Na temelju odredbe članka 104. stavka 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“, broj 68/18 i 110/18) i članka 32. Statuta Grada Dubrovnika („Službeni glasnik Grada Dubrovnika“, broj 4/09., 6/10., 3/11., 14/12., 5/13., 6/13. – pročišćeni tekst, 9/15. i 5/18.), Gradsko vijeće Grada Dubrovnika na 32. sjednici, održanoj ­14. rujna 2020., donijelo je

 

O D L U K U

O KOMUNALNOM REDU

 

 

I.      OPĆE ODREDBE

Članak 1.

 

Ovom Odlukom propisuje se:

―   uređenje naselja,

―   način uređenja i korištenja površina javne namjene i zemljišta u vlasništvu Grada Dubrovnika (u daljnjem tekstu: Grad) za gospodarske i druge svrhe, uključujući i njihovo davanje na privremeno korištenje, te održavanje reda na tim površinama,

―   uvjeti korištenja javnih parkirališta, javnih garaža, nerazvrstanih cesta i drugih površina javne namjene za parkiranje vozila,

―   održavanje čistoće i čuvanje površina javne namjene,

―   mjere za održavanje komunalnog reda,

―   prekršajne odredbe.

 

Članak 2.

 

Pojedini pojmovi u smislu ove Odluke imaju slijedeće značenje:

1.    površine javne namjene su površine u općoj uporabi, namijenjene svima i pod jednakim

    uvjetima, a prema namjeni razlikuju se na:

a)                 javne prometne površine su javne ceste, nerazvrstane ceste i javne prometne površine na kojima nije dopušten promet motornim vozilima;

-     javne ceste su ceste razvrstane kao javne ceste sukladno Zakonu o cestama, koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim zakonom i drugim propisima kojima se uređuju ceste.

-     nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim posebnim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu zakona kojim se uređuju ceste.

-     javne prometne površine na kojima nije dopušten promet motornim vozilima su trgovi, pločnici, javni prolazi, javne stube, prečaci, šetališta, uređene plaže, biciklističke i pješačke staze, pothodnici, podvožnjaci, nadvožnjaci, mostovi i tuneli, ako nisu sastavni dio nerazvrstane ili druge ceste.

b)                javne zelene površine su parkovi, drvoredi, živice, cvjetnjaci, travnjaci, skupine ili pojedinačna stabla, dječja igrališta s pripadajućom opremom, javni športski i rekreacijski prostori, zelene površine uz ceste i ulice, ako nisu sastavni dio nerazvrstane ili druge ceste odnosno ulice.

c)   ostale površine javne namjene su površine uz sportske objekte, rekreacijske objekte i slično, objekte koji su namijenjeni za javne priredbe i druge slične površine, otvorene tržnice, groblja, kolodvori i slični prostori, kopneni dijelovi pomorskog dobra određeni zakonom koji su po svojoj prirodi namijenjeni općoj uporabi – trajektno i brodsko pristanište, plaže i slične površine);

2.        javna rasvjeta su građevine i uređaji za rasvjetljavanje nerazvrstanih cesta, javnih prometnih površina na kojima nije dopušten promet motornim vozilima, javnih cesta koje prolaze kroz naselje, javnih parkirališta, javnih zelenih površina te drugih javnih površina školskog, zdravstvenog i drugog društvenog značaja u vlasništvu Grada Dubrovnika.

3.        javna parkirališta su uređene javne površine koje se koriste za parkiranje motornih vozila i/ili drugih cestovnih vozila s pripadajućom opremom na zemljištu u vlasništvu Grada Dubrovnika.

4.        javne garaže su podzemne i nadzemne građevine koje se koriste za parkiranje motornih vozila s pripadajućom opremom, čiji je investitor odnosno vlasnik Grad Dubrovnik ili osoba koja obavlja komunalnu djelatnost pružanja usluge parkiranja na uređenim javnim površinama i u javnim garažama.

5.        ploča s tvrtkom ili nazivom je ploča s tvrtkom pravne osobe ili imenom fizičke osobe obrtnika, odnosno nazivom obrta i drugo;

6.        zaštitne naprave su tende, roloi, zaštitne rešetke, kamere, alarmni uređaji i slični predmeti koji se postavljaju na pročelja;

7.        plakati su oglasi i slične objave reklamno-promidžbenog ili informativnog sadržaja;

8.         reklame su reklamne zastave, transparenti, privremene strate, tipizirane i informativne (reklamne) strate, reklamni natpisi, reklamni logoi, reklamni ormarići, ferali, reklamne naljepnice, reklamne ploče, svjetleće reklamne ploče, reklamne ploče na stupovima javne rasvjete i drugi predmeti koji služe reklamiranju, osim reklamnih panoa;

9.        reklamni panoi su reklamni stupovi (totemi), putokazni panoi, pokretni reklamni panoi, osvijetljene (city light) i neosvijetljene reklamne vitrine, veliki reklamni panoi, reklamna platna, reklamni uređaji i konstrukcije;

10.    vanjski dijelovi zgrade su pročelja, izlozi, balkoni, terase, ulazna i garažna vrata, prozori, podrumski otvori, žljebovi, oluci, krovovi, dimnjaci, klimatizacijski i drugi razni uređaji, antene, i slično;

11.    privremene građevine su montažni objekti i drugi objekti koji se postavljaju za potrebe sajmova i javnih manifestacija i prigodnog uređenja naselja;

12.    vozilima u smislu ove Odluke smatraju se sve vrste vozila na motorni i električni pogon, kao što su osobni automobili, teretni automobili, autobusi, kamperska vozila, motocikli, mopedi, traktori, radni strojevi, priključna vozila i slično;

13.    miješani komunalni otpad je otpad iz kućanstva i otpad iz trgovina, industrije i iz ustanova koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, iz kojeg posebnim postupkom nisu izdvojeni pojedini materijali (kao što je papir, staklo i dr.).

14.    boravišni prostor je svaki otvoreni i zatvoreni prostor u kojem ljudi borave trajno ili privremeno.

 

 

II.        UREĐENJE NASELJA

Članak 3.

 

Naselja na području Grada moraju biti uređena.

 

Pod uređenjem naselja, u smislu ove Odluke, smatra se uređenost površina javne namjene kojima upravlja Grad i drugih površina u općoj uporabi, kao i površina vidljivih s površine javne namjene, a osobito izgled i uređenost:

―   ploča s imenom naselja, ulica, trgova, te pločica s kućnim brojem zgrada;

―   vanjskih dijelova zgrada;

―   izloga;

―   ploča s tvrtkom ili nazivom;

―   dvorišta, vrtova, zelenih površina, ograda uz zgradu i sličnih površina;

―   urbane opreme, kioska i pokretnih naprava, zaštitnih naprava, parkovne opreme, opreme i uređaja koji se stavljaju na vanjske dijelove građevina;

―   reklamnih predmeta i javnog oglašavanja, jarbola i isticanje zastava, putokaza i opreme za dodatnu regulaciju prometa;

―   javne rasvjete;

―   građevina i uređaja javne namjene;

―   tržnica na malo i ribarnica;

―   groblja;

―   sanitarno - komunalne mjere u cilju uređenja naselja.

 

1.1.  Ploče s imenom naselja, ulica, trgova i pločice s brojem zgrade

 

Članak 4.

 

Na području Grada naselja, ulice, trgovi i obale moraju biti označeni imenom, a zgrade moraju biti obilježene brojevima.

 

Naselja, ulice, trgovi, obale i zgrade označavaju se i obilježavaju na način i po postupku propisanom posebnim propisom.

 

U Povijesnoj jezgri Grada natpisne ploče s imenom ulice ili trga, te kućni brojevi izrađuju se od kamena.

 

Grad Dubrovnik, uz prethodnu suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine – Konzervatorskog odjela u Dubrovniku (u daljnjem tekstu: Konzervatorski odjel), može odrediti poseban oblik, tekst i raspored ploča s nazivom i smještajem pojedinih kulturno-povijesnih spomenika i ostalih objekata bitnih za posjetitelje Grada Dubrovnika.

 

 

Članak 5.

 

Za označavanje imena naselja, ulica, trgova i obala postavljaju se ploče dimenzija 50 x 30 cm, a na zgrade se postavljaju pločice s kućnim brojem zgrade dimenzija 20 X 15 cm.

 

Ploče s imenima naselja, ulica, trgova i obala postavlja i o njima skrbi osoba kojoj to povjeri Grad Dubrovnik.

 

Vlasnik zgrade dužan je na zgradu postaviti pločicu s kućnim brojem zgrade najkasnije prije početka korištenja zgrade.

 

Vlasnik, odnosno upravitelj zgrade, dužan je voditi brigu o tome da zgrada bude stalno obilježena kućnim brojem.

 

Zabranjeno je oštećivati i uništavati te neovlašteno skidati i mijenjati ploče i pločice iz stavka 1. ovoga članka.

 

1.2.    Vanjski dijelovi zgrada

Članak 6.

 

Vanjski dijelovi zgrada u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba, u dijelu koji je vidljiv s površine javne namjene, moraju biti održavani i uredni.

Vlasnik, korisnik, odnosno upravitelj zgrade dužan je neodržavane i neuredne vanjske dijelove zgrade obnoviti i održavati tako da se obnovljeni dijelovi zgrade uklapaju u cjeloviti izgled zgrade.

 

Zabranjeno je djelomično uređivanje pročelja višestambenih zgrada, osim u slučaju kad višestambena zgrada ima više zasebnih ulaza, kada je dopušteno uređivanje pročelja za stanove koji pripadaju istom ulazu.

Članak 7.

 

Vlasnik, odnosno korisnik zgrade dužan je odmah otkloniti oštećenja vanjskih dijelova zgrade, zbog kojih postoji opasnost za život i zdravlje ljudi ili imovinu veće vrijednosti, sukladno posebnim propisima o gradnji.

 

Članak 8.

 

Korištenje zgradom ne smije onemogućiti ili otežati korištenje javnim površinama, komunalnim objektima i uređajima.

Vanjski uređaji i oprema izvan gabarita zgrade moraju biti postavljeni tako da ne ometaju sigurnost, prolazak pješaka, promet i ne smanjuju preglednost cestovnog prometa.

 

Na prozorima, balkonima, terasama i drugim dijelovima zgrade, u pravilu se drži cvijeće i ukrasno bilje i to na način da ne ugrožava sigurnost ljudi i imovine.

 

Zabranjeno je u Povijesnoj jezgri Grada postavljati graste s cvijećem i ukrasnim biljem, slike i slične predmete na fasade zgrada, uz izuzetak grasta s cvijećem i ukrasnim biljem koje se mogu postavljati u otvore na zgradama, na balkone i terase.

 

Zabranjeno je robu i ostale predmete koji se prodaju u poslovnoj prostoriji vješati na vrata, prozore, okvire ili pročelje zgrade gdje se poslovna prostorija nalazi.

 

Zabranjeno je u Povijesnoj jezgri Grada postavljati prostirke – tepihe i podije (drveni, betonski ili od drugog materijala) na pločnik.

 

S prozora, terasa, balkona, lođa, ograda i drugih vanjskih dijelova zgrade zabranjeno je istresati krpe, sagove i slično, bacati otpad, prolijevati vodu, cijediti vodu ili na drugi način onečišćavati javnu površinu.

 

Zabranjeno je u otvore zgrada, na balkone, terase i sl. stavljati neprimjerene poruke odnosno sadržaje kojima se vrijeđa moral i osjećaji građana.

 

Zabranjeno je u otvore zgrada, na balkone, terase i sl. stavljati poruke kojima se nešto reklamira, oglašava ili na bilo koji drugi način privlači pažnja građana.

 

Zabranjeno je pisati, crtati, prljati, mehanički oštećivati, uništavati ili na drugi način devastirati vanjske dijelove zgrada.

Članak 9.

 

Otvori na zgradama unutar Povijesne jezgre Grada moraju biti od propisanoga materijala (drvo) i tradicionalnog izgleda i boje, a prema smjernicama Konzervatorskog odjela.

 

Pod otvorima na zgradama podrazumijevaju se ulazna vrata, izlozi, prozori i drugi otvori na zgradama.

Članak 10.

 

Vlasnik, odnosno nositelj prava na zgradi koja ima svojstvo pojedinačnog kulturnog dobra ili se nalazi na području zaštićene kulturno-povijesne cjeline, kao i drugi imatelj kulturnog dobra, dužan je za sve zahvate na vanjskim dijelovima zgrade ishoditi prethodno odobrenje Konzervatorskog odjela, sukladno pozitivnim zakonskim propisima.

 

Zabranjeno je bilo kakvo izvođenje zahvata na vanjskim dijelovima zgrade iz stavka 1. ovog članka bez odobrenja ili suprotno odobrenju Konzervatorskog odjela.

 

U Povijesnoj jezgri Grada zabranjeno je obavljati građevinske radove na pročeljima i vanjskim dijelovima zgrada (npr. postavljati skele i sl.) u razdoblju od 15. lipnja do 15. rujna.

 

Zabranjeno je oštećivanje, ispisivanje poruka i grafita na zgradama iz stavka 1. ovog članka te djelomično bojanje pročelja bojama koje se ne uklapaju u cjelovitu sliku pročelja.

 

1.3.     Izlozi

Članak 11.

 

Izlog čini zastakljeni otvor u zidovima zgrade i izložbeni ormarić ili vitrina koji služe javnom izlaganju robe ili za potrebe isticanja djelatnosti poslovnog prostora.

 

Izlozi, izložbeni ormarići i druga slična oprema poslovnog prostora (u daljnjem tekstu: izlog) moraju biti tehnički i estetski oblikovani, odgovarajuće osvijetljeni u skladu s izgledom zgrade i okoliša, tako da izravno ne obasjavaju javnu prometnu površinu, a svojim položajem ne smiju onemogućiti ili otežati korištenje javnih površina.

 

Vlasnik, odnosno korisnik poslovnog prostora dužan je izlog držati urednim i čistim.

 

Za blagdane i prigodne manifestacije izlozi moraju biti prigodno uređeni.

 

Vlasnik, odnosno korisnik poslovnog prostora ne smije u izlogu držati ambalažu ili skladištiti robu, niti smije izlagati robu izvan izloga i poslovnog prostora.

 

Zabrana iz prethodnog stavka ne odnosi se na vlasnike, odnosno korisnike poslovnog prostora u kojem se prodaje živo cvijeće izvan Povijesne jezgre Grada.

 

 

Članak 12.

 

Zabranjeno je uništavati izloge, te po njima ispisivati poruke i obavijesti, crtati, šarati i na drugi ih način prljati ili devastirati. Iznimno, na izlozima je dopušteno isticati privremene obavijesti o prigodnim i sezonskim sniženjima.

 

Vlasnik, odnosno korisnik poslovnog prostora koji se ne koristi, dužan je izlog, vrata i ostale otvore uredno prekriti neprozirnim materijalom, te onemogućiti uvid u unutrašnjost poslovnog prostora.

 

Vlasnik, odnosno korisnik izloga dužan je oštećenja na izlogu ukloniti bez odgode, a najkasnije u roku od 15 dana od dana nastanka oštećenja.

 

Komunalni redar rješenjem će narediti vlasniku, odnosno korisniku izloga uklanjanje oštećenja iz stavka 3. ovoga članka.

 

Ako vlasnik, odnosno korisnik ne postupi po rješenju iz stavka 4. ovoga članka, a postoji neposredna opasnost za sigurnost prolaznika, Grad će izvršenje rješenja provesti putem treće osobe na trošak vlasnika, odnosno korisnika poslovnog prostora.

 

1.4.        Ploča s tvrtkom ili nazivom

 

Članak 13.

 

Pravna ili fizička osoba (obrtnik) ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ističe ploču s nazivom tvrtke ili obrta, odnosno druge samostalne djelatnosti, na poslovnu prostoriju u kojoj posluje. Iznimno, ploča s tvrtkom može se postaviti na ulično pročelje zgrade lijevo ili desno od ulaza u poslovni prostor. Veličina ploče s tvrtkom može biti do 60x24 cm.

 

Ustanove i druge institucije ističu naziv na mjestu određenom posebnim propisima, odnosno na objekt u kojem se nalazi poslovni prostor ustanove, odnosno institucije.

 

Članak 14.

 

U Povijesnoj jezgri Grada Dubrovnika tvrtke i natpisi mogu se postavljati na građevinama samo u zoni prizemlja ispod prvog razdjelnog vijenca kao plošni natpis, vodeći računa o vrijednosti povijesne stolarije i trebaju biti izvedeni kao pojedinačna oznaka na ploči veličine do 30x20 cm postavljena na vrata.

 

Za više korisnika poslovnih prostorija u građevini, natpisi se postavljaju kao ploče veličine do 40x30 cm na zajedničku ploču, izvedenu od kvalitetnog materijala (staklo ili kvalitetna imitacija stakla, željezo, bronca), koja se postavlja na slobodnoj plohi vrata.

Članak 15.

 

Pravna ili fizička osoba iz članka 13. mora održavati ploču s tvrtkom, nazivom i natpisom, urednom, čistom i čitkom, a u slučaju njezine dotrajalosti istu mora obnoviti, odnosno zamijeniti.

 

Zabranjeno je predmete iz prethodnog stavka prljati i uništavati.

 

Pravna ili fizička osoba iz članka 13. dužna je ukloniti ploču s tvrtkom, nazivom i natpisom s pročelja zgrade u roku od 8 dana od dana prestanka obavljanja djelatnosti, odnosno prestanka korištenja poslovnog prostora te pročelje zgrade vratiti u prvobitno stanje.

 

Ako pravna ili fizička osoba iz članka 13. ne postupi sukladno stavku 3. ovoga članka, komunalni redar rješenjem će narediti uklanjanje ploče s tvrtkom, nazivom i natpisom.

 

Ako pravna ili fizička osoba iz članka 13. ne postupi po rješenju komunalnog redara iz prethodnog stavka, ploča s tvrtkom, nazivom i natpisom uklonit će se putem treće osobe na njihov trošak.

 

 

2.      Uređenje i održavanje dvorišta, vrtova, zelenih površina, ograda uz zgradu i sličnih površina

Članak 16.

 

Vlasnici, odnosno korisnici zgrada i neizgrađenog građevinskog zemljišta dužni su dvorišta, vrtove, zelene i druge površine zgrada, ograde uz zgradu (u daljnjem tekstu: okućnica), neizgrađeno građevinsko zemljište te druge površine, u dijelu koji je vidljiv s površine javne namjene, održavati urednima i čistima.

 

Ako se okućnica i neizgrađeno građevinsko zemljište, te druge površine uz površine javne namjene, ne održavaju urednima i čistima, komunalni redar će rješenjem narediti njihovom vlasniku, odnosno korisniku otklanjanje uočenih nedostataka.

 

Ukoliko vlasnici, odnosno korisnici prostora iz prethodnog stavka u ostavljenom roku ne postupe sukladno rješenju komunalnog redara, ti će se nedostaci otklonit putem treće osobe na trošak vlasnika, odnosno korisnika prostora.

 

Okućnica i neizgrađeno građevinsko zemljište i druge površine moraju se koristiti sukladno njihovoj namjeni, te s njih ne smiju dolaziti nikakve štetne imisije (neugodni mirisi i sl.) na površine javne namjene, susjedne zgrade i druge objekte. Svojim stanjem i izgledom ne smiju narušavati estetski izgled okolnih površina.

 

Lišće, plodove i grane koji s površina iz stavka 1. ovog članka padnu na javnu prometnu površinu, vlasnici, odnosno korisnici, dužni su odmah ukloniti i površinu očistiti.

 

Na prostorima okućnica, neizgrađenog građevinskog zemljišta i drugih površina uz javne površine zabranjeno je odlagati otpad, posebice stare automobile, barke, strojeve, električne i druge aparate i predmete iz kućanstva, građevinski šut, daske, dotrajale predmete i drugo što narušava izgled okoliša, te spaljivati sve vrste otpadnih tvari.

 

 

Članak 17.

 

Ograde uz površine javne namjene moraju se postavljati tako da ne ometaju korištenje javnih površina, da ne predstavljaju opasnost za sigurnost prometa i ljudi te da se vizualno uklapaju u okolni izgled.

 

Ograde uz površine javne namjene moraju biti izrađene od materijala i na način koji odgovara izgledu Grada, pa zato ne smiju biti izrađene od bodljikave žice, šiljaka, pruća i sličnog neprikladnog materijala.

 

Vlasnici, odnosno korisnici ograda od ukrasne živice ili drugog ukrasnog bilja, kada se one nalaze uz javne prometne površine, dužni su prije započinjanja radova na orezivanju propisno označiti mjesto izvođenja radova te poduzeti sve mjere kako bi se za vrijeme rezidbe zaštitili ljudi i imovina, a nakon završetka radova na orezivanju dužni su odmah očistiti javnu površinu.

 

Ograde od ukrasne živice i drveće uz javne prometne površine vlasnici, odnosno korisnici moraju redovito održavati i orezivati tako da ne prelaze zamišljenu graničnu crtu javne prometne površinu, ne zaklanjaju preglednost, ne ometaju normalno kretanje pješaka i sigurnost prometa, ne zaklanjaju prometnu i svjetlosnu signalizaciju te javnu rasvjetu.

 

Zidovi od kamena ili drugog prikladnog materijala moraju biti od strane vlasnika odnosno korisnika redovito čišćeni od korova.

 

Ako se potporni ili ogradni zid uruši ili postoji opasnost od urušavanja na javnu površinu, komunalni redar će rješenjem narediti vlasniku odnosno korisniku uklanjanje ili sanaciju istog, te vraćanje u prvobitno stanje, uz poduzimanje svih mjera zaštite.

 

Ukoliko vlasnik odnosno korisnik ne postupi po rješenju komunalnog redara, Grad će izvršenje rješenja provesti putem treće osobe, a na trošak vlasnika odnosno korisnika zida.

 

Članak 18.

 

Ako dvorište, vrt, zelena i druga površina zgrade, kao i ostale površine ili ograde uz javnu površinu, nisu uređeni na način propisan odredbama ove Odluke, komunalni redar rješenjem će narediti vlasniku, odnosno korisniku nekretnine, otklanjanje uočenih nedostataka.

 

Ukoliko po rješenju komunalnog redara nedostaci ne budu uklonjeni u zadanom roku, nedostatke će otkloniti ovlaštena pravna ili fizička osoba o trošku i riziku vlasnika, odnosno korisnika.

Članak 19.

 

Ako postoji opasnost od rušenja stabla na javnu površinu i ozljeđivanja ljudi i/ili oštećenja imovine, komunalni redar će rješenjem narediti vlasniku, odnosno korisniku zemljišta potrebne zahvate na stablu.

 

Ukoliko po rješenju komunalnog redara nedostaci ne budu uklonjeni u zadanom roku, nedostatke će otkloniti ovlaštena pravna ili fizička osoba o trošku i riziku vlasnika, odnosno korisnika.

 

Članak 20.

 

Zelene površine ispred stambenih i poslovnih zgrada mogu se, radi zaštite, ograditi metalnim

 

stupićima, grastama s cvijećem ili ukrasnom živicom, ako to neće ometati normalno kretanje pješaka, prometovanje vozila i ako neće smanjivati preglednost.

 

Odobrenje za ograđivanje zelenih površina iz prethodnog stavka, vlasniku građevine ispred koje se traži ograđivanje, izdaje upravni odjel nadležan za komunalne djelatnosti.

 

Zabranjeno je ograđivanje zelenih površina iz stavka 1. ovog članka bez odobrenja upravnog odjela nadležnog za komunalne djelatnosti.

 

Ukrasne graste s mediteranskim biljem i cvijećem, dimenzija ne većih od 30 cm, mogu se postavljati na površinama javne namjene pri ulazu u poslovne prostore tamo gdje je to moguće i to samo unutar zakupljene javne površine.

 

Ukrasne graste iz stavka 4. ovog članka moraju se nakon isteka radnog vremena ukloniti s površine javne namjene.

Članak 21.

 

Pravna ili fizička osoba koja upravlja ili koristi športske, rekreacijske i druge slične objekte, groblja, plaže, dijelove morske obale i druge slične površine mora ih održavati urednima, čistima i redovito održavati zelenu površinu unutar tih prostora, te brinuti za njezinu zaštitu i obnovu.

 

Vlasnik individualnog stambenog objekta, suvlasnici stambene zgrade, vlasnik ili korisnik poslovnog objekta, škole, bolnice, crkve, samostana i slično, obvezatan je osigurati obnovu, uređenje, održavanje i zaštitu zelene površine na zemljištu koje pripada objektu, odnosno zelenim površinama koje se nalaze u okviru ograđenog okoliša tog objekta.

 

Pravna ili fizička osoba koja upravlja površinama iz stavka 1. i 2. ovog članka mora objekte i uređaje na njima održavati urednima i ispravnima.

 

Pravna ili fizička osoba koja se koristi ili upravlja površinama i objektima iz stavka 1. ovog članka mora, na vidnom mjestu, istaknuti pravila o održavanju reda, čistoće, zaštite zelenila i slično.

 

Ukoliko osobe iz stavka 1. ovog članka ne ispune obvezu održavanja reda, čistoće i zaštite zelene površine, isto će se izvršiti preko treće osobe na njihov trošak.

