Službeni glasnik broj 2. - 26. veljače 2021.Objavljeno: 26.02.21.
22. Statut Grada Dubrovnika
Na temelju članka 35. stavka 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj 33/01., 60/01., 129/05., 109/07., 125/08., 36/09., 150/11., 144/12., 19/13., 137/15., 123/17., 98/19. i 144/20.) i članka 32. Statuta Grada Dubrovnika („Službeni glasnik Grada Dubrovnika“, broj 4/09., 6/10., 3/11., 14/12., 5/13., 6/13. – pročišćeni tekst, 9/15. i 5/18.), Gradsko vijeće Grada Dubrovnika na 37. sjednici, održanoj 25. veljače 2021., donijelo je
S T A T U T
GRADA DUBROVNIKA
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim statutom (u daljnjem tekstu: Statut), u skladu sa zakonom, utvrđuju se: obilježja, javna priznanja, samoupravni djelokrug Grada Dubrovnika (u daljnjem tekstu: Grad) kao jedinice lokalne samouprave, oblici neposrednoga sudjelovanja građana u odlučivanju, ustroj, ovlaštenja i način rada njegovih tijela, organizacija i rad javnih službi, mjesna samouprava, imovina i financiranje Grada, oblici suradnje i povezivanje Grada s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u zemlji i inozemstvu te druga pitanja važna za utvrđivanje prava, obveza i odgovornosti Grada.
Članak 2
Riječi i pojmovi korišteni u ovom Statutu koji imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.
Članak 3.
Ime je Grada: Dubrovnik.
Sjedište je Grada u Dubrovniku, Pred Dvorom 1.
Grad Dubrovnik pravna je osoba.
Članak 4.
Grad Dubrovnik dio je Dubrovačko-neretvanske županije (u daljnjem tekstu: Županija).
U sastavu Grada su naselja: Bosanka, Brsečine, Čajkovica, Čajkovići, Donje Obuljeno, Dubravica, Dubrovnik, Gornje Obuljeno, Gromača, Kliševo, Knežica, Koločep, Komolac, Lopud, Lozica, Ljubač, Mokošica, Mravinjac, Mrčevo, Nova Mokošica, Orašac, Osojnik, Petrovo Selo, Pobrežje, Prijevor, Rožat, Suđurađ, Sustjepan, Šipanska Luka, Šumet, Trsteno, Zaton, s pripadajućim morem.
Članak 5.
Granica Grada ide vanjskim kopnenim granicama sljedećih rubnih katastarskih općina: Dubravica, Mravinjac, Mrčevo, Kliševo, Gromača, Osojnik, Petrovo Selo, Mokošica, Obuljeno, Prijevor, Rožat, Komolac, Čajkovica, Knežica, Šumet, Dubrovnik i granicom na moru.
Granice Grada mogu se mijenjati na način i po postupku koji su propisani zakonom.
Članak 6.
Grad ima grb, zastavu i himnu.
Grb Grada Dubrovnika povijesni je grb koji se sastoji od štita oblika izokrenute kruške, s osam izmjeničnih crvenih i srebrnih (bijelih) greda od kojih je početna crvena, a završna srebrna (bijela).
S desne je strane štita žezlo, a s lijeve mač (gledano heraldički), koji se međusobno križaju.
Povrh štita nalazi se u crvenome kraljevska zlatna kruna koja se sastoji od obruča s dva naglašena uzdužna zaobljena istaka, između kojih su tri bisera i četiri kamena plave boje.
Iznad obruča sedam je šiljaka. Iznad srednjega šiljka tri su bisera, a iznad ostalih je po jedan biser. U gornjem su dijelu krune četiri vitice koje pridržavaju kuglu s latinskim križem.
Uokolo štita zlatni je nakit: na bočnim stranama u obliku stilizirane akantusove vitice, a iznad i ispod, u obliku svitka. Drugi svitak završava trolistom. Prostor između štita i nakita plave je boje.
Zastava Grada bijele je boje, s likom sv. Vlaha u sredini, u crvenome biskupskom ornatu
zapadnoga tipa, s misnicom i sa žutim ukrasom. Uzdignutom desnicom on blagoslivlja, a u lijevoj ruci drži grad Dubrovnik i biskupski štap. S desne strane lika sv. Vlaha stoji inicijal S (Sanctus), a s lijeve inicijal B (Blasius), oba žute boje. Omjer širine i duljine zastave je 2:3.
Gradsko vijeće Grada Dubrovnika (u daljnjem tekstu: Gradsko vijeće) posebnom odlukom pobliže uređuje opis grba i zastave i tekst himne, njihovu uporabu i način njihove zaštite.
Članak 7.
Grad ima pečat.
Pečat je okrugla oblika i prema posebnim propisima sadržava kružno ispisan tekst i grb Republike Hrvatske.
Članak 8.
Blagdan sv. Vlaha – zaštitnika Dubrovnika, 3. veljače, jest Dan grada Dubrovnika, u skladu s višestoljetnom tradicijom.
Način proslave Feste sv. Vlaha, Dana grada Dubrovnika, utvrdit će posebnom odlukom Gradsko vijeće.
Prigodom Dana grada Dubrovnika dodjeljuju se javna priznanja Grada.
Članak 9.
Blagdan sv. Nikole, 6. prosinca, Dan je dubrovačkih branitelja.
Toga dana na prigodan način, spominjući se najvećega razaranja Dubrovnika u srpsko- -crnogorskoj agresiji tijekom Domovinskoga rata, 6. prosinca 1991., ali i uspješne obrane položaja na Srđu i Sustjepanu, što je dovelo do preokreta u tijeku rata na dubrovačkom području, Grad odaje počast i prisjeća se svih poginulih, ranjenih i njihovih obitelji, a posebno svojih branitelja Dubrovčana, koji su uz pomoć najboljih hrvatskih sinova branili i oslobađali domovinu tijekom Domovinskoga rata 1991. – 1996.
Članak 10.
Gradsko vijeće može proglasiti počasnim građaninom Grada osobu koja se istaknula osobitim zaslugama za Grad.
Počasnom građaninu dodjeljuje se posebna Povelja Grada.
Proglašenje počasnim građaninom znak je počasti i ne daje nikakva posebna prava.
Članak 11.
Gradsko vijeće može dodjeljivati javna priznanja građanima i pravnim osobama za posebne uspjehe na svim područjima gospodarstvenoga i društvenoga života od značenja za Grad.
Javna priznanja dodjeljuju se pod uvjetima i na način koji propisuje posebna odluka.
Članak 12.
Grad surađuje sa svojim građanima koji žive u inozemstvu i s njihovim organizacijama i udrugama.
Gradsko vijeće i upravna tijela Grada, u okviru svojega djelokruga, održavaju kulturne i druge veze s iseljenicima i njihovim udrugama, potiču njegovanje hrvatske kulture, jezika i običaja te upoznavanje s dostignućima u gospodarskoj obnovi i izgradnji.
Gradsko vijeće potiče i usklađuje rad organizacija i udruga koje se bave pitanjima iseljenika i rade na stvaranju uvjeta za njihov povratak u domovinu.
Članak 13.
Radi ostvarenja zajedničkih interesa Grad uspostavlja i održava suradnju s gradovima, općinama i županijama u zemlji, u skladu sa zakonom.
Ciljevi, uvjeti i druga pitanja suradnje utvrđuju se sporazumom o suradnji i međusobnim odnosima. Sporazum o suradnji Grada Dubrovnika i općine ili grada druge države objavljuje se u „Službenom glasniku Grada Dubrovnika“.
Pod uvjetom i na način utvrđen zakonom i međunarodnim ugovorima, Grad može uspostaviti i ostvariti suradnju s odgovarajućim gradovima, općinama i pokrajinama u drugim državama.
Članak 14.
Grad može Odlukom Gradskoga vijeća proglasiti prijateljskim pojedini grad zbog njegova doprinosa u uspostavi i razvoju međusobnih odnosa kojima se ostvaruje prijateljstvo i potiče razvoj Grada i Republike Hrvatske.
Članak 15.
Grad, u postupku priprave i donošenja odluka i drugih akata na razini Dubrovačko- -neretvanske županije te zakona i drugih propisa na razini Republike Hrvatske koji ga se neposredno tiču, daje inicijative, mišljenja i prijedloge ovlaštenomu tijelu.
Inicijative, mišljenja i prijedloge iz prethodnoga stavka u ime Grada mogu podnositi Gradsko vijeće i gradonačelnik, neposredno ovlaštenom tijelu i posredno preko članova Gradskoga vijeća i zastupnika.
