Službeni glasnik broj 2. - 26. veljače 2021.Objavljeno: 26.02.21.
23. Odluka o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika
Na temelju članka 109. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13., 65/17., 114/18., 39/19. i 98/19.) i članka 32. Statuta Grada Dubrovnika („Službeni glasnik Grada Dubrovnika“, broj 4/09., 6/10., 3/11., 14/12., 5/13., 6/13. - pročišćeni tekst, 9/15. i 5/18.), Gradsko vijeće Grada Dubrovnika na 37. sjednici, održanoj 25. veljače 2021., donijelo je
O D L U K U
O DONOŠENJU IZMJENA I DOPUNA
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA DUBROVNIKA
Članak 1.
Donose se Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika, u daljnjem tekstu: Izmjene i dopune.
Članak 2.
Izmjene i dopune izrađene su sukladno Odluci o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika („Službeni glasnik Grada Dubrovnika “ broj 15/19, 20/20.).
Članak 3.
Izmjene i dopune sadržane u elaboratu “Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika” izrađenog od URBOS doo Split, broj elaborata 787/19 sastoje se od sljedećih dijelova:
I Tekstualni dio
Odredbe za provođenje
II. Grafički dio
Kartografski prikazi:
0. Predmet izmjena i dopuna 1:25000
1. Korištenje i namjena prostora 1:25000
2.1. Infrastrukturni sustavi - Promet 1:25000
3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora –
Područja posebnih ograničenja u korištenju (tlo, vode, more) 1:25000
4.2. Građevinska područja naselja - Dubrovnik 1:5000
4.11. Građevinska područja naselja - Osojnik 1:5000
III. Obrazloženje
Članak 4.
Izmjene i dopune iz članka 3., ovjerene pečatom Gradskog vijeća Grada Dubrovnika i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, sastavni su dio ove Odluke.
Članak 5.
Provedba ovih Izmjena i dopuna temelji se na odredbama za provođenje ove Odluke. Uvjeti kojima se regulira uređivanje prostora u granicama obuhvata Prostornog plana, sadržani su u tekstualnom i grafičkom dijelu koji predstavljaju cjelinu za tumačenje svih planskih postavki.
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak 6.
U članku 6., stavku 1., točki 2., podtočkama 2.1. i 2.2., iza riječi „srednje“ dodaju se riječi „visoke“
U točki 3. broj „35“ zamjenjuje se brojem „22“.
U točki 4. riječ „stambenih“ zamjenjuje se riječju „funkcionalnih“.
Članak 7.
Iza članka 17. dodaje se novi članak 17.a koji glasi:
„(1) Pojmovnik
Dijelovi (etaže) i visina građevine:
1. Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad podruma ili iznad suterena. Prizemlje se na ravnom terenu nalazi najviše 1,0 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine, odnosno na kosom terenu najviše 3,5 m mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine.
Prizemlje se nalazi iznad podruma ili kao prva nadzemna etaža (u slučaju da nema suterena).
2. Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno nalazi se jednim cijelim svojim pročeljem izvan terena, dok su ostale tri strane djelomično ili potpuno ukopane. Građevine mogu imati samo jedan suteren a ostale nadzemne etaže (prizemlje, katovi) također mogu biti djelomično ukopane, poštivajući maksimalnu visinu u metrima propisanu ovim odredbama.
3. Potpuno ukopani podrum (Po) je dio građevine čiji je volumen 100% ukopan u konačno uređeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. Potpuno ukopane podrumske etaže ne smiju se namjenjivati stambenim ili poslovnim prostorima za boravak ljudi. Potpuno ukopani podrum koji služi isključivo kao garaža, može imati tlocrtnu površinu do najviše 70% građevne čestice i biti na udaljenosti najbliže 1,0 m od granice vlastite građevne čestice i na udaljenosti od minimalno 5 m od granice s javnom prometnom površinom ako na tom dijelu nema vrijednog postojećeg zelenila, a na temelju posebnog elaborata vrednovanja postojeće vegetacije. Krovna ploha dijela potpuno ukopanog podruma koji je širi od tlocrtne površine nadzemnih dijelova građevine treba biti uklopljena u uređenje konačno zaravnanog i uređenog terena.
Podrum se može izvesti i dijelom kao djelomično ukopani. Djelomično ukopani podrum je dio građevine koji je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno uređeni zaravnani teren, niti jedno pročelje se u cjelosti ne nalazi izvan terena, nije namjenjen stambenim prostorima i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. Najveća dopuštena visina nadzemnog dijela iznosi 1,2 m. Podrumom ili suterenom neće se smatrati etaža čija su sva pročelja u potpunosti odvojena od okolnog terena , bez obzira da li je u terenu izveden podzid ili je zasjek terena uređen bez podzida.
Ukoliko se u podrumu planira uređenje garaže tada je moguća gradnja rampe i liftova isključivo za kolni ulaz u garažu širine do 5,5 m. Ostatak podruma treba biti potpuno ukopan. Kota rampe za ulaz u podrumsku garažu ne obračunava se kao najniža kota uređenog terena uz građevinu i smatra se podzemnom etažom. Zgrade mogu imati više potpuno ukopanih podrumskih etaža.
4. Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva stropa iznad prizemlja.
5. Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. Moguće ga je oblikovati i s ravnim krovom i to s etažom koja se upisuje u pretpostavljeni volumen građevine s kosim krovom. Kod tako formiranoga potkrovlja sa ravnim krovom stubišna jezgra (dizalo sa stubištem) mora biti unutar etaže koja se upisuje bez mogućnosti formiranja dodatnih servisnih prostora i kućica na ravnom krovu takve etaže potkrovlja.
Formirana ulica predstavlja postojeću ulicu koja zadovoljava minimalne tehničke uvjete za odvijanje prometa.
Funkcionalna jedinica
Skup prostorija jednoznačne namjene koje čine samostalnu uporabnu cjelinu.
Građevinska (bruto) površina zgrade – GBP
Zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) zgrade (Po,S,Pr,K,Pk) određenih prema vanjskim mjerama svih obodnih zidova s oblogama. U građevinsku (bruto) površinu ne uračunava se površina vanjskog dizala koje se dograđuje na postojeću zgradu, toplinske izolacije kojom se poboljšavaju energetska svojstva zgrade koja se stavlja na postojeću zgradu, dijelovi etaže svijetle visine manje od 2,0 m, galerije unutar funkcionalne jedinice zgrade, otvorenih dijelova zgrade (natkrivene i nenatkrivene terase, nadstrešnice, lođe balkoni, strehe vijenca i drugih istaka, vanjska stubišta, vanjske rampe za ulaz u zgradu, konstrukcije za zaštitu od sunca, rasvjetne dimne i ventilacijske kupole i sl.). Način izračuna građevinske (bruto) površine definiran je posebnim propisima.
