uređaj za povišenje tlaka (crpna stanica) izvan obuhvata plana. Položaj vodospreme i crpne stanice treba biti u blizini spoja na postojeći vodoopskrbni cjevovod u cesti Osojnik-D8.

U pristupnoj nerazvrstanoj cesti, koja cestovno povezuje područje obuhvata plana s cestom Osojnik – D8, potrebno je izgraditi vodoopskrbni cjevovod min. profila DN 100 mm (spoj na planiranu crpnu stanicu) kojim će se osigurati vodoopskrba predmetnog područja.

Unutar područja obuhvata UPU-a potrebno je izgraditi vodoopskrbnu mrežu, a priključenje pojedinih potrošača na javni vodoopskrbni sustav obvezno je izvršiti u skladu s posebnim uvjetima javnopravnih tijela.

Svaki zahvat u prostoru, odnosno građevna čestica, mora imati osiguran priključak na vodoopskrbni sustav. Pojedinačne priključke izvoditi u prometnim (kolnim, pješačkim ili manipulativnim) ili zelenim površinama, odnosno kroz pristupne putove do zgrada.

Vodoopskrbne cijevi potrebno je postavljati, u pravilu, u prometnu površinu, usklađeno s rasporedom ostalih komunalnih instalacija. Vodoopskrbna mreža se ne smije postavljati ispod kanalizacijskih cijevi, niti kroz revizijska okna kanalizacije.

Sve građevine vodoopskrbnog sustava projektirati i izvoditi sukladno propisima i uvjetima kojima je regulirano projektiranje i gradnja tih građevina.

U cilju efikasne protupožarne zaštite, potrebno je osigurati dovoljne količine vode iz javnog vodoopskrbnog sustava, te izvesti vanjsku hidrantsku mrežu koju čine nadzemni hidranti. U grafičkom dijelu plana prikazani položaj nadzemnih hidranata je orijentacijski te se od njega može odstupati pri izradi detaljnije tehničke dokumentacije. Nadzemni hidranti unutar prostornih cjelina nisu prikazani u grafičkom dijelu plana. Hidrantsku mrežu potrebno je projektirati i izgraditi u skladu s Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06).

Vodoopskrbna mreža prikazana je u grafičkom dijelu UPU-a, kartografski prikaz broj 2.3. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Vodnogospodarski sustav – Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda, u mjerilu 1:1000.

Odvodnja otpadnih voda

Članak 32.

Odvodnju otpadnih (fekalnih i oborinskih) voda unutar područja obuhvata potrebno je riješiti odvojeno, odnosno odvojeno zbrinuti fekalne i oborinske vode.

Dimenzioniranje kanalizacijske mreže odrediti će se na osnovi hidrauličkog proračuna u fazi izrade projektne dokumentacije.

Svi elementi građenja kanalizacijske mreže moraju se izvoditi u skladu sa pravilima struke, važećim normama i posebnim uvjetima javnopravnih tijela. Kanalizacijski sustav potrebno je redovito održavati i kontrolirati.

Moguća su odstupanja u pogledu rješenja objekata kanalizacijske mreže, radi usklađenja s projektima i preciznijim geodetskim izmjerama te tehnološkim inovacijama i dostignućima, koja se neće smatrati izmjenama ovog plana. Položaj vodova, građevina i uređaja kanalizacijskog sustava je načelan i konačno će se odrediti u postupku izdavanja lokacijskih uvjeta, odnosno prema uvjetima odgovarajućih službi, važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu.

Odvodnja otpadnih (fekalnih i oborinskih) voda prikazana je u grafičkom dijelu UPU-a, kartografski prikaz broj 2.3. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Vodnogospodarski sustav – Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda, u mjerilu 1:1000.

Odvodnja fekalnih voda

Članak 33.

Zbrinjavanje fekalnih otpadnih voda unutar obuhvata plana moguće je izvesti na način da se izgradi jedinstveni fekalni kanalizacijski sustav s jednim uređajem za pročišćavanje za cijelu zonu ili zasebnim zbrinjavanjem fekalnih otpadnih voda svake prostorne cjeline.

Ukoliko se gradi jedinstveni fekalni kanalizacijski sustav za cijelu zonu tada je potrebno fekalne otpadne vode prikupiti iz svih prostornih cjelina te ih preko kolektora u profilu glavne ceste dovesti do uređaja za pročišćavanje. Uređaj za pročišćavanje treba imati II ili viši stupanj pročišćavanja, odnosno onaj stupanj pročišćavanja kojim se u ispuštenim vodama i u prijemniku postižu dopuštene koncentracije štetnih tvari propisane posebnim pravilnikom. Uređaj za pročišćavanje planiran je unutar javnih zaštitnih zelenih površina. Nakon pročišćavanja u uređaju pročišćene vode je potrebno ispustiti u prijemnik (tlo) putem odgovarajuće upojne površine/bunara odgovarajućeg kapaciteta. Na tako predviđeni fekalni kanalizacijski sustav potrebno je priključiti sve zgrade unutar svih prostornih cjelina. Otpadne vode čiji je sastav lošiji od dopuštenog potrebno je prije upuštanja u fekalnu kanalizacijsku mrežu pročistiti i dovesti na razinu sastava fekalnih otpadnih voda.