II. SAMOUPRAVNI DJELOKRUG
Članak 16.
Grad samostalno odlučuje o poslovima iz svojega samoupravnog djelokruga i podliježe samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlaštenih državnih tijela.
Članak 17.
Grad u svojem samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnoga značenja kojima se
neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima, i to osobito poslove koji se odnose na:
− uređenje naselja i stanovanje
− prostorno i urbanističko planiranje
− komunalno gospodarstvo
− skrb o djeci
− socijalnu skrb
− primarnu zdravstvenu zaštitu
− odgoj i obrazovanje
− kulturu, tjelesnu kulturu i šport
− zaštitu potrošača
− zaštitu i unapređenje prirodnoga okoliša
− protupožarnu i civilnu zaštitu
− promet na svojem području
− održavanje javnih cesta
− izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornoga uređenja
− ostale poslove, sukladno posebnim zakonima.
Grad obavlja poslove iz samoupravnoga djelokruga u skladu s posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka.
Poslovi iz samoupravnoga djelokruga detaljnije se utvrđuju odlukama Gradskoga vijeća i gradonačelnika u skladu sa zakonom i Statutom.
Članak 18.
Grad može organizirati obavljanje pojedinih poslova iz članka 16. Statuta zajednički s drugom jedinicom lokalne samouprave ili s više jedinica lokalne samouprave osnivanjem zajedničkoga tijela, zajedničkoga upravnog odjela ili službe, zajedničkoga trgovačkoga društva ili se može zajednički organizirati obavljanje pojedinih poslova u skladu s posebnim zakonom.
Odluku o obavljanju poslova na način propisan u stavku 1. ovoga članka donosi Gradsko vijeće. Temeljem te odluke gradonačelnik sklapa sporazum o osnivanju zajedničkoga upravnog tijela, kojim se propisuje financiranje, način upravljanja, odgovornost, statusna pitanja službenika i namještenika te druga pitanja od značenja za to tijelo.
Članak 19.
Gradsko vijeće može pojedine poslove iz samoupravnoga djelokruga Grada, čije je obavljanje od širega interesa za građane na području više jedinica lokalne samouprave, posebnom odlukom prenijeti na Županiju, u skladu s njezinim statutom.
Članak 20.
Gradsko vijeće može zatražiti od Županijske skupštine da joj, uz suglasnost središnjega tijela državne uprave mjerodavnoga za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave, povjeri obavljanje određenih poslova iz samoupravnoga djelokruga Županije na području te jedinice, ako za to može osigurati dodatne prihode.
III. NEPOSREDNO SUDJELOVANJE GRAĐANA U ODLUČIVANJU
1. Referendum
Članak 21.
Građani mogu neposredno sudjelovati u odlučivanju o lokalnim poslovima putem lokalnog referenduma i zbora građana, u skladu sa zakonom i ovim Statutom.
Članak 22.
Referendum se može raspisati radi odlučivanja o prijedlogu o promjeni Statuta Grada, o prijedlogu općeg akta, kao i o drugim pitanjima određenim zakonom.
Savjetodavni referendum može se raspisati radi prethodnog pribavljanja mišljenja stanovnika o promjeni područja Grada.
Gradsko vijeće može raspisati i savjetodavni referendum o bilo kojim pitanjima iz svoga djelokruga. Odluka donesena na referendumu obvezatna je za Gradsko vijeće, osim odluke donesene na savjetodavnom referendumu koja nije obvezatna.
Prijedlog za donošenje odluke o raspisivanju referenduma može temeljem odredaba zakona i ovog Statuta, dati jedna trećina članova Gradskog vijeća, gradonačelnik, većina vijeća mjesnih odbora i gradskih kotareva na području Grada i 20% ukupnog broja birača Grada.
Članka 23.
Gradsko vijeće dužno se izjasniti o podnesenom prijedlog propisanog broja članova Gradskog vijeća, gradonačelnika ili većine vijeća mjesnih odbora i ako prijedlog prihvati, u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga donijeti odluku o raspisivanju referenduma.
Ako je prijedlog za raspisivanje referenduma predložio propisani broj birača, predsjednik Gradskog vijeća u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga dostavlja prijedlog tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu radi utvrđivanja ispravnosti podnesenog prijedloga. Ako tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu utvrdi da je prijedlog za raspisivanje referenduma ispravan, Gradsko vijeće će u roku od 30 dana od dana zaprimanja odluke o ispravnosti prijedloga raspisati referendum.
Članak 24.
Odluka o raspisivanju referenduma sadrži naziv tijela koje raspisuje referendum, područje za koje se raspisuje referendum, naziv akta o kojem se odlučuje na referendumu, odnosno naznaku pitanja o kojem će birači odlučivati, obrazloženje akta ili pitanja o kojima se raspisuje referendum, referendumsko pitanje ili pitanja, odnosno jedan ili više prijedloga o kojima će birači odlučivati, te dan održavanja referenduma.
Odluka iz stavka 1. ovog članka objavljuje se u Službenom glasniku Grada Dubrovnika i mrežnim stranicama Grada.
Članak 25.
Pravo glasovanja na referendumu imaju birači koji imaju prebivalište na području Grada i upisani su u popis birača.
Članak 26.
Odluka donesena na referendumu o pitanjima iz članka 22. stavka 1. ovog Statuta obvezatna je za Gradsko vijeće.
Članak 27.
Postupak provođenja referenduma i odluke donijete na referendumu podliježu nadzoru zakonitosti, kojeg provodi tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.
2. Zbor građana
Članak 28.
Zbor građana saziva vijeće mjesnog odbora i gradskog kotara radi izjašnjavanja građana o pitanjima i prijedlozima iz samoupravnog djelokruga Grada.
Zbor građana saziva se za cijelo područje ili za dio područja mjesnog odbora ili gradskog kotara koje čini zasebnu cjelinu.
Zbor građana može se sazvati i za područje dva mjesna odbora ili gradska kotara ukoliko je pitanje o kojem se na zboru građana raspravlja i odlučuje vezano uz šire područje dva mjesna odbora ili gradska kotara ili ih povezuje isti sadržaj.
Članak 29.
Gradsko vijeće može tražiti mišljenje od zborova građana o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga Grada.
Prijedlog za traženje mišljenja iz stavka 1. ovog članka može dati jedna trećina vijećnika Gradskog vijeća.
Gradsko vijeće dužno je razmotriti prijedlog iz stavka 2. ovog članka u roku od 60 od dana zaprimanja prijedloga.
Zbor građana saziva predsjednik Gradskog vijeća u roku od 15 dana od dana donošenja odluke Gradskog vijeća za područje mjesnog odbora ili gradskog kotara ili za dio područja mjesnog odbora ili gradskog kotara koje čini zasebnu cjelinu.
Članak 30.
Osim vijeća mjesnoga odbora ili gradskoga kotara i Gradskoga vijeća, zbor građana može sazvati i gradonačelnik radi izjašnjavanja građana o pitanjima i prijedlozima iz samoupravnog djelokruga Grada i radi raspravljanja i izjašnjavanja građana o pitanjima od značenja za pojedini dio područja grada ili grad u cjelini.
Članak 31.
Odlukom o sazivanju zbora građana određuju se pitanja o kojima će se tražiti mišljenje od zbora građana, područje za koje se saziva, te vrijeme u kojem se mišljenje treba dostaviti.
Mišljenje dobiveno od zbora građana obvezatno je za mjesni odbor i gradski kotar, a savjetodavno za Gradsko vijeće i gradonačelnika,
Članak 32.
Za pravovaljano izjašnjavanje na zboru građana potrebna je prisutnost najmanje 5% birača upisanih u popis birača mjesnog odbora za čije područje je sazvan zbor građana.
Izjašnjavanje građana na zboru građana je javno, ako se na zboru građana većinom glasova prisutnih ne donese odluka o tajnom izjašnjavanju, a odluke se donose većinom glasova prisutnih građana.
Članak 33.
Način sazivanja, rada i odlučivanja na zboru građana detaljnije će se urediti posebnom odlukom Gradskog vijeća.
3. Prijedlozi građana
Članak 34.
Građani imaju pravo predlagati Gradskom vijeću donošenje općeg akta ili rješavanja određenog pitanja iz djelokruga Gradskog vijeća, te podnositi peticije o pitanjima iz samoupravnog djelokruga Grada.