Građevinski pravac predstavlja obvezni pravac kojim se određuje položaj građevine na građevnoj čestici, a određuje se u odnosu na regulacijski pravac.
Hortikulturno uređen teren
Teren koji se obračunava kao minimalni postotak zelenila na građevnoj čestici a odnosi isključivo na vrijedno prirodno i uređeno zelenilo, bez popločanja, terasa i parkirališta.
Koeficijent iskorištenosti građevne čestice- ukupni (kis)
Odnos građevinske (bruto) površine građevine i površine građevne čestice. Ovim odredbama propisuje se maksimalni ukupni kis.
Koeficijent iskorištenosti nadzemni (KisN)
Odnos građevinske (bruto) površine nadzemnih etaža građevine i površine građevne čestice.
Koeficijent iskorištenosti podzemni (KisP)
Odnos građevinske (bruto) površine podzemnih etaža građevine i površine građevne čestice.
Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig)
Odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice (zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže). Nenatkriveni bazeni do 100 m2 ukopani u tlo ne obračunavaju se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice.
Konačno zaravnan i uređen teren
Uređeni parter građevne čestice neposredno uz građevinu (zemljana podloga, opločenja i sl.) čija najniža visinska kota uz pročelje građevine u odnosu na visinsku kotu prirodnog terena prije gradnje može varirati do + ili – 1,5 m na kosom terenu. Pod konačno zaravnanim i uređenim terenom ne smatra se i ulazna rampa u podrumsku etažu najveće širine 5,5 m, isključivo za ulaz u garažu, smještena uz pročelje. Kako bi se nedvojbeno mogao dokazati status konačno zaravnanog i uređenog terena, potrebno je prilikom ishođenja akta za gradnju priložiti geodetski snimak s visinskim kotama prirodnog terena prije gradnje.
Koridor prometnice - predstavlja prometni pravac, unutar kojeg se može razviti trasa prometnice s pripadajućom infrastrukturom, rezerviran za izgradnju autoceste, brze ceste i ostalih cesta kao i jadranske željeznice.
Kosi teren
Teren čiji je nagib veći od 12% u presjecima paralelnim sa smjerom nagiba građevne čestice na dijelu na kojem je planirana gradnja građevine.
Nadzemne etaže
Nadzemne etaže su: suteren, prizemlje, etaže katova i potkrovlje (S,P,K,Pk). Nadzemnom etažom se ne smatraju građevinski dijelovi zgrade iznad ravnog krova zgrade, kao što su zatvoreni dijelovi konstrukcije stubišta, strojarnice lifta, klimatizacije, ventilacije i sl., čiji gabariti nisu veći od tehnoloških potreba, maksimalne površine 20 m2 i maksimalne visine 3,5 m i koji ne omogućuju korištenje tog prostora u smislu osnovne namjene građevine. Zbog konfiguracije terena, pored suterena i druge nadzemne etaže mogu biti djelomično ukopane.
Podrum koji nije potpuno ukopan smatra se nadzemnom etažom, u smislu ovih Odredbi.
Os ceste - predstavlja polovinu širine poprečnog profila izvedenog stanja ceste.
Osnovna građevina
Građevina iste ili pretežite namjene sukladno prostorno-planskoj namjeni.
Podzemne etaže
Podzemna etaža je potpuno ukopan podrum (Po) čiji je volumen ukopan 100% u konačno uređen i zaravnan teren. Podzemnom etažom smatra se i potpuno ukopani podrum sa ulaznom rampom u podrumsku etažu najveće širine 5,5 m izvedenu isključivo za ulaz u garažu, koja je smještena uz pročelje građevine. Zgrade mogu imati više podzemnih, potpuno ukopanih etaža.
Pomoćna građevina
Građevina koja se gradi na građevnoj čestici namijenjenoj gradnji osnovne građevine, a čija je namjena u funkciji osnovne građevine, kao što su: garaža, bazen, spremište, drvarnica, vrtna sjenica, nadstrešnica i slična građevina.
Pomoćnom građevinom smatra se i sabirna jama, spremnik i slična građevina, ukoliko je njena visina na najnižoj točki konačno zaravnanog i uređenog terena uz građevinu viša od 1,0 m.
Predvrt je hortikulturno uređena površina minimalne širine 1,0 m od regulacijske linije javnoprometne površine s koje se pristupa građevini.
Prirodni teren
Neizgrađena površina zemljišta (građevne čestice), bez promjene kote terena u odnosu na zatečeni teren, koja je uređena kao zelena površina bez podzemne ili nadzemne gradnje i natkrivanja, parkiranja, bazena, sportsko-rekreacijskih igrališta i slično, a prikazana na geodetskom snimku zatečenog stanja, geodetskom situacijskom nacrtu ili drugoj odgovarajućoj geodetskoj podlozi s prikazom visinskih kota. U tehničkoj dokumentaciji za ishođenje akta za građenje potrebno je u presjeku građevine obavezno ucrtati liniju prirodnog (zatečenog) terena.
Profil prometnice – predstavlja karakterističan poprečan presjek ceste sa utvrđenim dimenzijama za kolni i pješački promet. U profil prometnice nije uključena širina bankine i odvodnog jarka
Regulacijski pravac predstavlja pravac koji razgraničuje površine građevnih čestica i postojećih ili planiranih prometnih površina s kojih se ostvaruje kolni pristup građevini te prema ostalim dodirnim kolnim ili pješačkim površinama (pješačkim stazama, prilazima i sl.). U smislu režima korištenja regulacijski pravac odvaja javnu površinu od privatne površine. Građevna čestica može imati jedan ili više regulacijskih pravaca.
Tihi obrt
Tihi obrt u smislu ovih odredbi predstavlja obavljanje gospodarskih aktivnosti koje su kompatibilne stanovanju, tj. koje ne proizvode buku veću od dopuštene sukladno posebnom propisu, ne proizvode neugodne mirise, ne zahtijevaju značajan promet te nemaju utjecaja na zdravlje ljudi kao npr. intelektualne usluge, financijske usluge, servisi, umjetničke djelatnosti i sl., a sve sukladno odluci o komunalnom redu.
Visina građevine mjeri se od najniže kote konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njenom najnižem dijelu do vijenca građevine.