Osim izgradnje jedinstvenog fekalnog kanalizacijskog sustava za cijelu zonu omogućava se izgradnja vlastitih uređaja za pročišćavanje fekalnih otpadnih voda unutar svake prostorne cjeline (građevne čestice). Uređaj za pročišćavanje treba imati odgovarajući stupanj pročišćavanja, odnosno onaj stupanj pročišćavanja kojim se u ispuštenim vodama postižu dopuštene koncentracije štetnih tvari propisane posebnim Pravilnikom. Nakon pročišćavanja u uređaju, pročišćene fekalne otpadne vode potrebno je ispustiti u prirodni prijemnik (u okolni teren na građevnoj čestici) preko upojnog bunara odgovarajućeg kapaciteta, a sve ovisno o uvjetima na terenu te uz suglasnost i prema uvjetima Hrvatskih voda d.o.o.

Omogućava se i prihvat fekalnih otpadnih voda u vodonepropusne sabirne jame te njihov odvoz putem ovlaštene osobe, uz suglasnost i prema uvjetima Hrvatskih voda, te ovisno o uvjetima na terenu. Prilikom izgradnje sabirne jame potrebno je:

- izgraditi nepropusnu sabirnu jamu,

- smjestiti je izvan zaštitnog pojasa prometnice,

- od susjedne građevne čestice udaljiti je minimalno 1,0 m,

- omogućiti joj kolni pristup radi pražnjenja i

- udaljiti je od vodovodnog cjevovoda minimalno 3,0 m.

Tehnološke otpadne vode se ne smiju direktno priključiti na kanalizacijsku mrežu fekalnih otpadnih voda ukoliko njihov sastav nije sličan ili bolji od sastava komunalnih (fekalnih) otpadnih voda. Tehnološke otpadne vode lošijeg sastava potrebno je prije upuštanja u sustav odvodnje (odnosno prije upuštanja u sabirnu jamu ukoliko sustav odvodnje nije izgrađen) pročistiti i dovesti najmanje na razinu sastava komunalnih otpadnih voda (sukladno posebnim propisima).

Nakon izgradnje kanalizacijskog sustava sve građevine moraju se priključiti na sustav odvodnje fekalnih voda.

Odvodnja oborinskih voda

Članak 34.

Oborinske vode s krovova zgrada („čiste“ oborinske vode) potrebno je upustiti direktno u teren putem upojnih površina/bunara unutar prostorne cjeline odnosno građevne čestice, bez prethodnog pročišćavanja, na način da se ne ugroze okolne zgrade. Iste vode se mogu ponovo koristiti (dovesti do spremnika).

Oborinske vode s prometnica, parkirališta i manipulativnih površina, unutar granica pojedine prostorne cjeline odnosno građevne čestice, potrebno je prikupiti te nakon pročišćavanja (separator masti, ulja i taloga) upustiti u teren unutar prostorne cjeline odnosno građevne čestice putem upojnih površina/bunara (odnosno prema uvjetima Hrvatskih voda). Kako bi se smanjile količine oborinskih voda koje je potrebno tretirati prije upuštanja, preporuča se korištenje što veće površine neizgrađenog dijela građevne čestice za zelene vodopropusne površine.

Oborinske vode s glavne ceste potrebno je prikupiti i odvesti na separator masti i ulja te upustiti u tlo putem upojnih površina/bunara (odnosno prema uvjetima Hrvatskih voda).

6. UVJETI UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA

Članak 35.

UPU-om su zelene površine određene kao: zaštitne zelene površine (Z) i ostale zeletne površine (makija, garig).

Članak 36.

Zaštitne zelene površine uređuju se sadnjom autohtonog bilja otpornog na klimatske uvjete na kojima je smještena gospodarska zona. Bitan kriterij je i otpornost biljaka na specifične uvjete lokacije te izbor biljaka koje neće trebati intenzivnu njegu.

Ostale zelene površine (makija, garig) su negradive površine izvornog prirodnog ili kultiviranog uređenog krajobraza, koje služe kao prirodni prijelaz s izgrađenih površina u prirodni okoliš.

Uvjeti uređenja zelenih povrpina prikazani su u grafičkom dijelu UPU-a, kartografski prikaz broj 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, u mjerilu 1:1000.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

7.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

Članak 37.

U oviru područje obuhvata UPU-a “TT Blok Osojnik” ne nalaze se zaštićena područja prirode temeljem Zakona o zaštiti prirode.

Obuhvat predmetnog UPU-a nalazi unutar područja ekološke mreže značajnog za vrste i stanišne tipove HR 2001010 – Plaeoombla - Ombla.

Paleombla – Ombla je jedinstveno Dinarsko krško područje. Karakteriziraju ga veoma razvijeni krški sustavi i velika količina oborina s velikom produktivnošću vode. Brojni su speleološki objekti na ovom području, a većina njih je dio nekadašnjeg hidrološki aktivnog sustava s brojnim špiljama, jamama i aktivnim krškim izvorima. Područje je od iznimne važnosti za biološku raznolikost budući da se smatra jednim od najbogatijih područja za špiljsku faunu.

Ekološku mrežu (EU ekološku mrežu Natura 2000) čine područja očuvanja značajna za ptice – POP (područja značajna za očuvannje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za EU, kao i njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica) i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta (izuzev ptica) i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za EU).

Ciljna staništa predmetnog područja ekoloke mreže su Istočno subediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae) (62A0) i špilje i jame zatvorene za javnost (8310), a u ciljne vrstespada nekoliko vrsta šišmiša i popovska gaovica (Delminichthys ghetaldii).