Gradsko vijeće raspravlja o prijedlogu i peticiji iz stavka l. ovog članka, ako prijedlog potpisom podrži najmanje 10% od ukupnog broja birača u Gradu.
Gradsko vijeće dužno je dati odgovor podnositeljima, najkasnije u roku od tri mjeseca od zaprimanja prijedloga.
Članak 35.
Način podnošenja prijedloga i peticija, odlučivanje o njima i druga pitanja uredit će se posebnom odlukom Gradskog vijeća
4. Predstavke i pritužbe građana
Članak 36.
Građani i pravne osobe imaju pravo podnositi predstavke i pritužbe na rad tijela Grada kao i na rad njegovih upravnih tijela, te na nepravilan odnos zaposlenih u tim tijelima kad im se obraćaju radi ostvarivanja svojih prava i interesa ili izvršavanja svojih građanskih dužnosti.
Na podnijete predstavke i pritužbe čelnik tijela Grada odnosno pročelnik upravnog tijela dužan je odgovoriti u roku od 30 dana od dana podnošenja predstavke, odnosno pritužbe.
Ostvarivanje prava iz stavka 1. ovog članka osigurava se ustanovljavanjem knjige pritužbi, postavljanjem sandučića za predstavke i pritužbe, te neposrednim komuniciranjem s ovlaštenim predstavnicima tijela Grada. Predstavke i pritužbe mogu se podnijeti i elektroničkim putem.
IV. TIJELA GRADA
Članak 37.
Tijela su Grada:
1. Gradsko vijeće
2. gradonačelnik.
1. Gradsko vijeće
Članak 38.
Gradsko vijeće predstavničko je tijelo građana Grada i tijelo lokalne samouprave koje u okviru svojih prava i dužnosti donosi akte i obavlja poslove u skladu s Ustavom, zakonom i Statutom.
Ako zakonom ili drugim propisom nije jasno određeno koje je tijelo ovlašteno za obavljanje poslova iz samoupravnoga djelokruga, za poslove i zadaće koje se odnose na uređivanje odnosa iz samoupravnoga djelokruga zaduženo je Gradsko vijeće, a za izvršne poslove i zadaće ovlašten je gradonačelnik.
Ako se na način propisan stavkom 2. ovoga članka ne može utvrditi ovlašteno tijelo, poslove i zadaće obavlja Gradsko vijeće.
Članak 39.
Gradsko vijeće:
- donosi Statut Grada, njegove izmjene i dopune;
- donosi Poslovnik Gradskoga vijeća;
- donosi smjernice razvoja Grada;
- donosi dokumente prostornoga uređenja;
- donosi Proračun, Odluku o izvršenju Proračuna i Polugodišnji te Godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna;
- donosi Odluku o privremenom financiranju;
- odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina te drugom raspolaganju imovinom Grada u visini pojedinačne vrijednosti više od 1.000.000,00 kuna, ako je stjecanje i otuđivanje nekretnina i pokretnina te raspolaganje ostalom imovinom planirano u Proračunu i provedeno u skladu sa zakonom;
8. odlučuje o opterećivanju nekretnina u vlasništvu Grada;
9. nadzire ukupno materijalno i financijsko poslovanje Grada sukladno zakonskim ovlastima poglavito putem Odbora za financije i proračun a Gradsko vijeće Grada Dubrovnika može zatražiti proračunski nadzor od resornog Ministarstva;
10. odlučuje o davanju suglasnosti za zaduženje pravnim osobama u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu Grada i ustanovama kojima je Grad osnivač;
11. odlučuje o davanju suglasnosti za davanje jamstva za ispunjenje obveza pravnim osobama u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu Grada i ustanovama kojima je Grad osnivač;
12. odlučuje o stjecanju i prijenosu (kupnji i prodaji) dionica ili udjela Grada u trgovačkim društvima kojima je Grad osnivač;
13. daje prethodnu suglasnost skupštinama trgovačkih društava, kojih je Grad izravan ili neizravan vlasnik, o pitanjima odlučivanja u statusnim promjenama, sukladno članku 70. Statuta;
14. donosi Odluku o promjeni granice Grada;
15. uređuje ustroj i djelokrug upravnih odjela i službi i određuje koeficijente za obračun plaće službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama Grada Dubrovnika;
16. osniva javne ustanove, ustanove, trgovačka društva i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za Grad;
17. daje prethodne suglasnosti na statute ustanova, ako zakonom ili odlukom o osnivanju nije drukčije propisano;
18. donosi odluke o potpisivanju sporazuma o suradnji s drugim jedinicama lokalne samouprave, u skladu s općim aktom i zakonom;
19. raspisuje lokalni referendum;
20. raspisuje referendum o opozivu gradonačelnika i njegovih zamjenika u okolnostima određenima zakonom;
21. bira i razrješava predsjednika i potpredsjednike Gradskoga vijeća;
22. osniva radna tijela Gradskoga vijeća te bira i razrješava predsjednike i članove radnih tijela Gradskoga vijeća. Radna tijela osnivaju se kao stalna ili povremena;
23. odlučuje o pokroviteljstvu;
24. odlučuje o koncesijama;
25. donosi Odluku o kriterijima, načinu i postupku za dodjelu javnih priznanja i dodjeljuje javna priznanja;
26. imenuje i razrješava i druge osobe određene zakonom, Statutom i posebnim odlukama Gradskoga vijeća;
27. donosi godišnji plan i program rada Gradskoga vijeća;
28. donosi odluke i druge opće akte koji su mu stavljeni u djelokrug zakonom i podzakonskim aktima.
Ako nekim zakonom nije izrijekom utvrđena ovlaštenost tijela jedinica lokalne samouprave za donošenje odluka o pojedinim pitanjima, a Statutom također to nije određeno, odluku donosi Gradsko vijeće.
Članak 40.
Gradsko vijeće ima predsjednika i prvoga i drugoga potpredsjednika koji se biraju većinom glasova svih članova Gradskoga vijeća.
Prvi i drugi potpredsjednik u pravilu se biraju sukladno strukturi Gradskoga vijeća.
Prijedlog za izbor predsjednika i potpredsjednika može dati Odbor za izbor i imenovanja ili najmanje sedam (7) vijećnika.
Članak 41.
Predsjednik Gradskoga vijeća:
― predstavlja Gradsko vijeće
― saziva i organizira te predsjedava sjednicama Gradskoga vijeća
― predlaže dnevni red sjednice Gradskoga vijeća
― upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak
― skrbi o postupku donošenja odluka i općih akata
― održava red na sjednici Gradskoga vijeća
― usklađuje rad radnih tijela
― potpisuje odluke i akte koje donosi Gradsko vijeće
― skrbi o suradnji Gradskoga vijeća i gradonačelnika
― skrbi o zaštiti prava vijećnika poglavito o pravu na potpunu i pravovremenu informiranost vijećnika o poslovima iz nadležnosti upravnih odjela Grada Dubrovnika,
― skrbi o aktima Gradskog vijeća,
― obavlja i druge poslove određene zakonom i Poslovnikom Gradskoga vijeća.
Predsjednik Gradskoga vijeća dostavlja Statut, Poslovnik, Proračun i druge opće akte predstojniku Ureda državne uprave u Županiji s izvatkom iz zapisnika, u roku od 15 dana od dana donošenja te bez odgode gradonačelniku.
Članak 42.
Gradsko vijeće ima 21 vijećnika.
Mandat članova Gradskog vijeća počinje danom konstituiranja Gradskog vijeća i traje do dana stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju sljedećih redovnih izbora, odnosno do dana stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju Gradskog vijeća. Mandat članova Gradskog vijeća izabranih na prijevremenim izborima traje do isteka tekućeg mandata Gradskog vijeća.
Funkcija članova Gradskoga vijeća počasna je i za to vijećnik ne prima plaću.
Vijećnici imaju pravo na naknadu troškova u skladu s posebnom odlukom Gradskoga vijeća.
Vijećnici nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi.
Vijećnici imaju pravo na opravdani neplaćeni izostanak s posla radi sudjelovanja u radu Gradskog vijeća i njegovih radnih tijela.
Članak 43.