Vijenac građevine je:
― kod građevina s ravnim krovom kota gornjeg ruba nosive stropne konstrukcije posljednje etaže bez slojeva krova zadnjega kata,
― kod građevina s kosim krovom i građevina s etažom koja se upisuje u pretpostavljeni volumen građevine s kosim krovom vrh nadozida potkrovlja, odnosno kota sjecišta unutarnje plohe nadozida i unutarnje plohe stropne konstrukcije kosog krova.
Kod izvedbe kosog krova visina nadozida mjerena od gotovog poda ne može biti viša od 1,2 m.
Kod izvedbe ravnog krova maksimalna visina krovne atike iznad gornje kote stropne konstrukcije može iznositi 1,2 m.
Pri iskazivanju naziva etaža potrebno je pridržavati se propisanog broja nadzemnih etaža i propisanih visina.
Vrste građevina (po tipu)
Niska
Građevina s najviše tri funkcionalne jedinice, maksimalne visine 7 m na ravnom i 9 m na kosom terenu.
Srednje visoka građevina
Građevina s najviše četiri funkcionalne jedinice, maksimalne visine 9 m na ravnom i 11 m na kosom terenu.
Visoka
Građevina s najviše dvadeset funkcionalnih jedinica., visine 16 m na ravnom i 18 m na kosom terenu.
Generalnim urbanističkim planom moguće je odediti i drugačiji broj funkcionalnih jednica za pojedine vrste građevina.
Građevine ostalih namjena (pretežno poslovne (M2), poslovne namjene (K), gospodarske (T) i dr.), ovisno o urbanim pravilima definiranim ovim Odredbama, grade se kao niske, srednje visoke ili visoke.
Slobodnostojeća građevina (SS)
Građevina koja sa svih strana ima neizgrađen prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu), uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina.
Dvojna građevina (D)
Građevna cjelina koja se sastoji od dvije fizički spojene građevine (lamele). Svaka lamela dvojne građevine jednom se cijelom stranom ili najmanje jednom polovinom (1/2) duljine jedne strane nalazi na granici građevne čestice i na toj strani se naslanja na susjednu građevinu, dok s ostalih strana ima neizgrađen prostor (vlastitu građevnu česticu). Uz dvojnu građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina. Dvojne građevine se na kosom terenu ne mogu smještati jedna „iza“ druge, već samo prislanjati bočnim stranama jedna uz drugu, paralelno sa slojnicama terena. Visina vijenca obje lamele može odstupati maksimalno 1,0 m. Arhitektonsko oblikovanje mora biti ujednačeno arhitektonskim izričajem i tipologijom.
Niz (N)
Građevna cjelina (sklop) od najmanje tri međusobno prislonjene osnovne građevine približno jednakih gabarita i oblikovanja, odnosno građevina koja se s najmanje dvije cijele strane, i to najmanje jednom polovinom (1/2) duljine svake od tih strana, nalazi na granicama građevne čestice prema susjednim građevinama dok s ostalih strana ima neizgrađen prostor (vlastitu građevnu česticu). Visina vijenca građevina u nizu može odstupati maksimalno 1,0 m. Uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina. Arhitektonsko oblikovanje mora biti ujednačeno arhitektonskim izričajem i tipologijom.
(2) Kada se u pojmovniku u stavku 1. ovog članka navode pojmovi definirani zakonskim propisima i podzakonskim aktima (GBP, Kis, Kig,......) u slučaju promjene zakonskih propisa primjenjivat će se definicije sukladne istima.“
Članak 8.
U članku 27., stavku 2. iza riječi „građevine“ dodaju se riječi „,kao ni u građevnu česticu,“ a iza riječi „građevinske čestice“ riječi „te neevidentirana komunalna infrastruktura u vanknjižnom vlasništvu jedinice lokalne samouprave“.
Članak 9.
U članku 28. stavku 4., riječi „na spoju ulica“ zamjenjuju se riječima „koja graniči sa ulicama“
U stavku 5. iza riječi „izgrađenom“ dodaju se riječi „i neizgrađenom uređenom“. Točka 1. mijenja se i glasi: „uređenje kolnog pristupa za niske građevine minimalne širine 3,0 m na kojeg se vežu najviše tri građevne čestice te pješačkog pristupa minimalne širine od 1,5 m. Kolni pristup u svim ostalim slučajevima iznosi minimalno 5,5m.“ U točki 2. riječi „minimalne širine 3,0 m, a preporuka je 4,0 m“ se brišu. U točki 3. riječi „kao što je razdvajanje kolnog ulaza i izlaza na istoj strani građevne čestice zbog ulaza/izlaza s parkirališta ili podzemne garaže“ se brišu.
Članak 10.
U članku 30. na kraju stavka 1., dodaju se rečenice:
„Minimalna udaljenost regulacijskog pravca od osi ceste treba iznositi minimalno polovinu širine poprečnog profila prometnice definirane ovim planom.
Udaljenost regulacijskog pravca od osi kolnika ulice ne može biti manja od 4,5 m, osim u već izgrađenim dijelovima grada s formiranim ulicama, ali ne manje od 1,5 m.“
Na kraju stavka 3. dodaju se riječi „a sve u skladu s člankom 43. Ovih Odredbi.“
Članak 11.
U članku 32., stavku 1., , na kraju rečenice, iza riječi „veća od 3,0 m“ dodaju se riječi „a ukoliko ima više potpornih zidova kojima se kaskadno uređuje kosi teren tada je njihov međusobni razmak najmanje 1,0 m. Površina građevne čestice između potpornih zidova obvezno se mora hortikulturno urediti“.
Stavak 2. se briše, a stavci 3. i 4. postaju stavci 2. i 3.
Članak 12.
Članak 33. mijenja se i glasi:
„ (1) Parkirne i garažne površine, kapaciteta sukladno normativima propisanim ovim Planom moraju biti osigurane na građevnoj čestici. Podzemni dio garaže može se graditi na udaljenosti od minimalno 5 m od granice s javnom prometnom površinom i minimalno 1 m od granice sa susjednom česticom ako na čestici nema vrijednog postojećeg visokog zelenila, a na temelju posebnog elaborata vrednovanja postojeće vegetacije.
(2) Prilikom gradnje dvojnih ili građevina u nizu moguće je spajati potpuno ukopane podzemne i, to samo parkirališne etaže“.
Članak 13.
U članku 35., stavku 1. briše se posljednja rečenica.
Stavci 4. i 5. se brišu.