 

 

3.    Urbana oprema

Članak 22.

 

Pod urbanom opremom u smislu ove odluke smatraju se:

1. Privremeni objekti:

1.   kiosci ili drugi montažni objekti

2.   pokretne naprave

a)     zaštitne naprave i uređaji – tende, suncobrani, rukohvati, oprema za video nadzor i sl.

b)     oprema koja se postavlja za potrebe organiziranja terasa ugostiteljskih objekata – stolovi, stolice, graste s cvijećem, pokretne ograde, različite podne podloge, otvoreni šank i ostala oprema u svrhu obavljanja ugostiteljske djelatnosti

c)      oprema koja se postavlja za potrebe organiziranja zabava – šatori, kućice, luna parkovi, cirkuski šatori

d)     oprema koja se postavlja za potrebe organiziranja manifestacija za vrijeme državnih i vjerskih blagdana, obljetnica, športskih događaja, u svrhu promidžbe, te drugih manifestacija odnosno događanja

e)     uslužne naprave – automati, hladnjaci, vage, peći za pečenje plodina, prikolice za ambulantnu prodaju, naprave za prodaju pića, napitaka i sladoleda i slično

f)       štandovi, banci, stolići, stalci i slično

g)     izložbeni ormarići i vitrine

2.  parkovna oprema

3.   stalci za bicikle

4.   oprema, uređaji i oznake koji se postavljaju na vanjske dijelove građevine

5.   reklamni i oglasni predmeti

6.   spremnici za otpad, košarice za otpad i druga oprema za sakupljanje otpada

7.   oprema dječjih i sportskih igrališta, te rekreacijskih prostora

8.   oprema parka – igrališta za pse

9.   jarboli za isticanje zastava i slični predmeti

10.   putokazi

11.   oprema za dodatnu regulaciju prometa

12.   oprema na plažama – kabine za presvlačenje, skalice za ulazak u more, tuševi, košarice za otpad i sl.

Članak 23.

 

Vlasnici, odnosno korisnici urbane opreme dužni su istu održavati urednom, čistom i u uporabnom stanju.

 

Urbana oprema mora se redovito održavati u estetskom i tehničkom smislu.

 

 

Članak 24.

 

Urbana oprema može se postavljati samo na način da svojim položajem i smještajem što bolje udovolji svrsi i namjeni za koju se postavlja i to na lokacijama na kojima:

a)     svojom postavom ne ometa odvijanje kolnog i pješačkog prometa,

b)     ne sprječava ili otežava korištenje zgrada ili drugih građevina,

c)      ne ugrožava sigurnost ljudi i ne predstavlja potencijalnu opasnost za imovinu,

d)     ne ometa održavanje komunalne i druge infrastrukture,

e)     ne smanjuje preglednost (zaklanja okomitu i horizontalnu signalizaciju, smanjuje kut preglednosti i sl.),

f)       ne utječe negativno na oblikovanje i funkcioniranje okolnog prostora,

g)     ne utječe negativno na građevine i ambijente graditeljske baštine,

h)     ne utječe negativno na zelene površine,

i)       ne predstavlja dodatni izvor buke i onečišćenja.

Postavljanje urbane opreme za prodaju namirnica, može se odobriti isključivo na za to predviđenim lokacijama za koje je sukladno posebnom propisu uvjete izdala nadležna inspekcija.

 

3.1. Kiosci i pokretne naprave

Članak 25.

 

Kiosk je tipski objekt lagane konstrukcije, površine do 15 m^2, koji se može u cijelosti ili u dijelovima prenositi i postavljati pojedinačno ili u grupi, a služi za obavljanje gospodarske i druge djelatnosti.

 

Pokretna naprava je lako prenosiva naprava kojoj se premještanjem ne mijenja oblik i koja nema građevinskog dijela niti je ugrađena u podlogu, a namjenski je oblikovana ili predstavlja jednostavni ili improvizirani samostojeći predmet koji se privremeno i povremeno postavlja na površinu javne namjene s koje ili pomoću koje se obavljaju različite uslužne radnje, usluge, prezentacije, manifestacije, sportski događaji, promidžbe, prodaje i sl.

 

 

Članak 26.

 

Kiosci i pokretne naprave postavljaju se sukladno Odluci o zakupu javnih površina Grada Dubrovnika.

 

Kiosci, pokretne naprave i sl. mogu se postavljati na površinama u privatnom vlasništvu na temelju odobrenja upravnog odjela nadležnog za komunalne djelatnosti, a po prethodnom mišljenju povjerenstva kojeg imenuje gradonačelnik.

 

Kiosci i pokretne naprave moraju se održavati urednima i ispravnima.

 

Zabranjeno je oštećivanje, ispisivanje poruka i grafita na kioscima i pokretnim napravama.

 

Kiosci i pokretne naprave moraju se ukloniti s površine javne namjene i površine u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba u dijelu u kojem su vidljivi površini javne namjene najkasnije u roku od 8 dana od dana prestanka korištenja istih.

 

Ako pravna ili fizička osoba ne održava kioske i pokretne naprave urednima i ispravnima, komunalni redar rješenjem će narediti uklanjanje kioska i pokretne naprave.

 

Ako pravna ili fizička osoba ne postupi po rješenju komunalnog redara iz prethodnog stavka, kiosk i pokretna naprava uklonit će se putem treće osobe na njihov trošak.

 

3.2.     Zaštitne naprave

Članak 27.

 

Zaštitne naprave moraju biti uredne i ispravne.

 

Za postavljanje zaštitnih naprava u Povijesnoj jezgri Grada i na ostalim spomenicima kulture potrebno je odobrenje Konzervatorskog odjela.

 

 

Članak 28.

 

Tende se postavljaju na pročelja građevina, iznad izloga i ulaza u poslovnu prostoriju i moraju biti sklopive.

Moguće je postavljati ravne tende s rolo mehanizmom približne dužine otvora izloga, a iznimno košaraste, ako je oblik nadvoja izloga polukružan.

 

Na jednoj građevini tende se postavljaju u istoj liniji pročelja, iste dužine kada su otvorene, istog oblika, te iste boje, bez obzira na to koliko poslovnih prostora ima u nizu.

 

Tende se postavljaju u zoni prizemlja, ispod prvoga razdjelnoga vijenca, na način da ne ometaju pješački i kolni promet.

 

Tende moraju biti čiste i neoštećene i mogu se koristiti u reklamne svrhe na način propisan Odlukom o reklamiranju.

 

Suncobrani se u pravilu postavljaju ispred ugostiteljskih te raznih uslužnih privremenih objekata, a svaki objekt mora imati suncobran istog oblika i boje.

 

 

Članak 29.

 

Tende u Povijesnoj jezgri Grada moraju biti sklopive i u boji bijele kave, fiksirane isključivo na zidu, a nosivi mehanizmi izrađeni od željeza, u boji koja je u skladu s tradicijskim izgledom.

 

Zabranjeno je postavljanje košarastih tendi u Povijesnoj jezgri Grada.

 

U ulici Placa tende se mogu postavljati samo sa sjeverne strane.

 

Suncobrani moraju biti boje bijele kave, maksimalne veličine zaštitnog platna 4 x 4 m i postavljaju se na zakupljenim javnim površinama, osim na sjevernoj strani ulice Placa.

 

Stalci za suncobrane moraju biti pokretni i fizički prenosivi, maksimalne težine do 100 kg, a na donjoj površini moraju imati nalijepljenu ili na drugi način pričvršćenu zaštitu protiv oštećenja kamene podloge.

 

Zabranjeno je fiksiranje suncobrana u pločnik.

 

Svi suncobrani se moraju nakon proteka radnog vremena sklopiti i ostaviti na zakupljenoj površini javne namjene, a zakupnik površine javne namjene mora omogućiti čišćenje iste prema rasporedu čišćenja, odnosno za vrijeme čišćenja zakupnici površine javne namjene moraju s iste ukloniti suncobrane s postoljima te ih privremeno pohraniti u poslovnom prostoru.

 

Zakupnici površine javne namjene moraju u razdoblju kada ne obavljaju svoju djelatnost u poslovnom prostoru, ukloniti sve suncobrane s površine javne namjene.

 

Zakupnici površine javne namjene moraju tende po isteku radnog vremena sklopiti.

 

 

Članak 30.

 

Kamere za video nadzor se postavljaju za provođenje nadzora radi prevencije protupravnih ponašanja i utvrđivanja počinitelja prekršaja, te zaštite imovine u vlasništvu Grada, sukladno posebnim propisima, s obvezom javnog isticanja natpisa da je prostor pod video nadzorom.

 

Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik kojoj je Grad povjerio postavljanje i održavanje kamera dužna ih je održavati u ispravnom stanju.

 

3.3.        Parkovna oprema

Članak 31.

 

Parkovna oprema su klupe, pametne klupe, stolovi, stolići i klupe za prematanje i dojenje, parkovna ogradica, zaštitni stupići, košarice za pseći otpad, spremnici za otpatke i sl., kao i razne sprave za igru djece, ukoliko u parku nije posebno izdvojen prostor za dječje igralište, te ostala rekreacijska oprema

 

3.4.  Oprema i uređaji koji se postavljaju na vanjske dijelove građevine

 

Članak 32.

 

Pod uređajima u smislu odredbi ove Odluke smatraju se antene i drugi uređaji za prijem zemaljskih i satelitskih programa, klimatizacijski uređaji, bankomati, te slični uređaji koji se postavljaju na građevine.

 

Članak 33.

 

Antene i druge uređaje za prijem zemaljskih i satelitskih programa, te klimatizacijske uređaje, vlasnici, odnosno korisnici zgrade dužni su postaviti na vanjske dijelove zgrade koji nisu vidljivi s površine javne namjene uz koju neposredno graniče.

 

Iznimno, kada ne postoji druga mogućnost, oprema i uređaji iz prethodnog stavka mogu se postavljati na vanjske dijelove zgrade koji su vidljivi s površine javne namjene uz koju neposredno graniče, ali moraju biti postavljeni na visini od najmanje 3,5 metara od kote terena, a kapanje vode iz klimatizacijskih uređaja ne smije se izvoditi na javnu površinu.

 

Za postavljanje opreme i uređaja iz stavka 1. ovog članka u Povijesnoj jezgri Grada, potrebno je ishoditi prethodno odobrenje ili suglasnost Konzervatorskog odjela.        

 

Zabranjeno je postavljanje baznih stanica i komunikacijskih antena mobilnih operatera na vanjskim dijelovima zgrada bez odobrenja upravnog odjela nadležnog za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje.

 

U Povijesnoj jezgri Grada zabranjeno je postavljanje baznih stanica i komunikacijskih antena mobilnih operatera bez prethodnog odobrenja Konzervatorskog odjela.

 

Članak 34.

 

Za postavljanje bankomata potrebno je odobrenje upravnog odjela nadležnog za komunalne djelatnosti.

 

Na otvorima i drugim vanjskim dijelovima zgrada u Povijesnoj jezgri Grada zabranjeno je postavljanje bankomata kao i drugih uređaja (npr. televizija, raznih audio uređaja, zvučnika, frižidera, reklamnih ormarića i sl.).

 

Na mjestima gdje je postavljanje bankomata ili drugog uređaja prihvatljivo u Povijesnoj jezgri Grada, mogu se postavljati uz prethodno odobrenje ili suglasnost Konzervatorskog odjela.

 

Mjesto i način ugradnje bankomata ovise o arhitektonskim, stilskim i funkcionalnim obilježjima zgrade koja je kulturno dobro.

 

Ugradnja bankomata nije dozvoljena:

―        na zidanim dijelovima pročelja, izvan ostakljenih dijelova građevinskih otvora,

―        na pojedinačno zaštićenom kulturnom dobru osim na zgradi (građevini) koje su izvorno projektirane za bankarske institucije,

―        unutar stilski oblikovanih izloga.

 

Ukoliko je ugradnja bankomata prihvatljiva, tehnika ugradnje ne smije oštetiti kulturno dobro i njegove dijelove, a vidljiv može biti samo njegov operativni dio (ekran i tipkovnica).

 

Također, ukoliko je ugradnja bankomata prihvatljiva nije dozvoljeno postavljanje dodatnih reklama, kao i dodatnog osvjetljenja bankomata.

 

U jednom građevinskom otvoru, uz odobrenje iz stavka 3., može se postaviti samo jedan bankomat.

 

Ne dozvoljava se postavljanje samostojećih bankomata na javnim površinama, uličnim koridorima i javnim zelenim površinama.

 

Odredbe ovog članka primjenjuju se i u slučajevima objekata/zgrada koji imaju svojstvo pojedinačnog kulturnog dobra, kao i pristupne površine tim objektima, bez obzira na vlasništvo.

 

3.5.  Reklame i javno oglašavanje

 

Članak 35.

 

Pod reklamiranjem se podrazumijeva informiranje i predstavljanje proizvoda i usluga isticanjem reklamnih predmeta koji su vidljivi površini javne namjene.

 

Javnim oglašavanjem smatra se postavljanje, lijepljenje, vješanje ili pričvršćivanje plakata, oglasa, obavijesti i proglasa na za tu svrhu određena mjesta (u daljnjem tekstu: oglasna mjesta).

 

Članak 36.

 

Reklamni predmeti se dijele na reklame i reklamne panoe, a mogu biti i zvučne.

 

Vrste, način, lokacije postavljanja i isticanja reklamnih predmeta, te kriteriji za određivanje naknade za isticanje istih, uređuju se Odlukom o reklamiranju.

 

 

Članak 37.

 

Zabranjeno je bacati reklamne i druge letke (iz zrakoplova, balona i slično) na javne površine.

 

Reklamni predmeti moraju se održavati čistim i urednim.

 

Reklamne predmete zabranjeno je prljati, oštećivati ili uništavati.

 

Osvjetljavanje reklamnih predmeta može se izvesti samo na način kojim se ne stvara svjetlosno onečišćenje, odnosno tako da promjena razine prirodne svjetlosti u noćnim uvjetima, uzrokovana emisijom svjetlosti iz umjetnih izvora svjetlosti, ne djeluje štetno na ljudsko zdravlje i ne ugrožava sigurnost u prometu zbog bliještanja.

 

Članak 38.

 

Turistička signalizacija na području Grada postavlja se na mjestima koja odredi upravni odjel nadležan za promet.

 

Članak 39.

 

Oglasna mjesta vlasništvo su Grada Dubrovnika.

 

Oglasna mjesta održava i njima upravlja trgovačko društvo Sanitat Dubrovnik d.o.o. kojemu je Grad Dubrovnik dodijelio obavljanje te komunalne djelatnosti.

 

Sanitat Dubrovnik d.o.o. dužan je redovito održavati, čistiti, obnavljati i po potrebi zamjenjivati dotrajala oglasna mjesta.

 

Uništena i oštećena oglasna mjesta Sanitat Dubrovnik d.o.o. mora ukloniti u roku od 8 (osam) dana od nastanka oštećenja.

 

Članak 40.

 

Zabranjeno je neovlašteno javno oglašavati i plakatirati na oglasnim mjestima i izvan njih.

 

Plakati se mogu postavljati samo na oglasnim mjestima koja služe isključivo za navedenu namjenu.

 

Troškove uklanjanja bespravno postavljenih oglasnih mjesta i onih oglasnih mjesta kojima se koristilo bez ugovora, snose fizičke ili pravne osobe koje su ih postavile i (ili) se njima koristile.

 

Troškove uklanjanja bespravno postavljenih plakata i čišćenje mjesta na kojima oni nisu smjeli biti istaknuti, snosi fizička ili pravna osoba koja se iz sadržaja plakata, oglasa ili objave može utvrditi kao vlasnik bez obzira na to tko ih je postavio.

Članak 41.

 

Uredno postavljene plakate zabranjeno je prljati, oštećivati ili uništavati.

Članak 42.

 

Odredbe ove Odluke koje se odnose na oglašavanje primjenjuju se i na oglašavanje za potrebe izborne promidžbe.

Članak 43.

 

Unutar Povijesne gradske jezgre i kontaktne zone Povijesne jezgre, na spomenicima kulture i na zaštićenom kulturnom dobru, mogu se isticati samo reklamne poruke sukladno odredbama Odluke o reklamiranju.

Članak 44.

 

Ispred zaštićenih turističkih cjelina (lokaliteta), kao i u parkovima prirode utvrđenih Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama, a koji se nalaze  na području Grada Dubrovnika postavljaju se ploče s upozorenjem o potrebi posjedovanja odgovarajuće licence ovlaštenog turističkog vodiča.

 

Ploče s upozorenjima iz prethodnog stavka postavljaju se na ulaze:

1.    Spomeničke cjeline Dubrovnika

2.    Arboretuma Trsteno

3.    Rezervata Lokrum – posebni rezervat šumske vegetacije

4.    Velike i Male Petke (Dubrovnik)  - park šuma.

 

Tekst upozorenja iz stavka 1. ovog članka na ploču se tiska u prijevodu na odgovarajući broj stranih jezika.

 

3.6.        Jarboli i isticanje zastava

 

Članak 45.

 

Jarbol za zastave je nosač zastave i postavlja se na pročelja zgrada, zemljište uz objekte te površine javne namjene.

 

Na jarbolima se postavljaju državne, županijske i gradske zastave, zastave Europske unije te prigodne zastave za određene manifestacije.

Jarboli s reklamnim zastavama za manifestacije značajne za Grad i državu, iznimno se mogu postaviti na lokacijama koje Grad odredi, a koje nisu neposredno uz poslovni prostor.

 

 

Članak 46.

 

Zastava Republike Hrvatske i zastava Grada Dubrovnika stoje stalno istaknute na gradskim zidinama, tj. na tvrđavama Revelin, Minčeta, Lovrijenac, Bokar, Sv. Ivan i Imperial (na Srđu).

 

Zastava Republike Hrvatske i zastava Grada Dubrovnika mogu biti stalno istaknute i na bilo kojem drugom mjestu na gradskim zidinama.

 

U posebnim prigodama povodom održavanja manifestacija značajnih za Grad i Republiku Hrvatsku, mogu se na gradskim zidinama isticati i druge zastave, uz prethodno odobrenje gradonačelnika.

 

U dane državnih blagdana Republike Hrvatske, na Dan Grada, u danima žalosti u Republici Hrvatskoj, u drugim prilikama utvrđenim zakonom i za vrijeme održavanja javnih skupova (političkih, znanstvenih, kulturno-umjetničkih, športskih i drugih), pored mjesta navedenih u stavku 1. i 2. ovoga članka, zastava Republike Hrvatske ističe se i:

―   poviše ulaza u Grad s Pila,

―   na Kašama u staroj gradskoj luci ili na Porporeli,

―   na trgu ispred Revelina,

―   u parku u ulici Nikole Tesle,

―   kod fontane na Šetalištu kralja Zvonimira,

―   na svim poslovnim zgradama, prostorijama i objektima kulturnih, športskih i sličnih institucija

 

Članak 47.

 

Na zgradi Gradske vijećnice uz zastavu Republike Hrvatske mogu se stalno isticati zastava Dubrovačko-neretvanske županije, zastava Grada Dubrovnika i zastava Europske unije.

 

U dane Dubrovačkih ljetnih igara (10. srpnja – 25. kolovoza) ističe se zastava "Libertas".

Članak 48.

 

Zastave na istaknutim mjestima iz članka 46. Odluke postavlja i održava Grad Dubrovnik, odnosno upravni odjel nadležan za poslove gradonačelnika.

 

Zastave postavljaju i o njihovu izgledu skrbe vlasnici poslovnih zgrada i prostorija.

 

Članak 49.

 

Postavljanje zastava u poslovnim prostorijama ili u izlozima obvezuje na posebno uređenje poslovne prostorije ili izloga u tu svrhu (ukrasna obilježja).

 

Zastave se ističu na zgradama dan prije državnog praznika, blagdana, političke ili druge prigode, a skidaju se sljedeći dan nakon toga i to najkasnije do 9 sati.

 

Zastave se mogu postavljati, tj. isticati samo u skladu s odredbama ove odluke i drugim općim aktima Grada Dubrovnika te zakonskim propisima Republike Hrvatske.

 

3.7.       Putokazi

Članak 50.

 

Putokazi koji nisu određeni pravilnicima i drugim aktima o prometnoj, turističkoj i ostaloj signalizaciji, a imaju svrhu usmjeravanja prema građevinama u kojima su smještene zdravstvene, ljekarničke, veterinarske ustanove i privatna praksa, mogu se postavljati kako na javne površine tako i na druge nekretnine temeljem odobrenja upravnog odjela nadležnog za komunalne djelatnosti.

 

Na nekretninama koje su u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba putokaz se može postaviti samo uz suglasnost vlasnika nekretnine.

 

Putokazi iz prethodnog stavka moraju biti pravokutni ili pravokutni sa strelastim završetkom, maksimalnih dimenzija 100 x 30 cm, a sadrže isključivo oznaku djelatnosti.

 

3.8.         Oprema za dodatnu regulaciju prometa

 

Članak 51.

 

Pod opremom za dodatnu regulaciju prometa u smislu ove Odluke smatraju se zaštitni fiksni i fleksibilni stupići, kamene/betonske kugle, posude s ukrasnim biljem, zaštitne ograde, rampe, hidraulički podizni stupići (pilomati) i sl. te druga oprema kojom se regulira/ograničava korištenje prometnih površina, a nije propisana pravilnikom o prometnoj signalizaciji i opremi na cestama.

 

Oprema iz prethodnog stavka ovog članka postavlja se uz rub nogostupa ili na kolnik kako bi se onemogućilo nepropisno parkiranje vozila, kada takva vozila predstavljaju opasnost za odvijanje prometa i kretanje pješaka.

 

Oprema iz prvog stavka ovoga članka postavlja se na temelju odobrenja upravnog odjela nadležnog za promet.

 

 

4.      Javna rasvjeta, građevine i  uređaji javne namjene, tržnice i groblja

 

4.1. Javna rasvjeta

Članak 52.

 

Javne prometne površine, javne zelene površine i ostale površine (površine javne namjene školskog, zdravstvenog i drugog društvenog značaja u vlasništvu Grada) moraju biti opremljene sustavom javne rasvjete

 

Javna rasvjeta mora biti izvedena u skladu sa suvremenom rasvjetnom tehnikom, uvažavajući propise zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, kao i Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, te mora biti funkcionalna, ekološki prihvatljiva i estetski oblikovana.

Pri postavljanju javne rasvjete mora se voditi računa o urbanističkoj vrijednosti i značenju te izgledu pojedinih dijelova Grada, pojedinih javnih površina i njihovoj namjeni kao i potrebama prometa i građana.

 

Pravna ili fizička osoba kojoj je Grad povjerio održavanje javne rasvjete, opremu i uređaje javne rasvjete mora redovito održavati u stanju funkcionalne sposobnosti  i  ispravnosti (prati, ličiti, mijenjati dotrajale i oštećene dijelove, žarulje i slično).

 

Zabranjeno je priključivanje električnih instalacija rasvjete i drugih instalacija na sustav javne rasvjete te drugo korištenje sustava javne rasvjete, bez suglasnosti upravnog odjela nadležnog za komunalne djelatnosti.

Članak 53.

 

Javna rasvjeta u pravilu mora svijetliti cijelu noć uz uvažavanje provedbe mjera uštede električne energije.

Članak 54.

 

Zabranjeno je oštećivanje i uništavanje stupova javne rasvjete i rasvjetnih tijela.

 

Na stupove javne rasvjete dozvoljeno je postavljanje reklamnih ploča sukladno odredbama Odluke o reklamiranju.

 

Postavljanje ukrasnih zastavica, informativno-promidžbenih panoa, vertikalne i svjetlosne prometne signalizacije i slične opreme na stupove javne rasvjete dopušteno je samo uz odobrenje upravnog odjela nadležnog za komunalne djelatnosti.

Članak 55.

 

Zabranjena je uporaba svjetlosnih snopova bilo kakve vrste ili oblika usmjerenih prema nebu  ili prema prirodnom vodnom tijelu.

 

Zabranjuje se postava svjetiljki tako da svijetle u horizont i iznad njega te u prirodna vodna tijela.

 

Zabranjuje se ugrađivanje svjetiljki i ostalih izvora svjetlosti na površinama javne namjene i površinama vidljivih s površina javne namjene koji emisijom svjetlosti utječu na promjenu razine prirodnog osvjetljenja u noćnim uvjetima.

 

Zaštita od svjetlosnog onečišćenja detaljnije će se urediti posebnom odlukom.

 

4.2. Građevine i uređaji javne namjene

Članak 56.

 

Građevine i uređaji javne namjene su:

―   ploče s planom Grada,

―   javni satovi,

―   javni zahodi,

―   vodoskoci, fontane, hidranti i slični objekti i uređaji,

―   javne telefonske govornice i poštanski sandučići,

―   spomenici, spomen-ploče, skulpture i slični predmeti,

―   nadstrešnice na stajalištima javnog prometa.

 

Članak 57.

 

Pravna ili fizička osoba (obrtnik), kojoj je Grad povjerio održavanje ili upravljanje građevinom i uređajima javne namjene, dužan ih je održavati urednima, čistima i funkcionalno ispravnima.

 

Osoba iz stavka 1. ovoga članka, dužna je nastala oštećenja i kvarove otkloniti u najkraćem roku, a najkasnije u roku od 8 dana od utvrđivanja oštećenja ili kvara.