Prema Karti prirodnih i poluprirodnih ne-šumskih kopnenih i slatkovodnih staništa RH, na području obuhvata UPU-a evidentirana su slijedeća dva ugrožena i rijetka tipa staništa: C.3.6.1. Eu i stenomediteranski i kamenjarski pašnjaci i kamenjarski pašnjaci raščice.

Prema dostupnim podacima utvrđeno je da na području i u blizini područja pbuhvata UPU-a nema evidentiranih recentnih nalazišta ugroženih i strogo zaštićenih vrsta.

Kao mjere zaštite navedenih ugroženih i rijetkih tipova staništa nužno ih je očuvati u što većoj površini i u što prirodnijem stanju, posebice očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip, uklanjati strane invazivne vrste, ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme, očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u tlu. Osim navedenih, vrlo je važno očuvati pozemna staništa ovog prostora, te sustavno sprječavati njihovo onečišćenje i eksploataciju.

U što većoj mjeri potrebno je očuvati cjelovitost staništa bušika, te sprječavati sukcesiju povremenim uklanjanjem nekih drvenastih vrsta i kontroliranim paljenjem.

U što većoj mjeri porebno je sačuvati karakteristične prirodne značajke krajobraza ovog područja, ne graditi po istaknutim uzvišenjima, a tehničko rješenje elektroenergetskih objekata treba izvesti na način da se zaštite ptice od strujnog udara.

Organizacijom gradnje u obuhvatu UPU-a upravo se poštivalo navedena načela tako da se gradnja planira na nižem i manje istaknutom dijelu područja, a uzvišeni dijelovi (oko 40%) obuhvata ostavlja se u prirodnom izgledu i s prirodnom vegetacijom karakterističnom za ovo područje.

Za predmetni UPU u sklopu strateške procjene utjecaja na okoliš, proveden je i postupak Prethodne ocjene prihvatljivosti plana na ekološku mrežu koji je isključio značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže te je ishođeno mišljenje nadležnog ministarstva da je planirana izrada UPU-a „TT Blok Osojnik“ prihvatljiva za ekološku mrežu.

Mjere zaštite prirodnih vrijednosti prikazane su u grafičkom dijelu UPU-a, kartografski prikaz broj 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, u mjerilu 1:1000.

7.2. Mjere zaštite kulturno povijesnih i ambijentalnih cjelina

Članak 38.

Na području obuhvata plana nema registriranih spomenika kulturne baštine.

Šire područje Osojnika izrazito je bogato arheološko područje u sklopu kojega je evidentirano niz prapovijesnih arheoloških nalazišta – gradinskih naselja i pripadajućih kamenih gomila (grobnih ukopa). U obuhvatu predmetnog UPU-a evidentirane su dvije kamene gomile (oznake u evidenciji KO Dubrovnik G-27 i G-40) na čest zem. 3328 i 3334 k.o. Osojnik, te u neposrednoj blizini obuhvata kamena gomila (oznake G-26) na čest.zem. 3328 k.o. Osojnik, sa sjeverne strane puta, k.č. 3738, k.o. Osojnik. Kamena gomila oznake G-40 na k.č. 3334 k.o. Osojnik, arheološki je istražena temeljem uvjeta Konzervatorskog odjela za potrebe izgradnje dijela gospodarske zone odnosno reciklažnog dvorišta na k.č. 3334 k.o. Osojnik.

Propisuju se sljedeće mjere zaštite:

― Prije početka bilo kakvih radova na uređenju i građenju potrebno je izvršiti arheološko istraživanje kamene gomile u obuhvatu (G-27), te dokumentiranje i konzervaciju pokretnih i nepokretnih nalaza, a u skladu s člankom 45. i 46. važećeg Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i Pravilnikom o arheološkim istraživanjima.

― Prije radova potrebno je izvršiti detaljni arheološki pregled područja obuhvata plana radi evidentiranja mogućih novih arheoloških nalazišta, a o čijim će rezultatima ovisiti daljnji uvjeti izgradnje predmetne zone.

― U slučaju radova na prilaznom putu (k.č. 3738 k.o. Osojnik) uz koji se nalazi kamena gomila oznake G-26, potrebno je izvršiti arheološko istraživanje i dokumentiranje iste, sukladno važećim zakonskim propisima iz oblasti zaštite kulturne baštine.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 39.

Na području obuhvata UPU-a s otpadom će se postupati u okviru cjelovitog sustava gospodarenja otpadom Dubrovačko neretvanske županije i Grada Dubrovnika, usklađenog s odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, br. 94/13 i 73/17).

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 40.

Mjere sanacije, očuvanja i unaprjeđenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova provodit će se u skladu s posebnim propisima.

Članak 41.

UPU-om su utvrđene mjere koje se na području obuhvata temeljem posebnih propisa, trebaju ostvariti sa svrhom sanacije, zaštite i unaprjeđenje stanja okoliša:

- provedba mjera zaštite zraka,

- provedba mjera zaštite tla,

- provedba mjera zaštite voda,

- provedba mjera zaštite od voda,

- provedba mjera zaštite od buke,

- provedba mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti i

- provedba mjere zaštite od požara.

Primjenom odgovarajućih tehnologija i tehničkih rješenja te izgradnjom komunalne infrastrukture mogući negativni utjecaji svode se na minimum.