Članak 14.
U članku 39. stavku 1., iza riječi „srednje“ dodaju se riječi „visoke“
Iza stavka 1. dodaje se stavak 1a koji glasi: „Kapacitet stambenih i stambeno poslovnih građevina definira se brojem funkcionalnih jedinica.“
U stavku 2. riječ „dvije“ zamjenjuje se riječju „tri“ a riječ „stambene“ riječju funkcionalne“.
U stavku 4. riječ „Srednja“ zamjenjuje se riječima „Srednje visoka“, a riječ „stambene riječju „funkcionalne“. Posljednja rečenica u stavku se briše.
U stavku 5. , riječi „više od četiri stambene jedinice“ zamjenjuju se riječima „najviše 20 funkcionalnih jedinica“.
Dodaje se novi stavak 6. koji glasi:
„Najviše 30% BRP niske, srednje visoke i visoke stambeno-poslovne građevine može biti poslovne namjene.“
Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 7., te se iza riječi „Srednje“ dodaje riječ „visoke“, riječ „srednjih“ zamjenjuje riječima „srednje visokih“, a iza riječi „poslovne“ dodaju se riječi „i ugostiteljsko-turističke“.
Članak 15.
U članku 40. stavak 1., iza riječi „srednje“ te u zaglavlju Tablice 1. dodaje se riječ „visoke“.
U 2. stavku, iza riječi „srednje“ dodaje se riječ „visoke“. Na kraju drugog stavka dodaje se rečenica: „U okviru obuhvata GUP-a Dubrovnika mogu se definirati drugačiji načini i uvjeti gradnje (veličina građevnih čestica, kig, kis, maksimalna visina..).“
U stavku 3. prva rečenica mijenja se i glasi: „Ako se gradi više od jedne potpuno ukopane etaže u svrhu garažiranja, propisani koeficijent iskorištenosti (kis) iz prethodnog stavka moguće je isključivo u tu svrhu povećati za 0,3.“ Na kraju stavka se dodaje rečenica „Sve građevine mogu imati više podrumskih, potpuno ukopanih etaža.”
Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 3a. koji glasi: „Minimalno 30% građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno“.
Stavak 6. se briše.
Članak 16.
U članku 41. u 1. stavku, iza riječi „srednje“ dodaje se riječ „visoke“. Posljednje dvije rečenice stavka 1. se brišu.
U stavku 2. riječi „više od“ zamjenjuju se riječju „najmanje“, a na kraju stavka se dodaju riječi „osim terasa na tlu“.
U stavku 3. riječi „u neizgrađenom dijelu naselja ili 4,0 m u izgrađenom dijelu naselja” se brišu.
U stavku 4. , točki 3. iza riječi „podrum“ dodaje se riječ u zagradama „suteren“, a iza znaka Po, znak u zagradama „S“ iza točke 3. dodaje se nova točka 4. koja glasi: „vile se mogu se graditi na ravnom terenu do maksimalne visine od 9,0 m a na kosom terenu mogu se graditi do maksimalne visine od 10,0 m.“ U točki 5. riječ „prirodan“ zamjenjuje se riječima „hortikulturno uređeni“. Dosadašnje točke 4., 5. i 6. postaju točke 5., 6. i 7.
Članak 17.
U članku 42, stavcima 3. i 4. iza riječi „srednje“ dodaju se riječi „visoke“.
Na kraju članka dodaje se stavak 7. koji glasi: „Propisana maksimalna visina u metrima ne mora sadržavati sve propisane etaže.“
Članak 18.
U članku 43. stavku 3., iza riječi „te visina i“ dodaju se riječ „dopuštenih“, a riječ „građevina“ zamjenjuje se riječima „građevnih čestica“.
U stavku 4., iza riječi u zagradama „građevina“ dodaju se riječi „u nizu“.
U stavku 6. riječ „skupnim“ se briše, a iza riječi „građevinama“ se dodaju riječi „u nizu“.
Članak 19.
U članku 44. stavak 4. mijenja se i glasi: „Garaže se u pravilu grade u gabaritu stambene građevine, ali mogu se graditi i odvojeno kao zasebne tlocrtne površine. Ako se garaža gradi kao zasebna građevina tada mora biti udaljena najmanje 3,0 m od ruba kolnika, ali ne prema državnoj cesti. Udaljenost garaže prema državnoj ili županijskoj cesti je najmanje 5,0 m od ruba kolnika ceste.
Garaže nije moguće postavljati na pročelju građevinskih čestica uz more (prvi red građevina uz more) osim ako se s te strane nalazi pristupna prometnica.
Pri gradnji dvojnih građevina ili građevina u nizu moguće je spajati potpuno ukopane podzemne, i to samo parkirališne etaže koje mogu imati zajednički ulaz.“
U stavku 5. iza riječi „bazena“ dodaju se riječi „ukopanog u tlo“, a riječi „i iznosi maksimalno 0,3“ se brišu. Rečenica „Moguće je bazen graditi i na zasebnoj građevinskoj čestici“ se briše.
Članak 20.
Iza članka 44. dodaje se novi članak 44a koji glasi:
„U izdvojenom djelu građevinskog područja naselja Osojnik planirana je gradnja azila za napuštene životinje. Površina zahvata iznosi oko 12.000 m².“
Članak 21.
Iza članka 64. dodaje se naslov i novi članak 64a. koji glasi:
„Uvjeti gradnje gospodarskih (poslovnih) djelatnosti u zonama isključive namjene u izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja
Članak 64a.
(1) U izdvojenom djelu građevinskog područja naselja Osojnik, na dijelu k.č. broj 3828 K.O Osojnik, uža lokacija Grabovica, planirana je gradnja azila za napuštene životinje. Površina obuhvata iznosi oko 12.000 m2.
(2) Građevina iz prethodnog stavka će se graditi prema slijedećim uvjetima:
- minimalna površina građevne čestice iznosi 9.000 m2
- maksimalni koeficijent izgrađenosti - Kig iznosi 0,3 a koeficijent iskorištenosti – kis 0,6
- maksimalna katnost iznosi S+P (suteren i prizemlje) ili P+1 (prizemlje i kat) odnosno dvije nadzemne etaže, a maksimalna visina 8,0 m, sa kosim krovom.
- glavni pristup čestici je sa postojeće prometnice sa sjeverne strane
- minimalni postotak hortikulturno uređenih površina na građevnoj čestici iznosi 30%.