 

Zabranjeno je crtati grafite, pisati poruke i slično te na drugi način oštećivati i uništavati građevine i uređaje javne namjene.

Zabranjeno je uništavanje, oštećivanje ili neovlaštena uporaba hidranata za vlastite potrebe (pranje automobila ili privatnih površina i prostora).

4.2.1. Ploče s planom Grada

Članak 58.

 

U cilju lakšeg snalaženja građana i turista, na području Grada mogu se postavljati ploče s planom Grada.

 

Ploče s planom Grada postavljaju se na mjestima na kojima se okuplja veći broj ljudi, na glavnim prilazima Gradu i na drugim za to određenim mjestima.

 

U planu moraju biti ucrtane glavne ulice, trgovi, parkovi, najvažniji objekti u Gradu (škola, dječji vrtić, pošta, banka, zdravstvena ustanova i slično) te oznaka mjesta na kojem se plan nalazi.

 

Ploče s planom postavlja i održava Turistička zajednica Grada Dubvrovnika i/ili Grad, odnosno za to ovlaštena pravna ili fizička osoba.

 

4.2.2. Javni satovi

Članak 59.

 

Na važnijim trgovima i prolazima te drugim za to određenim mjestima mogu se postavljati javni satovi.

 

Javne satove postavlja i održava Grad, odnosno za to ovlaštena pravna ili fizička osoba.

 

Pravne ili fizičke osobe mogu na zgradama koje koriste postavljati satove samo uz odobrenje upravnog odjela nadležnog za komunalne djelatnosti.

 

Satovi koje postavlja pravna ili fizička osoba iz stavka 3. ovog članka, moraju se održavati u urednom stanju.

 

Zabranjeno je postavljati satove na zgrade bez odobrenja ili suprotno odobrenju iz stavka 3. ovog članka.

4.2.3. Javni zahodi

Članak 60.

 

Javni zahodi grade se i postavljaju na trgovima, tržnicama, autobusnim kolodvorima i sličnim javnim prostorima, te u parkovima, park-šumama, na izletištima, sportskim objektima, u blizini javnih plaža, odnosno na mjestima na kojima se građani okupljaju i duže zadržavaju.

 

Javni zahodi moraju ispunjavati odgovarajuće higijenske i tehničke uvjete, a ovlaštena pravna ili fizička osoba koja ih održava, mora ih održavati u urednom i ispravnom stanju.

Javne zahode treba graditi na način da ih mogu koristiti osobe s posebnim potrebama.

 

Rad javnih zahoda utvrđuje se Programom održavanja komunalne infrastrukture.

 

Na mjestima na kojima se građani okupljaju i zadržavaju, po potrebi i uz posebno odobrenje upravnog odjela nadležnog za komunalne djelatnosti, mogu se postaviti i kemijski zahodi.

 

4.2.4.    Vodoskoci, fontane, hidranti i slični objekti i uređaji

 

Članak 61.

 

Na području Grada mogu se graditi i postavljati javni vodoskoci, javne fontane i slični objekti i uređaji koji svojim izgledom uljepšavaju okoliš.

 

Javni vodoskoci, fontane i slični objekti i uređaji moraju biti ispravni i uredni.

 

Javne vodoskoke, fontane i slične objekte i uređaje zabranjeno je uništavati, onečišćavati, po njima šarati, crtati ili ih na drugi način prljati i devastirati, odnosno nenamjenski koristiti.

 

Zabranjeno je kupanje u javnim vodoskocima i fontanama kao i vađenje novca bačenog u iste.

 

Javne vodoskoke, fontane i slične objekte i uređaje postavlja i održava upravni odjel nadležan za komunalne djelatnosti, odnosno za to ovlaštena pravna ili fizička osoba.

 

Protupožarni hidranti i hidranti za pranje i zalijevanje javnih površina moraju se održavati u ispravnom stanju.

 

4.2.5.    Javne telefonske govornice i poštanski sandučići

 

Članak 62.

 

Javne telefonske govornice i poštanski sandučići u pravilu se postavljaju na mjestima na kojima se građani okupljaju i dulje zadržavaju, kao što su trgovi, tržnice, zdravstvene ustanove, trgovački objekti ili prodajni centri, stambene zgrade s većim brojem stanova, autobusni kolodvori i slični prostori, tako da svojim izgledom ne narušavaju okoliš te da zadovoljavaju estetske kriterije.

 

Javne telefonske govornice i poštanski sandučići postavljaju se uz odobrenje upravnog odjela nadležnog za komunalne djelatnosti, na način da ih mogu koristiti osobe s posebnim potrebama, a ukoliko se postavljaju u Povijesnoj jezgri Grada, potrebno je i prethodno odobrenje Konzervatorskog odjela.

 

Javne telefonske govornice i poštanske sandučiće postavljaju i održavaju pravne osobe koje pružaju telekomunikacijske i poštanske usluge.

 

Pravne osobe koje pružaju telekomunikacijske i poštanske usluge moraju ukloniti javne telefonske govornice i poštanske sandučiće koji nisu u funkciji.

 

4.2.6.    Spomenici, spomen-ploče, skulpture, sakralna obilježja i slični predmeti

 

Članak 63.

 

Na području Grada Dubrovnika mogu se postavljati spomenici, spomen-ploče, skulpture, sakralna obilježja i slični predmeti memorijalnog ili umjetničkog karaktera (u daljnjem tekstu: spomen obilježja) na građevine, zemljišta i druge prostore, uz i na javne površine, a u skladu s ovom Odlukom.

Za postavljanje, premještanje i uklanjanje spomen obilježja, prijedlog se podnosi Odboru Gradskog vijeća za određivanje imena ulica i trgova u naseljima Grada Dubrovnika putem upravnog odjela nadležnog za poslove gradonačelnika, a može ga podnijeti gradsko upravno tijelo, udruga, ustanova ili slična institucija, te pravna osoba, te fizička osoba samo u slučaju kada ga podiže na vlastitom zemljištu.

 

Članak 64.

 

Uz prijedlog za postavljanje spomenika mora se priložiti idejni projekt koji sadrži tehnički opis, skicu spomenika, položaj spomenika u prostoru kotiran, oznaku lokacije na kopiji katastarskog plana u mjerilu 1:1000, fotomontažu, dokaz da je smještaj spomenika u prostoru moguć prema dokumentima prostornog uređenja, obrazloženje o potrebi postavljanja spomenika, te po potrebi statički proračun.

 

Uz prijedlog za postavljanje spomen-ploče, skulpture, sakralnog obilježja i sličnih predmeta mora se priložiti elaborat s tehničkim opisom, skicom predmeta, prikazom predmeta u prostoru kotirano, oznaku lokacije na kopiji katastarskog plana u mjerilu 1:1000, fotomontažu, po potrebi statički proračun, te za sakralno obilježje suglasnost vjerske zajednice na području koje se obilježje postavlja.

 

Uz prijedlog za premještanje spomen obilježja, pored osnovnih podataka, mora se priložiti prikaz nove lokacije i obrazloženje s navođenjem razloga koji opravdavaju to premještanje na novu lokaciju.

 

Ukoliko se spomen obilježja uklanjaju potrebno je priložiti obrazloženje s navođenjem razloga koji opravdavaju to uklanjanje, te lokaciju gdje se isti pohranjuju.

 

U prijedlozima iz članka 66. ove Odluke mora se navesti način na koji će se osigurati financijska sredstva za postavljanje, premještanje ili uklanjanje spomen obilježja, kao i uređenje okoliša spomenika.

 

Upravni odjel nadležan za poslove gradonačelnika može zatražiti da se uz prijedlog po potrebi dostave i drugi prilozi.

 

Članak 65.

 

Kad se spomen obilježja postavljaju ili premještaju na objekt ili zemljište koji su u vlasništvu druge fizičke ili pravne osobe, podnositelj prijedloga dužan je pribaviti i dokaz o vlasništvu objekta ili zemljišta te suglasnost vlasnika, korisnika ili fizičke ili pravne osobe koja upravlja objektom, zemljištem i drugim prostorom, sukladno propisima o vlasništvu.

 

U provođenju postupka upravni odjel nadležan za poslove gradonačelnika dužan je pribaviti mišljenje gradskih upravnih tijela iz djelokruga koje pokrivaju (obrazovanje, kultura, šport i drugi) i mišljenje upravnog odjela nadležnog za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša.

 

Upravni odjel nadležan za poslove gradonačelnika dužan je pribaviti prethodnu suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela ako se postavlja, premješta ili uklanja predmet za koji se utvrdi da ima obilježja kulturnog dobra, te ako se isti postavlja, premješta ili uklanja u nepokretnom kulturnom dobru, odnosno na području kulturno-povijesne cjeline.

 

Članak 66.

 

O postavljanju, premještanju ili uklanjanju spomen obilježja odlučuje Gradsko vijeće Grada Dubrovnika na prijedlog Odbora za određivanje imena ulica i trgova u naseljima Grada Dubrovnika, a po provedenom postupku od strane nadležnog odjela.

 

Članak 67.

 

Čistoću i hortikulturno uređenje oko spomen obilježja obavljaju trgovačka društva Čistoća Dubrovnik d.o.o. i Vrtlar Dubrovnik d.o.o.

 

4.2.7.    Nadstrešnice na stajalištima javnog prometa

 

Članak 68.

 

Vlasnik, odnosno korisnik kolodvorske zgrade, perona, sanitarnog uređaja i predprostora kolodvora te čekaonice, dužan ih je održavati urednima, čistima i ispravnima.

 

 

Članak 69.

 

Autobusna stajališta moraju u pravilu biti natkrivena i opremljena klupama, košaricama za smeće i posudama za opuške, te se moraju održavati u čistom i ispravnom stanju, a svako oštećenje tih prostora mora se u najkraćem mogućem roku popraviti.

 

Na autobusnim stajalištima mora biti istaknut izvod iz važećeg voznog reda.

 

Na autobusnim stajalištima moguće je postavljanje informativnih stupova s podacima o voznom redu, a na kojima je moguće i reklamiranje.

 

Zabranjeno je oštećivanje, uništavanje i onečišćavanje autobusnih nadstrešnica, košarica za smeće i posuda za opuške, te voznog reda na autobusnim stajalištima.

 

Zabranjeno je na nadstrešnicama lijepiti plakate, obavijesti i slično, te ispisivati grafite, a reklamiranje je moguće sukladno Odluci o reklamiranju.

 

Autotaksi stajališta moraju biti čista i u ispravnom stanju, te se ne smiju koristiti protivno namjeni za koju su određena.

 

Stajališta iz stavka 1. i 6. ovoga članka održava Grad, odnosno za to ovlaštena pravna ili fizička osoba.

 

Članak 70.

 

Na području Grada zabranjeno je obavljati iskrcaj i ukrcaj putnika javnog i izvanrednog prijevoza izvan stajališta označenih prometnom signalizacijom za tu namjenu.

 

4.3.  Tržnice na malo i ribarnice

 

Članak 71.

 

Tržnice su otvoreni ili zatvoreni, posebno uređeni, opremljeni i organizirani poslovno-prodajni prostori u kojima se obavlja promet roba na malo, ponajprije poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, te drugih proizvoda, a uređeni su tržnim redom.

 

Uz proizvode iz prethodnog stavka na tržnicama se mogu prodavati i oni proizvodi koji su utvrđeni posebnim tržnim redom, a zakupci prostora na tržnicama mogu prodavati samo one proizvode koji su navedeni u ugovoru o zakupu prostora na tržnici.

 

Tržnice na kojima se obavlja promet poljoprivrednim i drugim proizvodima moraju se održavati čistima i urednima, te se na istima mora osigurati ispravnost i čistoća opreme i uređaja, urednost nasada i postaviti odgovarajuća oprema za odlaganje otpada, a o čemu se brine trgovačko društvo Sanitat Dubrovnik d.o.o. koje upravlja tržnicom, u dogovoru s davateljem javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada, Čistoćom Dubrovnik d.o.o.

 

Članak 72.

 

Planom rasporeda i korištenja tržnica određuje se raspored i broj štandova, kioska i drugih pokretnih i nepokretnih naprava, te lokacije kontejnera.

Članak 73.

 

Tržni red uređuje se općim aktom kojeg donosi Sanitat Dubrovnik d.o.o. uz suglasnost Gradskog vijeća.

 

Tržnim redom posebice se utvrđuje:

―   radno vrijeme,

―   proizvodi koji se smiju prodavati,

―   vrijeme dostave proizvoda,

―   čišćenje i odvoz smeća,

 

Ovi podaci moraju biti istaknuti na vidnom mjestu na prostoru tržnice.

 

Članak 74.

 

Izlaganje ili prodaja poljoprivrednih, prehrambenih i drugih proizvoda izvan prostora tržnica dopušteno je samo uz odobrenje upravnog odjela nadležnog za poslove gradonačelnika.

 

 

Članak 75.

 

Ribarnice se moraju održavati čistima i urednima, te se na istima mora osigurati ispravnost i čistoća opreme i uređaja i postaviti odgovarajuća oprema za odlaganje otpada, o čemu se brine pravna ili fizička osoba koja upravlja ribarnicom.

 

Izlaganje i prodaja ribe i morskih plodova izvan prostora ribarnice dopušteno je samo uz odobrenje upravnog odjela nadležnog za poslove gradonačelnika.

 

 

Članak 76.

 

Na području Dubrovnika organizirane su sljedeće tržnice i ribarnice:

―        Tržnica Gruž                    Obala Stjepana Radića 1

―        Tržnica Grad                    Gundulićeva poljana 1

―        Tržnica Lapad                  Marka Marulića 1

―        Ribarnica Gruž                 Obala Stjepana Radića 1

―        Ribarnica Grad                 Na ponti 1.

 

 

Članak 77.

 

Nakon isteka radnog vremena tržnice i ribarnice, Sanitat Dubrovnik d.o.o. koji upravlja istima, dužan je svakog dana dovesti tržnicu i ribarnicu u čisto i uredno stanje.

 

4.4. Groblja

Članak 78.

 

Trgovačko društvo Boninovo d.o.o. kojemu je Grad povjerio upravljanje grobljima mora ih održavati čistima i urednima.

 

Održavanje groblja, grobnih mjesta i nadgrobnih spomenika uređuje se Odlukom o grobljima.

 

Zabranjeno je oštećivati i uništavati površine javne namjene na groblju, odnosno grobna mjesta, prostore i zgrade za obavljanje ispraćaja i pokopa umrlih, ogradne zidove, pješačke staze te uređaje, predmete i opremu na površinama groblja, te po istima pisati poruke i crtati grafite.

 

Zabranjeno je kršiti pravila ponašanja na groblju.

 

 

5.  Sanitarno-komunalne mjere

 

5.1. Septičke i sabirne jame

Članak 79.

 

Septičke jame na području Grada mogu se graditi i/ili koristiti samo tamo gdje ne postoji mogućnost priključenja građevina na uređaje za odvodnju otpadnih voda.

 

Gdje postoji mogućnost priključenja građevina na uređaje za odvodnju otpadnih voda, vlasnici objekata moraju se na iste priključiti.

 

Septičke i sabirne jame grade se i s njima se postupa sukladno posebnim propisima.

 

Septičke i sabirne jame moraju biti vodonepropusne.

 

Čišćenje i pražnjenje septičkih jama obavlja ovlaštena fizička ili pravna osoba u skladu sa sanitarno tehničkim uvjetima, a na zahtjev vlasnika, odnosno korisnika septičke jame.

 

Na traženje komunalnog redara vlasnik, odnosno korisnik septičke jame dužan je predočiti dokaz vodonepropusnosti septičke jame, odnosno potvrdu ovlaštene osobe za ispitivanje vodonepropusnosti sustava odvodnje (cijevi i septičkih jama).

Članak 80.

 

Vlasnici, odnosno korisnici septičkih jama dužni su redovno i na vrijeme zatražiti čišćenje septičkih jama kako ne bi došlo do prelijevanja, a time i onečišćavanja okoline.

 

Troškove čišćenja septičkih jama snosi vlasnik, odnosno korisnik septičke jame.

 

Okolni prostor i septička jama nakon završenog čišćenja moraju se dezinficirati i dovesti u bezopasno stanje po zdravlje ljudi.

 

Kada komunalno redarstvo utvrdi da se septička jama prelijeva ili propušta fekalije narediti će rješenjem njezino čišćenje vlasniku, odnosno korisniku te obavijestiti sanitarnog inspektora.

 

Ovlašteni vršitelj komunalne usluge koji odvozi fekalije dužan je iste izlijevati u kanalizacijsku mrežu ili na drugo za to određeno mjesto, na lokaciji koja je za to određena i snosi odgovornost za eventualno zagađenje okoliša, uz obvezu nadoknade počinjene štete.

 

Zabranjeno je izlijevati fekalije u more i druge vodotoke, odnosno izvan za to predviđenih mjesta.

 

5.2.  Dezinsekcija i deratizacija

Članak 81.

 

Pod pojmom dezinsekcije podrazumijeva se prskanje ili zamagljivanje odgovarajućim sredstvima, u cilju uništavanja muha, komaraca i drugih insekata.

Pod pojmom deratizacije podrazumijeva se postavljanje odgovarajućih mamaca za uništavanje štakora i drugih glodavaca.

 

Opseg, način, vrijeme i ostali uvjeti obavljanja obvezne dezinsekcije i deratizacije utvrđuju se Programom mjera obvezatne preventivne dezinsekcije i deratizacije  na području Grada.

Članak 82.

 

Na poziv komunalnog redara, pravna ili fizička osoba kojoj su povjereni poslovi dezinsekcije i deratizacije, dužna je iste ponoviti ukoliko se ocjeni da je taj postupak potreban.

 

Ovlaštena osoba iz stavka 1. ovog članka dužna je prije početka izvođenja dezinsekcije i deratizacije na odgovarajući način obavijestiti građane o početku i završetku izvođenja tih radova.

 

5.3.        Uklanjanje ustajale vode iz okoliša

 

Članak 83.

 

Vlasnici, odnosno korisnici stambenog prostora, garažnog prostora, poslovnog prostora, građevinskog zemljišta koje se koristi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti i neizgrađenog građevinskog zemljišta, dužni su uklanjati ustajalu vodu koja se nalazi unutar okućnica tih objekata i s navedenih površina, zbog sprječavanja razmnožavanja insekata, a time i onečišćenja okoliša i ugrožavanja zdravlja ljudi.

 

 

6.      Držanje domaćih životinja

Članak 84.

 

Držanje  i iskorištavanje domaćih životinja za potrebe vlastitog domaćinstva mora biti u skladu s propisima o zaštiti okoliša, propisima koji određuju uvjete dobrobiti životinja, te ovom Odlukom.

 

Pod domaćim životinjama u smislu ove odluke smatraju se:

―      kopitari (konji, mazge, magarci i mule),

―      papkari (goveda, ovce, koze i svinje),

―      perad (kokoši, guske, pure, patke, ukrasna perad i ostala perad)

―      glodavci (kunići).

 

Članak 85.

 

Posjednik životinja iz članka 84. ove Odluke (u daljnjem tekstu: posjednik) svaka je fizička osoba koja je kao vlasnik ili korisnik izravno odgovorna za zdravlje i dobrobit životinja, koje drži radi potreba vlastitog domaćinstva.

 

Posjednik može domaće životinje držati na vlastitom zemljištu ili zemljištu koje koristi iz nekog drugog pravnog osnova.

 

Članak 86.

 

Na području naselja Dubrovnik, te u svim dijelovima naselja uz državnu cestu D 8, zabranjeno je držanje domaćih životinja na udaljenosti od 100 m od najbližeg stambenog objekta.

 

U ostalim naseljima Grada Dubrovnika dozvoljeno je držanje domaćih životinja za potrebe vlastitog domaćinstva na udaljenosti od najmanje 30 m od najbližeg stambenog objekta ako su za to ispunjeni svi higijensko-sanitarni i tehnički uvjeti.

 

Iznimno od odredbe stavka 2. ovog članka, dozvoljeno je držanje domaćih životinja za potrebe vlastitog domaćinstva u već izgrađenim manjim gospodarskim objektima, na udaljenosti manjoj od 30 m uz uvjet:

―      da su udaljeni 5 m, minimalno 3 m od susjedne parcele ako se radi adaptacija već izgrađenog dijela gospodarskog objekta,

―      da su udaljeni od stambenih i manjih poslovnih objekata najmanje 12 m, a u dvorištima gdje se to ne može postići 8 m.

 

 

Članak 87.

 

Zabranjeno je držanje i kretanje domaćih životinja na području Grada Dubrovnika i to:

―        na javnim površinama,

―        u zaštitnom pojasu javnih cesta,

―        na zaštićenom području oko izvorišta pitke vode,

―        u pojasu oko groblja, na udaljenosti manjoj od 100 m,

―        na udaljenosti manjoj od 100 m od objekata javnog sadržaja (objekti obrazovanja, zdravstva, kulture, sporta, vjerski objekti),

―        na udaljenosti manjoj od 100 m od objekata u kojima se obavlja ugostiteljska ili turistička djelatnost (hoteli, kampovi, restorani, moteli, apartmani, plaže, parkovi i drugi objekti te namjene).

―              

Članak 88.

 

Posjednici domaćih životinja dužni su se pridržavati slijedećih uvjeta:

―        držati životinje u odgovarajuće izgrađenim objektima, odnosno prostorima koji se moraju redovito čistiti i održavati,

―        objekti moraju biti tako izgrađeni, a prostori ograđeni, da ih domaće životinje ne mogu samovoljno napustiti,

―        osigurati uvjete da se neugodni mirisi i buka ne šire u okolini,

―        skrbiti o zaštiti okoliša,

―        redovito čistiti životinjski otpad.

 

Članak 89.

 

Komunalni redar može rješenjem zabraniti držanje domaćih životinja iz članka 87. ove Odluke ako se time ometaju okolni stanari, ne provode higijensko-sanitarne, tehničke i druge mjere, šire štetne imisije (neugodan miris) ili narušava izgled naselja.

 

Ukoliko vlasnik životinje ne postupi po rješenju iz prethodnog stavka, postupak uklanjanja provest će ovlaštena pravna ili fizička osoba kojoj je Grad povjerio poslove veterinarsko-higijeničarskog servisa.

Članak 90.

 

Na području Grada Dubrovnika dopušteno je držati pse, mačke i ukrasne ptice na svojem imanju, u skladu s veterinarskim i sanitarnim propisima, te propisima o dobrobiti životinja, na način da za njihovo držanje vlasnik ispunjava sanitarno-higijenske uvjete radi sprečavanja širenja neugodnih mirisa u okoliš.

 

Ukoliko vlasnik drži životinje suprotno odredbi iz prethodnog stavka, komunalni redar će mu povodom prijave ili po službenoj dužnosti rješenjem zabraniti daljnje držanje životinja.

 

Zabranjeno je puštati pse na površine javne namjene bez nadzora ili ih voditi bez povodca.

Vlasnik čiji pas učestalim ili dugotrajnim lajanjem odnosno zavijanjem remeti popodnevni ili noćni red i mir, dužan je odmah poduzeti odgovarajuće mjere kako bi spriječio daljnje uznemiravanje građana (udaljiti odnosno smiriti psa i sl.).

 

Držanje i postupanje s psima i mačkama na području Grada Dubrovnika uređeno je Odlukom o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama.

 

Članak 91.

 

Na području Grada Dubrovnika zabranjeno je držanje divljih životinja i zvijeri.

 

 

III.      NAČIN UREĐENJA I KORIŠTENJA POVRŠINA JAVNE NAMJENE I ZEMLJIŠTA U VLASNIŠTVU GRADA TE ODRŽAVANJE REDA NA TIM POVRŠINAMA

 

1.        Korištenje površina javne namjene i zemljišta u vlasništvu Grada

 

Članak 92.

 

Površine javne namjene na području Grada koriste se u skladu s njihovom namjenom.

 

Grad je dužan osigurati mogućnost korištenja površina javne namjene na način koji omogućava kretanje osoba s posebnim potrebama.

 

Članak 93.

 

Površine javne namjene i zemljište u vlasništvu Grada mogu se privremeno koristiti za postavljenje: pokretnih naprava, kioska, montažnih objekata i slično, terasa za pružanje ugostiteljskih usluga, reklama, zabavnih radnji i cirkusa, ledenica za sladoled i rashladnih vitrina za piće, aparata za kokice i razne slastice, automata za prodaju napitaka, sladoleda, cigareta i slične robe, peći za pečenje plodina, građevinskih skela, kontejnera i slično, organizaciju gradilišta, odlaganje građevinskog materijala, pozornica i drugih privremenih građevina i predmeta za potrebe održavanja javnih manifestacija i sajmova, izlaganje robe, održavanje prezentacija radi reklamiranja ili prodaje određenih proizvoda, održavanje javnih skupova, priredbi i manifestacija i druge namjene.

 

Ugovor o zakupu kojim se dozvoljava postavljanje kioska, drugih montažnih objekata i pokretnih naprava iz prethodnog stavka izdaje upravni odjel nadležan za poslove gradonačelnika.

 

Zabranjeno je korištenje površina javne namjene i zemljišta u vlasništvu Grada za namjene iz stavka 1. ovog članka bez odobrenja ili suprotno odobrenju upravnog odjela nadležnog za poslove gradonačelnika.