Zaštita krajolika

Članak 42.

U svrhu realizacije „TT – Bloka Osojnik od ukupnog obuhvata od oko 17,0 ha, gospodarski pogoni raznih namjena realizirat će se u ukupnom obuhvatu od oko 9 ha. U tu svrhu formirat će se uz postojeći još 3 nova umjetno stvorena platoa povezana internom tj. glavnom prometnicom. Ostatak područja zadržat će se u prirodnom izgledu i obliku te će se na taj načn, u mjeri u kojoj je to moguće očuvati značajke i vrijednosti prirodnog krajolika i sačuvati održivost postojećih ekosustava (travnjaci, bušaci i sl.).

U koridoru planirane prometnice, te u okviru svih građevnih čestica planira se ozelenjavanje autohtonim biljnim vrstama otpornim na klimu i na područje u kojem se nalaze.

Planirano je ozelenjavanje područja u cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti kao i vizualne zaštite i zaštite od prašine i buke.

Sve prostorne cjeline u okviru „TT Bloka“ ogradit će se zaštitnom ogradom uz koju će biti zasađen drvored i srednje visoko zelenilo ili živica ili od autohtonog raslinja.

Svi pokosi nastali formiranjem platoa i uređenjem prometnice potrebno je hortikulturno oblikovati.

Potrebno je održavati sve zelene površine unutar prostornih cjelina.

Za vrijeme rada postrojenja potrebno je vršiti mjerenja (monitoring) kojima će se utvrditi stvarne emisije u okoliš i pratiti stanje okoliša. Vrijednosti emisija tijekom rada ne smiju prekoračiti granične vrijednosti propisane zakonima i pravilnicima.

Zaštita voda i tla

Članak 43.

Na lokaciji Tehničko-tehnološkog bloka Osojnik izvedeni su detaljni vodoistražni radovi (mikrozoniranje) temeljem Ugovora br. 15-2017 od 12. prosinca 2017. godine između Naručitelja Grada Dubrovnika i Izvođača, GEOAQUA d.o.o., Zagreb. Vodoistražni radovi provedeni su za potrebe izrade Urbanističkog plana uređenja Tehničko – tehnološkog bloka Osojnik. Izvođenju radova trasiranja toka podzemne vode pristupilo se po ishođenju i u skladu s Vodopravnim uvjetima izdanima od Hrvatskih voda (Klasa: UP/I-325-01/17-07/0005040, Ur.broj: 374-24-2-17-2/HR od 16.10.2017.g.) i nakon ishođenja Vodopravne potvrde za elaborat izvođenja detaljnih vodoistražnih radova (Klasa: 325-01/17-07/0005750, Urbroj: 374-24-2-17-2 od 4.12.2017.g.).

Trasiranjem tokova podzemne vode nije utvrđena hidrogeološka veza predmetne lokacije s izvorištem Ombla i izvorištem Palata u Zatonu, kao ni s izvorima Točak i Tundrača.

Temeljem navedenog, sukladno Pravilniku o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite (NN 66/11, 47/13) lokacija Tehničko-tehnološkog bloka Osojnik ne pripada zonama sanitarne zaštite izvorišta Ombla i Palata.

Članak 44.

U svrhu zaštite voda i tla od zagađivanja potrebno je realizirati sustav javne odvodnje ili izgraditi vlastiti uređaj za pročišćavanje otpadnih voda prije upuštanja istih u teren putem upojnog bunara odgovarajućeg kapaciteta na samoj građevnoj čestici. Omogućava se i prihvat fekalnih otpadnih voda u vodonepropusnu sabirnu jamu te njihov odvoz putem ovlaštene osobe, a sve ovisno o uvjetima na terenu i uz suglasnost i prema uvjetima Hrvatskih voda.

Tehnološke otpadne vode (s manipulativnih površina i dr.) lošijeg sastava od sastava komunalnih (fekalnih) otpadnih voda potrebno je prije upuštanja u sustav odvodnje (odnosno prije upuštanja u sabirnu jamu ukoliko sustav odvodnje nije izgrađen) pročistiti i dovesti najmanje na razinu sastava komunalnih otpadnih voda (sukladno posebnim propisima).

Do puštanja u rad odabranog rješenja pročišćavanja fekalnih (sanitarnih) otpadnih voda obvezno je koristiti mobilni sanitarni čvor kojeg treba prazniti ovlaštena pravna osoba.

Oborinske vode s glavne ceste potrebno je prikupiti i odvesti na separator masti i ulja te upustiti u tlo putem upojnih površina/bunara (odnosno prema uvjetima Hrvatskih voda).

Oborinske vode s prometnih, parkirališnih, manipulativnih i sličnih površina unutar granica pojedine prostorne cjeline odnosno građevne čestice, potrebno je prikupiti i odvesti na separator masti i ulja te upustiti u teren unutar građevne čestice putem upojnih površina/bunara (odnosno prema uvjetima Hrvatskih voda).

Vode s platoa za pranje kotača vozila i opreme potrebno je propustiti kroz separator ulja i masti u prihvatni bazen.

Sadržaj iz separatora ulja i masti potrebno je zbrinuti putem ovlaštene osobe.