Vijećniku prestaje mandat prije isteka vremena na koji je izabran:
― ako podnese ostavku koja je zaprimljena najkasnije tri dana prije zakazanoga održavanja sjednice Gradskoga vijeća i ovjerena kod javnoga bilježnika najranije osam dana prije njezina podnošenja;
― ako je pravomoćnom sudskom odlukom potpuno lišen poslovne sposobnosti, danom pravomoćnosti sudske odluke;
― ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci, danom pravomoćnosti presude;
― ako mu prestane prebivalište s područja Grada;
― ako mu prestane hrvatsko državljanstvo sukladno odredbama zakona kojim se uređuje hrvatsko državljanstvo, danom njegova prestanka;
― smrću.
Članak 44.
Vijećniku koji za vrijeme trajanja mandata prihvati obnašanje dužnosti koja je prema odredbama zakona nespojiva s dužnošću člana predstavničkoga tijela, mandat miruje, a za to vrijeme vijećnika zamjenjuje zamjenik, u skladu sa zakonskim odredbama.
Vijećnik je dužan u roku od osam dana od dana prihvaćanja nespojive dužnosti o tome obavijestiti predsjednika Gradskoga vijeća, a mandat mu počinje mirovati protekom toga roka.
Po prestanku obnašanja nespojive dužnosti, vijećnik nastavlja obnašati dužnost vijećnika ako podnese pisani zahtjev predsjedniku Gradskoga vijeća u roku od osam dana od dana prestanka obnašanja nespojive dužnosti. Mirovanje mandata prestaje osmoga dana od dana podnošenja pisanoga zahtjeva.
Ako vijećnik po prestanku obnašanja nespojive dužnosti ne podnese pisani zahtjev iz stavka 3. ovoga članka, držat će se da mu mandat miruje iz osobnih razloga.
Vijećnik može tijekom trajanja mandata staviti svoj mandat u mirovanje iz osobnih razloga, podnošenjem pisanoga zahtjeva predsjedniku Gradskoga vijeća, a mirovanje mandata počinje teći od dana dostave pisanoga zahtjeva, sukladno pravilima o dostavi propisanima Zakonom o općem upravnom postupku.
Mirovanje mandata iz osobnih razloga ne može trajati kraće od šest mjeseci, a vijećnik nastavlja obnašati dužnost osmoga dana od dana dostave pisane obavijesti predsjedniku Gradskoga vijeća.
Vijećnik može zatražiti nastavljanje obnašanja vijećničke dužnosti jedanput u tijeku trajanja mandata.
Članak 45.
Vijećnik ima prava i dužnosti:
― sudjelovati na sjednicama Gradskoga vijeća;
― raspravljati i glasovati o svakom pitanju koje je na dnevnom redu sjednice Vijeća;
― predlagati Vijeću donošenje akata, podnositi prijedloge akata i podnositi amandmane na prijedloge akata (poslovnička odredba);
― postavljati pitanja iz djelokruga rada Gradskoga vijeća;
― postavljati pitanja gradonačelniku i zamjenicima gradonačelnika o njegovu radu i radu upravnih odjela i službi Grada Dubrovnika;
― sudjelovati na sjednicama radnih tijela Gradskoga vijeća i na njima raspravljati, a u radnim tijelima kojih je član i glasovati;
― biti član radnih tijela u koje ga izabere Gradsko vijeće;
― tražiti i dobiti od upravnih odjela Grada u najkraćem roku, a ne dužem od 15 dana, podatke potrebne za obavljanje dužnosti vijećnika i u svezi s tim koristiti se njihovim stručnim i tehničkim uslugama,
― uvida u registar birača za vrijeme dok obavlja dužnost.
Vijećnik ne može biti kazneno gonjen ni odgovoran na bilo koji drugi način zbog glasovanja, izjava ili mišljenja i stajališta iznesenih na sjednicama Gradskoga vijeća.
Vijećnik je dužan čuvati tajnost podataka koji su kao tajni određeni u skladu s pozitivnim propisima, za koje dozna za vrijeme obnašanja dužnosti vijećnika.
Vijećnik ima i druga prava i dužnosti utvrđene odredbama zakona, Statuta i Poslovnika Gradskoga vijeća.
Članak 46.
Poslovnikom Gradskoga vijeća detaljnije se uređuje: način konstituiranja, sazivanja, rad i tijek sjednice, ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti vijećnika, ostvarivanje prava i dužnosti predsjednika Gradskoga vijeća, djelokrug, sastav i način rada radnih tijela, način i postupak donošenja akata u Gradskom vijeću, postupak izbora i razrješenja, sudjelovanje građana na sjednicama i druga pitanja od značenja za rad Gradskoga vijeća.
Članak 47.
Gradsko vijeće osniva odbore i druga stalna ili povremena radna tijela za proučavanje i
razmatranje pojedinih pitanja, za pripravu i podnošenje odgovarajućih prijedloga i općih akata iz djelokruga Gradskoga vijeća, za praćenje izvršavanja odluka i općih akata Gradskoga vijeća, za koordinaciju u rješavanju pojedinih pitanja i za izvršavanje zadaća i poslova za Gradsko vijeće.
Sastav, broj članova, djelokrug i način rada tijela iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se Poslovnikom Gradskoga vijeća ili posebnom odlukom o osnutku radnoga tijela.
Članove radnih tijela bira Gradsko vijeće iz redova vijećnika, na prijedlog Odbora za izbor i imenovanja ili na prijedlog najmanje sedam (7) vijećnika. U pojedina radna tijela mogu se imenovati stručne osobe koje nisu vijećnici, ali tad imaju samo savjetodavnu ulogu bez prava odlučivanja.
2. Gradonačelnik
Članak 48.
Gradonačelnik zastupa Grad i nositelj je izvršne vlasti Grada.
Mandat gradonačelnika traje četiri godine, a počinje prvoga radnoga dana koji slijedi nakon dana objave konačnih rezultata izbora i traje do prvoga radnoga dana koji slijedi nakon dana objave konačnih rezultata izbora novoga gradonačelnika.
U obavljaju izvršne vlasti gradonačelnik:
1. donosi pojedinačne akte kad je za to ovlašten zakonom, Statutom ili odlukom Gradskoga vijeća;
2. izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata Gradskoga vijeća;
3. priprema i podnosi Gradskome vijeću prijedloge općih i pojedinačnih akata;
4. utvrđuje i Gradskom vijeću podnosi Prijedlog Proračuna Grada i Odluku o izvršenju Proračuna;
5. odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina te drugom raspolaganju imovinom Grada u visini pojedinačne vrijednosti do najviše 1.000.000,00 kuna, ako je stjecanje i otuđivanje nekretnina i pokretnina te raspolaganje ostalom imovinom planirano u Proračunu i provedeno u skladu sa zakonom;
6. upravlja prihodima i rashodima Grada;
7. upravlja raspoloživim novčanim sredstvima na računu Proračuna Grada;
8. donosi Pravilnik o unutarnjem redu za upravna tijela Grada;
9. donosi rješenje o imenovanju i razrješenju pročelnika upravnih tijela;
10. imenuje i razrješava predstavnike Grada u tijelima javnih ustanova i ustanova kojih je osnivač Grad, trgovačkih društava u kojima Grad ima udjele ili dionice i drugih pravnih osoba kojih je Grad osnivač, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno;
11. utvrđuje plan prijama u službu u upravna tijela Grada temeljem Proračuna Grada Dubrovnika;
12. usmjerava djelovanje upravnih odjela i službi Grada u obavljanju poslova iz samoupravnoga djelokruga Grada ili poslova državne uprave ako je za njih zadužen Grad;
13. nadzire rad upravnih odjela i službi u samoupravnom djelokrugu i poslovima državne uprave;
14. daje mišljenje o prijedlozima koje podnose drugi ovlašteni predlagatelji;
15. obavlja nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnih odbora;
16. osniva savjetodavna tijela i imenuje članove savjetodavnih tijela, i to samo kad je to potrebno radi davanja stručnih mišljenja i predlaganja rješavanja određenih pitanja iz područja koja ne spadaju u uži djelokrug upravnih tijela Grada Dubrovnika ako su rashodi planirani u Proračunu Grada Dubrovnika, za tu namjenu;
17. obavlja i druge poslove koji mu pripadaju po zakonu, Statutu i Poslovniku.
Odluku o imenovanju i razrješenju iz stavka 3. točke 11. gradonačelnik je dužan objaviti u prvom broju Službenog glasnika Grada Dubrovnika koji slijedi nakon donošenja te odluke.
Članak 49.
Gradonačelnik je odgovoran za ustavnost i zakonitost obavljanja poslova koji su u njegovu djelokrugu i za ustavnost i zakonitost akata upravnih tijela Grada.
Članak 50.