 

Članak 94.

 

Površinu javne namjene uređenu kao dječje igralište i opremu (trampolin, klackalice, njihalice, ljuljačke, penjalice, vrtuljci i slično), kao i opremu za rekreaciju, dopušteno je koristiti samo dobnoj skupini za koju je to namijenjeno.

 

Na površinama javne namjene i zemljištu u vlasništvu Grada nije dopušteno organiziranje hazardnih igara i igara na sreću, prikupljanje donacija i milodara, bez odobrenja Nadležnog tijela.

 

Na površini javne namjene i zemljištu u vlasništvu Grada zabranjeno je nuđenje, nagovaranje i prodaja usluga smještaja, ishrane i turističkih izleta.

 

Zabranjeno je parkove, trgove, parkirališta, travnjake, dječja igrališta, rekreacijske površine, zelene površine, klupe i druga javna mjesta koristiti za ležanje i spavanje.

 

Zabranjeno je za prometovanje motornih vozila koristiti javne prometne površine na kojima nije dopušten promet motornim vozilima (trgovi, pločnici, šetnice, pješačke zone, biciklističke i pješačke staze, plaže, obalni putovi i pristaništa, javni prolazi, pothodnici, nadvožnjaci, podvožnjaci, mostovi, tuneli i dr.).

 

Zabrana iz prethodnog stavka ne odnosi se na vozila s posebnim odobrenjem upravnog odjela nadležnog za promet.

 

Zabranjeno je parkiranje i ostavljanje motornih i drugih vozila na javnim prometnim površinama na kojima nije dopušten promet motornim vozilima.

 

Zbog opasnosti za sigurnost ljudi i imovine zabranjeno je bez odobrenja nadležnog ministarstva koristiti pirotehnička sredstva na površinama javne namjene.

 

Članak 95.

 

U Povijesnoj jezgri Grada zabranjeno je:

―        hodanje u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće,

―        voziti bicikle, električne romobile, motocikle, mopede i automobile bez posebnog odobrenja (iznimka su bicikli za djecu mlađu od 7 godina),

―        bacati opuške na površinu javne namjene,

―        pljuvati

―        voditi pse bez povodca,

―        konzumirati hranu, piće i ponašati se nedolično u blizini spomenika kulture,

―        penjati se po gradskim zidinama i ne poštivati istaknuta pravila.

 

 

Članak 96.

 

Zauzimanjem površina javne namjene i zemljišta u vlasništvu Grada, uz odobrenje upravnog odjela nadležnog za promet, ne smije se spriječiti ili onemogućiti korištenje susjednih objekata i javnih prometnih površina, odnosno za zauzimanje površine javne namjene moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:

1.         prostor koji ostaje za prolaz pješaka ne smije onemogućiti nesmetan prolaz pješaka;

2.      zauzimanje površina javne namjene mora odgovarati propisima o sigurnosti prometa i svojim položajem ne smije smanjivati preglednost i onemogućiti odvijanje prometa;

3.      zauzimanjem površina javne namjene ne smije se onemogućiti pristup vatrogasnim vozilima, vozilima hitne medicinske pomoći i korištenju hidranta;

4.      zauzimanjem se ne smije stvarati prekomjerna buka i dodatno onečišćenje javnih površina;

5.         korisnici su dužni zauzete javne površine držati u urednom stanju.

 

 

Članak 97.

 

Korištenje površine javne namjene ili zemljišta u vlasništvu Grada neće se odobriti podnositelju zahtjeva:

1.   ukoliko površina javne namjene ili zemljište u vlasništvu Grada ne zadovoljava propisane uvjete za namjenu za koju se traži korištenje;

2.   koji ima dugovanja prema Gradu i trgovačkim društvima u vlasništvu Grada po bilo kojoj osnovi;

3.   ukoliko ne priloži potrebnu dokumentaciju;

4.   ako je prethodno koristio površinu javne namjene ili zemljište u vlasništvu Grada, suprotno odobrenju, odnosno ako se nije držao uvjeta iz odobrenja, uslijed čega je doneseno rješenje o ukidanju odobrenja.

 

Članak 98.

 

Za korištenje površina javne namjene ili zemljišta u vlasništvu Grada plaća se naknada sukladno Odluci o zakupu javnih površina na području Grada Dubrovnika, ako posebnom odlukom nije drukčije određeno.

 

1.1.        Postavljanje pokretnih naprava, kioska, montažnih objekata i slično

 

Članak 99.

 

Pokretne naprave, kiosci, montažni objekti i druge naprave, te naprave za potrebe javnih manifestacija, mogu se postavljati na površine javne namjene i zemljište u vlasništvu Grada na način da svojim položajem i smještajem što bolje ispune svrhu i namjenu za koju se koriste.

 

Naprave i objekti iz stavka 1. ovog članka, mogu se prema svojoj namjeni postavljati samo na onim mjestima na kojima se zbog toga neće stvarati suvišna buka, nečistoća ili ometati promet, te na onim mjestima na kojima se neće umanjiti estetski i opći izgled toga mjesta, a imajući u vidu sadržaj turističke ponude Grada.

 

Postavljanjem montažnih objekata i drugih naprava iz stavka 1. ovog članka ne smije se ometati korištenje zgrada ili drugih objekata i ugrožavati sigurnost prometa, te uništavati javne zelene površine.

 

Smještaj naprava i objekata iz stavka 1. ovog članka u blizini križanja mora odgovarati uvjetima o sigurnosti prometa, te svojim položajem ne smije smanjivati preglednost i odvijanje prometa.

Članak 100.

 

Lokacije za postavljanje pokretnih naprava i objekata iz stavka 1. članka 93. (osim onih koji nisu navedeni u Odluci o zakupu javnih površina) na javnim površinama i zemljištu u vlasništvu Grada određuju se planom korištenja javnih površina koje donosi Gradsko vijeće na prijedlog upravnog odjela nadležnog za poslove gradonačelnika.

 

Odobrenje za postavljanje pokretnih naprava i objekata iz stavka 1. prethodnog članka na površini javne namjene i zemljištu u vlasništvu Grada izdaje upravni odjel nadležan za poslove gradonačelnika, sukladno Planu iz stavka 1. ovoga članka.

 

Zabranjeno je postavljanje pokretnih naprava, kioska, montažnih objekata i slično na površinama javne namjene i zemljištu u vlasništvu Grada bez odobrenja ili suprotno odobrenju upravnog odjela nadležnog za poslove gradonačelnika.

 

Vlasnici pokretnih naprava, kioska, montažnih objekata i slično, moraju ih držati urednima i ispravnima, te redovito čistiti njihov okoliš.

 

Odobrenjem iz stavka 2. ovog članka određuje se: lokacija za postavljanje objekta, veličina objekta, te izgled i vrijeme na koje se objekt postavlja.

 

Članak 101.

 

Ukoliko se naprave i objekti iz stavka 1. članka 93. ove Odluke prestanu iz bilo kojeg razloga koristiti, odnosno je istekao rok do kojega su mogli biti postavljeni, isti se moraju odmah, a najkasnije u roku od 8 dana ukloniti, te površinu javne namjene ili zemljište u vlasništvu Grada vratiti u prvobitno stanje.

 

Članak 102.

 

Na površinama javne namjene i zemljištu u vlasništvu Grada zabranjeno je izlaganje i nuđenje robe na prodaju putem pokretnih prodavača, kao i pružanje marketinških i sličnih usluga bez odobrenja ili suprotno odobrenju upravnog odjela nadležnog za poslove gradonačelnika.

 

 

1.2.        Postavljanje ugostiteljskih terasa na površinama javne namjene i zemljištu u vlasništvu Grada

Članak 103.

 

Površine javne namjene i zemljište u vlasništvu Grada mogu se dodijeliti na korištenje za postavljanje stolova, stolica, suncobrana i slično radi organiziranja otvorenih terasa, isključivo za obavljanje ugostiteljske djelatnosti.

 

Predmeti iz prethodnog stavka, kao i stalci, police i slično, postavljaju se isključivo u okviru odobrene površine javne namjene.

 

Odobrenje za korištenje površine javne namjene i zemljišta u vlasništvu Grada iz stavka 1. ovog članka izdaje upravni odjel nadležan za poslove gradonačelnika, u skladu s planom korištenja javnih površina koji donosi Gradsko vijeće.

 

Odobrenjem iz stavka 3. ovog članka određuje se: lokacija, veličina terase, vrijeme i način korištenja.

 

Članak 104.

 

Vlasnici ili korisnici poslovnih prostora koji koriste površinu javne namjene ili zemljište u vlasništvu Grada, dužni su ih održavati čistima i urednima.

 

Stolovi i stolice, zaštita od sunca (suncobrani, tende i sl.), kao i ostala oprema na javnoj površini ili zemljištu u vlasništvu Grada, moraju biti od kvalitetnog materijala, tehnički ispravni i primjereno oblikovani.

 

Članak 105.

 

Vlasnik ili korisnik poslovnog prostora dužan je nakon isteka ugovora ili rješenja o korištenju površine javne namjene ili zemljišta u vlasništvu Grada, ukloniti stolove, stolice i ostalu opremu s javne površine ili zemljišta u vlasništvu Grada, te istu dovesti u prvobitno stanje.

 

Sva eventualna oštećenja kamenog opločenja nastala od strane korisnika površine javne namjene ili zemljišta u vlasništvu Grada, isti je dužan popraviti o vlastitom trošku u roku od 8 dana od njihovog nastanka, odnosno dana kad su oštećenja utvrđena.

 

U slučaju da korisnik površine javne namjene ili zemljišta u vlasništvu Grada ne postupi po stavku 1. i 2. ovog članka Grad će izvršiti radnje iz navedenih stavaka putem treće osobe, te nastali trošak naplatiti od korisnika površine javne namjene.

 

Članak 106.

 

Uređenje i opremanje odobrenih površina javne namjene ili zemljišta u vlasništvu Grada, koje podrazumijeva veće, složenije i obimnije zahvate u prostoru dopušteno je isključivo uz posebno odobrenje gradonačelnika iupravnog odjela nadležnog za poslove gradonačelnika.

1.3.     Postavljanje reklamnih predmeta na površinama javne namjene i zemljištu u vlasništvu Grada

 

Članak 107.

 

Reklamni predmeti na površini javne namjene ili zemljištu u vlasništvu Grada svojim oblikom, materijalom, dimenzijama i bojama moraju se uklopiti u postojeće okruženje, ne smiju ugrožavati sigurnost prometa, niti zaklanjati postojeću prometnu signalizaciju.

 

Reklamni predmeti se ne mogu postavljati na površine javne namjene ili zemljište u vlasništvu Grada unutar drvoreda, unutar skupine stabala, grmlja, živice, unutar parkova, trgova, dječjih igrališta i slično.

 

Članak 108.

 

Reklamni predmeti mogu se postavljati na površinama javne namjene, zemljištu i građevinama u privatnom vlasništvu samo na temelju rješenja upravnoga odjela nadležnog za komunalne djelatnosti, sukladno odredbama Odluke o reklamiranju kojom se uređuju način i uvjeti reklamiranja na području grada Dubrovnika.

 

Zahtjevu za izdavanje rješenja za postavljanje reklamnih predmeta na površini javne namjene ili zemljištu u vlasništvu Grada podnositelj je dužan priložiti dokumentaciju sukladno Odluci o reklamiranju.

 

Članak 109.

 

Za postavljanje reklamnih predmeta na površini javne namjene ili zemljištu u vlasništvu Grada plaća se naknada sukladno cjeniku kojega donosi gradonačelnik.

 

Smatra se da je reklamni predmet postavljen na površinu javne namjene ili zemljište u vlasništvu Grada i kada se montira na objekt koji je u vlasništvu pravnih ili fizičkih osoba, ako se reklama u cijelosti ili dijelom nalazi u zračnom prostoru iznad površine javne namjene ili zemljišta u vlasništvu Grada.

 

Zabranjeno je postavljanje reklamnih predmeta na površinama javne namjene ili zemljištu u vlasništvu Grada bez rješenja ili suprotno rješenju upravnog odjela nadležnog za komunalne djelatnosti.

 

Odredbe ovog članka primjenjuju se i na reklamne predmete vidljive s javne površine.

 

Zabranjeno je priključivanje reklamnih predmeta na sustav javne rasvjete.

 

1.4.        Korištenje javnih zelenih površina

 

Članak 110.

 

Za postavljanje predmeta, opreme i uređaja, te obavljanje bilo kakvih radova na javnim zelenim površinama, osim radova redovnog održavanja javnih zelenih površina, potrebno je odobrenje upravnog odjela nadležnog za komunalne djelatnosti, a u slučajevima korištenja površina javne namjene sukladno Odluci o zakupu javnih površina, odobrenje izdaje upravni odjel nadležan za poslove gradonačelnika.

 

Odobrenjem iz stavka 1. ovog članka određuje se: lokacija za postavljanje objekta, izgled objekta, uređaja ili naprave koja se postavlja, način uređivanja zauzete površine i vrijeme njenog korištenja.

 

Ukoliko se radi o korištenju javnih zelenih površina u svrhu izvođenja određenih radova, odobrenjem iz stavka 1. ovog članka određuje se lokacija na kojoj se radovi obavljaju, vrsta radova, uvjeti za izvođenje radova, te obveza i način očuvanja i sanacije javne zelene površine nakon završetka radova.

 

Uz zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovog članka, podnositelj zahtjeva treba priložiti skicu lokacije, idejno rješenje ili fotomontažu mjesta na kojem se objekt, uređaj ili naprava postavlja, odnosno na kojem se izvode radovi (mikrolokacija), te dokaz o podmirenju svih dospjelih obveza prema Gradu.

 

Članak 111.

 

Unutar javne zelene površine dozvoljeno je postavljanje električnih, telefonskih, vodovodnih, kanalizacijskih i plinskih vodova, na temelju odobrenja upravnog odjela nadležnog za komunalne djelatnosti, uz obvezu izvoditelja radova da uspostavi prvobitno stanje javne zelene površine.

 

Ako izvoditelj radova ne uspostavi prvobitno stanje u određenom roku, to će učiniti Grad putem treće osobe, a na teret izvoditelja radova.

 

Na javnoj zelenoj površini ne smiju se postavljati okna podzemnih instalacija, izuzev instalacija koje služe zelenoj površini, a temelji stupa zračnih vodova ne smiju biti vidljivi.

 

 

Članak 112.

 

Javne zelene površine uređene kao dječja igrališta su otvoreni prostori omeđeni ogradom, posebno uređeni i opremljeni pripadajućom opremom kao što su klackalice, vrtuljci, ljuljačke, tobogani, penjalice, kućice za igru, labirinti i slično.

 

Javne zelene površine uređene kao sportska i boćarska igrališta su otvoreni prostori omeđeni ogradom, posebno uređeni i opremljeni odgovarajućom sportskom infrastrukturom i opremom.

 

Javne zelene površine uređene kao rekreacijski parkovi su otvoreni prostori posebno uređeni i opremljeni raznim spravama za vježbanje i rekreaciju.

 

Sva pripadajuća oprema na javnim zelenim površinama iz ovog članka mora se redovito pregledavati, te u slučaju oštećenja ili dotrajalosti u što kraćem roku popraviti ili zamijeniti novom.

 

Članak 113.

 

Javne zelene površine uređene kao parkovi-igrališta za pse su otvoreni prostori omeđeni ogradom, posebno uređeni i opremljeni pripadajućom opremom za rastrčavanje i razgibavanje pasa.

 

Članak 114.

 

Na javnim zelenim površinama koje su uređene kao parkovi, pješačke staze i slično postavlja se parkovna oprema.

 

Postavljanje parkovne opreme na javnim zelenim površinama u nadležnosti je upravnog odjela nadležnog za komunalne djelatnosti.

 

Dotrajala parkovna oprema mora se u što kraćem roku popraviti ili zamijeniti novom.

Članak 115.

 

Zabranjeno je na javnim zelenim površinama iz članaka 112., 113. i 114. ove Odluke uništavati opremu, zaštitnu ogradu, podlogu, parkovnu opremu, kao i pisati poruke, crtati grafite i sl., te na drugi način oštećivati iste.

 

Članak 116.

 

Ukoliko investitor ili izvođač građevinskih radova prilikom izgradnje novih i rekonstrukcije postojećih objekata te postavljanja naprava, uređaja i instalacija, ošteti ili uništi  javnu zelenu površinu, obvezan je po završetku radova istu o svom trošku urediti i dovesti je u prvobitno stanje.

 

Ukoliko javna zelena površina iz prethodnog stavka u roku od 8 dana ne bude uređena i vraćena u prvobitno stanje izvršiti će se otklanjanje oštećenja i njeno ponovno uređenje od strane upravnog odjela nadležnog za komunalne djelatnosti, a na teret investitora.

 

Ukoliko je investitor iz stavka 1. ovog članka Grad za sva oštećenja nastala protivno sklopljenom ugovoru teretit će se izvođač radova.

 

Osoba koja namjerno ili iz nepažnje počini štetu na javnoj zelenoj površini obvezna je počinjenu štetu nadoknaditi.

 

Članak 117.

 

Prilikom gradnje objekta uz javnu zelenu površinu, izvođač, odnosno investitor dužan je u pravilu sačuvati postojeća stabla, te ih zaštititi na način da se deblo obloži oplatama ili zaštiti na drugi način.

 

Članak 118.

 

Na javnoj zelenoj površini zabranjeno je bez rješenja ili suprotno rješenju upravnog odjela nadležnog za komunalne djelatnosti prekopavati javne zelene površine.

 

Troškove sanacije i čišćenja javne zelene površine na kojoj su obavljeni radovi bez odobrenja ili suprotno odobrenju upravnog odjela nadležnog za komunalne djelatnosti, snose izvođač odnosno investitor radova solidarno.

 

 

2.        Prigodno uređenje površina javne namjene

 

Članak 119.

 

U povodu državnih i drugih blagdana, obljetnica, raznih kulturnih i športskih manifestacija i sličnih događanja, može se organizirati prigodno uređivanje površina javne namjene.

 

Prigodno uređivanje površina javne namjene iz stavka 1. ovoga članka organizira se privremenim postavljanjem objekata, uređaja, pokretnih naprava, opreme, ukrasa, ukrasnih žaruljica, božićnih drvca i slično.

 

Pravna ili fizička osoba koja je postavila predmete iz stavka 2. ovog članka iste je dužna ukloniti najkasnije u roku od 15 dana od prestanka prigode iz stavka 1. ovog članka.

 

3. Prekopavanja, istovar i utovar građevinskog materijala, postavljanje skela, dizalice i

    ograda, te ostali građevinski radovi na površinama javne namjene i zemljištu u   

    vlasništvu Grada

Članak 120.

 

Zabranjeno je na površinama javne namjene i zemljištu u vlasništvu Grada obavljati radove prekopavanja, istovara i utovara građevinskog materijala, postavljanje skela, dizalica i ograda, te ostale građevinske radove bez odobrenja, odnosno suprotno odobrenju nadležnog odjela.

 

U slučaju hitnih intervencija trgovačkih društava koje obavljaju komunalne djelatnosti radi saniranja kvarova na vodovodnim, elektroenergetskim i dugim sustavima vitalnim za normalno funkcioniranje Grada ili građana, uz prethodnu obavijest moguće je izvršiti prekopavanja površine javne namjene i zemljišta u vlasništvu Grada i bez odobrenja nadležnog odjela.

 

Investitor, odnosno izvođač radova dužan je nakon izvršenih radova na površinama javne namjene i zemljištu u vlasništvu Grada iste vratiti u prvobitno stanje u roku od 8 dana.

 

Ukoliko investitor, odnosno izvođač radova ne vrati površinu javne namjene ili zemljište u vlasništvu Grada u prvobitno stanje Grad ili druga osoba koju Grad za to ovlasti izvršiti će povrat površine javne namjene ili zemljišta u vlasništvu Grada u prvobitno stanje o trošku investitora, odnosno izvođača radova.

 

Članak 121.

 

Za prekopavanja, istovar, smještaj i utovar građevnog materijala, postavu kontejnera za potrebe gradilišta, podizanje građevinskih skela, dizalice i ograda gradilišta za sanaciju i rekonstrukciju ili zaštitu od padanja dijelova fasada, popravak vanjskih dijelova zgrada i slične građevinske radove ili gradnju objekta, može se privremeno u opravdanim slučajevima koristiti površine javne namjene i druge površine uz nju, sukladno propisima o gradnji i sigurnosti prometa.

 

Za obavljanje radova iz prethodnog stavka na površini javne namjene i drugim površinama uz nju investitor, odnosno izvođač radova dužan je ishoditi odobrenje nadležnog odjela kojim će se utvrditi lokacija, uvjeti i vrijeme trajanja radova, mjere sigurnosti i zaštite, uvjeti saniranja površine javne namjene i slično te obveza dovođenja površine javne namjene u stanje prije izvođenja radova (prvobitno stanje).

 

Članak 122.

 

Nakon ishođenja odobrenja iz prethodnog članka, a prije započinjanja radova te nakon završetka istih, investitor, odnosno izvođač radova dužan je o tome obavijestiti Odsjek komunalnog redarstva.

 

Članak 123.

 

Prilikom izvođenja radova iz članka 120. i 121. ove Odluke investitor, odnosno izvođač radova dužni su poduzeti sve propisane i uobičajene mjere sigurnosti, te mjere zaštite površine javne namjene.

 

Za sigurnost radova i zaštitu površina javne namjene odgovorni su investitor i izvođač radova solidarno.

 

Članak 124.

 

Pod prekopavanjima se podrazumijevaju radovi na iskopima kanala na javnim prometnim površinama, javnim zelenim površinama i ostalim površinama javne namjene, sukladno Odluci o nerazvrstanim cestama.

 

Radi građenja, rekonstrukcije i održavanja objekata i uređaja komunalne i druge infrastrukture, može se vršiti prekopavanje površina javne namjene, privremeno zauzeti površina javne namjene i privremeno ograničiti promet vozila i pješaka.

Suglasnost za uspostavu privremene regulacije prometa zbog radova iz stavka 2. ovog članka izdaje upravni odjel nadležan za promet

 

Pod radovima u smislu stavka 1. ovog članka podrazumijevaju se gradnja, rekonstrukcija, sanacija, zamjena ili uklanjanje vodova, objekata i uređaja komunalne i druge infrastrukture, te postavljanje elektroenergetskog i telefonskog priključka na električni i telefonski sustav, kao i priključaka na komunalnu infrastrukturu (opskrba pitkom vodom, odvodnja otpadnih voda i drugo).

 

Članak 125.

 

Privremeno korištenje površine javne namjene za podizanje građevinskih skela, dizalice i ograda gradilišta i slično za potrebe gradilišta odobrava se na vrijeme do 3 mjeseca (osim u posebno opravdanim slučajevima), uz mogućnost ponovnog produženja ukoliko to radovi zahtijevaju.

 

Za podizanje građevinskih skela i ograde gradilišta u Povijesnoj jezgri Grada, investitor, odnosno izvođač građevinskih radova (podnositelj zahtjeva) mora sklopiti ugovor o zakupu površine javne namjene s upravnim odjelom nadležnim za poslove gradonačelnika.

 

Za podizanje građevinskih skela, dizalice i ograde gradilišta izvan Povijesne jezgre Grada, investitor, odnosno izvođač građevinskih radova (podnositelj zahtjeva) mora sklopiti ugovor o zakupu površine javne namjene s upravnim odjelom nadležnim za poslove gradonačelnika, uz prethodnu suglasnost upravnog odjela nadležnog za promet.

 

Prilikom postavljanja građevinske skele i ograde gradilišta investitor, odnosno izvođač građevinskih radova mora na građevinsku skelu i ogradu gradilišta postaviti zaštitu sa slikom objekta koji se obnavlja, ako se objekt nalazi na površini javne namjene ili je vidljiv s površine javne namjene.

 

Nakon isteka roka određenog za držanje skele, dizalice ili ograde gradilišta, podnositelj zahtjeva dužan je građevinsku skelu, dizalicu ili ogradu gradilišta i drugi materijal odmah ukloniti s površine javne namjene.

 

Ukoliko podnositelj zahtjeva ne postupi sukladno stavku 5. ovog članka komunalni redar narediti će mu rješenjem uklanjanje građevinske skele, dizalice ili ograde gradilišta i drugog materijala s površine javne namjene.

 

Ako podnositelj zahtjeva ne postupi po rješenju komunalnog redara iz prethodnog stavka, rješenje će se izvršiti putem treće osobe na trošak investitora, odnosno izvođača.

 

Članak 126.

 

Investitor, odnosno izvođač građevinskih radova dužan je osigurati da se zemlja ne rasipa, da se vreće i otpad ne raznose po površinama javne namjene, a ostali rastresiti materijal da se drži u sanducima i ogradama ako radovi na istom mjestu traju duže od 24 sata.

 

Građevinski materijal mora biti stalno složen, tako da ne sprječava otjecanje oborinskih voda.

 

Miješanje betona i žbuke dopušteno je samo u posebnim posudama (miješalicama), te na plastičnim folijama ili limovima.

 

Prolaz ispod skela investitor, odnosno izvođač građevinskih radova dužan je zaštititi od sipanja i padanja materijala, a uz vodoravnu mora osigurati i okomitu zaštitu.