Prometno-manipulativne površine (konstrukcija platoa) svih građevnih čestica na kojima se uređuju postrojenja potrebno je izvesti kao vodonepropusne s određenom vrijednosti koeficijenta propusnosti (sukladno posebnim propisima). Prometno-manipulativna površina treba biti lako periva i otporna na djelovanje otpada, te izvedena s potrebnim padovima radi kvalitetne odvodnje otpadnih voda.

U slučaju izlijevanja goriva potrebno je poduzeti mjere za sprječavanje daljnjeg razlijevanja (osigurati dovoljnu količinu apsorpcijskog sredstva za uklanjanje prolivenog goriva), a ostatke čišćenja pohraniti u nepropusne posude i predati ovlaštenoj tvrtki (sukladno posebnim propisima).

Potrebno je kontrolirati otpad prilikom preuzimanja po vrstama i količinama te ne preuzimati nedozvoljene odnosno nepredviđene vrste otpada. Prilikom preuzimanja otpada kontrolirati prateću dokumentaciju.

Sve manipulativne i prometne površine unutar građevnih čestica potrebno je čistiti i održavati.

Građevne čestice obvezno je ograditi ogradom.

Potrebno je pratiti i mjeriti emisije u vode (monitornig). Metodologiju mjerenja, odabir nadziranih parametara, učestalost mjerenja te vrednovanje rezultata mjerenja provoditi sukladno posebnim propisima. Vrijednosti emisija u vode (tlo) tijekom rada ne smiju prekoračiti granične vrijednosti propisane zakonima i pravilnicima.

Zaštita zraka

Članak 45.

Emisije prašine nastale tijekom mehaničke obrade otpada potrebno je minimalizirati odvođenjem otpadnog zraka kroz filter prije ispuštanja u atmosferu.

Neugodne mirise potrebno je minimalizirati pomoću biofiltera.

Potrebno je pratiti i mjeriti emisije u zrak (monitornig). Metodologiju i učestalost mjerenja te vrednovanje rezultata mjerenja provoditi sukladno posebnim propisima. Meteorološki parametri koje je potrebno nadzirati su: količina oborina, temperatura zraka, brzina i smjer vjetra, vlažnost zraka i isparavanje. Vrijednosti emisija u zrak tijekom rada ne smiju prekoračiti granične vrijednosti propisane zakonima i pravilnicima.

Na granici građevne čestice unutar zone gospodarske namjene kao i na granici građevinskog područja naselja Osojnik (mješovita namjena) potrebno je obavljati mjerenja kakvoće zraka sukladno važećim zakonima i pravilnicima. U slučaju prekoračenja graničnih vrijednosti obvezna je kontrola efikasnosti rada sustava za pročišćavanje zraka unutar postrojenja i po potrebi uvođenje dodatnih mjera zaštite.

Potrebna ispitivanja i analize trebaju obavljati ovlašteni laboratoriji prema posebnim propisima. U slučaju da se u postupku kontrole otkriju prekoračenja graničnih vrijednosti, korisnici prostora su dužni bez odgode obavijestiti nadležna tijela o svim štetnim utjecajima na okoliš.

Ostale pojave (prašina, buka)

Članak 46.

Širenje prašine za vrijeme utovara i istovara krutog materijala na otvorenom spriječiti provođenjem aktivnosti za vrijeme kada nema vjetra. Ograničiti brzinu kretanja vozila i skratiti transportni put. Redovito čistiti manipulativne površine kao i kotače strojeva koji rade na lokaciji. Lagani materijal kojeg može raznositi vjetar potrebno je prekrivati.

Radi smanjenja prašenja na prometno-manipulativnim površinama iste je potrebno čistiti i po potrebi prskati čistom vodom.

Koristiti opremu koja je usklađena s EU normama o buci (sukladno posebnim propisima), te ispravnu radnu mehanizaciju.

Emisiju prašine i buke moguće je smanjiti podizanjem prirodnih barijera te je obvezna sadnja i održavanje zaštitnog pojasa zelenila s visokim raslinjem (oko građevnih čestica) čime se smanjuje utjecaj jakog vjetra odnosno širenje buke.

Tijekom rada postrojenja potrebno je mjeriti razinu buke unutar gospodarske zone i u vanjskom okolišu. U slučaju prekoračenja dopuštenih vrijednosti potrebno je poduzeti dodatne mjere u cilju smanjenja buke, odnosno postizanja propisima dozvoljene razine buke.

Na granici građevne čestice unutar zone gospodarske namjene buka ne smije prelaziti 80 dB. Na granici građevinskog područja naselja Osojnik (mješovita namjena) buka ne smije prelaziti dopuštenu razinu od 65 dB danju i 50 dB noću, odnosno prema posebnim propisima.

10. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA, KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA

Članak 47.

Preventivne mjere čijom će se implementacijom umanjiti posljedice i učinci djelovanja prirodnih i antropogenih katastrofa i velikih nesreća po kritičnu infrastrukturu te povećati stupanj sigurnosti stanovništva, materijalnih dobara i okoliša sadržane su u elaboratu „Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša za grad Dubrovnik„, „Zahtjevima zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja grada Dubrovnika“ te „Planu zaštite i spašavanja grada Dubrovnika“.

10.1. Zaštita od požara

Članak 48.

Temeljne organizacijske postrojbe za zaštitu od požara su profesionalne postrojbe MUP-a i DVD koja organiziraju jedinice lokalne samouprave.