(3) Prostore za životinje, otvorene i zatvorene, dimenzionirati sukladno posebnim propisima. Glavna građevina se sastoji od prijemnog dijela, servisnog dijela te upravnog dijela. Smještajni dio za životinje sastoji se od paviljona, natkrivenog dijela i nenatkrivenog dvorišta.
(4) Predmetna građevna čestica se ne planira priključiti na javnu instalacijsku mrežu zbog velike udaljenosti priključka;
- opskrba pitkom vodom planirana je preko spremnika vode i hidroforskog postrojenja.
- sanitarne otpadne vode se planiraju preko uređaja za pročišćavanje odvoditi u okolni teren putem upojnih bunara. Izlazna kakvoća prije upuštanja u upojni bunar mora biti takva da se zadovolje uvjeti propisani od strane nadležnog javnopravnog tijela (III. zona sanitarne zaštite izvorišta).
(5) Obzirom da u blizini nema izgrađene elektorenergetske infrastrukture, planirano je napajanje električnom energijom putem agregata, dok će se TK komunikacija osigurati putem TK mobilne mreže.
Članak 22.
U članku 66. riječi „dvije“ se zamjenjuju riječima „tri“. Na kraju članka se dodaje rečenica „te na lokaciji Grabovica (k.o. Osojnik)“.
Članak 23.
U članku 68. stavak 6. dio rečenice „ako se promet u mirovanju rješava podzemnim etažama iste se izuzimaju iz izračuna koeficijenta iskorištenosti (kis)“ se briše. Riječ „Nadzemni“ mijenja se riječju „Podzemni“. Posljednja rečenica se briše.
Članak 24.
U članku 90a., stavak 1. mijenja se i glasi: „U izgrađenom i neizgrađenom uređenom dijelu građevinskog područja naselja, omogućuje se uređenje kolnog pristupa za niske građevine minimalne širine 3,0 m na kojeg se vežu najviše tri građevne čestice te pješačkog pristupa minimalne širine od 1,5 m. Duljina takvog pristupa može iznositi maksimalno 100,0 m uz proširenje za mimoilaženje na svakih 50,0 m. Kolni pristup u svim ostalim slučajevima iznosi minimalno 5,5m“.
U stavku 2. dio rečenice „kao što je razdvajanje kolnog ulaza i izlaza na istoj strani građevne čestice zbog ulaza/izlaza s parkirališta ili podzemne garaže“ se briše.
Članak 25.
U članku 91. iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:
„Projektna dokumentacija za rekonstrukciju i proširenje prometne mreže uz obalu Rijeke dubrovačke treba se temeljiti na detaljnoj konzervatorsko – krajobraznoj studiji i valorizaciji značajnog krajobraza Rijeke dubrovačke. Za realizaciju zahvata potrebna je provedba urbanističko – arhitektonskog natječaja. Prilikom izrade projektne dokumentacije za rekonstrukciju prometnice do tvrđave Imperijal na Srđu, voditi računa o mogućem vizualnom utjecaju na svjetsku baštinu grada Dubrovnika i kontaktnog područja“.
Članak 26.
U članku 92. stavku 1. iza riječi „koridora“ dodaje se slovo „i“.
Članak 27.
U članku 98. stavku 1., dio rečenice „ako se promet u mirovanju rješava podzemnim etažama iste se izuzimaju iz izračuna koeficijenta iskorištenosti (kis)“ se briše. Rečenica „Udaljenost podzemne etaže od javne prometnice može biti i manja od 5 m ako se zadovolje konstruktivni uvjeti i građevine i prometnice“ se briše.
U tablici broj 3., u trećem stupcu, drugi redak, riječi „stambena jedinica“ zamjenjuju se riječima funkcionalna jedinica (stan/apartman). U drugom stupcu, treći redak briše se riječ „apartman“. U trećem stupcu, treći redak brišu se riječi „1PM/1 apartman“.
Iza stavka 8. dodaje se novi stavci 9. i 10. koji glase:
„(9) Parkirališna mjesta na javnim površinama potrebno je projektirati sukladno pravilima struke i posebnim propisima uz obveznu sadnju drvoreda.
(10) Nije dopušteno formiranje gotovih parking sustava na otvorenim parkiralištima već samo u zatvorenim garažnim prostorima.“
Članak 28.
U članku 99. , iza riječi „uređenje“ dodaju se riječi „ili gradnja“
Na kraju članka se dodaju rečenice: „Pod uređenjem parkirališnih površina podrazumijeva se uređenje sukladno smjernicama, standardima i propisima koji se odnose na projektiranje parkirališta. S parkirališnih površina obvezno je omogućiti brzo i efikasno odvođenje oborinskih voda, koje ne smiju narušiti okolne građevine. Ukoliko se na parkiralištu omogućava smještaj 5 (ili više) vozila oborinsku odvodnju obvezno je riješiti putem separatora masti/ulja.”
Članak 29.
U članku 110., stavku 1. , 5. retku i 2. i 3. stupcu tablice, broj „15 m“ se zamjenjuje brojem „10,0 m“.
Članak 30.
U članku 112. dodaje se 3. stavak koji glasi:
„(3) Za potrebe izgradnje novih TS 10(20)/0.4kV nije nužno osigurati parkirno mjesto.“
Članak 31.
Članak 116a. se briše.
Članak 32.
U članku 125., 1. stavku, iza riječi „građevina“ dodaju se riječi „u sustavu odvodnje otpadnih voda“
U 4. stavku iza riječi „izgrađenom“ dodaje se riječ „i neizgrađenom uređenom“. Dio rečenice „i građevine s kapacitetom manjim od 10 es (korisnika)“ se briše. Riječ „septičku“ se mijenja sa riječju „sabirnu“
Iza 4. stavka dodaje se novi stavak 4a. koji glasi:
„4a) Do izgradnje sustava javne odvodnje za pojedine javne sadržaje (vrtići, manji športski objekti i sl.) obvezno je skupljanje otpadnih voda putem sanitarno ispravne sabirne jame ili vlastitog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda sa upuštanjem pročišćenih voda u upojni bunar ili drenažnu cijev na građevnoj čestici, a sve prema uvjetima Hrvatskih voda.“
U stavku 5., točka 1. se briše. Dosadašnje točke 2. i 3. postaju točke 1. i 2.
U stavku 6. riječ „septičke“ se zamjenjuje riječju „sabirne“
Članak 33.
U članku 126a. dodaje se 2. stavak koji glasi:
„(2) Donesena je odluka o zaštiti izvorišta Ombla te je potrebno donijeti odluke o zaštiti izvorišta Palata, Račevica i Vrelo u Šumetu.“
Članak 34.