 

Skelom ili ogradom zauzeti dio javne prometne površine mora se propisno označiti i osvijetliti od sumraka do svanuća.

 

Članak 127.

 

Prigodom izvođenja radova iz članka 120. i 121. ove Odluke investitor, odnosno izvođač građevinskih radova dužan je poduzimati mjere sprečavanja onečišćavanja površina javne namjene, a osobito:

1.   čistiti, odnosno osigurati čišćenje javne prometne površine oko gradilišta od svih vrsta građevinskih i drugih materijala, blata i slično, čije je taloženje na javnim prometnim površinama posljedica izvođenja radova;

2.   polijevati trošni materijal za vrijeme rušenja građevinskih objekata kako bi se spriječilo stvaranje prašine;

3.   čistiti ulične slivnike u neposrednoj blizini mjesta na kojima se radovi izvode;

4.   deponirati građevni materijal u okviru gradilišta tako da se ne ometa promet i slobodno otjecanje vode, te da se materijal ne raznosi po površinama javne namjene;

5.   gospodariti građevnim otpadom nastalim tijekom građenja na gradilištu sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom uz propisanu prateću dokumentaciju (prateće listove);

6.   preraditi i/ili zbrinuti građevni otpad nastao tijekom građenja na gradilištu sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom uz propisanu prateću dokumentaciju;

7.   preuzeti spremnik za miješani komunalni otpad od davatelja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada.

 

Članak 128.

 

Zbog potrebe transporta materijala upravni odjel nadležan za promet odredit će investitoru, odnosno izvođaču građevinskih radova transportni pravac te mu dati suglasnost za postavljanje drvene ili druge konstrukcije.

 

U slučajevima iz prethodnog stavka postavljanje drvene ili druge konstrukcije ne smije onemogućavati nesmetan prolaz pješaka.

 

Po završetku radova investitor, odnosno izvođač građevinskih radova dužan je odmah ukloniti drvenu ili drugu konstrukciju, a ukoliko to ne učini, komunalni redar narediti će mu rješenjem uklanjanje iste.

 

Ako investitor, odnosno izvođač građevinskih radova ne postupi po rješenju komunalnog redara iz prethodnog stavka, rješenje će se izvršiti putem treće osobe na njihov trošak.

 

 

Članak 129.

 

Nakon završetka radova investitor, odnosno izvođač dužan je s površine javne namjene ukloniti sve materijale, opremu i predmete u roku od 24 sata od završetka radova, a oštećenja na javnim površinama otkloniti o svom trošku u roku od 8 dana, te zauzetu površinu javne namjene vratiti u prvobitno stanje, odnosno u stanje u kakvom je bila prije izvođenja radova, a davatelju javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada vratiti preuzeti spremnik za miješani komunalni otpad.

 

Investitor, odnosno izvođač radova dužan je najkasnije 24 sata nakon završetka radova i uklanjanja materijala i opreme s korištene površine javne namjene, obavijestiti Odsjek komunalnog redarstva da mu zauzeta površina javne namjene više nije potrebna.

 

Komunalni redar pregledat će korištenu površinu javne namjene i ako ustanovi da postoji kakvo oštećenje rješenjem će narediti investitoru, odnosno izvođaču radova da o vlastitom trošku dovede korištenu površinu javne namjene u prvobitno stanje.

 

Ukoliko izvođač, odnosno investitor ne postupi po rješenju iz prethodnog stavka korištena površina javne namjene dovest će se u prvobitno stanje putem treće osobe, o trošku investitora, odnosno izvođača radova.

 

Članak 130.

 

Investitor, odnosno izvođač građevinskih radova dužan je višak zemlje od iskopa i otpadni građevinski materijal odlagati na za tu svrhu predviđena odlagališta-deponije.

 

Određivanje lokacije deponija odrediti će Grad sukladno prostornim mogućnostima.

 

Zabranjeno je odlagati zemlju od iskopa i otpadni građevinski materijal izvan odlagališta predviđenih za tu svrhu.

 

Članak 131.

 

Ako se površina javne namjene upotrebljava za istovar i utovar rastresitog materijala (šuta i slično) na njoj se smije složiti samo onoliko materijala koliko se može odvesti u tijeku jednog dana.

 

Zabranjeno je uz drveće na površini javne namjene odlagati građevinski materijal, šut, glomazni i drugi otpad.

 

Članak 132.

 

Za iskrcaj ogrijeva, te za piljenje i cijepanje drva, ponajprije treba upotrebljavati vlastito zemljište.

 

U slučaju potrebe javna prometna površina može se, uz odobrenje upravnog odjela nadležnog za promet, privremeno koristiti za iskrcaj ogrijeva, ali tako da ne ometa cestovni i pješački promet, a drva se moraju složiti na način koji će spriječiti njihovo kotrljanje na kolnik.

 

Iskrcani ogrjev ili drugi materijali moraju se ukloniti s javne prometne površine najkasnije u roku 24 sata, a upotrijebljena se površina mora odmah očistiti od piljevine i drugih otpadaka.

 

Zabranjeno je cijepati drva i izvoditi slične radove na javno prometnim površinama.

 

Zabranjeno je javnu prometnu površinu upotrebljavati za radove iz stavka 2. ovog članka bez odobrenje ili suprotno odobrenju upravnog odjela nadležnog za promet.

 

Članak 133.

 

Utovar i istovar robe i materijala mora se obavljati ponajprije izvan površina javne namjene.

 

U opravdanim slučajevima, kao npr. radi nedostatka prostora ili kolnog ulaza i slično, istovar i utovar robe i materijala mogu se privremeno obaviti na javnim prometnim površinama, osim na mjestima na kojima je to izričito zabranjeno.

 

Ako se iznimno, roba i materijal moraju istovariti na javnu prometnu površinu, tada se moraju složiti tako da se ne ometa cestovni i pješački promet i moraju se odmah ukloniti.

 

Odobrenje za privremeni utovar i istovar robe i materijala na javnoj prometnoj površini izdaje upravni odjel nadležan za promet.

 

4. Uklanjanje protupravno postavljenih predmeta i vozila

 

Članak 134.

 

Predmeti, naprave i objekti koji su suprotno odredbama ove Odluke postavljeni na površine javne namjene, zemljište u vlasništvu  Grada, te na površine i objekte u vlasništvu drugih osoba koje su vidljive s površine javne namjene, smatraju se protupravno postavljenim predmetima, napravama i objektima i moraju se odmah ukloniti.

 

Članak 135.

 

Vlasniku, odnosno korisniku protupravno postavljenog predmeta, naprave i objekta komunalni redar narediti će rješenjem njegovo uklanjanje.

 

Ako vlasnik, odnosno korisnik protupravno postavljenog predmeta, naprave i objekta ne postupi po rješenju komunalnog redara iz prethodnog stavka, izvršenje rješenja provest će se putem treće osobe na odgovornost i trošak vlasnika, odnosno korisnika.

 

Članak 136.

 

U slučaju potrebe hitnog oslobađanja površine javne namjene od protupravno postavljenog ili ostavljenog predmeta, naprave i objekta, radi osiguranja javnog reda i sigurnosti, te otklanjanja neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi ili imovinu veće vrijednosti, komunalno redarstvo može uz pomoć odgovarajućih službi, takve predmete, naprave i objekte odmah ukloniti s površine javne namjene, te rješenjem obvezati vlasnika, odnosno korisnika da u roku od 30 dana od dana dostavljanja rješenja preuzme predmet, napravu i objekt uz prethodno plaćanje troškova postupka, prijevoza, čuvanja i drugih troškova, ako ih je bilo.

 

Članak 137.

 

Ukoliko je vlasnik ili korisnik protupravno postavljenog predmeta, naprave i objekta nepoznat, komunalni redar donijet će rješenje protiv nepoznate osobe.

 

Članak 138.

 

Ako obaviješteni vlasnik ili korisnik ne preuzme uklonjen predmet, napravu ili objekt, ili ako vlasnik ili korisnik nije poznat ili ga nije bilo moguće obavijestiti u dva pokušaja, s uklonjenim predmetom, napravom ili objektom postupit će se po propisima koji uređuju postupanje s napuštenim stvarima.

 

Članak 139.

 

Ako predmet, naprava ili objekt koji je postavljen na površinu javne namjene temeljem odobrenja nadležnog odjela ima nedostatke ili oštećenja ili nije postavljen sukladno odobrenju, komunalni redar rješenjem će narediti vlasniku odnosno korisniku, uklanjanje nedostataka ili oštećenja, odnosno njegovo postavljanje sukladno odobrenju.

 

Ako vlasnik ili korisnik predmeta, naprave ili objekta u ostavljenom roku ne ukloni nedostatke ili oštećenja ili ne postavi predmet, napravu ili objekt sukladno odobrenju, komunalni redar narediti će njegovo uklanjanje s površine javne namjene putem treće osobe, o trošku vlasnika odnosno korisnika.

 

Članak 140.

 

Komunalni redar narediti će vlasniku vozila koje se ne koristi u prometu (zbog dotrajalosti, oštećeno u sudaru, neregistrirano, neispravno i slično), kao i vlasniku kamperskog vozila, lake teretne prikolice i drugih priključnih vozila, plovnog objekta i olupine plovnog objekta, koji se nalaze na površini javne namjene ili su vidljivi s površine javne namjene, da u roku od tri dana ukloni vozilo s te površine.

 

Ako komunalni redar ne utvrdi tko je vlasnik vozila iz stavka 1. ovoga članka, ostavit će na vozilu rješenje vlasniku da ga ukloni s površine javne namjene u roku od tri dana.

 

Ako vlasnik vozila ne postupi po rješenju komunalnog redara, vozilo će biti uklonjeno putem treće osobe istekom roka od 8 dana od objave na oglasnoj ploči rješenja o izvršenju, a na odgovornost i trošak vlasnika vozila.

 

Prisilno uklonjeno vozilo odvozi se na odgovarajuće odlagalište, o čemu je komunalno redarstvo, ako je to moguće, dužno obavijestiti vlasnika.

 

Ako vlasnik vozila ne preuzme vozilo u roku od 8 (osam) dana od dana izdavanja rješenja i ne podmiri troškove uklanjanja i čuvanja (skladištenja) vozila, vozilo će biti predano ovlaštenom sakupljaču otpadnih vozila.

 

Članak 141.

 

Komunalni redar narediti će uklanjanje i premještanje vozila parkiranog ili ostavljenog na javnoj zelenoj površini preko fizičke osobe obrtnika ili pravne osobe kojoj je Grad to povjerio, a na trošak vlasnika vozila.

 

Komunalni redar narediti će uklanjanje i premještanje vozila bez registarskih pločica parkiranog ili ostavljenog na površini javne namjene preko pravne osobe ili fizičke osobe obrtnika kojoj je to Grad povjerio, a na odgovornost i trošak vlasnika vozila.

 

Komunalni redar narediti će uklanjanje i premještanje vozila koje onemogućuje vozilu za odvoz otpada pristup do mjesta na kojem se nalaze posude za otpad, odnosno onemogućuje mu odvoz otpada, preko pravne osobe ili fizičke osobe obrtnika kojoj je Grad to povjerio, a na odgovornost i trošak vlasnika vozila.

 

Komunalni redar narediti će uklanjanje i premještanje vozila parkiranog ili ostavljenog na javnoj prometnoj površini na kojoj nije dopušten promet motornim vozilima preko pravne ili fizičke osobe obrtnika kojoj je to Grad povjerio, a na odgovornost i trošak vlasnika vozila.

 

 

Članak 142.

 

Reklame koje su postavljene na površini javne namjene bez rješenja, odnosno suprotno rješenju upravnog odjela nadležnog za komunalne djelatnosti ili po rješenju kojem je istekao rok, odmah će se ukloniti.

 

Reklame će se ukloniti posredstvom komunalnog redarstva ili putem treće osobe, a o trošku vlasnika odnosno korisnika.

 

Članak 143.

 

U postupku uklanjanja protupravno postavljenih predmeta, naprava i objekata na površini javne namjene, pored stvarnih troškova premještanja i čuvanja, može se naplatiti i paušalni iznos troškova i to:

―        500,00 kuna za premještanje,

―        10,00 kuna dnevno po m² površine za skladištenje.

 

 

Članak 144.

 

Iznos troškova premještanja i čuvanja (skladištenja) dužan je podmiriti vlasnik, odnosno korisnik predmeta, naprava i objekata, prije preuzimanja istih.

 

 

5. Ostalo korištenje površina javne namjene - vatromet

 

 

Članak 145.

 

Izvođenje javnog vatrometa dopušteno je samo uz odobrenje nadležne policijske uprave prema mjestu izvođenja, a sukladno Zakonu o eksplozivnim tvarima i Pravilniku o izvođenju javnih vatrometa.

 

Organizator javnog vatrometa obvezan je ishoditi odobrenje upravnog odjela nadležnog za poslove gradonačelnika.

 

Javne vatromete dopušteno je izvoditi u svibnju, lipnju, srpnju, kolovozu i rujnu do zaključno 22,00 sata, a u ostalim mjesecima do zaključno 21,00 sat.

 

Iznimno, prilikom proslave Nove godine vatromet se izvodi u 24,00 sata.

 

Izvođenje javnog vatrometa iznimno se može odobriti u Povijesnoj gradskoj jezgri i u kontaktnim zonama Grada.

 

Zabranjeno je izvođenje javnog vatrometa u dane 1. listopada, 31. listopada, 1. i 2. studenoga, 18. studenoga, te 6. prosinca.

 

Zabranjeno je bez posebnog odobrenja izvođenje javnog vatrometa s površina u vlasništvu, površina pod koncesijom ili koncesijskim odobrenjem i sl.

 

 

6. Zabrana izvođenja građevinskih radova

 

Članak 146.

 

U razdoblju od 15. lipnja do 15. rujna zabranjeno je izvoditi zemljane radove i radove na izgradnji konstrukcije zgrade sukladno Odluci o privremenoj zabrani izvođenja građevinskih radova na području Grada Dubrovnika.

 

Članak 147.

Na području Grada Dubrovnika građevinski radovi se isključivo mogu obavljati u vremenu od 7,00 sati do 22,00 sata, osim nedjelje i blagdana, ukoliko ovom Odlukom ili drugim općim aktom Grada nije drukčije propisano.

 

 

7.      Zaštita od buke

Članak 148.

 

Zaštita od buke provodi se danonoćno.

 

Buka elektroakustičkih i akustičkih uređaja, te ostalih izvora buke na otvorenom u objektima ne smije prelaziti najviše dopuštene razine buke sukladno Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade ili borave.

 

Upotreba elektroakustičkih i akustičkih uređaja na površinama javne namjene mora biti sukladna odredbama Odluke o ugostiteljskoj djelatnosti Grada Dubrovnika.

 

Grad Dubrovnik će bez prethodne najave obavljati nadzor nad korištenjem elektroakustičkih i akustičkih uređaja putem ovlaštene stručne osobe i komunalnog redarstva.

 

Na temelju Zakona o zaštiti od buke, komunalni redar ovlašten je:

―        narediti akustička mjerenja,

―        naplaćivati kazne na mjestu počinjenja prekršaja (čl. 19. st. 5. i 6. Zakona o zaštiti od buke),

―        predlagati pokretanje prekršajnog postupka sukladno čl. 19. st. 1. toč. 1., 2., 3., 4. i 9. Zakona o zaštiti od buke,

―        usmenim rješenjem narediti zabranu upotrebe izvora buke.

 

Članak 149.

 

Zabranjeno je obavljati one građevinske radove na području Grada Dubrovnika koje upotrebom mehanizacije, strojeva ili alata uzrokuju u boravišnim prostorima buku štetnu za zdravlje ljudi veću od dozvoljene, a sukladno Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.

 

Članak 150.

 

Prekoračenje dopuštenih razina buke detaljnije će se regulirati Odlukom o dozvoljenom prekoračenju najviše dopuštene razine buke.

 

 

IV.         KORIŠTENJE JAVNIH PARKIRALIŠTA, JAVNIH GARAŽA, NERAZVRSTANIH  

         CESTA I DRUGIH POVRŠINA JAVNE NAMJENE ZA PARKIRANJE VOZILA,

         PRETOVARNA ZONA I PROMETOVANJE UNUTAR PJEŠAČKIH ZONA

 

1.    Korištenje javnih parkirališta, javnih garaža, nerazvrstanih cesta i drugih površina javne namjene za parkiranje vozila

 

Članak 151.

 

Parkiranje vozila na području Grada dozvoljeno je na uređenim i obilježenim površinama namijenjenim za parkiranje vozila, te na drugim površinama gdje to nije protivno zakonskim ili drugim propisima.

Javno parkiralište, javna garaža i druga površina javne namjene za parkiranje vozila (u daljnjem tekstu: Parkirališna površina) su dio javne prometne površine namijenjena isključivo za parkiranje vozila.

 

Parkirališne površine moraju biti propisno označene prometnom signalizacijom te se stalno održavati čistima, urednima i u funkcionalnom stanju, a vozila se moraju parkirati unutar označenog parkirnog mjesta, sukladno Odluci o organizaciji i načinu naplate i kontrole parkiranja u Gradu.

 

Parkirališne površine održava trgovačko društvo Sanitat Dubrovnik d.o.o. koje je osnovao Grad Dubrovnik.

Članak 152.

 

Na parkirališnim površinama trebaju se horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, sukladno propisima, posebno obilježiti rezervirana parkirališna mjesta za vozila osoba s invaliditetom koja imaju "znak pristupačnosti".

 

Članak 153.

 

Parkirališne površine na području Grada mogu biti s naplatom ili bez naplate.

 

Parkirališne površine s naplatom su uređene i propisno označene ulične ili izdvojene javne površine na kojima je uvedena naplata parkiranja i koje su označene odgovarajućom prometnom signalizacijom u skladu s propisima o sigurnosti prometa.

 

 

Članak 154.

 

Odlukom o organizaciji i načinu naplate i kontrole parkiranja u Gradu Dubrovniku određuju se javne parkirališne površine na kojima se vrši naplata, organizacija i način naplate parkiranja, parkirališne zone i područja parkirališnih zona, vrste parkirališnih karata, način njihova korištenja, vremensko ograničenje trajanja parkiranja i cijene parkirališnih karata, uvjeti za stjecanje i korištenje povlaštene parkirališne karte, te nadzor nad parkiranjem vozila na području Grada.

 

Zabranjeno je parkirališne površine koristiti suprotno postavljenoj prometnoj signalizaciji.

 

Zabranjeno je za zaustavljanje i/ili parkiranje vozila koristiti parkirno mjesto koje prometnom signalizacijom nije određeno za parkiranje i/ili zaustavljanje te vrste vozila.

 

Zabranjeno je za zaustavljanje i/ili parkiranje vozila koristiti javnoprometnu površinu koja je prometnom signalizacijom zabranjena za parkiranje i/ili zaustavljanje vozila.

 

Zabranjeno je parkirati motorna vozila na način da se specijalnom vozilu za odvoz otpada onemogući pristup posudama za otpad ili se na drugi način onemogući odvoz otpada.

 

Članak 155.

 

Gradonačelnik može prostorno i vremenski ograničiti kretanje, zaustavljanje i parkiranje vozila za vrijeme posebnih manifestacija u Gradu.

 

Parkirališne površine mogu se iznimno privremeno koristiti za druge namjene (za potrebe autoškole, zabavnih i sportskih manifestacija, u svrhu izvođenja radova i sl.) samo na temelju odobrenja upravnog odjela nadležnog za promet.

 

Za privremeno korištenje parkirališnih površina u slučajevima iz prethodnog stavka ovog članka plaća se naknada, sukladno  posebnoj odluci.

 

Zabranjeno je bez odobrenja ili suprotno odobrenju upravnog odjela nadležnog za promet koristiti parkirališne površine za namjene iz stavka 2. ovog članka.

 

Na parkirališnim površinama zabranjeno je neovlašteno trgovanje, pretovar robe i druge aktivnosti koje nisu u skladu s namjenom tog prostora.

 

Članak 156.

 

Korištenje nerazvrstanih cesta na području Grada Dubrovnika uređeno je Odlukom o nerazvrstanim cestama.

 

 

2.                  Pretovarna zona

Članak 157.

 

Pretovarna zona je prostor zatvorenog parkirališta na čest.zem. 1660 K.O. Dubrovnik (stara izmjera), namijenjen pretovaru te privremenom odlaganju robe za opskrbu Povijesne jezgre Grada Dubrovnika, kao i parkiranju posebnih vozila (elektrovučna vozila i karići) kojima se roba dovozi do pješačke zone.

 

U pretovarnu zonu mogu ulaziti samo dostavna vozila i posebna vozila kojima se obavlja opskrba Povijesne jezgre Grada (elektrovučna vozila i karići).

Zabranjeno je prostor pretovarne zone koristiti za zaustavljanje i parkiranje vozila kojima se ne vrši dostava robe.

 

Prostor pretovarne zone služi za iskrcaj robe s dostavnih vozila, privremeno odlaganje, ukrcaj robe na posebna vozila, te parkiranje istih nakon obavljene opskrbe.

 

Dostavna vozila mogu se zadržavati samo u svrhu istovara robe, te su dužna isti napustiti odmah po istovaru robe, a najdalje u roku od 20 minuta od kada su ušli u prostor pretovarne zone.

 

Članak 158.

 

Ulazak dostavnih vozila u prostor pretovarne zone u svrhu istovara robe vrši se u vremenu od 5:00 do 18:00 sati.

 

Posebna vozila odvoze robu iz pretovarne zone u područje Povijesne jezgre Grada u vremenu od 5:00 do19:00 sati.

 

Posebnim vozilima zabranjuje se prometovanje između 7:30 i 8:00 sati.

 

U vremenu od 19:00 do 5:00 sati pretovarna zona bit će zatvorena.

 

Sva posebna vozila koja koriste prostor pretovarne zone za ukrcaj i iskrcaj robe, te parkiranje po obavljenoj opskrbi, moraju nakon 19:00 sati biti uredno parkirana unutar prostora pretovarne zone.

 

Članak 159.

 

Vlasnici ili korisnici posebnih vozila koji se koriste prostorom pretovarne zone, dužni su voditi brigu o urednosti pretovarne zone.

 

Zabranjeno je na prostoru pretovarne zone ostavljati građevinski, ambalažni te ostali otpad, kao i sve ostale pokretne stvari.

 

Zabranjeno je robu kojom se vrši opskrba trgovina i građana unutar Povijesne jezgre Grada odlagati na prostoru izvan pretovarne zone.

 

Sva posebna vozila koja nakon 19:00 sati do 5:00 sati budu izvan prostora pretovarne zone na javnoj površini, bit će premještena o trošku vlasnika odnosno korisnika istog.

 

 

3. Prometovanje unutar javnih prometnih površina na kojima nije dopušten promet motornim vozilima (pješačke zone)

 

Članak 160.

 

Pješačke zone namijenjene su samo za kretanje pješaka, a promet motornim vozilima, elektrovučnim prijevoznim sredstvima, priključnim vozilima, radnim strojevima (moto kultivatorima s priključkom, viljuškarima, kopačima rovova i sl.) i traktorima, biciklima i karićima (u daljnjem tekstu: "prijevozna sredstva"), te dovođenje životinja u različitim manifestacijama, izložbama i slično, dopušteni su samo na temelju odobrenja Grada Dubrovnika.

 

Unutar pješačkih zona zabranjena je vožnja električnim romobilima.

 

Pješačke zone iz stavka 1. ovoga članka su:

―   cijela površina Povijesne jezgre Grada,

―   Šetalište kralja Zvonimira,

―   cijela površina otoka Lopuda,

―   naselje Donje čelo na otoku Koločepu,

―   naselje Šipanska luka i naselje Suđurađ na otoku Šipanu.

 

Članak 161.

 

Iznimno od odredbe iz prethodnog članka, za prometovanje pješačkim zonama u hitnim slučajevima odobrenje nije potrebno za :

―   vozila hitne pomoći,

―   vatrogasna vozila,

―   vozila MUP-a,

―   vozila istražnog suca,

―   vozila gradske i županijske uprave,

―   vozila komunalnog redarstva.

 

Odobrenje nije potrebno ni za:

―        vozilo koje prevozi umrlu osobu,

―        pokretne stolice s motorom ili bez motora za osobe smanjene pokretljivosti,

―        dječja prijevozna sredstva (dječji bicikli, tricikli, romobili, automobilčići na

―        električni ili nožni pogon i sl.) kojima upravljaju djeca do navršene sedme godine

―        života,

―        bicikle kojima upravljaju osobe do navršenih 18 godina života.

 

Najveća dopuštena brzina prometovanja u pješačkim zonama ograničena je na brzinu pješačkog hoda.

 

Članak 162.

 

Prometovanje pješačkim zonama odobrit će se motornim vozilima, radnim strojevima i traktorima najveće dopuštene mase do 3.500 kg, s tim da masa vozila ne smije prelaziti 2.000 kg.

 

U posebno opravdanim i izuzetnim okolnostima gradonačelnik može unutar Povijesne jezgre Grada, a na prijedlog upravnog odjela nadležnog za promet, odobriti prometovanje teretnih vozila i veće dopuštene mase.