Radi zaštite od požara određuje se obveza izgradnje hidrantske mreže, a na teško pristupačnom terenu rješavat će se zračnim putem, odnosno upotrebom zrakoplova i helikoptera.

Sukladno članku 23. Zakona o zaštiti od požara (NN 92/10) planiraju se slijedeće mjere zaštite od požara:

― u svrhu sprječavanja širenja požara i/ili dima unutar i na susjedne građevine, građevina mora biti izgrađena u skladu s Pravilnikom o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara (NN br. 29/13.). Posebno pripaziti na sigurnosnu udaljenost dviju susjednih građevina. Kod građevina s malim požarnim opterećenjem kod kojih je završni (zabatni) zid udaljen manje od 3,0 m od susjedne građevine (postojeće ili planirane) potrebno je spriječiti širenje požara na susjedne građevine izgradnjom požarnog zida. Kad je jedna od susjednih građevina sa srednjim ili velikim požarnim opterećenjem potrebno je međusobnu sigurnosnu udaljenost odrediti proračunom. Umjesto požarnog zida mogu se izvesti vanjski zidovi koji tada moraju mati istu otpornost na požar koju bi imao požarni zid, a eventualni otvori u vanjskim zidovima moraju imati otpornost na požar kao vanjski zidovi.

― radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni pristup prema posebnim propisima, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti vanjska hidrantska mreža. Zaštitu je potrebno planirati na šumskim i poljoprivrednim područjima koja neposredno okružuju gradska naselja, da se tijekom požarne sezone onemogući zahvaćanje istih s otvorenih prostora. Na ovim površinama je potrebno predvidjeti provođenje svih preventivnih mjera zaštite od požara, sukladno pozitivnim hrvatskim propisima, uvažavajući sve specifičnosti Dubrovačko neretvanske županije.

― u slučaju planiranja skladišta i postrojenja zapaljivih tekućina i plinova, pridržavati se pozitivnih hrvatskih propisa.

― u nedostatku hrvatskih propisa za garaže, primijeniti strane smjernice OiB 2.2. protupožarna zaštita u garažama, natkrivenim parkirnim mjestima i parkirnim etažama.

Obvezno obratiti pažnju na to da se na mjestima i trasama kuda prolaze dalekovodi ne dopusti gradnja objekata.

Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža posebnu pažnju je potrebno obratiti na izvedbu vanjske i unutarnje hidrantske mreže za gašenje požara, a sve prema Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN br. 08/06.).

U slučaju da će se u zgradama stavljati u promet, koristiti i skladištiti zapaljive tekućine i plinovi potrebno je postupiti sukladno odredbama članka 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95, 56/10).

Pri projektiranju posebno voditi računa o:

- mogućnosti evakuacije i spašavanja ljudi i imovine,

- sigurnosnim udaljenostima između građevina ili njihovom požarnom odjeljivanju,

- osiguranju pristupa i operativnih površina za vatrogasna vozila,

- osiguranju dostatnih izvora vode za gašenje.

10.2. Zaštita od potresa

Članak 49.

Grad Dubrovnik pripada području gdje su mogući potresi intenziteta IX° MSK ljestvice. S obzirom na mogući intenzitet potresa može doći do katastrofe ili velike nesreće sa ljudskim žrtvama, razaranjem i oštećenjem velikog broja zgrada i infrastrukture, te velikim materijalnim štetama.

Protupotresno projektiranje kao i građenje građevina treba provoditi prema postojećim tehničkim propisima, odnosno odgovarajućim posebnim propisima s tehničkim normativima za izgradnju građevina u seizmičkim područjima. Kod projektiranja u obzir se moraju uzeti pravila propisana Eurokodom 8 (Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija) za područje grada Dubrovnika koji se nalazi u zoni inteziteta potresa od IX° MSK ljestvice.

10.3. Zaštita od ostalih prirodnih katastrofa

Olujno i orkansko nevrijeme i jak vjetar

Članak 50.

Građevine se moraju projektirati i izvoditi sukladno tehničkim pravilnicima kojima su definirana opterećenja na konstrukciju građevine sukladno području u kojem se grade (podacima o udarima vjetra).

U području elektroprivrede i telekomunikacija treba predvidjeti podzemne energetske vodiče i telekomunikacijsku mrežu.

U opskrbi vodom olujni i orkanski vjetar može indirektno utjecati na poremećaj opskrbe (prekid opskrbe električnom energijom na duže vrijeme onemogućuje rad crpnih stanica), te je potrebno predvidjeti agregate ili drugo alternativno napajanje energijom za rad crpki za vodu.

Klizišta / odroni

Članak 51.

Potrebno je izbjegavati gradnju objekata na području koje bi eventualno bilo ugroženo klizištem – odronima. Pod utjecajem potresa većeg intenziteta ili pod utjecajem velikih kiša postoji mogućnost nastanka klizišta ili odrona, zbog čega bi moglo doći do zatvaranja pojedinih dijelova prometnica. Nastale odrone na prometnicama potrebno je u relativno kratkom periodu sanirati i otkloniti uz pomoć pravnih osoba te snaga za zaštitu i spašavanje koje će se angažirati na području grada.

Poledica

Članak 52.

Preventivne mjere zaštite od poledice uključuju prognoze za tu pojavu, izvješćivanja odgovarajućih službi koje u svojoj redovnoj djelatnosti vode računa o sigurnosti prometne infrastrukture (ceste) zbog poduzimanja potrebnih aktivnosti i zadaća pripravnosti operativnih snaga i materijalnih resursa.