Iza članka 126a. dodaje se novi članak 126b. koji glasi:
„(1) Slivno područje izvorišta pitke vode rijeke Omble podijeljeno je prema stupnju opasnosti od onečišćenja i radi smanjenja rizika od onečišćenja na sljedeće zone sanitarne zaštite:
zona ograničenja – IV. zona,
zona ograničenja i nadzora – III. zona,
zona strogog ograničenja i nadzora – II. zona i
zona strogog režima zaštite i nadzora – I. zona.
Prva zona podijeljena je na I.a i I.b zonu.
(2) Granice zona sanitarne zaštite prikazane su na kartografskom prikazu 4.4. “Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite - Uređenje zemljišta, zaštita posebnih vrijednosti “1:10000.
(3) IV. zona sanitarne zaštite Izvorišta obuhvaća sliv Izvorišta izvan III. zone sanitarne zaštite s mogućim tečenjem kroz pukotinsko i pukotinsko - kavernozno podzemlje u uvjetima velikih voda, do vodozahvata u razdoblju od 40 do 50 dana. Iznimno IV. zona obuhvaća sliv Izvorišta izvan III. zone sanitarne zaštite na kojem su utvrđene prividne brzine podzemnog tečenja manje od 1 cm/s, kao i ukupno priljevno područje koje sudjeluje u obnavljanju voda Izvorišta. Područje obuhvaćeno IV. zonom nalazi se većinom na teritoriju Bosne i Hercegovine, a manjim dijelom na području Crne Gore.
(3) III.zona sanitarne zaštite Izvorišta obuhvaća dio sliva od vanjske granice II. zone sanitarne zaštite do granice s koje je moguće tečenje kroz podzemlje do vodozahvata u razdoblju od 1 do 10 dana u uvjetima velikih voda, odnosno područja s kojih su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja od 1 do 3 cm/s, odnosno područje koje obuhvaća pretežiti dio slivnog područja. Područje obuhvaćeno III. zonom nalazi se na teritoriju Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
(4) U III. zoni, zabranjuje se:
- skladištenje i odlaganje otpada, gradnja odlagališta otpada osim sanacija postojećeg u cilju njegovog zatvaranja, građevina za zbrinjavanje otpada uključujući spalionice otpada te postrojenja za obradu, oporabu i zbrinjavanje opasnog otpada,
- građenje cjevovoda za transport tekućina koje mogu izazvati onečišćenje voda bez propisane zaštite voda,
- izgradnja benzinskih postaja bez spremnika s dvostrukom stjenkom, uređajem za automatsko detektiranje i dojavu propuštanja te zaštitnom građevinom (tankvanom),
- podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina osim geotermalnih voda i mineralnih voda.
(5) Iznimno od stavka 4. točke 1. u III. zoni dopušta se izgradnja centra za gospodarenje otpadom, sukladno posebnim propisima o otpadu, pod sljedećim uvjetima:
― da je zahvat centra planiran odgovarajućim planskim dokumentima gospodarenja otpadom usklađenim s planskim dokumentima upravljanja vodama,
― da su za lokaciju centra, odnosno uži prostor zone sanitarne zaštite u kojem se isti namjerava izgraditi, provedeni detaljni vodoistražni radovi kojima je ispitan mogući utjecaj zahvata centra na stanje vodnog tijela iz kojeg se zahvaća ili je rezervirano za zahvaćanje vode namijenjene ljudskoj potrošnji, uključujući i vodna tijela mineralne i termomineralne vode, te da je na temelju istih moguće utvrditi i provesti odgovarajuće mjere zaštite voda koje će osigurati najmanje dobro stanje toga vodnog tijela u skladu sa standardima propisanim posebnim propisom o standardu kakvoće voda,
― da je lokacija centra izvan poplavnog područja ili zaštićena od štetnog djelovanja voda,
― da je osigurana privremena i trajna zaštita od prodora oborinskih voda u građevinu za trajno odlaganje nakon obrade i/ili oporabe otpada u sklopu centra, te spriječeno istjecanje iz nje u okolni prostor (vodonepropusnost), a posebno u vode,
― da se tijekom rada centra provodi stalni pojačani monitoring emisija otpadnih voda kao i stanja voda u priljevnom području Izvorišta za koje postoji rizik od onečišćenja koje potječe iz centra u skladu s odgovarajućim vodopravnim aktom na teret pravne osobe koja upravlja centrom,
― da se provodi pojačani monitoring vodonepropusnosti svih građevina u sustavu centra prema odgovarajućem vodopravnom aktu
(6) U poljoprivrednoj proizvodnji poljoprivredna gospodarstva dužna su provoditi mjere propisane odgovarajućim programom zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla i pridržavati se načela dobre poljoprivredne prakse.
(7) U III. zoni zabranjuje se i:
- ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
- građenje postrojenja za proizvodnju opasnih i onečišćujućih tvari za vode i vodni okoliš,
- građenje građevina za oporabu, obradu i odlaganje opasnog otpada,
- uskladištenje radioaktivnih i za vode i vodni okoliš opasnih i onečišćujućih tvari, izuzev uskladištenja količina lož ulja dovoljnih za potrebe domaćinstva, pogonskog goriva i maziva za poljoprivredne strojeve, ako su provedene propisane sigurnosne mjere za građenje, dovoz, punjenje, uskladištenje i uporabu,
- izvođenje istražnih i eksploatacijskih bušotina za naftu, zemni plin kao i izrada podzemnih spremišta,
- skidanje pokrovnog sloja zemlje osim na mjestima izgradnje građevina koje je dopušteno graditi prema odredbama ove Odluke,
- građenje prometnica, parkirališta i aerodroma bez građevina odvodnje, uređaja za prikupljanje ulja i masti i odgovarajućeg sustava pročišćavanja oborinskih onečišćenih voda i
- upotreba praškastih (u rinfuzi) eksploziva kod miniranja većeg opsega.
(8) U III. zoni propisuju se slijedeće mjere zaštite:
- Sve građevine moraju se priključiti na sustav javne odvodnje, uključujući pročišćavanje otpadnih voda. U iznimnim slučajevima kada priključenje na sustav javne odvodnje nije opravdano jer bi dovelo do nesrazmjernih materijalnih troškova u odnosu na ciljeve zaštite podzemnih voda, sanitarne otpadne vode iz individualnih objekata moguće je rješavati izgradnjom vodonepropusne sabirne jame ili uređajem s drugim stupnjem pročišćavanja, dok će se način ispuštanja industrijskih otpadnih voda definirati izdavanjem vodopravnih uvjeta.