 

Prometovanje pješačkim zonama odobrit će se i elektrovučnim prijevoznim sredstvima čija najveća dopuštena masa nije veća od 2.000 kg, s prikolicom ukupne mase do 600 kg, i koja se kreću na meko pumpanim gumama, te karićima s meko pumpanim gumama.

 

Za vrijeme prometovanja pješačkom zonom, elektrovučno prijevozno sredstvo mora imati ispravan atest i biti osigurano od odgovornosti prema trećim osobama, a njime može upravljati punoljetna osoba koja ima završenu najmanje osnovnu školu, položen ispit upravljača takvim transportnim sredstvom i potvrdu o zdravstvenoj sposobnosti.

 

 

Članak 163.

 

Prometovanje prijevoznim sredstvima u pješačkim zonama odobrit će se za potrebe:

―   održavanja čistoće i odvoženja komunalnog otpada,

―   održavanja komunalne infrastrukture,

―   deratizacije, dezinsekcije i dezinfekcije,

―   održavanja električnih i telekomunikacijskih objekata i uređaja,

―   prijevoza novca i drugih vrijednosti, te poštanskih pošiljaka,

―   državnoga, županijskog, gradskog i vjerskog protokola,

―   bogoštovlja u crkvama, sinagogi i džamiji,

―   prijevoza opreme radi održavanja priredbi,

―   prijevoza opreme za radio i televizijske prijenose i snimanja,

―   prijevoza osoba koje zaključuju brak i osoba koje sudjeluju u sklapanju braka,

―   prijevoza teških invalida i bolesnih osoba,

―   osoba koja posjeduju garažu na Šetalištu kralja Zvonimira,

―   izvođenja radova obnove koji se provode putem Zavoda za obnovu ili DPDS-a.

 

 

Članak 164.

 

Prometovanje prijevoznim sredstvima u Povijesnoj jezgri Grada odobrit će se motornim vozilima, radnim strojevima i traktorima ponedjeljkom, srijedom i petkom za potrebe:

―   dopreme roba za opskrbu prodavaonica, tržnica i ugostiteljskih objekata, hotela, domova, samostana i sl.,

―   dopreme plina i ogrjeva,

―   prijevoza pokućstva,

―   prijevoza građevinskog materijala, te odvoza građevinskog otpada, otpadnih ulja, elektroničnog i krupnog otpada.

 

 

Članak 165.

 

Prometovanje iz članka 163. i 164. odobrit će se motornim vozilima, radnim strojevima i traktorima u Povijesnoj jezgri Grada samo na ulicama Sv. Dominik, Pred Dvorom, Placa i Poljana Marina Držića:

―        u vremenu od 5:00 do 7:30 sati

 

Prometovanje iz članka 164. odobrit će se elektrovučnim prijevoznim sredstvima u Povijesnoj jezgri Grada samo na ulicama: Sv. Dominik, Ribarnica, Ponta, Placa, Poljana Paska Miličevića, Pred Dvorom, Poljana Marina Držića, Zeljarica, i to:

―   u vremenu od 5:00 do 7:30 sati - 1 elektrovučno vozilo s više prikolica po koncesionaru

―   u vremenu od 8:00 do 19:00 sati - 1 elektrovučno vozilo s 1 prikolicom po koncesionaru          

 

Prometovanje iz članka 164. odobrit će se elektrovučnim prijevoznim sredstvima i na ulicama Od Puča i Široka, te iz Bunićeve poljane na Gundulićevu poljanu samo u vremenu od 5:00 do 7:30 sati.

 

Prometovanje radi opskrbe mesnica odobrit će se elektrovučnim prijevoznim sredstvima iz Bunićeve poljane na Gundulićevu poljanu samo četvrtkom u vremenu od 17:00 do 19:00 sati.

 

Zabranjeno je prometovanje elektrovučnim vozilima u vremenu od 7:30 do 8:00 sati.

 

Prijevoz robe karićima može se obavljati tijekom cijelog dana.

 

Za prijevoz osoba koje sklapaju brak i osoba koje sudjeluju u sklapanju braka odobrit će se prometovanje samo za ulice Sv. Dominika i Pred Dvorom prema vremenu održavanja vjenčanja.

 

U izuzetnim i opravdanim slučajevima gradonačelnik može unutar Povijesne jezgre Grada, a na prijedlog upravnog odjela nadležnog za promet, odobriti druge lokacije i vrijeme prometovanja.

 

Članak 166.

 

Prometovanje iz članka 163. odobrit će se Šetalištem kralja Zvonimira u vremenu od 5.00 do 8.00 sati, a 24 sata za vozila osoba koje posjeduju garažu na Šetalištu kralja Zvonimira.

 

 

Članak 167.

 

U pješačkoj zoni otoka Lopuda prometovanje Obalom Iva Kuljevana u razdoblju od 1. lipnja do 30. rujna svake godine odobrava se, kako slijedi:

―   za potrebe opskrbe domaćinstava, prodavaonica i ugostiteljskih objekata, odobrava se prometovanje moto kultivatorima s priključnim vozilom, traktorima, elektrovučnim prijevoznim sredstvima s ili bez priključnog vozila, biciklima s tri kotača i ručnim kolicima u vremenu 10:00 do 13:00 sati, svakim danom osim nedjelje;

―   za potrebe odvoza ambalaže prometovanje se odobrava u vremenu od 07:30 do 08:30 sati, svakim danom osim nedjelje (odnosno prilagođeno dolasku trajekta);

―   za potrebe odvoza otpada i nabavu plina odobrava se prometovanje u vremenskom razdoblju od pola sata prije i pola sata nakon dolaska broda za odvoz otpada;

―   prometovanje Obalom Iva Kuljevana u razdoblju od 1. listopada tekuće godine do 31.svibnja sljedeće godine odobrava se u vremenu od 00:00 do 24:00 sata;

―   u izuzetnim i opravdanim slučajevima gradonačelnik Grada Dubrovnika može svojim zaključkom odobriti drugačije uvjete prometovanja pješačkom zonom otoka Lopuda.

 

 

Članak 168.

 

Zabranjuje se promet svim vozilima na motorni pogon, osim interventnim vozilima u pješačkim zonama:

―   u naselju Donje Čelo na otoku Koločepu osim u vremenu 1 sat prije i 1 sat poslije dolaska broda

―   u naselju Šipanska luka na otoku Šipanu, osim u vremenu od 7,00 – 12,30 i od 16,00 – 19,00

―   u naselju Suđurađ na otoku Šipanu.

 

Zabrana prometovanja vrijedi u razdoblju od 1. svibnja do 1. listopada.

 

U pješačkim zonama dozvoljeno je prometovanje bez odobrenja samo vozilima na električni pogon.

U izuzetnim i opravdanim slučajevima gradonačelnik Grada Dubrovnika može svojim zaključkom odobriti drugačije uvjete prometovanja pješačkim zonama iz stavka 1. ovog članka.

 

Članak 169.

 

Prometovanje elektrovučnim vozilima za prijevoz osoba dozvoljeno je na temelju odobrenja Upravnog odjela za promet.

Elektrovučna vozila iz stavka 1. ovog članka moraju biti registrirana i moraju udovoljavati svim zakonskim uvjetima za prijevoz osoba i uvjetima iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama (osiguranje putnika i osiguranje od odgovornosti prema trećim osobama, atesti, razne dozvole, položen ispit upravljača za tu vrstu vozila, potvrdu o zdrastvenoj sposobnosti i sl.).

 

Članak 170.

 

Odobrenje za prometovanje pješačkim zonama izdaje se najdulje za vremensko razdoblje do tri mjeseca, a osobama koje posjeduju garažno mjesto na Šetalištu kralja Zvonimira za tekuću godinu.

 

Za prometovanje iz članka 167. ne izdaju se odobrenja za prometovanje osim u slučajevima iz podstavka 5.

 

U posebno opravdanim i iznimnim okolnostima, odobrenje za prometovanje prijevoznim sredstvima izvan utvrđenih ulica i vremena u pješačkim zonama u Povijesnoj gradskoj jezgri i Šetalištem Kralja Zvonimira  izdaje zaključkom gradonačelnik Grada Dubrovnika na prijedlog upravnog odjela nadležnog za promet, s tim da se prometovanje tim ulicama ne može odobriti bez njihove posebne zaštite (prekrivanje drvenim oblogama i sl.) i plaćanja posebne naknade.

 

Članak 171.

 

Zabranjeno je prometovati prijevoznim sredstvima u pješačkim zonama bez odobrenja upravnog odjela nadležnog za promet.

 

Po prestanku potrebe navedene u odobrenju, mora se napustiti pješačka zona bez obzira na to je li vrijeme odobrenja isteklo.

 

Unutar pješačkih zona zabranjeno je parkirati prijevozna sredstva duže od 10 minuta.

 

Parkiranje prijevoznih sredstava u pješačkim zonama može se dopustiti samo u iznimno opravdanim okolnostima, i to tako da se zadovolje i druga propisana sigurnosna pravila.

 

U Ulici Placa prometovanje i zaustavljanje elektrovučnih prijevoznih sredstava dopušteno je samo na njezinom srednjem dijelu, između kanala.

 

Za vrijeme prometovanja pješačkim zonama, vozač mora imati u vozilu odobrenje za prometovanje i dužan ga je pokazati na zahtjev komunalnog redara.

 

Pravne i fizičke osobe čije prijevozno sredstvo prometuje pješačkim zonama, dužne su to obavljati tako da se njihova prijevozna sredstva što manje zadržavaju na tim površinama i odgovorne su za prekršaje iz ovoga članka.

 

 

Vlasnici prijevoznih sredstava koji u svom radu pri manipulaciji teretom koriste hidraulične stabilizatore ili „stope“, moraju zaštititi podlogu na koju stabilizatori prianjaju gumenim ili drvenim podmetačima debljine najmanje 20 mm, te površine minimalno dvostruko veće od donje površine hidrauličnog stabilizatora.

 

Članak 172.

 

Za prometovanje pješačkim zonama plaća se naknada koju pravilnikom određuje Gradsko vijeće Grada Dubrovnika.

Pravilnikom se može odrediti da pojedini korisnici budu djelomično ili potpuno oslobođeni plaćanja naknade za prometovanje.

 

 

V.           ODRŽAVANJE ČISTOĆE I ČUVANJE POVRŠINA JAVNE NAMJENE

 

1.            Površine javne namjene - općenito

 

Članak 173.

 

Pod održavanjem čistoće i čuvanjem površina javne namjene, u smislu ove Odluke, smatra se:

―      čišćenje površina javne namjene,

―      održavanje i određivanje mjera za čuvanje javnih zelenih površina i drugih površina javne namjene,

―      prikupljanje, odvoz i postupanje s komunalnim otpadom,

―      uklanjanje snijega i leda.

 

Članak 174.

 

Javne površine koriste se u skladu s njihovom namjenom.

 

Površine javne namjene treba održavati tako da budu uredne i čiste, te da služe svrsi za koju su namijenjene, a oprema i uređaji na njima moraju biti uredni i ispravni.

 

Površine javne namjene, te objekti i uređaji koji su na njima ili su njihov sastavni dio ne smiju se uništavati, oštećivati niti onečišćavati.

 

Članak 175.

 

Trgovačko društvo Čistoća Dubrovnik d.o.o., koje je Grad osnovao za obavljanje komunalne djelatnosti održavanja čistoće javnih površina, dužna je površine javne namjene redovno i izvanredno održavati i čistiti sukladno Programu održavanja komunalne infrastrukture na području Grada kojega donosi Gradsko vijeće Grada Dubrovnika.

 

Članak 176.

 

Izvanredno čišćenje površina javne namjene podrazumijeva čišćenje javnih površina kada su zbog vremenskih nepogoda, više sile ili drugih razloga prekomjerno onečišćene.

Članak 177.

 

Na površine javne namjene postavljaju se spremnici za otpatke, koji moraju biti izrađeni od prikladnog materijala i estetski oblikovani.

Spremnike za otpatke na površinama javne namjene postavlja Grad ili Čistoća Dubrovnik d.o.o., na mjestima koje određuje upravni odjel nadležan za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša.

 

Čistoća Dubrovnik d.o.o. dužna je spremnike za otpatke prazniti i održavati čistima i funkcionalno ispravnima.

 

Čistoća Dubrovnik d.o.o. dužna je prati spremnike za komunalni otpad (kontejnere i sl.) koji se nalaze na površinama javne namjene, te vršiti dezinfekciju i dezinsekciju, najmanje dva puta godišnje, a po potrebi i češće.

Članak 178.

 

Zabranjeno je postavljanje spremnika za otpatke na stupove na kojima se nalaze prometni znakovi, stupove javne rasvjete, drveća i jarbole za isticanje zastava, te na drugim mjestima na kojima bi narušavali izgled naselja, zgrada ili bi ometali promet.

 

Na površinama javne namjene spremnici za otpad moraju se smjestiti tako da ne ugrožavaju sigurnost prometa, da su na strminama osigurani od pomicanja i da su dostupni specijalnom vozilu za odvoz otpada.

 

Članak 179.

 

Komunalni otpad mora se odlagati isključivo u odgovarajuće spremnike za otpad, na za to predviđena mjesta, sukladno vrsti otpada i namjeni spremnika, poštujući pri tom pravila o odvojenom prikupljanju različite vrste komunalnog otpada, te odredbe Odluke o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području Grada Dubrovnika.

 

U spremnike za miješani komunalni otpad može se odlagati samo miješani komunalni otpad, a u spremnike za biorazgradivi otpad može se odlagati samo biorazgradivi komunalni otpad.

 

Zabranjeno je u spremnike za miješani komunalni otpad odlagati otpadni papir, metal, plastiku, staklo, tekstil, problematični otpad, krupni (glomazni) otpad i zeleni otpad.

 

Zabranjeno je u spremnike za miješani komunalni otpad odlagati opasni i tehnološki otpad, otpadni građevinski materijal, otpad iz klaonica, ugostiteljskih objekata, mesnica, ribarnica, leševe životinja, akumulatore, auto gume, električne baterije, granje, otpad iz vrta, žar te tekuće i polu tekuće tvari.

 

Zabranjeno je u spremnike za odvojeno prikupljanje otpada odlagati komunalni otpad, kao i bilo koji drugi otpad koji ne odgovara vrsti otpada za koji je spremnik namijenjen, te odlagati otpad izvan spremnika ili u količinama koje premašuju volumen dodijeljenog spremnika.

 

Zabranjeno je s glomaznim otpadom odlagati bačve, kante i slične posude u kojima ima ulja, boja, kiselina i drugih opasnih tvari te drugi problematični i opasni otpad.

 

Zabranjeno je odlaganje ambalažnog otpada pored spremnika pravnoj ili fizičkoj osobi – obrtniku.

 

Zabranjeno je odlagati otpad izvan spremnika ili u količinama koje premašuju volumen spremnika.

 

Zabranjeno je odlagati otpad izvan vremena propisanog za odlaganje.

 

Zabranjeno je parkiranje osobnih vozila na način kojim bi se onemogućavao pristup specijalnom vozilu za odvoz otpada ili onemogućavanje odvoza otpada na bilo koji drugi način.

Članak 180.

 

Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja obavlja djelatnost zbog koje dolazi do onečišćavanja javnih površina, dužna ih je redovito čistiti ili osigurati njihovo čišćenje.

 

Vlasnik, odnosno korisnik sportskih ili rekreacijskih objekata, zabavnih parkova ili igrališta, organizator javnih skupova, javnih priredaba i korisnik površina javne namjene na kojima su postavljeni privremeni objekti (kiosci i slično), obvezan je čistiti površine javne namjene koje služe kao pristup tim objektima.

 

Organizator javne priredbe ili događanja dužan je odmah po završetku očistii korištenu površinu javne namjene.

 

Ako osobe iz stavka 1., 2. i 3. ovog članka ne postupe sukladno navedenim stavcima, komunalni redar rješenjem će im narediti poduzimanje radnji i mjera u svrhu održavanja komunalnog reda. Ako navedene osobe ne postupe po rješenju komunalnog redara izvršenje rješenja provest će se putem treće osobe na njihov trošak.

 

Članak 181.

 

Posjednici otpadnih jestivih ulja dužni su osigurati, sukladno Pravilniku o gospodarenju otpadnim uljima, odvojeno skupljanje otpadnog ulja u posebnim spremnicima, te njihovu predaju ovlaštenom sakupljaču otpadnih ulja.

 

Posjednik otpadnih ulja je pravna ili fizička osoba koja posjeduje otpadna ulja i pri čijem obavljanju djelatnosti stalno nastaju otpadna ulja.

 

Otpadno jestivo ulje je svako ulje koje nastaje obavljanjem ugostiteljske i turističke djelatnosti, u industriji, obrtu, zdravstvenoj djelatnosti, javnoj upravi i drugim sličnim djelatnostima u kojima se priprema više od 20 obroka dnevno.

 

Zabranjeno je ispuštanje otpadnog jestivog ulja u kanalizacijski sustav Grada, otvore javne odvodnje, more, rijeku i zemljišne površine.

 

Protiv prekršitelja zabrane komunalno redarstvo će podnijeti prijavu nadležnom inspektoru zaštite okoliša.

 

Članak 182.

 

Na površinama javne namjene nije dozvoljeno ostavljati bilo kakav otpad ili ih na druge načine onečišćivati, a osobito se zabranjuje:

1.              bacanje ili ostavljanje komunalnog otpada izvan spremnika ili posuda za otpad ili vršenje drugih radnji koje onečišćuju površine javne namjene;

2.              prebiranje po spremnicima za otpatke i odnošenje otpada ili dijelova otpada iz istih, na način da se pri tom otpad rasipa oko spremnika i onečišćuje površina javne namjene;

3.              oštećivati spremnike za otpad, po njima crtati i pisati (šarati), te ih premještati s postavljenog mjesta

4.              odlaganje građevnog i otpadnog građevnog materijala, zemlje, šuta, ogrjeva, željeza, lima i sl.;

5.              odlaganje glomaznog otpada i ambalaže;

6.              ostavljanje vozila bez registarskih tablica, odnosno neregistriranih vozila, prikolica, kamperska vozila i drugih priključnih vozila, vozila koja se zbog dotrajalosti ne upotrebljavaju u prometu (oštećena u sudaru, neispravna i slično), olupina vozila, plovila i olupina plovila, radnih strojeva i slično;

7.              ispuštanje otpadnih tekućina bilo koje vrste (ulja, kiseline, boje, otpadnih voda i slično);

8.              popravak i servisiranje vozila, te drugih uređaja i naprava;

9.              oštećivanje posuda za odlaganje komunalnog otpada;

10.       bacanje ili ostavljanje reklamnih i drugih letaka na vozilima i predmetima na površinama javne namjene, bez odobrenja nadležnog odjela;

11.       bacanje gorućih predmeta u posude/spremnike za otpatke ili spremnike za odvojeno prikupljanje otpada te paliti otpad,

12.       paljenje otpada, lišća i sl.;

13.       odlagati glomazni i EE otpad osim u vrijeme preuzimanja istog od strane davatelja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada uz prisutnost korisnika javne usluge;

14.       zagađivanje mora i bacanje otpada i otpadnih tvari na obalu, u more, rijeku i korita potoka;

15.       iz plovila za vrijeme stajanja u luci i na sidrištima ispuštati fekalije, ulje, naftu i slično;

16.       svako onečišćavanje i umanjivanje funkcije slivnika i oborinskih kanala;

17.       obavljanje radnji kojima se onečišćuju javne površine ili propuštanje obavljanja radnji kojima se sprječava onečišćenje površina javne namjene;

18.       neovlašteno premještanje komunalne opreme i uređaja;

19.       bacanje životinjskog, medicinskog i drugog opasnog otpada, koji se zbrinjava u skladu s posebnim propisima;

20.       odlaganje ili postavljanje bilo kakvih predmeta kojima se ometa redovito korištenje površine javne namjene, odnosno nesmetan prolaz pješaka i vozila;

21.       bojanje, crtanje i pisanje po površinama javne namjene, osim prometne signalizacije koja se vrši sukladno posebnim propisima;

22.       obavljanje nužde;

23.       pranje osoba, vozila ili drugih predmeta na javnim vodovodnim uređajima i objektima;

24.       korištenje dječjih igrališta i sprava za igru djece protivno njihovoj namjeni;

25.       izlaganje i prodavanje predmeta, stvari, poljoprivrednih i drugih proizvoda bez odobrenja nadležnog odjela;

26.       bilo kakvo nenamjensko korištenje i prenamjena površine javne namjene;

27.       izvođenje radova bez odobrenja nadležnog odjela;

28.       puštanje otpadnih i oborinskih voda na površinu javne namjene na način kojim se ugrožava sigurnost prometa i prolaznika, odnosno vrši drugi oblik onečišćenja.

 

Članak 183.

 

Vlasnici i korisnici objekata dužni su na površinama javne namjene (izuzev javnih prometnih površina) ispred svojih objekta u širini svoje parcele uklanjati lišće, granje i drugo raslinje iz uličnih kanala za oborinsku odvodnju radi održavanja stalne funkcionalnosti.

 

Zabranjeno je zatrpavanje i zacjeljivanje otvorenog kanala za oborinsku odvodnju, ili izgradnja kolnog pristupa preko kanala za oborinsku odvodnju bez odobrenja upravnog odjela nadležnog za promet.

Članak 184.

 

Zabranjeno je na javnim prometnim površinama ispred poslovnih prostora (radnji, prodavaonica, skladišta i slično) odlagati drvenu, kartonsku i drugu ambalažu, kao i druge neprimjerene predmete i materijal.

 

Zabranjeno je ispred zgrade i ograde, ili na zgradu i ogradu, odlagati uređaje i predmete koji mogu ozlijediti prolaznike ili im nanijeti neku štetu, te takve predmete i uređaje ostavljati na javnoprometnim površinama.

Članak 185.

 

Uređene i prirodne plaže i zelene površine uz plažu moraju se redovito održavati.

 

Zabranjeno je onemogućavati pristup uređenim i prirodnim plažama, zelenim površinama uz plažu, te kupalištima.

 

Pravna osoba koja obavlja poslove održavanja uređenih i prirodnih plaža i zelenih površina uz plažu dužna je iste održavati čistima i urednima.

 

Korisnik koncesijskog odobrenja ili koncesije na plaži mora čistiti i održavati prostor plaže koji koristi, te uklanjati sav otpad nastao u sklopu njegove djelatnosti s bilo kojeg dijela plaže.

Prirodnom plažom smatraju se u smislu ove Odluke prostori namijenjeni kupanju i sunčanju, na kojima nema izgrađenih pratećih objekata.

 

Uređenom plažom smatraju se prostori namijenjeni kupanju i sunčanju, opskrbljeni određenim higijensko-tehničkim uvjetima.

 

Članak 186.

 

Čišćenje prirodnih i uređenih plaža za vrijeme od 1. svibnja do 30. rujna mora biti svakodnevno i temeljito, a u vremenu od 1. listopada do 30. travnja izvanredno po potrebi i nalogu upravnog odjela nadležnog za komunalne djelatnosti.

 

Ukoliko plovni objekt masnim otpacima izazove zagađenje morske površine, vlasnik ili korisnik plovnog objekta dužan se usidriti, te pozvati predstavnike Lučke kapetanije Dubrovnik, radi dogovora o čišćenju i odstranjivanju masnih otpadaka s fizičkom ili pravnom osobom koja je osposobljena za uklanjanje navedenog onečišćenja.

 

Predstavnici Lučke kapetanije Dubrovnik, obvezni su informirati vlasnike plovila o dužnosti održavanja čistoće i reda u lukama, privezištima i općenito na pomorskom dobru.

 

Zabranjeno je na plovnim objektima ložiti vatru i peči roštilj, te time zadimljavati javne površine, odnosno ispuštati štetne imisije (dim, miris roštilja) od navedenih radnji u okoliš. Za postupanje protivno ovom stavku odgovoran je vlasnik, odnosno korisnik plovnog objekta.

 

 

Članak 187.

 

Na prirodnim i uređenim plažama zabranjeno je nakon korištenja plaže ostavljati ručnike, rekvizite za plažu i druge stvari osobne namjene.

 

Stvari iz prethodnog stavka zatečene na prirodnim i uređenim plažama bez njihova vlasnika, odnosno korisnika, smatrat će napuštenima, te će biti uklonjene.

 

 

Članak 188.

 

Komunalni redar u slučaju onečišćenja površine javne namjene izazvanim vremenskim nepogodama ili drugim izvanrednim situacijama, narediti će pravnoj ili fizičkoj osobi koja obavlja poslove održavanja, odnosno čišćenja, odnosno koncesionaru na pomorskom dobru, izvanredno čišćenje površine javne namjene.

 

 

Članak 189.

 

Korisnik uređene i prirodne plaže koji obavlja gospodarsko korištenje ili posebnu upotrebu plaže na temelju ugovora o koncesiji ili koncesijskog odobrenja na pomorskom dobru sukladno zakonu i ostalim pozitivnim propisima, dužan je poštivati obveze iz ugovora o koncesiji, odnosno koncesijskog odobrenja.

 

Korisnik ugovora o koncesiji, odnosno koncesijskog odobrenja na pomorskom dobru, dužan je pridržavati se propisa o sigurnosti plovidbe, zaštite okoliša i reda na pomorskom dobru, te uvažavati značaj pomorskog dobra kao općeg dobra.