Opće akte koje donosi gradonačelnik iz svoje nadležnosti objavljuju se u „Službenom glasniku Grada Dubrovnika“ i isti stupaju na snagu osmog dana od dana objave, a iz osobito opravdanog razloga dan nakon objave, a ostali akti koje donosi gradonačelnik objavljuju se na službenim mrežnim stranicama Grada, a iznimno, ukoliko je to svrsishodno, neki se akti ili njihovi dijelovi mogu objaviti i u sredstvima javnoga priopćavanja.
Članak 51.
Gradonačelnik dva puta godišnje podnosi polugodišnje izvješće o svojem radu, i to do 31. ožujka tekuće godine za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca prethodne godine i do 15. rujna za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja tekuće godine
Članak 52.
Gradsko vijeće može, uz izvješće iz članka 51. od gradonačelnika zatražiti izvješće o
pojedinim pitanjima iz njegova djelokruga.
Gradonačelnik podnosi izvješće po zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva. Ako jedan zahtjev sadržava veći broj različitih pitanja, rok je za podnošenje izvješća 60 dana od dana primitka zahtjeva.
Članak 53.
Gradonačelnik u obavljanju poslova iz samoupravnoga djelokruga Grada ima pravo obustaviti primjenu općega akta Gradskoga vijeća u roku osam dana od dana donošenja, ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis, te zatražiti od Gradskoga vijeća da u roku od osam dana od donošenja Odluke o obustavi otkloni uočene nedostatke. Ako Gradsko vijeće to ne učini, gradonačelnik je dužan, bez odgode, o tome obavijestiti predstojnika Ureda državne uprave u Županiji i dostaviti mu Odluku o obustavi općega akta.
Članak 54.
Gradonačelnik ima zamjenika, koji zamjenjuje gradonačelnika u slučaju duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti u obavljanju svoje dužnosti.
Kad zamjenik zamjenjuje gradonačelnika radi duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti zamjenik ima sva prava i dužnosti gradonačelnika.
Članak 55.
Gradonačelnik može posebnom odlukom obavljanje određenih poslova iz svojega djelokruga povjeriti zamjeniku, ali mu time ne prestaje odgovornost za njihovo obavljanje.
Zamjenik gradonačelnika, u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, dužan je pridržavati se gradonačelnikovih uputa.
Članak 56.
Gradonačelnik dužnost obavlja profesionalno, a njegov zamjenik sukladno zakonu može odlučiti hoće li dužnost na koju je izabran obavljati profesionalno.
Članak 57.
Gradonačelniku i zamjeniku gradonačelnika mandat prestaje po sili zakona:
− danom dostave pisane ostavke, sukladno pravilima o dostavi propisanima Zakonom o općem upravnom postupku
− danom pravomoćnosti sudske odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti
− danom pravomoćnosti sudske presude kojom je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od jednoga mjeseca
− danom prestanka prebivališta na području Grada
− danom prestanka hrvatskoga državljanstva
− smrću.
U slučaju prestanka mandata gradonačelnika nastupom okolnosti iz stavka 1. ovog članka prije isteka 2 godine mandata, pročelnik upravnog tijela nadležnog za službeničke odnose u roku od 8 dana obavještava Vladu Republike Hrvatske o prestanku mandata gradonačelnika radi raspisivanja prijevremenih izbora za novog gradonačelnika.
U slučaju prestanka mandata gradonačelnika nakon isteka 2 godine mandata, dužnost gradonačelnika do kraja mandata obnaša zamjenik koji je izabran zajedno s njim.
Članak 58.
Referendum se može raspisati radi opoziva gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika koji je izabran zajedno s njim.
Na postupak referenduma za opoziv odgovarajuće se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje provedba referenduma.
Prijedlog za donošenje odluke o raspisivanju referenduma iz stavka 1. ovog članka može dati najmanje 2/3 članova Gradskog vijeća. Prijedlog mora biti predan u pisanom obliku i potpisan od vijećnika.
Prijedlog za raspisivanje referenduma iz stavka 1. ovog članka može predložiti i 20% ukupnog broja birača upisanih u popis birača Grada. Prijedlog mora biti predan u pisanom obliku i potpisan od birača.
Gradsko vijeće ne smije raspisati referendum za opoziv gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika prije proteka roka od 6 mjeseci od održanih izbor, ni ranije održanog referenduma za opoziv, kao ni u godini u kojoj se održavaju redovni zbori za gradonačelnika.
Članak 59.
Ako je raspisivanje referenduma predložilo 2/3 članova Gradskog vijeća, Gradsko vijeće je dužno izjasniti se o podnesenom prijedlogu i donijeti odluku u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga. Odluku o raspisivanju referenduma Gradsko vijeće donosi dvotrećinskom većinom svih članova Gradskog vijeća.
Ako je raspisivanje referenduma predložilo 20% ukupnog broja birača Grada predsjednik Gradskog vijeća dužan je zaprimljeni prijedlog dostaviti tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga radi utvrđivanja da li je prijedlog podnesen od potrebnog broja birača. Ako je prijedlog podnesen od potrebnog broja birača Gradsko vijeće će raspisati referendum u roku od 30 dana od dana zaprimanja odluke tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.
Članak 60.
Ako prije isteka dvije godine mandata prestane mandat Gradonačelnika Vlada Republike Hrvatske raspisat će prijevremene izbore za gradonačelnika i njegovog zamjenika, a do provedbe prijevremenih izbora dužnost gradonačelnika obnaša njegov zamjenik, a ako je mandat prestao i zamjeniku, do provedbe prijevremenih izbora dužnost gradonačelnika obnaša povjerenik Vlade Republike Hrvatske.
Ako nakon isteka dvije godine mandata prestane mandat gradonačelnika, dužnost gradonačelnika do kraja mandata obnaša njegov zamjenik.
Ako prestane mandat zamjenika koji obnaša dužnost gradonačelnika sukladno stavku 2.ovog članka, Vlada Republike Hrvatske raspisat će prijevremene izbore za gradonačelnika i njegovog zamjenika.
V. OSTVARIVANJE PRAVA PRIPADNIKA NACIONALNE MANJINE/NACIONALNIH
MANJINA
Članak 61.
Pripadnici nacionalnih manjina u Gradu sudjeluju u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima preko vijeća nacionalnih manjina i predstavnika nacionalnih manjina.
Članak 62.
Vijeća nacionalnih manjina u Gradu imaju pravo:
− predlagati tijelima Grada mjere za unapređivanje položaja nacionalne manjine u državi ili na nekom njezinom području, uključujući davanje prijedloga općih akata kojima se uređuju pitanja od značenja za nacionalnu manjinu tijelima koja ih donose;
− isticati kandidate za dužnosti u tijelima državne uprave i tijelima Grada
− biti obaviješteni o svakom pitanju o kome će raspravljati radna tijela Gradskoga vijeća, a koje se tiče položaja nacionalne manjine;
− davati mišljenja i prijedloge na programe radijskih i televizijskih postaja na lokalnoj i regionalnoj razini, namijenjene nacionalnim manjinama, ili na programe koji se odnose na manjinska pitanja.
Tijela Grada svojim općim aktima uredit će način, rokove i postupak ostvarivanja prava utvrđenih u stavku 1. ovoga članka.
Članak 63.
Gradonačelnik je dužan u pripremi prijedloga općih akata od vijeća nacionalnih manjina ili predstavnika nacionalnih manjina osnovanih za područje Grada, zatražiti mišljenje i prijedloge o odredbama kojima se uređuju prava i slobode nacionalnih manjina.
Članak 64.
Grad, u skladu s mogućnostima, financijski pomaže rad kulturnih i drugih udruga koje osnivaju pripadnici nacionalnih manjina, radi očuvanja njihova nacionalnoga i kulturnoga
identiteta.
Grad osigurava sredstva za rad vijeća nacionalnih manjina i pripadnika nacionalne manjine.
VI. UPRAVNA TIJELA
Članak 65.
Za obavljanje poslova iz samoupravnoga djelokruga Grada, utvrđenih zakonom i Statutom, te za obavljanje poslova državne uprave koji su zakonom preneseni na Grad, ustrojavaju se upravna tijela Grada.
Ustroj i djelokrug upravnih tijela uređuju se posebnom odlukom Gradskoga vijeća.
Upravna tijela ustrojavaju se kao upravni odjeli i službe (u daljnjem tekstu: upravna tijela).
Upravnim tijelima upravljaju pročelnici, koje na temelju javnoga natječaja imenuje gradonačelnik.