10.4. Zaštita od tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća

Opasne tvari

Članak 53.

Obveza svih pravnih subjekata koji koriste opasne tvari u svom radu je provedba preventivnih mjera za sprječavanje nesreće, ograničavanje pristupa u dijelove postrojenja s opasnim tvarima te odgovorno ponašanje. Uobičajene mjere prevencije su:

― održavanje instalacija i postrojenja,

― održavanje građevina i građevinskih dijelova,

― provođenje aktivnih mjera sigurnosti (ugradnja hidranata i druge opreme za gašenje požara, ugradnja detektora otrovnih plinova, ugradnja neutralizatora i sustava za apsorpciju i dr.),

― provođenje pasivnih mjera sigurnosti (izgradnja tankvana u kojima su smješteni spremnici s opasnim tvarima, ojačavanje cjevovoda i spremnika i dr.),

― ispitivanje nepropusnosti spremnika i tankvana.

U cilju pripravnosti na iznenadne događaje potrebno je u pravnim osobama uspostaviti postupak periodičkog testiranja pripravnosti, obučenosti i opremljenosti osoba koje postupaju s opasnim tvarima, te provoditi nadzor nad obukom i stvarnom provođenju vježbi.

Obzirom da opasne tvari zbog svojih svojstava mogu ugroziti ljude, prouzročiti materijalnu štetu i onečistiti okoliš, u prijevozu opasnih tvari potrebno je provoditi odgovarajuće mjere zaštite.

Nesreće u prometu

Članak 54.

Glavne preventivne mjere nastanka cestovnih nesreća su:

― izgradnja kvalitetne i odgovarajuće cestovne mreže,

― edukacija i osvješćivanje sudionika u prometu,

― poboljšanje voznog parka i dr.

Mjere zaštite od otpada

Članak 55.

Za planiranje, projektiranje, izgradnju i eksploataciju pojedinih postrojenja s tehničko-tehnološkog aspekta potrebno je osigurati:

― potpunu sanitarno-epidemiološku sigurnost za djelatnike i stanovništvo okolnog područja i zaštitu životnog prostora uopće;

― zaštitu od zagađenja tla (nepropusne podne površine koje su otporne i na djelovanje uskladištenog otpada i/ili materijala);

― zaštitu od zagađenja voda (podzemnih, površinskih) i zraka;

― spriječiti rasipavanje ili prolijevanje otpada, širenje prašine, buke, mirisa ili drugih emisija;

― održavanje postrojenja čistim i urednim (pranje prostora pretovara otpada i dr.);

― utvrditi inspekciju i program praćenja;

― primjenu strojeva i opreme u cilju što većeg mehaniziranja svih operacija dispozicije otpada;

― minimizirati mogućnost nastanka i širenja te prijenosa požara, odnosno moguće je:

- osigurati dežurstvo unutar postrojenja, osobito van radnog vremena i u neradne dane;

- ograditi i urediti zaštitni pojas bez gorive tvari u odnosu na okolne površine;

- opremiti hidrantskom mrežom (ako nije moguće onda spremnicima s vodom na kritičnim mjestima) te vatrogasnom opremom i sredstvima za početno gašenje požara (vatrogasni aparati i drugo);

- odvojiti prostore za: mehanizaciju (bager, buldožer i dr.), odlaganje otpada, te istovar/utovar i dr.

10.5. Ostale mjere zaštite

Mjere koje omogućavaju lokaliziranje i ograničavanje dometa posljedica potresa

Članak 56.

U grafičkom dijelu UPU-a na kartografskom prikazu br. 4. „Način i uvjeti gradnje“ prikazane su prostorne cjeline, gradivi dio prostornih cjelina, udaljenosti gradivog dijela, najveća visina građevina, koridor za izgradnju glavne ceste i dr.

Širina koridora za realizaciju glavne ceste je 20,0 m unutar kojeg je potrebno izvesti glavnu cestu zadanog poprečnog presjeka odnosno cestu širine 2 x 3,0 m i sve elemente ceste (usjeke, nasipe, …). Udaljenost gradivog dijela prostornih cjelina do ruba koridora ceste iznosi 3m ili 5m.

Unutar prostornih cjelina planira se gradnja postrojenja za gospodarenje otpadom (hale, staklenici, …) i pratećih građevina (upravna zgrada, …). Prateće građevine su najveće visine 4 m, a visinu postrojenja određuje tehnološki proces koji se u njima odvija te može biti i viša.

Proračun povredivosti fizičkih struktura

Domet ruševina

Prikazana površina gradivog dijela pojedine prostorne cjeline označava prostor na kojem je moguć smještaj građevina a ne njihov točan položaj, te je pri izradi detaljnije projektne dokumentacije potrebno uzeti u obzir da domet rušenja građevina iznosi H/2 gdje je H visina građevine.

Na grafičkom prikazu, u Obrazloženju plana, naznačen je prikaz ruševina građevina (ukoliko se iste grade na rubu gradivog dijela prostorne cjeline) prema proračunu:

d = H/2

gdje je d – domet ruševina

H – visina građevine

Naznačen je domet rušenja prema glavnoj prometnici.

Širina prometnica

Glavna cesta unutar obuhvata plana izvodi se unutar koridora širine 20,0 m s kolnim trakama najmanje širine 3,0 m, odnosno širina prometnice iznosi 6,0 m.