- Oborinske vode s manipulativnih površina gospodarskih i pravnih subjekata, a koje mogu biti onečišćene naftnim derivatima prethodno na lokaciji pročistiti u separatoru - taložniku te priključiti na sustav javne oborinske odvodnje ili ispuštati neizravno u podzemne vode putem upojnih građevina.
- Transport opasnih tvari mora se obavljati uz propisane mjere zaštite sukladno propisima o prijevozu opasnih tvari.
- Državne i županijske ceste u ovoj zoni moraju imati sustav za sprječavanje razlijevanja goriva i drugih opasnih tekućina u slučaju izlijetanja ili prevrtanja vozila, te sustav njihovog prikupljanja, pročišćavanja te odvođenja izvan zone.
- Redovito provoditi ispitivanje vodonepropusnosti sabirnih jama te obvezne kontrole ispravnosti građevina za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda u propisanim rokovima sukladno važećim propisima.
- Komina od prerade maslina ne smije se odlagati direktno na tlo, već ju je dozvoljeno kompostirati na vodonepropusnoj podlozi, bez procjeđivanja u okoliš. Nakon kompostiranja može se koristiti ravnomjerno raspoređena na poljoprivrednim površinama.
- Spremnici lož ulja za potrebe domaćinstava, spremnici pogonskog goriva i maziva za poljoprivredne strojeve moraju biti dvostjeni u zaštitnoj građevini (vodonepropusnoj tankvani volumena dostatnog za prihvat ukupne količine goriva).
- Trafostanice s uljnim transformatorom moraju imati vodonepropusnu uljnu jamu volumena dostatnog za prihvat ukupne količine ulja iz transformatora.
- Upotreba gnojiva mora biti kontrolirana u skladu s potrebom biljaka za hranjivima.
- Upotrebljavati biorazgradive nepostojane i/ili imobilne pesticide koristeći preporučene doze i metode primjene. Ne primjenjivati pesticide za nepovoljnih vremenskih uvjeta (kiša, jaki vjetar).
- Objekti i prostori za držanje stoke i peradi moraju biti natkriveni. Izgradnjom jaraka i kanala mora se spriječiti dotok vanjske vode na područje za držanje životinja.
- Pri izradi novih i reviziji postojećih programa - osnova gospodarenja šumama planirati preborno gospodarenje šumama bez oplodnih sječa. Radove i aktivnosti vezane uz gospodarenje šumama - izgradnju šumskih cesta i vlaka, izvoditi uz primjenu mjera zaštite voda, isključivo u suhom periodu i uz prethodnu prijavu službama nadležnim za vodno gospodarstvo.
- Ograditi sva registrirana mjesta (ponori, jame i dr.) za koje se tijekom istraživačkih radova utvrdi ili se osnovano smatra da je moguća neposredna komunikacija s podzemnim vodama. Na ogradi je potrebno istaknuti upozorenja o propisanim zabranama.
(9) II. zona sanitarne zaštite Izvorišta (u daljnjem tekstu: II. zona) obuhvaća glavne podzemne drenažne smjerove u neposrednom slivu Izvorišta, s mogućim tečenjem kroz pukotinski sustav vodonosnika do zahvata vode u trajanju do 24 sata, odnosno područja s kojih su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja, u uvjetima velikih voda, veće od 3,0 cm/s, odnosno unutarnji dio klasičnog priljevnog područja. Područje obuhvaćeno II. zonom nalazi se na teritoriju Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
(10) U II. zoni, uz zabrane navedene za III zonu zabranjuje se i sljedeće:
- poljoprivredna proizvodnja, osim ekološke proizvodnje uz primjenu dozvoljenih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja prema posebnom propisu,
- stočarska proizvodnja, osim poljoprivrednog gospodarstva odnosno farme do 20 uvjetnih grla uz provedbu mjera zaštite voda propisanih odgovarajućim programom zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla i načela dobre poljoprivredne prakse,
- ispuštanje pročišćenih i nepročišćenih otpadnih voda s prometnica,
- gradnja groblja i proširenje postojećih,
- građenje svih industrijskih postrojenja koje onečišćuju vode i vodni okoliš,
- građenje drugih građevina koje mogu ugroziti kakvoću podzemne vode,
- sječa šume osim sanitarne sječe,
- skladištenje i odlaganje otpada, gradnja odlagališta otpada, osim sanacija postojećih u cilju njihovog zatvaranja, građevina za zbrinjavanje otpada uključujući spalionice otpada, regionalnih i županijskih centara za gospodarenje otpadom, reciklažnih dvorišta i pretovarnih stanica za otpad ako nije planirana provedba mjera zaštite voda te postrojenja za obradu, uporabu i zbrinjavanje opasnog otpada.
(11) U II. zoni, uz mjere propisane za III zonu provode se i sljedeće mjere zaštite:
- Otpadne vode zbrinjavati izgradnjom sustava javne odvodnje s odvođenjem otpadnih voda izvan zone. Sve građevine moraju se priključiti na sustav javne odvodnje, uključujući pročišćavanje otpadnih voda. U iznimnim slučajevima kada priključenje na sustav javne odvodnje nije opravdano jer bi dovelo do nesrazmjernih materijalnih troškova u odnosu na ciljeve zaštite podzemnih voda sanitarne otpadne vode iz individualnih objekata moguće je rješavati preko sabirne jame ili odgovarajućeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda sa ispuštanjem u prijemnik, prema uvjetima Hrvatskih voda.
- Oborinske vode s državnih i županijskih cesta ili kod značajnijih rekonstrukcija istih, riješiti zatvorenim sustavom odvodnje izvan zone gdje će se nakon odgovarajućeg pročišćavanja kontrolirano ispustiti (vodotok, upojni bunar) ili spojiti na sustav oborinske odvodnje.
- Trafostanice moraju imati suhe transformatore ili transformatore koji za izolacijsku tekućinu ne koriste konvencionalna mineralna ulja, već se za hlađenje transformatorskog postrojenja koriste drugi biorazgradivi ili za vodu i vodni okoliš neškodljivi materijali. U trafostanici je potrebno projektirati vodonepropusni bazen za prihvat rashladnog medija transformatorskog postrojenja. Vodonepropusni bazen mora biti volumena dovoljnog za prihvat kompletnog sadržaja rashladnog medija u trafostanici
- Pri izradi novih i reviziji postojećih programa - osnova gospodarenja šumama planirati isključivo prebornu sječu, njegu sastojina i sječu sanitara, a radi održivog gospodarenja uz očuvanje prirodne strukture bez oplodnih sječa; radi zaštite šumskog tla od erozije i zamuljivanja vode kroz krško podzemlje dozvoliti izvlačenje sortimenta isključivo lakim traktorima, u sušnom razdoblju.