Članak 66.
Upravna tijela u oblastima za koja su ustrojena i u okviru djelokruga utvrđenog posebnom odlukom neposredno izvršavaju provođenje općih akata tijela Vijeća i akata koje sukladno posebnim zakonima donosi gradonačelnik.
Članak 67.
Upravna tijela samostalna su u okviru svojega djelokruga, a za zakonito i pravovremeno obavljanje poslova iz svojega djelokruga odgovorna su gradonačelniku.
Članak 68.
Sredstva za rad upravnih tijela osiguravaju se u Proračunu Grada, Državnom proračunu i iz drugih prihoda, u skladu sa zakonom.
VII. JAVNE SLUŽBE
Članak 69.
Grad u okviru samoupravnoga djelokruga osigurava obavljanje djelatnosti za koje je zakonom utvrđeno da se obavljaju kao javna služba, a kojima se zadovoljavaju svakodnevne komunalne, društvene i druge potrebe građana.
Članak 70.
Grad osigurava obavljanje djelatnosti iz članka 69. Statuta osnivanjem trgovačkih društava, javnih ustanova, drugih pravnih osoba i vlastitih pogona.
U trgovačkim društvima u kojima Grad ima udjele ili dionice, kao i u skupštinama trgovačkih društava kojih je Grad osnivač, gradonačelnik određuje predstavnika Grada ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.
Obavljanje određenih djelatnosti Grad može povjeriti drugim pravnim i fizičkim osobama na temelju ugovora o koncesiji.
Članak 71.
Trgovačka društva kojih je osnivač Grad ili u kojima Grad ima udjela ili dionica, samostalna su u obavljanju svoje djelatnosti i poslovanja, sukladno zakonu, propisu temeljenom na zakonu, ugovoru ili statutu društva.
Trgovačka društva dužna su pribaviti prethodnu suglasnost Gradskoga vijeća za odlučivanje o statusnim promjenama trgovačkih društava (priključenje, pripajanje, spajanje, preoblikovanje i prestanak).
Članak 72.
Za društvene djelatnosti za koje je zakonom određeno da se obavljaju kao javne službe, Grad osniva javne ustanove, a za druge društvene djelatnosti, ako se ne obavljaju radi stjecanja dobiti, Grad osniva ustanove (dalje u tekstu: ustanove).
Članak 73.
Ustanove kojih je osnivač Grad samostalne su u svojim djelatnostima i u poslovanju sukladno zakonu, propisu utemeljenom na zakonu, aktu o osnivanju i statutu ustanove.
Aktom o osnivanju ili statutom može se ograničiti stjecanje, opterećivanje i otuđivanje nekretnina i druge imovine te način raspolaganja dobiti.
Članak 74.
Gradonačelnik prati rad, daje preporuke i poduzima mjere prema trgovačkim društvima i ustanovama kojima je Grad osnivač ili vlasnik.
Predstavnici Grada u skupštinama trgovačkih društava, kao i njihove uprave i nadzorni odbori te upravna vijeća i ravnatelji ustanova, dužni su najmanje jedanput godišnje podnijeti izvješće Gradskome vijeću.
VIII. MJESNA SAMOUPRAVA
Članak 75.
Statutom Grada osnivaju se mjesni odbori i gradski kotarevi (u daljnjem tekstu: jedinice mjesne samouprave) kao oblici neposrednoga sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima što neposredno i svakodnevno utječu na njihov život i rad.
Mjesni odbori i gradski kotarevi pravne su osobe.
Uvjete za obavljanje općih i drugih poslova jedinica mjesne samouprave utvrđuje i osigurava gradonačelnik.
Mjesni odbor osniva se za jedno naselje, više međusobno povezanih manjih naselja ili za dio većega naselja ili grada koji u odnosu prema ostalim dijelovima čini zasebnu razgraničenu cjelinu (dio naselja).
Gradski kotar osniva se na području koje čini gradsku gospodarsku i društvenu cjelinu, a povezano je zajedničkim interesima građana.
U ostvarivanju prava iz stavka 1. ovoga članka, jedinice mjesne samouprave dužne su poštovati interes Grada u cjelini.
Članak 76.
Na području Grada osnovani su:
− gradski kotarevi: Ploče iza Grada, Grad, Pile – Kono, Lapad, Montovjerna, Gruž, Komolac i Mokošica
− mjesni odbori: Osojnik, Ljubač, Gromača, Kliševo, Mrčevo, Riđica, Mravinjac, Dubravica, Brsečine, Trsteno, Orašac, Zaton, Koločep, Lopud, Suđurađ, Luka Šipanska i Bosanka.
Članak 77.
Inicijativu i prijedlog za osnivanje jedinica mjesne samouprave može dati 20% građana upisanih u popis birača za područje za koje se predlaže osnivanje mjesnoga odbora, 2/3 vijećnika te gradonačelnik.
Uz podatke o podnositelju inicijative ili predlagaču za osnivanje jedinice mjesne samouprave prijedlog, između ostaloga, sadržava:
– naziv i sjedište jedinice mjesne samouprave
– područje jedinice mjesne samouprave i broj članova njezina vijeća.
Uz inicijativu i prijedlog za osnivanje jedinice mjesne samouprave gradonačelniku se dostavlja, ako nije predlagač, i nacrt pravila jedinice mjesne samouprave.
O inicijativi i prijedlogu o izdvajanju dijela iz jedinice mjesne samouprave i o spajanju jedinica mjesne samouprave, odlučuje se na način i po postupku utvrđenom za osnivanje jedinice mjesne samouprave.
Gradsko vijeće utvrđuje, na osnovi mišljenja Odbora za Statut i Poslovnik, jesu li inicijativa i prijedlog za osnivanje mjesnoga odbora usklađeni s odredbama zakona, Statuta i općih akata Gradskoga vijeća.
Prije utvrđivanja konačnoga prijedloga statutarne odluke o drukčijem teritorijalnom ustroju pojedine jedinice mjesne samouprave, Odbor za Statut i Poslovnik dužan je zatražiti mišljenje od mjesnoga zbora građana s određenoga područja.
Mišljenje iz stavka 6. nije obvezujuće.
Članak 78.
Tijela jedinica mjesne samouprave jesu vijeća jedinica mjesne samouprave i predsjednik vijeća jedinice mjesne samouprave.
Vijeće jedinice mjesne samouprave biraju građani s područja jedinice mjesne samouprave, koji imaju biračko pravo.
Članovi vijeća jedinica mjesne samouprave biraju se na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, razmjernim izbornim sustavom. Postupak izbora članova vijeća jedinica mjesne samouprave uređuje predstavničko tijelo općim aktom, odgovarajućom primjenom odredaba zakona kojima se uređuje izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave.
Vijeće mjesnoga odbora ima sedam (7) članova, a Vijeće gradskoga kotara ima jedanaest (11) članova.
Mandat članovima vijeća jedinice mjesne samouprave traje četiri godine.
Izbore za članove vijeća mjesne samouprave raspisuje predstavničko tijelo.
Postupak izbora članova vijeća mjesne samouprave, vezan uz obavljanje dužnosti članova vijeća mjesne samouprave, uređuje se posebnom odlukom Gradskoga vijeća.
Članak 79.
Prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora članova vijeća jedinica mjesne samouprave rješava mjerodavno izborno povjerenstvo, utvrđeno općim aktom predstavničkoga tijela.
Protiv rješenja mjerodavnoga izbornoga povjerenstva podnositelj prigovora koji je nezadovoljan takvim rješenjem ima pravo žalbe mjerodavnom uredu državne uprave.
Članak 80.
Vijeće jedinice mjesne samouprave donosi svoj program rada, pravila, poslovnik o svom radu, financijski plan i godišnji obračun te obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i Statutom.
Članak 81.
Vijeće jedinice mjesne samouprave:
− donosi pravila mjesnoga odbora i gradskoga kotara
− donosi poslovnik o radu u skladu sa Statutom
− donosi program rada i izvješće o radu mjesnoga odbora i gradskoga kotara
− donosi financijski plan i godišnji obračun
− bira i opoziva predsjednika
− donosi plan manjih komunalnih akcija i utvrđuje prioritet u njihovoj realizaciji
− saziva mjesne zborove građana
− odlučuje o korištenju sredstvima kojima raspolaže jedinica mjesne samouprave
− predlaže koncept razvoja svojega područja u okviru razvojnoga plana Grada
− predlaže rješenja od interesa za svoje područje u postupcima izradbe i donošenja prostornih i drugih planskih dokumenata i njihova ostvarenja
− prati stanje komunalne infrastrukture na svojem području i predlaže program njezina razvoja
− predlaže i prati mjere i akcije za zaštitu i unapređivanje okoliša te za poboljšavanje životnih uvjeta
− predlaže mjere za učinkovitiji rad komunalnih službi
− predlaže mjere nakon razmatranja stanja sigurnosti i zaštite osoba, imovine i dobara na svojem području
− obavlja i druge poslove utvrđene propisima.