Kolni pristupi unutar pojedinih prostornih cjelina moraju biti najmanje širine 3,0 m.

Mjere koje omogućavaju provođenje mjera civilne zaštite (evakuacija i zbrinjavanje stanovništva, zaposlenika i materijalnih dobara)

Članak 57.

Put evakuacije (interventni put)

Za potrebe spašavanja i evakuacije zaposlenika (i materijalnih dobara) unutar prostornih cjelina potrebno je planirati prometnice na način da se osigura prohodnost putova u svim uvjetima.

S obzirom na mogućnost zakrčenosti ceste uslijed urušavanja građevina i objekata potrebno je osigurati putove za evakuaciju ljudi i materijalnih dobara, odnosno do svih građevina treba osigurati interventni kolni pristup.

Interventni put prikazan je na grafičkom prikazu u Obrazloženju UPU-a.

U slučaju razornog potresa i rušenja građevina svi interventni pristupi unutar obuhvata pojedinih prostornih cjelina trebaju ostati prohodni kao i glavna prometnica unutar obuhvata UPU-a te se koriste kao putovi za evakuaciju.

Način uzbunjivanja i obavješćivanja stanovništva

Sukladno članku 4. Pravilnika o postupku uzbunjivanja stanovništva (NN 69/16) za uzbunjivanje i obavješćivanje zaposlenika i korisnika gospodarske zone koriste se SMS uređaji i elektronički mediji:

― radio i televizijske postaje koje imaju koncesiju za emitiranje na nacionalnoj razini;

― lokalne radio postaje;

― web-stranice Državne uprave;

― aplikacije za pametne telefone i druge uređaje.

Mjere koje omogućavaju opskrbu vodom i energijom u izvanrednim uvjetima

Članak 58.

Na predmetnom području planira se gradnja građevina i postrojenja za gospodarenje otpadom (građevinski otpad, obrada mulja, pretovarna stanica, biokompostana i sortirnica) i njihovih pratećih sadržaja.

Obzirom da se u slučaju izvanrednih uvjeta ne očekuje dulje zadržavanje i boravak ljudi, na predmetnom području se ne planiraju posebne mjere zaštite odnosno razmještaj drugih vodoopskrbnih i energetskih objekata osim onog koji je prikazan u planu (vodoopskrbni cjevovod, hidranti, trafostanica i elektro vodovi).

Unutar prostornih cjelina obvezno je postavljanje hidrantske mreže, te je moguće postavljanje agregata i spremnika vode.

Na grafičkom prikazu, u Obrazloženju plana, naznačeni su vodoopskrbni i elektroopskrbni objekti koji se planiraju na predmetnom i širem području obuhvata plana.

Ostale mjere

Članak 59.

U skladu s člankom 39. Zakona o sustavu civilne zaštite (“Narodne novine“, br. 82/15.) vlasnici građevina (pravne osobe) dužni su, bez naknade, na zahtjev Državne uprave dopustiti postavljanje uređaja za uzbunjivanje građana i korištenje električne energije.

U cilju planiranja i provođenja mjera zaštite i spašavanja stanovništva, materijalnih dobara i okoliša, kako bi se umanjile posljedice i učinci djelovanja prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća te povećao stupanj sigurnosti stanovništva, materijalnih dobara i okoliša potrebno je primjenjivati odredbe važećih zakona i pravilnika, osobito:

1. Zakon o sustavu civilne zaštite (“Narodne novine“, br. 82/15.),

2. Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (“Narodne novine“, br. 30/14 i 67/14.),

3. Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (“Narodne novine“, br. 29/83, 36/85 i 42/86.),

4. Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva (“Narodne novine“, br. 69/16.),

5. Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (“Narodne novine“, br. 44/14.),

6. Zakon o prostornom uređenju (“Narodne novine“, br. 153/15.) i Zakon o gradnji (“Narodne novine“, br. 153/15. i 65/17),

7. Zakon o zaštiti okoliša (“Narodne novine“, br. 80/13, 153/13, 78/15 i 12/18.).

11. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 60.

U cilju realizacije planiranih sadržaja postojeću građevinu unutar prostorne cjeline br. 2, odnosno građevne čestice postrojenja za obradu mulja, potrebno je ukloniti.

UPU se primjenjuje neposrednim provođenjem ovih Odredbi.

Za provedbu UPU-a, osim ovih Odredbi, služe i pripadajući tekstualni i grafički dijelovi UPU-a.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 61.

UPU je izrađen u sedam (7) izvornika ovjerovljenih pečatom Gradskog vijeća Grada Dubrovnika i potpisom predsjednika Gradskog vijeća.

Po jedan izvornik čuva se u:

- Ministarstvu, graditeljstva i prostornog uređenja

- Javnoj ustanovi Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko – neretvanske županije,

- Upravnom odjelu za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša, Dubrovnik,

- Upravnom odjelu za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, Dubrovnik,

- Pismohrani Grada Dubrovnika,

- arhivi Izrađivača Plana.

Članak 62.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Dubrovnika“.

KLASA: 350-02/17-01/03

URBROJ: 2117/01-09-18-100

Dubrovnik, 26. srpnja 2018.

Predsjednik Gradskog vijeća:

mr.sc. Marko Potrebica, v. r.

------------------------------------------------