 

Zabranjeno je bez ili u suprotnosti s koncesijom ili koncesijskim odobrenjem na pomorskom dobru postavljati pokretne naprave, kioske i druge montažne objekte do 15 m², reklame i sl., vozila bez registarskih oznaka i izvoditi bilo kakve radove.

 

Zabranjeno je na bilo koji način onečišćavati ili odlagati otpad na pomorskom dobru.

 

 

Članak 190.

 

Zabranjeno je dovoditi i puštati kućne ljubimce na prostore dječjih igrališta, cvjetnjake ili uređene travnjake, te prirodne i uređene plaže.

 

Vlasnik, odnosno posjednik kućnog ljubimca dužan je odmah očistiti površinu javne namjene koja je onečišćena otpacima njegovog kućnog ljubimca.

 

 

Članak 191.

 

Na svim površinama javne namjene zabranjeno je konzumiranje alkoholnih pića, osim kada se na temelju odobrenja upravnog odjela nadležnog za gospodarenje gradskom imovinom, iste koriste kao terasa za pružanje ugostiteljskih usluga.

 

Iznimno, rješenjem kojim se odobrava korištenje površina javne namjene za organiziranje javnog okupljanja radi ostvarivanja gospodarskih, vjerskih, kulturnih, humanitarnih, športskih, zabavnih i drugih interesa, može se odrediti da je konzumiranje alkoholnih pića na tim površinama javne namjene dopušteno.

 

 

2.   Javne prometne površine

Članak 192.

 

Javne prometne površine moraju se redovito čistiti i prati, te otklanjati na njima uočena oštećenja i nedostaci.

 

Izvanredno održavanje čistoće javnih prometnih površina odredit će se kada se zbog vremenskih nepogoda ili drugih prilika prekomjerno onečiste ili kada ih je iz bilo kojeg drugog razloga potrebno izvanredno očistiti.

 

Izvanredno održavanje čistoće javnih prometnih površina određuje gradonačelnik.

 

Prometna signalizacija: vertikalna, horizontalna i svjetlosna, kao i druga oprema i uređaji moraju se redovito održavati u čistom i ispravnom stanju.

 

Članak 193.

 

Bez odobrenja upravnog odjela nadležnog za promet zabranjeno je ograđivanje javnih prometnih površina postavljanjem zapreka, pokretnih naprava, objekata i uređaja, osim kada se obavljaju radovi na javnim prometnim površinama ili na površinama neposredno uz javne prometne površine.

 

U izvanrednim situacijama nastalim zbog oštećenja, izvanrednih radova, održavanja manifestacija i sl., pravna ili fizička osoba kojoj je Grad ugovorom povjerio obavljanje poslova održavanja nerazvrstanih cesta, može postavljanjem propisane signalizacije i opreme preusmjeriti ili ograničiti kretanje vozila i/ili pješaka na javnoj prometnoj površini.

 

Zabranjeno je postupanje protivno postavljenoj signalizaciji iz prethodnog stavka.

 

Članak 194.

 

Zabranjeno je oštećivati ili uništavati postavljenu prometnu signalizaciju: vertikalnu, horizontalnu i svjetlosnu, kao i drugu opremu i uređaje na javnoj prometnoj površini.

 

Korisnik javne prometne površine koji sudjeluje u prometu na javnoj prometnoj površini istu ne smiju onečišćavati ispuštanjem ulja, nanošenjem blata, rasipanjem tekućeg i rasutog (sipkog) materijala, rasutog tereta i slično.

 

Vozač vozila koji prevozi pijesak, papir, sjeno, lišće, PVC materijal i drugi rasuti (sipki) teret, vozilo mora prekriti ceradom, gustom mrežom ili na drugi način osigurati da se materijal ne rasipa po javnoj prometnoj površini.

 

 

3.   Javne zelene površine

Članak 195.

 

Javne zelene površine moraju se redovno održavati, čistiti i uređivati sukladno godišnjem Programu održavanja komunalne infrastrukture na području Grada koji donosi Gradsko vijeće.

 

Trgovačko društvo Vrtlar Dubrovnik d.o.o., koje je Grad osnovao za obavljanje komunalne djelatnosti održavanja javnih zelenih površina, dužno je javne zelene površine redovno i izvanredno održavati i čistiti sukladno Programu održavanja komunalne infrastrukture na području Grada koji donosi Gradsko vijeće Grada Dubrovnika.

 

Zelene površine kojima ne upravlja Grad moraju održavati i čistiti vlasnici, odnosno korisnici tih površina.

 

Članak 196.

 

Pod održavanjem javnih zelenih površina podrazumijeva se osobito:

―            sadnja i uzgoj biljnih nasada,

―            gnojidba i folijarno prihranjivanje bilja,

―            zalijevanje zelenih površina i bilja,

―            kosidba trave,

―            rezidba i oblikovanje stabala i grmlja,

―            okopavanje i plijevljenje grmlja i živice,

―            obnavljanje i rekonstrukcija zapuštenih zelenih površina,

―            preventivno djelovanje na sprječavanju biljnih bolesti, uništavanje biljnih štetnika, te kontinuirano provođenje zaštite zelenila,

―            uklanjanje starih i bolesnih stabala i zamjena novima,

―            uklanjanje otpalog granja, lišća i drugih otpadaka,

―            uređenje i privođenje namjeni neuređenih javnih zelenih površina,

―            obnova uništenog i dotrajalog biljnog materijala,

―            održavanje posuda s ukrasnim biljem,

―            održavanje pješačkih staza, naprava i opreme na javnim zelenim površinama (ličenje i popravci klupa, košarica za otpatke, popločenja i slično),

―            postavljanje zaštitnih ograda na mjestima uništavanja zelenih površina,

―            redovito održavanje i zamjena zaštitnih stupića i ograda,

―            održavanje dječjih igrališta,

―            postavljanje ploča s upozorenjima za zaštitu javne zelene površine.

 

 

Članak 197.

 

Pravna ili fizička osoba koja upravlja ili gospodari športskim i rekreacijskim površinama, park šumama, grobljima, kupalištima i drugim površinama, dužna je organizirati pravilno korištenje tih površina, održavati red i čistoću.

 

Članak 198.

 

Zabranjeno je prekopavati javne zelene površine ili obavljati bilo kakve radove na njima bez odobrenja ili suprotno odobrenju upravnog odjela nadležnog za komunalne djelatnosti, osim redovnog održavanja tih površina.

 

Članak 199.

 

Stabla i drugo zelenilo moraju se održavati tako da ne predstavljaju  opasnost  ili da  ne ometaju promet ljudi i vozila na javnoprometnim površinama.

 

Stabla i drugo zelenilo moraju se orezivati na visinu od najmanje 2,50 m iznad tla i površine nogostupa, ili najmanje 4,50 m od površine kolnika. Živice, grmlje i sl. moraju se orezivati do visine od najviše 1,00 m i širine koja ne ometa uporabu površine javne namjene.

 

Ukoliko stabla i drugo zelenilo predstavljaju opasnost ili ometaju promet ljudi ili vozila komunalni redar naredit će rješenjem poduzimanje mjera radi otklanjanja uočenih nedostataka.

 

Ukoliko vlasnik ili korisnik ne postupi po rješenju iz prethodnog stavka, naložene radnje izvršit će se putem treće osobe, a na trošak vlasnika ili korisnika.

 

 

Članak 200.

 

U cilju ukrašavanja Grada ili zaštite površina javne namjene Nadležno tijelo može izdati odobrenje za postavljanje prikladnih posuda s ukrasnim biljem.

 

Postavljene posude s ukrasnim biljem moraju se redovito održavati, što podrazumijeva i sadnju te zalijevanje ukrasnog bilja, a održava ih pravna ili fizička osoba koja je posude postavila.

 

Ukoliko se posude s ukrasnim biljem postavljene na površinama javne namjene ne održavaju u skladu s prethodnim stavkom, naredit će se njihovo uklanjanje.

 

 

Članak 201.

 

Na javnim zelenim površinama bez odobrenja upravnog odjela nadležnog za komunalne djelatnosti zabranjuje se:

1.   raskopavanje,

2.   izgradnja parkirališta i kolnih prilaza, odnosno prenamjena javnih zelenih površina,

3.   odlaganje građevinskog i drugog materijala, kontejnera, organizacija gradilišta i sl.,

4.   postavljanje bilo kakvih objekata, uređaja, pokretnih naprava, reklama i sl.,

5.   postavljanje električnih, telefonskih, toplinskih i drugih vodova,

6.   ograđivanje javnih zelenih površina,

7.   sadnja ili uklanjanje drveća i grmolikog bilja,

8.   kampiranje.

 

Članak 202.

 

Radi očuvanja fonda stabala u Gradu te zbog izrazitog ekološkog značenja, sječa, orezivanje i sadnja stabala na javnim zelenim površinama, ako nisu obuhvaćene Programom održavanja komunalne infrastrukture, mogu se izvršiti samo uz odobrenje upravnog odjela nadležnog za komunalne djelatnosti, a po prethodno pribavljenom mišljenju trgovačkog društva Vrtlar Dubrovnik d.o.o.

 

Odobrenjem iz prethodnog stavka određuje se obujam zamjenske sadnje, biljna vrsta, lokacija i vrijeme.

 

Prilikom svake sadnje treba nastojati povećati broj autohtonih biljaka, nadasve stabala.

 

Zabranjeno je uklanjanje stabala I. i II. kategorije boniteta, te drugoga visoko vrijednog zelenila na površinama u vlasništvu, bez suglasnosti trgovačkog društva Vrtlar Dubrovnik d.o.o.

 

Članak 203.

 

Na javnim zelenim površinama osobito se zabranjuje:

1.      zaustavljanje, parkiranje i vožnja motornih vozila (osim vozila koja se koriste za održavanje javnih zelenih površina i komunalnih uređaja na njima)

2.      sječa i svako oštećivanje drveća, grmlja, cvjetnjaka, živica i drugog zelenila, te lijepljenje plakata po drveću

3.      brati plodove, rezati, lomiti i otuđivati grane, trgati i brati listove i cvijeće, vaditi cvjetno i travnato busenje, gaziti po cvjetnim nasadima, guliti, zasijecati i zarezivati koru stabala i sl., otuđivati bilje, te poduzimati i druge neovlaštene zahvate (sadnja bilja i slično)

4.      sadnja stabala bez prethodno utvrđenog položaja podzemno položene infrastrukture

5.      penjanje po drveću

6.      uništavanje, mehaničko oštećivanje, uklanjanje ili premještanje parkovne i druge opreme i pisanje grafita

7.      pričvršćivanje i vezivanje bicikla, motora, prikolica, kolica i sl. za drveće, grmlje i parkovnu opremu

8.      odlaganje građevnog materijala, otpada, glomaznog otpada, zemlje, pijeska, odrezanih grana, šuta, ulja, boja i dr.

9.      bacanje otpada, osim na za to predviđenim mjestima

10.   rezanje, odnosno prekidanje korijenja stabla, kao i polaganje podzemnih instalacija na udaljenosti manjoj od dva metra od debla pojedinog stabla, bez odobrenja nadležnog odjela

11.   kopanje i odvoženje zemlje, pijeska, humusa i slično

12.   prekopavanje javne zelene površine

13.   postavljanje bilo kakvih objekata, uređaja, predmeta, naprava, reklama, reklamnih panoa i slično

14.   postavljanje stolova, stolica i slično

15.   izlaganje slika, knjiga, rabljenih stvari, cvijeća i drugih proizvoda

16.   uništavanje šahtova, raspršivača, te ostalih nadzemnih dijelova vodo natapajućih sustava

17.   šetanje i puštanje kućnih ljubimaca po uređenim javnim zelenim površinama na kojima je to izričito zabranjeno te onečišćenje takvih javnih zelenih površina;

18.   paljenje vatre, potpaljivanje stabala i bacanje gorućih predmeta

19.   pranje osoba, životinja ili vozila

20.   svako kretanje pasa bez povodaca

21.   izlijevanje otpadnih tekućina bilo koje vrste

22.   spavanje na klupama i sjedanje na naslonima klupa s nogama na sjedalu

23.   kampiranje

24.   nenamjensko korištenje javnih zelenih površina

25.   na bilo koji način onečišćivati i uništavati javnu zelenu površinu, stabla, zasade i parkovnu opremu.

 

4. Uklanjanje snijega i leda

Članak 204.

 

Snijeg i led se obvezno uklanjaju s javnih prometnih površina i krovova zgrada uz javnoprometne površine.

 

Snijeg se s javnih prometnih površina uklanja kad napada do visine od 5 cm, a ako pada neprekidno, mora se uklanjati više puta tijekom dana.

 

Snijeg i led sa krovova zgrada se uklanja kad postoji opasnost od odronjavanja i ugrožavanja sigurnosti prolaznika.

 

Led se s javnih prometnih površina uklanja čim nastane.

 

 

Članak 205.

 

Snijeg i led s javnih prometnih površina na području Grada dužna je ukloniti pravna ili fizička osoba kojoj je Grad ugovorom povjerio obavljanje tih poslova.

 

Snijeg i led s javnih cesta na području Grada dužni su ukloniti upravitelji tih cesta, odnosno pravne ili fizičke osobe s kojima isti imaju sklopljen ugovor o održavanju.

 

Članak 206.

 

Snijeg i led s kolodvora, javnih parkirališta, športskih objekata i sličnih prostora dužna je ukloniti pravna ili fizička osoba koja upravlja tim površinama, odnosno koja na toj površini obavlja poslovnu djelatnost.

Članak 207.

 

Snijeg i led s nogostupa ispred stambenih objekata, zgrada, poslovnih prostora ili neizgrađenog građevinskog zemljišta dužan je ukloniti njihov vlasnik, odnosno korisnik i to u cijeloj dužini čestice zemljišta bez obzira koji je dio te čestice izgrađen.

 

Snijeg i led s nogostupa uz kioske i pokretne naprave dužan je ukloniti vlasnik, odnosno korisnik kioska ili pokretne naprave.

 

Snijeg i led s nogostupa uz otvorene terase i s otvorenih terasa ugostiteljskih objekata dužan je ukloniti vlasnik, odnosno korisnik ugostiteljskog objekta.

 

Uklanjanje snijega i leda s nogostupa mora se obavljati na način da se osigura siguran  i nesmetan prolaz pješaka, u širini od najmanje 1,0 metar, osim ako nogostup nije uži.

 

Nije dozvoljeno čišćenje nogostupa na način da se snijeg i led odlažu na očišćeni kolnik i slivnike kanalizacije.

Članak 208.

 

Ako osobe iz članka 206., 207. i 211. ove Odluke ne uklone snijeg i led, komunalni redar će im rješenjem narediti da u roku od 12 sati uklone snijeg i led.

 

Ako osobe iz stavka 1. ovoga članka ne postupe po rješenju komunalnog redara, Grad će ukloniti snijeg i led putem treće osobe na odgovornost i trošak osoba iz stavka 1. ovoga članka.

 

Članak 209.

 

Osobe iz članka 205., 206., 207. i 211. ove Odluke odgovaraju za štetu nastalu zbog nečišćenja snijega i leda, osobi koja je zbog toga pretrpjela štetu.

 

 

Članak 210.

 

Javne prometne površine mogu se, radi sprečavanja nastanka leda i sprečavanja klizanja, posipati solju ili drugim odgovarajućim materijalom.

 

Osoba koja obavlja uklanjanje snijega i leda s javne prometne površine dužna je osigurati da se sol ili drugi odgovarajući materijal kojim je posipana javna prometna površina ukloni u roku od 1 (jednog) dana od dana otapanja snijega i leda.

 

 

Članak 211.

 

Vlasnici ili korisnici zgrada uz javnu prometnu površinu, koji su kosinom krova okrenuti prema javnoj prometnoj površini, dužni su osigurati uklanjanje snijega i leda s takvog krova.

 

U slučaju da nisu u mogućnosti osigurati uklanjanje snijega i leda s takvog krova, obvezni su na svakom kraju građevine postaviti zapreku s vidljivim i čitkim znakom upozorenja na prijeteću opasnost.

 

 

VI.          MJERE ZA ODRŽAVANJE KOMUNALNOG REDA

 

Članak 212.

 

Nadzor nad provedbom komunalnog reda propisanog ovom Odlukom provode komunalni redari.

 

Pri obavljanju službene dužnosti komunalni redari nose službenu odoru i imaju značku i službenu iskaznicu.

 

Izgled službene odore te izgled i sadržaj značke i službene iskaznice komunalnog redara propisuje odlukom Gradsko vijeće.

 

Prema potrebama službe komunalni redari mogu raditi i u civilnoj odjeći.

 

 

Članak 213.

 

U provedbi nadzora nad provedbom ove Odluke komunalni redar je ovlašten:

a.   zatražiti i pregledati isprave (osobna iskaznica, putovnica, izvod iz sudskog registra i sl.) na temelju kojih može utvrditi identitet stranke odnosno zakonskog zastupnika stranke, kao i drugih osoba nazočnih prilikom nadzora,

b.   uzimati izjave od odgovornih osoba radi pribavljanja dokaza o činjenicama koje se ne mogu izravno utvrditi, kao i od drugih osoba nazočnih prilikom nadzora,

c.   zatražiti pisanim putem od stranke točne i potpune podatke i dokumentaciju potrebnu u nadzoru,

d.   prikupljati dokaze i utvrđivati činjenično stanje na vizualni i drugi odgovarajući način (fotografiranjem, snimanjem kamerom, videozapisom i sl.)

e.   obavljati i druge radnje u svrhu provedbe nadzora.

 

 

Članak 214.

 

Javnopravna tijela te pravne i fizičke osobe obvezne su komunalnom redaru, bez naknade za rad i troškove, u roku koji im odredi, omogućiti provedbu nadzora i osigurati uvjete za neometan rad u okviru njegovih ovlaštenja.

 

Nadležno tijelo ovlašteno je zatražiti pomoć policije ako se prilikom izvršenja rješenja komunalnog redara pruži otpor ili se otpor osnovano očekuje.

 

Članak 215.

 

U cilju uspostavljanja komunalnog reda i zaštite imovine Grada komunalni redar može poduzimati odgovarajuće mjere u zajedništvu s nadležnim državnim i drugim tijelima, odnosno zaštitarskim tvrtkama.

 

Članak 216.

 

U provedbi nadzora nad provedbom ove Odluke komunalni redar ima pravo i obvezu rješenjem ili na drugi propisani način narediti fizičkim i pravnim osobama mjere za održavanje komunalnog reda i to:

―        uklanjanje protupravno postavljenih predmeta, naprava, objekata, uređaja, reklama i drugo;

―        zabraniti obavljanje radova;

―        zabraniti uporabu komunalnih objekata, uređaja i naprava, ukoliko postoje nedostaci, sve dok se oni ne uklone;

―        narediti vraćanje javne površine u prvobitno stanje;

―        narediti i druge mjere i radnje u svrhu održavanja komunalnog reda.

 

Mjere za održavanje komunalnog reda propisane ovom Odlukom komunalni redar naređuje rješenjem osobi koja je povrijedila odredbe ove Odluke, odnosno osobi koja je obvezna otkloniti utvrđenu povredu.

 

Ako se osoba iz prethodnog stavka ne može utvrditi, rješenje se donosi protiv nepoznate osobe.

 

Ako komunalni redar utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

 

Članak 217.

 

Protiv upravnih akata koje donosi komunalni redar može se u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka rješenja izjaviti žalba o kojoj odlučuje upravno tijelo Dubrovačko – neretvanske županije nadležno za poslove komunalnog gospodarstva.

 

Žalba izjavljena protiv rješenja komunalnog redara ne odgađa njegovo izvršenje.

 

Članak 218.

 

Za prekršaje propisane ovom Odlukom, koje u nadzoru utvrdi komunalni redar, isti može od počinitelja prekršaja naplatiti novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja u visini polovice propisane novčane kazne.

 

Smatrat će se da je novčana kazna iz stavka 1. ovog članka naplaćena na mjestu počinjenja prekršaja ako počinitelj prekršaja nije u trenutku kada je zatečen na mjestu počinjenja prekršaja u mogućnosti platiti novčanu kaznu, a istu plati u roku od tri dana, te dokaz o izvršenoj uplati dostavi komunalnom redarstvu.

Smatrat će se da je novčana kazna iz stavka 1. ovog članka naplaćena na mjestu počinjenja prekršaja ako počinitelj prekršaja nije utvrđen u trenutku počinjenja prekršaja ili nije zatečen na mjestu počinjenja prekršaja, a novčanu kaznu plati u roku od tri dana od primitka obavijesti o prekršaju te dokaz o izvršenoj uplati dostavi komunalnom redarstvu.

 

Usmeno izrečenu novčanu kaznu prema uvjetima stavka 1. ovoga članka komunalni redar naplatiti će od počinitelja prekršaja uz izdavanje potvrde o tome, bez izdavanja obveznog prekršajnog naloga.

 

Ako počinitelj prekršaja plati izrečenu novčanu kaznu sukladno stavku 1., 2. i 3. ovoga članka neće se voditi prekršajni postupak, izrečena novčana kazna se ne unosi u prekršajnu evidenciju, a počinitelj prekršaja se ne smatra osobom osuđenom za prekršaj.

 

Članak 219.

 

Ako počinitelj prekršaja ne pristane platiti novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja izdat će mu se obavezni prekršajni nalog s uputom da novčanu kaznu mora platiti u roku od 8 (osam) dana od dana pravomoćnosti obaveznog prekršajnog naloga.

 

Obaveznim prekršajnim nalogom osim novčane kazne može se izreći i paušalna svota troška izdavanja obaveznog prekršajnog naloga u iznosu do 200,00 kuna.

 

Novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako počinitelj prekršaja, u roku iz stavka 1. ovog članka plati dvije trećine izrečene novčane kazne.

 

Članak 220.

 

Novčane kazne naplaćene za prekršaje propisane ove Odlukom prihod su proračuna Grada Dubrovnika.

Članak 221.

 

Komunalno redarstvo dužno je voditi evidenciju o počiniteljima prekršaja, izrečenim novčanim kaznama, te o naplaćenim novčanim kaznama na mjestu počinjenja prekršaja.

 

 

VII.  PREKRŠAJNE ODREDBE

 

Članak 222.