Vijeće jedinice mjesne samouprave svoje prijedloge dostavlja nadležnim upravnim odjelima, a upravni odjeli dužni su zatražiti prijedloge rješenja i mjera od Vijeća jedinice mjesne samouprave u okviru njihovih nadležnosti.
Članak 82.
Vijeće jedinica mjesne samouprave iz svojega sastava, većinom glasova svih članova, bira predsjednika vijeća na vrijeme od četiri godine.
Vijeće jedinice mjesne samouprave može iskazati nepovjerenje predsjedniku vijeća većinom glasova svih članova vijeća.
Prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja predsjedniku vijeća jedinice mjesne samouprave može dati najmanje jedna trećina (1/3) članova vijeća.
Članak 83.
Predsjednik vijeća jedinice mjesne samouprave:
− predstavlja jedinicu mjesne samouprave i vijeće jedinice mjesne samouprave
− saziva sjednice vijeća, predlaže dnevni red, predsjeda sjednicama vijeća i potpisuje akte vijeća
− provodi i osigurava provođenje odluka vijeća, izvješćuje o provedbama odluka vijeća, i za svoj rad odgovara vijeću
− surađuje s tijelima Grada
− informira građane o pitanjima vezanima za jedinicu mjesne samouprave
− obavlja druge poslove koje mu povjeri vijeće.
Članak 84.
Predsjednik vijeća dužan je sazvati sjednicu vijeća na prijedlog najmanje jedne trećine svojih članova ili na prijedlog gradonačelnika u roku od osam (8) dana od dana primitka prijedloga.
Ako je spriječen ili nenazočan, predsjednik vijeća može ovlastiti člana vijeća da rukovodi sjednicom vijeća.
Članak 85.
Članovi vijeća jedinice mjesne samouprave imaju pravo i dužnost:
– biti na sjednicama vijeća jedinice mjesne samouprave;
– predlagati vijeću jedinice mjesne samouprave razmatranje pojedinih pitanja iz
njegova djelokruga;
– raspravljati i izjašnjavati se o svim pitanjima koja su na dnevnom redu vijeća
mjesne samouprave;
– obavljati poslove i zadaće koje im u okviru svojega djelokruga povjeri vijeće
jedinice mjesne samouprave.
Funkcije su članova vijeća mjesne samouprave počasne. Član vijeća jedinice mjesne samouprave ima i druga prava i dužnosti određene pravilima jedinice mjesne samouprave.
Članak 86.
Vijeće jedinice mjesne samouprave, u skladu sa Statutom, radi raspravljanja o potrebama i interesima građana i davanja prijedloga za rješavanje pitanja od mjesnoga značenja, može sazivati mjesne zborove građana.
Mjesni zbor građana saziva se za dio područja jedinice mjesne samouprave koji čini određenu cjelinu (dio naselja, stambeni blok i sl.), što se određuje pravilima jedinice mjesne samouprave.
Mjesni zbor građana vodi predsjednik vijeća jedinice mjesne samouprave ili član kojega odredi vijeće većinom glasova svojih članova.
Članak 87.
Mjesni zbor građana može sazivati vijeće jedinice mjesne samouprave i Gradsko vijeće.
Mjesni zbor građana saziva se isticanjem javnoga oglasa na oglasnoj ploči jedinice mjesne samouprave i njegovim objavljivanjem u lokalnom tisku najmanje pet (5) dana prije dana održavanja, kao i objavljivanjem u ostalim sredstvima javnoga priopćavanja i web stranicama grada.
Javni oglas mora sadržavati naziv sazivača, vrijeme i mjesto održavanja i prijedlog dnevnoga reda.
Mjesni zbor građana može se održati i pravovaljano odlučivati ako je uredno sazvan u skladu s odredbama stavka 2. ovoga članka.
Mjesni zbor građana odluke donosi većinom glasova nazočnih građana.
Članak 88.
Program rada jedinice mjesne samouprave sadržava popis aktivnosti i izvore sredstava za njihovo ostvarenje, sukladno stvarnim potrebama i mogućnostima Grada i jedinice mjesne samouprave, a donosi se najkasnije do kraja mjeseca listopada tekuće godine za sljedeću godinu.
Program rada jedinice mjesne samouprave dostavlja se gradonačelniku.
Članak 89.
U gradskom proračunu osiguravaju se sredstva za rad jedinice mjesne samouprave.
Jedinica mjesne samouprave može imati i prihode koje ostvari od imovine i imovinskih prava, pomoći i dotacija pravnih i fizičkih osoba.
Članak 90.
Stručne i administrativne poslove za rad jedinica mjesne samouprave obavljaju upravna tijela Grada na način uređen gradskom odlukom kojom će se odrediti način obavljanja poslova iz članka 81. stavka 1. Statuta i izvori sredstava za njihovo financiranje.
Članak 91.
Vijeće jedinice mjesne samouprave može odlučivati kad je sjednici nazočna većina njegovih članova, a odlučuje većinom glasova svih nazočnih članova.
Većinom glasova svih članova vijeće donosi:
– program rada jedinice mjesne samouprave
– pravila jedinice mjesne samouprave
– pravilnik o radu
– financijski plan i godišnji obračun.
Gradsko vijeće može na prijedlog gradonačelnika raspustiti vijeće jedinica mjesne samouprave, ako ono učestalo krši Statut, pravila jedinica mjesne samouprave i ne izvršava povjerene mu poslove.
IX. IMOVINA I FINANCIRANJE GRADA
Članak 92.
Sve pokretne i nepokretne stvari te imovinska prava koja pripadaju Gradu čine imovinu Grada.
Članak 93.
Imovinom Grada upravljaju gradonačelnik i Gradsko vijeće u skladu s odredbama ovog Statuta pažnjom dobrog gospodara.
Članak 94.
.
Grad ima prihode, kojima u okviru svojega samoupravnoga djelokruga slobodno raspolaže.
Prihodi su Grada:
− gradski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe, u skladu sa zakonom i posebnim odlukama Gradskoga vijeća
− prihodi od stvari u vlasništvu Grada i od imovinskih prava
− prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba koje su u vlasništvu Grada ili u kojima Grad ima udjele ili dionice
− prihodi od naknada za koncesije
− novčane kazne i oduzeta imovinska korist zbog prekršaja koje propiše Grad u skladu sa zakonom
− udio u zajedničkom porezu
− sredstva pomoći Republike Hrvatske predviđena u Državnom proračunu
− drugi prihodi određeni zakonom.
Članak 95.
Procjena godišnjih prihoda i primitaka te utvrđeni iznosi rashoda i izdataka Grada, iskazuju se u Proračunu Grada.
Svi prihodi i primitci Proračuna moraju biti u njemu raspoređeni i iskazni po izvorima iz kojih potječu.
Svi rashodi i izdatci Proračuna moraju biti u njemu utvrđeni i uravnoteženi s prihodima i primitcima.
Članak 96.
Proračun Grada i Odluka o izvršenju Proračuna donose se za proračunsku godinu i vrijede za godinu za koju su doneseni.
Proračunska godina razdoblje je od dvanaest mjeseci, koje počinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca.
Članak 97.
Gradsko vijeće donosi Proračun za sljedeću proračunsku godinu na način i u rokovima propisanima zakonom.
Ako se Proračun za sljedeću proračunsku godinu ne može donijeti u propisanom roku, Gradsko vijeće donosi Odluku o privremenom financiranju na način i postupkom propisanima zakonom, i to najduže za razdoblje od prva tri mjeseca proračunske godine.
Članak 98.
Temeljni financijski akt Grada je proračun.
Proračun donosi Gradsko vijeće u skladu s posebnim zakonom.
Gradonačelnik je dužan, kao jedini ovlašteni predlagatelj, utvrditi prijedlog proračuna i podnijeti ga Gradskom vijeću na donošenje u roku utvrđenom posebnim zakonom.