(12) I. zona sanitarne zaštite Izvorišta utvrđuje se radi zaštite Izvorišta i njegove neposredne okolice od bilo kakvog onečišćenja i zagađenja vode, te drugih slučajnih ili namjernih negativnih utjecaja. I. zona obuhvaća neposredno naplavno područje zahvata vode, izvor vodonosnika sa pukotinskom i pukotinsko - kavernoznom poroznosti, crpne stanice, građevine za čuvanje mjesta umjetnog napajanja vodonosnika sa pukotinskom poroznosti, bez obzira na udaljenost od zahvata vode. Područje obuhvaćeno I. zonom nalazi se na teritoriju Republike Hrvatske. I. zona dijeli se na I.a i I.b zonu.
I.a zona obuhvaća cijele k.č.: 443/9,449/4, 4/1 i 3; cijelu čest.zgr.1; dijelove katastarskih čestica 4/2,2/2,1/2 i 1/1, a sve u K.O. Komolac te cijele katastarske čestice 313/2,313/1, 504/19, 312/4 i dijelove k.č. 518/3, 314/3, 498/2, 312/3, 312/4, sve u K.O. Rožat.
I.b. zona obuhvaća područje s kojeg je moguć neposredan utjecaj s površine na izvorište i obuhvaća: dijelove k.č.1/1, 1/2 i 2/2 sve u K.O.Komolac te dijelove katastarskih čestica 312/4,312/2, 312/1, 312/3, 312/5, 314/3, 311 i 306 sve u K.O.Rožat.
(13) U I. zoni zabranjuju se sve aktivnosti osim onih koje su vezane uz zahvaćanje, kondicioniranje i transport vode u sustav javne vodoopskrbe.
(14) U I.a zoni sanitarne zaštite mjere zaštite provode se na način da je potrebno:
- Područje zone mora biti ograđeno i označeno natpisima, a pristup dozvoljen samo osobama koje obavljaju djelatnosti vezane uz javnu vodoopskrbu.
- Uspostaviti danonoćnu stražarsku službu.
- Uspostaviti sigurnu komunikacijsku vezu (telefonsku i radijsku) sa središnjom upravom za vodoopskrbu i policijskom ispostavom.
- Uspostaviti monitoring kakvoće vode.
- Građevine i sadržaji unutar zone koji su neophodni za pogon vodozahvata moraju biti građeni i održavani s najvišim stupnjem sigurnosti u odnosu na zaštitu voda.
(15)Iznimno se mogu dopustiti određeni zahvati u prostoru odnosno određene djelatnosti u zonama sanitarne zaštite:
― ako se izradi projekt za pojedini zahvat koji nije dozvoljen te provedu detaljni i namjenski vodoistražni radovi kojima se ispituje utjecaj užega prostora zone sanitarne zaštite u kojem se namjerava izvesti zahvat u prostoru odnosno obavljati određena djelatnost (mikrozona) na vodonosnik,
― ako se na temelju detaljnih vodoistražnih radova izradi poseban elaborat mikrozoniranja,
― ako se elaboratom mikrozoniranja predvide odgovarajuće mjere zaštite vodonosnika u mikrozoni.
Elaborat mikrozoniranja u zoni sanitarne zaštite Izvorišta mora dokazati da su značajke u mikrozoni bitno drukčije od značajki utvrđenih elaboratom o zonama sanitarne zaštite na temelju kojeg je utvrđena zona sanitarne zaštite u kojoj se mikrozona nalazi. Sva daljnja postupanja koja su utvrđena u elaboratu mikrozoniranja, trebaju se provesti sukladno važećim propisima.
Članak 35.
U članku 141., u tablici u 3., stavku, u 4. stupcu, 4. retku, iza znakova „PS, GO, RD“, dodaju se znakovi „SO, BKO, OM“. U 5. stupcu, 4 retku broj „17,0“ zamjenjuje se brojem „17,5“. u tekstu ispod tablice iza slova „GO“, riječi „građevina za obradu“ mijenjaju se riječima „reciklažno dvorište za građevinski otpad“, a iza riječi „reciklažno dvorište građevinskog otpada“ dodaju se riječi „BKO - biokompostana, SO- sortirnica, OM – obrada mulja sa uređaja“
U stavku 4. riječ „Pobrežje“ mijenja se riječima „“Tehničko-tehnološkog bloka Osojnik“, a riječi „sukladno posebnim propisima, uvjeti će se detaljno razraditi predviđenom prostorno-programskom studijom za zonu“ se brišu i zamjenjuju riječima „pretovarne stanice, biokompostane, sortirnice te obrade mulja sa uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.”
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 36.
Stupanjem na snagu ovih Izmjena i dopuna ne primjenjuju se dijelovi kartografskih prikaza Prostornog plana uređenja grada Dubrovnika („Službeni glasnik Grada Dubrovnika", 7/05, 6/07, 10/07-ispr.,3/14, 9/14-proč.tekst, 19/15, 18/16-proč.tekst, 25/18, 13/19, 7/20-proč.tekst) koji su predmet ovih Izmjena i dopuna, i to:
1. Korištenje i namjena prostora 1:25000
2.1. Infrastrukturni sustavi - Promet 1:25000
3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora –
Područja posebnih ograničenja u korištenju (tlo, vode, more) 1:25000
4.2. Građevinska područja naselja - Dubrovnik 1:5000
4.11. Građevinska područja naselja - Osojnik 1:5000
Oznaka i predmet ovih Izmjena i dopuna prikazani su u grafičkom dijelu na kartografskom prikazu 0. “Predmet izmjena i dopuna” u mjerilu 1:25000.
Članak 37.
Izmjene i dopune izrđene su u pet (5) izvornika + CD (pdf, doc, dwg). Izvornici su ovjereni pečatom Gradskog vijeća i potpisani od predsjednika Gradskog vijeća.
Članak 38.
Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Dubrovnika“.
KLASA: 350-02/19-01/02
URBROJ: 2117/01-09-21-126
Dubrovnik, 25. veljače 2021.
Predsjednik Gradskog vijeća:
mr.sc. Marko Potrebica, v. r.
----------------------------------------