 

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1.   oštećuje, uništava, te neovlašteno skida i mijenja ploče i pločice (članak 5. stavak 5.),

2.   neodržavane i neuredne vanjske dijelove zgrada ne održava i ne obnavlja tako da se obnovljeni dijelovi zgrade uklapaju u cjeloviti izgled zgrade (članak 6. stavak 2.),

3.   djelomično uređuje pročelja višestambenih zgrada (članak 6. stavak 3.),

4.   odmah ne ukloni oštećenja vanjskih dijelova zgrade (članak 7.),

5.   stavlja u otvore zgrada, na balkone, terase i sl. neprimjerene poruke odnosno sadržaje kojima se vrijeđa moral i osjećaji građana (članak 8. stavak 8.),

6.   piše, crta, prlja, mehanički oštećuje, uništava ili na drugi način oštećuje vanjske dijelove zgrade (članak 8. stavak 10.),

7.   otvori na zgradama nisu od propisanog materijala i tradicionalnog izgleda i boje (članak 9. stavak 1.),

8.   izvodi zahvate na vanjskim dijelovima zgrade bez ili suprotno odobrenju Konzervatorskog odjela (članak 10. stavak 2.),

9.   u Povijesnoj jezgri Grada obavlja građevinske radove na vanjskim dijelovima zgrada u razdoblju od 15. lipnja do 15. rujna (članak 10. stavak 3.),

10.      oštećuje, ispisuje poruke i grafite, te djelomično boji pročelja bojama koje se ne uklapaju u cjelovitu sliku pročelja (članak 10. stavak 4.),

11.      drži u izlogu ambalažu ili skladišti robu, izlaže robu izvan izloga i poslovnog prostora (članak 11. stavak 5.),

12.      uništava izloge, te po njima ispisuje poruke i obavijesti, crta, šara i na drugi način ih prlja ili oštećuje (članak 12. stavak 1.),

13.      postupi protivno članku 12. stavak 2.,

14.      ne postupi po rješenju komunalnog redara (članak 12. stavak 4.),

15.      ne postupi po rješenju komunalnog redara (članak 15. stavak 4.),

16.      dvorišta, vrtove, zelene i druge površine zgrada, ograde uz zgradu (okućnica), neizgrađeno građevinsko zemljište te druge površine, u dijelu koji je vidljiv s površine javne namjene, ne održava urednima i čistima (članak 16. stavak 1.),

17.      ne postupi po rješenju komunalnog redara (članak 16. stavak 2.),

18.      svojim izgledom i stanjem narušavaju estetski izgled okolnih površina ili s njih dolaze štetne imisije (članak 16. stavak 4.),

19.      odlaže otpad i spaljuje sve vrste otpadnih tvari (članak 16. stavak 6.),

20.      su ograde postavljene tako da ometaju korištenje površina javne namjene, predstavljaju opasnost za sigurnost prometa i ljudi te se vizualno ne uklapaju u lokalni izgled (članak 17. stavak 1.),

21.      ograde nisu izrađene od materijala i na način koji odgovara izgledu Grada (članak 17. stavak 2.),

22.      postupe protivno članku 17. stavak 3. 4. 5. 6. i 7.,

23.      ne postupe po rješenju komunalnog redara (članak 18. stavak 1. i članak 19. stavak 1.),

24.      ograde zelene površine bez odobrenja nadležnog odjela (članak 20. stavak 3.),

25.      postavlja ukrasne graste protivno članku 20. stavak 4.,

26.      ne ukloni ukrasne graste s javne površine (članak 20. stavak 5.),

27.      postupi protivno članku 21.,

28.      urbanu opremu ne održava u urednom, čistom i uporabnom stanju (članak 23. stavak 1.),

29.      postupa protivno članku 24.,

30.      se kiosci i pokretne naprave ne postave sukladno Odluci o zakupu površina javne namjene (članak 26. stavak 1.),

31.      se kiosci, pokretne naprave i sl. postave bez odobrenja nadležnog odjela(članak 26. stavak 2.),

32.      ne održava kioske i pokretne naprave urednim i ispravnim (članak 26. stavak 3.),

33.      oštećuje, ispisuje poruke i grafite na kioscima i pokretnim napravama (članak 26. stavak 4.),

34.      ne ukloni kioske i pokretne naprave u roku (članak 26. stavak 4.),

35.      postupi protivno članku 26. stavak 5.,

36.      ne postupi po rješenju komunalnog redara (članak 26. stavak 6.),

37.      postavljaju zaštitne naprave bez odobrenja Konzervatorskog odjela (članak 27. stavak 2.),

38.      postupi protivno člancima 28. i 29.,

39.      postupi protivno člancima 33. i 34.,

40.      postupi protivno članku 37.,

41.      postavi opremu bez odobrenja nadležnog odjela (članak 51. stavak 3.),

42.      priključi električne instalacije rasvjete i druge instalacije na sustav javne rasvjete bez suglasnosti nadležnog odjela (članak 52. stavak 5.),

43.      oštećuje i uništava stupove javne rasvjete i rasvjetna tijela (članak 54. stavak 1.),

44.      bez odobrenja nadležnog odjela postavlja predmete i opremu na stupove javne rasvjete (članak 54. stavak 3.),

45.      postupi protivno članku 55.,

46.      crta grafite, piše poruke i slično, te na drugi način oštećuje i uništava građevine i uređaje javne namjene (članak 57. stavak 3.),

47.      uništava, oštećuje ili neovlašteno uporabi hidrant za vlastite potrebe (članak 57. stavak 4.),

48.      postavi sat bez ili suprotno odobrenju nadležnog tijela (članak 59. stavak 5.),

49.      ne održava javne zahode u urednom i ispravnom stanju, odnosno isti ne ispunjava odgovarajuće higijenske i tehničke uvjete (članak 60. stavak 2.),

50.      javne vodoskoke, fontane i slične objekte uništava, onečišćuje, oštećuje, po njima šara, crta ili na drugi način prlja i devastira, odnosno nenamjenski koristi (članak 61. stavak 3.),

51.      se kupa u javnim vodoskocima i fontanama, te vadi novac bačen u iste (članak 61. stavak 4.),

52.      postavlja telefonske govornice i poštanske sandučiće bez odobrenja nadležnog odjela (članak 62. stavak 2.),

53.      postupa protivno odredbama članka 62. stavaka 3. i 4.,

54.      oštećuje, onečišćava i uništava nadstrešnice na stajalištima javnog promete s pripadajućom opremom (članak 69. stavak 4.),

55.      lijepi plakate, obavijesti i slično, te po njima ispisuje grafite (članak 69. stavak 5.),

56.      oštećuje i uništava površine javne namjene na groblju, grobna mjesta, prostore i zgrade za obavljanje ispraćaja i pokopa umrlih, ogradne zidove, pješačke staze te uređaje, predmete i opremu na površinama groblja, te po istima piše poruke i crta grafite (članak 78. stavak 3.),

57.      grade i/ili koriste septičke jame, iako postoji mogućnost priključenja građevina na uređaje za odvodnju otpadnih voda (članak 79. stavak 1.),

58.      ne priključi građevinu na uređaje za odvodnju otpadnih voda gdje postoji mogućnost za priključenje iste (članak 79. stavak 2.),

59.      septičke i sabirne jame nisu vodonepropusne, (članak 79. stavak 4.),

60.      čišćenje i pražnjenje septičkih jama ne obavljaju ovlaštene osobe (članak 79. stavak 5.),

61.      redovno i na vrijeme ne zatraži čišćenje septičkih jama (članak 80. stavak 1.),

62.      nakon završenog čišćenja ne dezinficira septičku jamu (članak 80. stavak 3.),

63.      ne postupi po rješenju komunalnog redara (članak 80. stavak 4.),

64.      izlijeva fekalije u more i druge vodotoke, odnosno izvan za to predviđenih mjesta (članak 80. stavak 6.),

65.      ne uklanja ustajalu vodu iz okoliša (članak 83. stavak 1.),

66.      postupa protivno odredbama članaka 86., 87. i 88.,

67.      ne postupi po rješenju komunalnog redara (članak 89. stavak 1.),

68.      ne ispunjava uvjete iz članka. 90. stavak 1.

69.      ne postupi po rješenju komunalnog redara (članak 90. stavak 2.),

70.      pušta pse na površine javne namjene bez nadzora ili ih vodi bez povodca (članak 90. stavak 3.),

71.      postupi protivno odredbi članka 90. stavak 4.,

72.      drži divlje životinje i zvijeri (članak 91. stavak 1.),

73.      koristi površinu javne namjene i zemljište u vlasništvu Grada bez odobrenja nadležnog odjela (članak 93. stavak 3.),

74.      postupa protivno odredbama članaka 94., 95. i 96.,

75.      postavlja pokretne naprave, kioske, druge montažne objekte i slično bez ili suprotno odobrenju nadležnog odjela (članak 100. stavak 3.),

76.      nisu u roku uklonili pokretne naprave, kioske, montažne objekte i slično, a površinu javne namjene ili zemljište u vlasništvu Grada vratili u prvobitno stanje (članak 101. stavak 1.),

77.      postupa protivno odredbama članka 102.

78.      postavljaju predmete iz članka 103. stavak 1. izvan odobrene površine javne namjene (članak 103. stavak 2.),

79.      koriste površinu javne namjene i zemljišta u vlasništvu Grada bez ili suprotno odobrenju nadležnog odjela (članak 103. stavak 3.),

80.      postupi protivno odredbama članaka 107. i 108.,

81.      postavi reklamni predmet bez ili suprotno odobrenju nadležnog odjela (članak 109. stavak 3. i 4.),

82.      priključi ili  postavi reklamni predmet na sustav javne rasvjete (članak 109. stavak 5.),

83.      postavlja objekte, uređaje ili naprave, te obavlja bilo kakve radove na javnim zelenim površinama bez ili suprotno odobrenju nadležnog odjela (članak 110. stavak 1.),

84.      postavlja električne, telefonske, vodovodne, kanalizacijske i plinske vodove bez odobrenja nadležnog odjela, odnosno ne uspostavi prvobitno stanje javne zelene površine (članak 111. stavak 1.),

85.      postavlja okna podzemnih instalacija koji ne služe javnoj zelenoj površini, ili su temelji stupa zračnih vodova vidljivi (članak 111. stavak 3.),

86.      na javnim zelenim površinama koje su uređene kao dječja igrališta, sportska i boćarska igrališta, rekreacijski parkovi, parkovi-igrališta za pse, parkovi, pješačke staze i drugo, uništava opremu, zaštitnu ogradu, podlogu, parkovnu opremu, kao i piše poruke, crta grafite i slično, te na drugi način uništava iste (članak 115. stavak 1.),

87.      postupi protivno članku 116. stavcima 1. i 2.,

88.      postupi protivno odredbi članka 117.

89.      prekopava javne zelene površine bez ili suprotno odobrenju nadležnog odjela (članak 118. stavak 1.),

90.      na površinama javne namjene i zemljištu u vlasništvu Grada obavlja radove prekopavanja, istovara i utovara građevinskog materijala, postavljanje skela, dizalica i ograda, te ostale građevinske radove bez ili suprotno odobrenju nadležnog odjela (članak 120. stavak 1.),

91.      površinu javne namjene i zemljište u vlasništvu Grada ne vrati u prvobitno stanje u roku od 8 dana (članak 120. stavak 3.),

92.      obavlja radove iz članka 121. stavak 1. bez ili suprotno odobrenju nadležnog odjela (članak 121. stavak 2.),

93.      ne poduzme sve propisane i uobičajene mjere sigurnosti, te mjere zaštite površine javne namjene (članak 123. stavak 1.),

94.      za podizanje građevinskih skela, dizalice i ograde gradilišta nema sklopljen ugovor o zakupu, odnosno nema suglasnost od nadležnih odjela (članak 125. stavci 2. i 3.),

95.      ne postavi zaštitu sa slikom objekta na građevinsku skelu i ogradu gradilišta (članak 125. stavak 4.),

96.      ne ukloni građevinsku skelu, dizalicu i ogradu gradilišta nakon isteka roka (članak 125. stavak 5.),

97.      ne postupi po rješenju komunalnog redara (članak 125. stavak 6.),

98.      ne osigura uvjete, odnosno ne postupi sukladno odredbi članka 126.,

99.      ne poduzima mjere sprečavanja onečišćavanja površina javne namjene (članak 127.),

100.    postupi protivno članku 129. stavak 1.,

101.    ne postupi po rješenju komunalnog redara (članak 129. stavak 3.),

102.    odlaže zemlju od iskopa i otpadni građevinski materijal izvan odlagališta (članak 130. stavak 3.),

103.    na površini javne namjene složi više materijala nego ga može odvesti u tijeku jednog dana (članak 131. stavak 1.),

104.    na površini javne namjene odlaže građevinski materijal, šut, glomazni i drugi otpad uz drveće (članak 131. stavak 2.),

105.    nema odobrenje nadležnog odjela za privremeni utovar i istovar robe i materijala (članak 133. stavak 4.),

106.    ne postupi po rješenju komunalnog redara (članak 135. stavak 1.),

107.    ne postupi po rješenju komunalnog redara (članak 139. stavak 1.),

108.    ne postupi po rješenju komunalnog redara (članak 140. stavak 1.),

109.    ne ishodi odobrenje nadležnog odjela za izvođenje vatrometa (članak 145. stavak 2.),

110.    izvodi vatromet na lokacijama i u vremenu kada je to zabranjeno (članak 145. stavci 3., 5. i 6.),

111.    izvodi vatromet bez posebnog odobrenja s površina u vlasništvu, površina pod koncesijom ili koncesijskim odobrenjem (članak 145. stavak 7.),

112.    izvodi zemljane radove i radove na konstrukciji građevine na području Grada u vremenu od 15. lipnja do 15. rujna (članak 146. stavak 1.),

113.    izvodi građevinske radove izvan dozvoljenog vremena (članak 147. stavak 1.),

114.    bez odobrenja nadležnog odjela privremeno koristi parkiralište za druge namjene (članak 155. stavak 2.),

115.    na parkirališnim površinama neovlašteno trguje, vrši pretovar robe ili obavlja druge aktivnosti koje nisu u skladu s namjenom tog prostora (članak 155. stavak 5.),

116.    prostor pretovarne zone koristi za zaustavljanje i parkiranje vozila kojima se ne vrši dostava robe (članak 157. stavak 3.),

117.    postupa protivno članku 157. stavak 5. i članku 158.,

118.    na prostoru pretovarne zone ostavlja građevinski, ambalažni te ostali otpad, kao i sve ostale pokretne stvari, (članak 159. stavak 2.),

119.    odlaže robu kojom se vrši opskrba trgovina i građana unutar Povijesne jezgre Grada izvan pretovarne zone (članak 159. stavak 3.),

120.    prometuje pješačkom zonom bez odobrenja nadležnog odjela (članak 160. stavak 1.),

121.    prometuje pješačkom zonom brzinom većom od dopuštene (članak 161. stavak 3.),

122.    prometuje pješačkom zonom s motornim vozilom čija je ukupna masa veća od dopuštene (članak 162. stavak 1.),

123.    prometuje pješačkom zonom elektrovučnim vozilom čija je ukupna masa veća od dopuštene (članak 162. stavak 3.),

124.    nisu ispunjeni uvjeti iz članka 162. stavak 4.,

125.    postupa protivno članku 164., 165., 166., 167. i 168.,

126.    prometuje elektrovučnim vozilima za prijevoz osoba bez odobrenja Upravnog odjela za promet (članak 169. stavak 1.)

127.    elektrovučna vozila za prijevoz osoba nisu registrirana ili ne udovoljavaju zakonskim uvjetima za prijevoz osoba (članak 169. stavak 2.)

128.    prometuje pješačkom zonom bez odobrenja nadležnog odjela (članak 171. stavak 1.),

129.    postupa protivno članku 171. stavak 2.,

130.    parkira prijevozna sredstva unutar pješačkih zona duže od 10 minuta (članak 171. stavak 3.)

131.    postupa protivno članku 171. stavak 5.,

132.    vozač nema u vozilu odobrenje za prometovanje pješačkom zonom ili ga ne želi pokazati na zahtjev komunalnog redara (članak 171. stavak 6.),

133.    postupa protivno članku 171. stavak 8.,

134.    postupa protivno članku 179.,

135.    ne čisti površine javne namjene koje koriste kao pristup privremenim objektima (članak 180. stavak 2.),

136.    odmah po završetku javne priredbe ili događanja ne očisti površinu javne namjene (članak 180. stavak 3.),

137.    postupa protivno članku 181. stavak 4.,

138.    postupa protivno člancima 182., 183. i 184.,

139.    onemogućava pristup uređenim i prirodnim plažama, zelenim površinama uz plažu, te kupalištima (članak 185. stavak 2.),

140.    korisnik koncesijskog odobrenja ne čisti i ne održava prostor plaže (članak 185. stavak 4.)

141.    ne poštuje obveze iz koncesijskog odobrenja (članak 189. stavak 1.),

142.    postavlja pokretne naprave, kioske i druge montažne objekte do 15 m², reklame i slično, vozila bez registarskih oznaka i izvodi bilo kakve radove bez ili u suprotnosti s koncesijskim odobrenjem (članak 189. stavak 3.),

143.    na bilo koji način onečišćuje ili odlaže otpad na pomorskom dobru (članak 189. stavak 4.),

144.    bez odobrenja nadležnog odjela ograđuje javnu površinu (članak 193. stavak 1.),

145.    postupa protivno postavljenoj signalizaciji (članak 193. stavak 3.),

146.    oštećuje ili uništava postavljenu prometnu signalizaciju, kao i drugu opremu i uređaje na javnoj prometnoj površini (članak 194. stavak 1.),

147.    onečišćava javnu prometnu površinu ispuštanjem ulja, nanošenjem blata, rasipanjem tekućeg i rasutog materijala, rasutog tereta i slično (članak 194. stavak 2.),

148.    ne prekrije vozilo ceradom ili na drugi način osigura da se materijal ne rasipa po javnoj prometnoj površini (članak 194. stavak 3.),

149.    ne održava i ne čisti zelene površine (članak 195. stavak 3.),

150.    prekopava javne zelene površine ili obavlja bilo kakve radove na njima bez ili suprotno  odobrenju nadležnog odjela (članak 198. stavak 1.),

151.    postupa protivno članku 199.,

152.    postupa protivno članku 201., 202. i 203.,

153.    postupa protivno članku 207.,

154.    ne postupe po rješenju komunalnog redara o uklanjanju snijega i leda (članak 208. stavak 1.),

155.    ne osiguraju uklanjanje snijega i leda s krova (članak 211. stavak 1.),

156.    postupa protivno članku 211. stavak 2.,

157.    na zahtjev komunalnog redara ne da na uvid osobnu iskaznicu, putovnicu i druge dokumente na temelju kojih utvrđuje identitet stranke odnosno zakonskog zastupnika stranke, kao i drugih osoba nazočnih prilikom nadzora (članak 213. stavak 1. točka a.),

158.    komunalnog redara ometa ili ga onemogućava u provedbi nadzora nad provedbom ove Odluke (članak 213. stavak 1. točke b., c., d. i e.).

 

Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi koja počini prekršaj iz stavka 1. ovog članka.

 

Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost koja počini prekršaj iz stavka 1. ovog članka.

 

Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba koja počini prekršaj iz stavka 1. ovog članka.

 

Članak 223.

 

Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1.   na zgradu ne postavi pločicu s kućnim brojem zgrade najkasnije prije početka korištenja zgrade (članak 5. stavak 3.),

2.   ne vodi brigu o tome da zgrada bude stalno obilježena kućnim brojem (članak 5. stavak 4.),

3.   postupa protivno članku 8. stavak 1., 2., 3. i 4.,

4.   robu i ostale predmete koji se prodaju u poslovnoj prostoriji vješa na vrata, prozore, okvire ili pročelja zgrade (članak 8. stavak 5.),

5.   postavlja prostirke – tepihe i podije na pločnik (članak 8. stavak 6.),

6.   s vanjskih dijelova zgrade istresa krpe, sagove i slično, baca otpad, prolijeva vodu, cijedi vodu ili na drugi način onečišćava javnu površinu (članak 8. stavak 7.),

7.   postupa protivno odredbama članka 8. stavak 9.,

8.   izlozi ne odgovaraju uvjetima iz članka 11. stavak 2.,

9.   izlog ne drži urednim i čistim, odnosno za blagdana i prigodnih manifestacija nije prigodno uređen (članak 11. stavak 3. i 4.),

10.   oštećenja na izlogu ne otkloni bez odgode (članak 12. stavak 3.),

11.   postupi protivno članku 14. i 15. stavak 1., 2. i 3.,

12.   ne ukloni lišće, plodove i grane koji padnu na javnu prometnu površinu, te istu ne očisti (članak 16. stavak 5.),

13.   zaštitne naprave nisu uredne i ispravne (članak 27. stavak 1.),

14.   neovlašteno javno oglašava i postavlja plakate na oglasna mjesta i izvan njih (članak 40. stavak 1.),

15.   postavlja plakate van oglasnih mjesta, koja služe isključivo za tu namjenu (članak 40. stavak 2.),

16.   uredno postavljene plakate prlja, oštećuje ili uništava (članak 41. stavak 1.),

17.   postupi protivno članku 45.,

18.   postupi protivno članku 50.,

19.   izlaže ili prodaje poljoprivredne, prehrambene i druge proizvode izvan prostora tržnice bez odobrenja nadležnog odjela (članak 74. stavak 1.),

20.   izlaže ili prodaje ribu izvan prostora ribarnice bez odobrenja nadležnog odjela (članak 75. stavak 2.),

21.   krši pravila ponašanja na groblju (članak 78. stavak 4.),

22.   ne drže u urednom i ispravnom stanju pokretne naprave, kioske, druge montažne objekte i slično, te ne čiste njihov okoliš (članak 100. stavak 4.),

23.   ne održavaju površinu javne namjene i zemljište u vlasništvu Grada čistim i urednim (članak 104. stavak 1.),

24.   predmeti koji služe za organiziranje otvorenih terasa nisu napravljeni od kvalitetnih materijala, tehnički ispravni i primjerno oblikovani (članak 104. stavak 2.),

25.   postupa protivno  odredbama članka 105.,

26.   ne obavijesti odsjek komunalnog redarstva (članak 122. stavak 1.),

27.   postavi drvenu ili drugu konstrukciju bez suglasnosti nadležnog odjela (članak 128. stavak 1.),

28.   drvena ili druga konstrukcija onemogućava nesmetan prolaz pješaka (članak 128. stavak 2.),

29.   po završetku radova ne ukloni drvenu ili drugu konstrukciju (članak 128. stavak 3.),

30.   ne obavijesti Odsjek komunalnog redarstva da mu zauzeta površina javne namjene više nije potrebna (članak 129. stavak 2.),

31.   iskrcani ogrjev ili drugi materijal ne ukloni s javne prometne površine u roku (članak 132. stavak 3.),

32.   cijepa drva i izvodi slične radove na javnim prometnim površinama (članak 132. stavak 4.),

33.   javnu prometnu površinu upotrebljava za radove bez ili suprotno odobrenju nadležnog odjela (članak 132. stavak 5.),

34.   ne vodi brigu o urednosti pretovarne zone (članak 159. stavak 1.),

35.   unutar pješačkih zona vozi električni romobil (članak 160. stavak 2.),

36.   dovodi i pušta kućne ljubimce na prostore dječjih igrališta, cvjetnjaka ili uređenih travnjaka, te prirodne i uređene plaže (članak 190. stavak 1.),

37.   ne očisti površinu javne namjene od otpadaka njegovog kućnog ljubimca (članak 190. stavak 2.),

38.   konzumira alkoholno piće (članak 191. stavak 1.),

 

Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi koja počini prekršaj iz stavka 1. ovog članka.

 

Novčanom kaznom u iznosu od 2.500,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost koja počini prekršaj iz stavka 1. ovog članka.

 

Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba koja počini prekršaj iz stavka 1. ovog članka.

Članak 224.

 

Za prekršaje iz članka 222. i članka 223. Odluke, kaznu na mjestu počinjenja prekršaja komunalni je redar ovlašten naplatiti odmah od počinitelja uz izdavanje potvrde, sukladno odredbama Prekršajnog zakona.

 

 

VIII.     PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Članak 225.

 

Vlasnicima klimatizacijskih uređaja u Povijesnoj jezgri Grada daje se rok prilagodbe od 5 godina u kojem vremenu moraju promijeniti sve klimatizacijske uređaje na način da iste ne budu vidljive s površine javne namjene.

 

Grad Dubrovnik će u suradnji s Konzervatorskim odjelom i Zavodom za obnovu financirati projekt i postavljanje klimatizacijskih uređaja, a vlasnici će snositi troškove nabavke novih.

 

Istekom roka od 5 godina svi klimatizacijski uređaji koji ne budu usklađeni s gradskim projektom biti će uklonjeni, a vlasnici prekršajno kažnjeni.

Članak 226.

 

Vlasnici tendi u Povijesnoj jezgri Grada (osim tendi sa sjeverne strane ulice Placa) moraju do 31. prosinca 2024. ishoditi odobrenje Konzervatorskog odjela.

 

Vlasnici suncobrana i stalaka za suncobrane koji nisu usklađeni s odredbama ove Odluke moraju ih ukloniti do 31. prosinca 2024., uz izuzetak ulice Placa na kojoj se suncobrani i stalci za suncobrane, koji nisu usklađeni s odredbama ove Odluke, moraju ukloniti odmah po stupanju na snagu ove Odluke.

 

Vlasnici satelitskih antena u Povijesnoj jezgri Grada moraju u roku od 1 godine od dana stupanja na snagu ove odluke iste ukloniti.

 

Istekom rokova iz stavaka 1. i 2. ovog članka navedeni predmeti biti će uklonjeni, a vlasnici prekršajno kažnjeni.

 

Vlasnici baznih stanica i komunikacijskih antena moraju iste ukloniti u roku od 2 mjeseca od dana stupanja na snagu ove Odluke.

 

Članak 227.

 

Vlasnici objekata iz članka 79. ove Odluke koji imaju mogućnost priključenja na uređaje za odvodnju otpadnih voda moraju se priključiti na sustav odvodnje otpadnih voda u roku od 3 godine od dana stupanja na snagu ove Odluke.

 

 

Članak 228.

 

Vlasnici elektrovučnih vozila za prijevoz osoba iz članka 169. moraju u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ove odluke ishoditi odobrenje, registraciju, kao i ispuniti sve zakonske uvjete za prijevoz osoba iz istog članka.

 

 

Članak 229.

 

Sva prijevozna sredstva koja imaju odobrenje za prometovanje pješačkim zonama koja su izdata prije stupanja na snagu ove Odluke, moći će prometovati pješačkim zonama do isteka vremenskog roka navedenog u odobrenju.

 

 

Članak 230.

 

Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o komunalnom redu (Službeni glasnik Grada Dubrovnika br. 10/9, 2/10, 6/11, 2/12, 5/14, 8/14, 19/15, 10/16, 2/18 i 13/18).

 

 

Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o držanju domaćih životinja (Službeni glasnik Grada Dubrovnika br.2/12), Pravilnik o postavljanju spomenika, spomen ploča, skulptura, sakralnih obilježja i sličnih predmeta (Službeni glasnik Grada Dubrovnika br.11/10) i Pravilnik o pretovarnoj zoni (Službeni glasnik Grada Dubrovnika br.10/16).

 

 

Članak 231.

 

Opći akti Grada uskladit će se s odredbama ove Odluke u roku od 3 mjeseca od dana njezina stupanja na snagu.

 

Članak 232.

 

Postupci započeti do stupanja na snagu ove Odluke nastavit će se i dovršiti po odredbama Odluke o komunalnom redu (Službeni glasnik Grada Dubrovnika br. 10/9, 2/10, 6/11, 2/12, 5/14, 8/14, 19/15, 10/16, 2/18 i 13/18).

 

Članak 233.

 

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Dubrovnika.

 

KLASA: 363-01/20-09/08

URBROJ: 2117/01-09-20-09

Dubrovnik, 14. rujna 2020.

 

Predsjednik Gradskog vijeća:           

mr.sc. Marko Potrebica, v. r.

------------------------------------------------