Ako se proračun za sljedeću proračunsku godinu ne može donijeti u propisanom roku, Gradsko vijeće na prijedlog gradonačelnika ili drugog ovlaštenog predlagatelja utvrđenog Poslovnikom Gradskog vijeća donosi odluku o privremenom financiranju na način i postupku propisanim zakonom i to najduže za razdoblje od prva tri mjeseca proračunske godine.
Članak 99.
Kada je raspušteno Gradsko vijeće, a Gradonačelnik nije razriješen, do imenovanje povjerenika Vlade Republike Hrvatske za Gradsko vijeće financiranje se obavlja izvršavanjem redovnih i nužnih rashoda i izdataka na temelju odluke o financiranju nužnih rashoda i izdataka koju donosi Gradonačelnika.
Članak 100.
Ako se tijekom proračunske godine smanje prihodi i primici ili povećaju izdaci utvrđeni proračunom, proračun se mora uravnotežiti sniženjem predviđenih izdataka ili pronalaženjem novih prihoda.
Uravnoteženje proračuna provodi se izmjenama i dopunama proračuna po postupku propisnom za donošenje proračuna.
Članak 101.
Ukupno materijalno i financijsko poslovanje Grada nadzire Gradsko vijeće.
Zakonitost, svrhovitost i pravodobnost korištenja proračunskih sredstava Grada nadzire Ministarstvo financija.
Članak 102.
Grad će sukladno odredbama zakona kojim se uređuje planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna te uputama i drugim aktima ministarstva nadležnog za financije na mrežnim stranicama Grada objaviti informacije o trošenju proračunskih sredstava tako da su informacije lako dostupne i pretražive.
X. AKTI GRADA
Članak 103.
Gradsko vijeće, na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih zakonom i Statutom, donosi Statut, Poslovnik, Proračun, Odluku o izvršenju Proračuna, odluke i druge opće akte i zaključke.
Gradsko vijeće donosi rješenja i druge pojedinačne akte kada u skladu sa zakonom rješava o pojedinačnim stvarima.
Članak 104.
Gradonačelnik u poslovima iz svojega djelokruga donosi pojedinačne akte kad je za to ovlašten zakonom ili općim aktom Gradskoga vijeća.
Članak 105.
Odluku o kupoprodaji poslovnih prostora u vlasništvu Grada Dubrovnika, Gradsko vijeće donosi dvotrećinskom većinom glasova svih vijećnika.
Članak 106.
Radna tijela Gradskoga vijeća donose zaključke i preporuke.
Članak 107.
Gradonačelnik osigurava izvršenje općih akata iz članka 103. Statuta, na način i postupkom propisanim Statutom te obavlja nadzor nad zakonitošću rada upravnih tijela.
Članak 108.
Upravna tijela Grada u izvršavanju općih akata Gradskoga vijeća donose pojedinačne akte kojima rješavaju o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba.
Protiv pojedinačnih akata iz stavka 1. ovoga članka, može se izjaviti žalba mjerodavnom upravnom tijelu Županije.
Na donošenje pojedinačnih akata shodno se primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku i drugih propisa.
U izvršavanju općih akata Gradskoga vijeća pojedinačne akte donose i pravne osobe kojima su odlukom Gradskoga vijeća, u skladu sa zakonom, povjerene javne ovlasti.
Članak 109.
Pojedinačni akti kojima se rješava o obvezi razreza gradskih poreza, doprinosa i naknada, donose se u skraćenome upravnom postupku.
Skraćeni upravni postupak provodi se i pri donošenju pojedinačnih akata pravnih osoba kojima je Grad osnivač, a kojima se rješava o pravima, obvezama i interesima fizičkih i pravnih osoba.
Protiv pojedinačnih akata Gradskoga vijeća i gradonačelnika, kojima se rješava o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba, ako posebnim zakonom nije drukčije propisano, ne može se izjaviti žalba, već se može pokrenuti upravni spor.
Članak 110.
Nadzor zakonitosti pojedinačnih neupravnih akata, koje donose u samoupravnom djelokrugu Gradsko vijeće i gradonačelnik, obavljaju mjerodavna središnja tijela državne uprave, svako u svojem djelokrugu, sukladno posebnom zakonu.
Članak 111.
Detaljnije odredbe o aktima Grada i o postupku donošenja akata utvrđuju se Poslovnikom Gradskoga vijeća.
Članak 112.
Opći akti, prije nego što stupe na snagu, objavljuju se u „Službenom glasniku Grada Dubrovnika“.
Opći akti stupaju na snagu osmoga dan od dana objave, osim ako nije, zbog osobito opravdanih razloga, općim aktom propisano da opći akt stupa na snagu dan nakon objave.
Opći akti ne mogu imati povratno djelovanje.
XI. JAVNOST RADA
Članak 113.
Grad će organizirati svoj rad i poslovanje tako da građani i pravne osobe mogu na jednostavan i djelotvoran način ostvariti svoja Ustavom zajamčena prava i zakonom zaštićene interese te ispunjavati građanske dužnosti.
Članak 114.
Gradonačelnik može odlučiti da se prijedlozi propisa koji su u pripremi, a za koje je javnost osobito zainteresirana, objave sredstvima javnoga priopćivanja, kako bi se omogućilo svima da iznesu svoje primjedbe.
Članak 115.
Upravno tijelo Grada, određeno gradonačelnikovom odlukom, mora dopustiti građaninu uvid u vrijedeću zbirku zakona i drugih propisa te općih akata Grada.
Tjedni i dnevni raspored radnoga i uredovnoga vremena i druga pitanja u svezi s radnim vremenom u upravnim tijelima, utvrđuje gradonačelnik.
Građani i pravne osobe moraju biti na prikladan način javno obaviješteni o radnom vremenu, uredovnim danima i drugim pitanjima važnima za rad upravnih tijela Grada.
Članak 116.
Na zgradama u kojima su smještena tijela Grada mora biti istaknut njihov naziv.
Na prikladnome mjestu u zgradi mora biti istaknut raspored prostorija tijela Grada.
Članak 117.
Rad Gradskoga vijeća, gradonačelnika i upravnih tijela Grada javan je.
Javnost rada Gradskog vijeća osigurava se:
― javnim održavanjem sjednica,
― izvještavanjem i napisima u tisku i drugim oblicima javnog priopćavanja,
― objavljivanjem općih akata i drugih akata u službenom glasilu Grada i na web-stranicama Grada.
Javnost gradonačelnikova rada osigurava se:
− održavanjem konferencija za medije
− izvještavanjem i napisima u tisku te drugim oblicima javnoga priopćivanja
− objavljivanjem općih i pojedinačnih akata u „Službenom glasniku Grada
Dubrovnika“ i na web-stranicama Grada.
Javnost rada upravnih tijela Grada osigurava se izvještavanjem i napisima u tisku i drugim oblicima javnoga priopćivanja.
XII. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA
Članak 118.
Način djelovanja gradonačelnika i njegova zamjenika u obnašanju javnih dužnosti uređen je posebnim zakonom.
XIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 119.
Prijedlog za promjenu Statuta može podnijeti jedna trećina vijećnika Gradskoga vijeća, gradonačelnik i Odbor za Statut i Poslovnik Gradskoga vijeća.
Prijedlog mora biti obrazložen, a podnosi se predsjedniku Gradskoga vijeća.
Gradsko vijeće, većinom glasova svih vijećnika, odlučuje hoće li pristupiti raspravi o predloženoj promjeni Statuta.
Ako Gradsko vijeće odbije prijedlog za promjenu Statuta, taj se prijedlog ne može ponovno staviti na dnevni red Gradskoga vijeća prije isteka roka od šest mjeseci od dana njegova odbijanja.
Članak 120.
Ovaj Statut stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Dubrovnika“, osim članaka 54., 58., 59. i 60. koji stupaju na snagu dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju prvih sljedećih redovnih lokalnih izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te općinske načelnike, gradonačelnike i župane.
Članovi Gradskog vijeća zatečeni na dužnosti u trenutku stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 144/20) nastavljaju s obavljanjem dužnosti do isteka tekućeg mandata.
Osobe zatečene na dužnosti zamjenika Gradonačelnika u trenutku stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 144/20) nastavljaju s obnašanjem dužnosti do isteka tekućeg mandata.
KLASA: 011-01/21-01/01
URBROJ: 2117/01-09-21-02
Dubrovnik, 25. veljače 2021.
Predsjednik Gradskog vijeća:
mr.sc. Marko Potrebica, v. r.
----------------------------------------